razmisli o budućnosti

��

��

��

��

�

��

��

��

��

Razmisli o buduænosti

�kolski program profesionalnog razvojaza osnovne �kole

Priruènik za uèitelje

Razbor 1999

n Pripremu i tisak ove knjige financirao jeInstitut Otvoreno dru�tvo - HrvatskaHebrangova 21, Zagreb

n IzdavaèDru�tvo za istra�ivanje i razvoj ljudskih potencijala RazborTratinska 29, Zagreb

n TisakExpress digitalni tisak d.o.o. Rijeka



n AutoriNancy PerryZark van Zandt

n Prijevod i adaptacijaToni BabaroviæIva �verko

n LekturaNives Opaèiæ

n KorekturaIvana FeriæLovorka Kozole

n Naslovnica i grafièko ureðenjeIva �verko

Sadr�aj

n Uvod 7

n Profesionalni razvoj 9�to je profesionalni razvoj? 9Osnovni pojmovi profesionalnog razvoja 9Teorije profesionalnog razvoja i izbora zanimanja 9Osnovne postavke planiranja karijere 10Za�to je profesionalni razvoj va�an uèenicima? 11

n Metode rada s uèenicima 13Obilje�ja adolescencije 13Tehnike pouèavanja 14Interakcija u razredu 14Grupna dinamika 16

n �kolski program profesionalnog razvoja 19Cjeline programa 19Upitnik profesionalnog razvoja 20Uèenièke mape 21Uloga roditelja u �kolskom programu profesionalnog razvoja 21

n Vje�be �kolskog programa profesionalnog razvoja 23Cjelina 1. Upoznavanje samoga sebe: Tko sam? 25Cjelina 2. Upoznavanje svijeta rada: Kamo idem? 45Cjelina 3. Planiranje karijere: Kako da doðem donde? 61

n Dodatak 77Planiranje profesionalne buduænosti: Plan za buduænostDiplomaVodiè za roditelje

7

�kolski program profesionalnog razvoja program jekoji omoguæuje uèenicima da samostalno i uz pomoæuèitelja, roditelja i prijatelja upoznaju svoje sposob-nosti, interese i vrijednosti, istra�e svijet rada i plani-raju svoju karijeru. Program se sastoji od 36 vje�bi,podijeljenih u tri osnovne cjeline, u kojima uèeniciupoznaju sebe, raznovrsna zanimanja i planiraju kari-jeru. Osnove programa zacrtane su prema teorijamaprofesionalnog razvoja i izbora zanimanja, a vje�besu osmi�ljene prema najuèinkovitijim metodama radas uèenicima. Program se uklapa u uobièajene razredneaktivnosti, no nudi i dodatne oblike suradnje uèenikai roditelja. Program je detaljno razraðen, no uèiteljimaostavlja moguænost da pojedine vje�be prilagodespecifiènim zahtjevima �kole.

Zami�ljeno je da se program primjenjuje najmanjegodinu dana, jedna vje�ba tjedno. Vje�be treba pri-mjenjivati prema redoslijedu odreðenom u knjizi, jerse informacije iz jedne vje�be èesto koriste u sljede-æima. Nastava iz �kolskog programa profesionalnograzvoja mo�e se odvijati u sklopu satova razrednikaili kao fakultativna nastava. Va�no je da uèeniciprisustvovanje nastavi ne do�ive kao obavezno te dase njihov uspjeh u programu ne ocjenjuje.

Sudjelujuæi u �kolskom programu profesionalnograzvoja, uèenici æe moæi:n razumjeti �to je profesionalni razvojn uoèiti va�nost planiranja vlastite buduænostin znati da sami mogu izabrati vlastiti posaon shvatiti potrebu za kvalitetnim obrazovanjemn vidjeti kako pona�anja i stavovi koje sada

razvijaju utjeèu na njihovu buduænostn uèiti o sebi i onome �to im je va�non upoznati svijet rada i razmotriti osobine raz-

lièitih zanimanjan razumjeti da planiranje i priprema za buduæ-

nost poèinje veæ sadan nauèiti kako se slu�iti raznovrsnim izvorima

koji im mogu pomoæi u ostvarivanju vlastitihciljeva

n prihvatiti da je profesionalni razvoj proceskoji traje cijeli �ivot.

Prije poèetka rada s uèenicima uèitelji se morajudobro upoznati s osnovnim pojmovima vezanim uzprofesionalni razvoj, metodama i strategijama rada suèenicima te sa samim programom. U ovom sepriruèniku mogu naæi sve informacije potrebne zauspje�an rad s uèenicima.

Uvod

9

Osnovni pojmoviprofesionalnog

razvoja

Posao je niz radnih zadataka, obaveza i odgovornostikoje pojedinac svakodnevno obavlja (primjer:profesor matematike u III. gimnaziji).

Zanimanje je veæi broj specifiènih poslova koji imajuzajednièke osobine i zahtijevaju sliène vje�tine(primjer: srednjo�kolski profesor).

Karijera je slijed radnih zadataka i poslova kojepojedinac obavlja tijekom �ivota. Ukljuèuje obrazo-vanje, rad, obitelj, slobodno vrijeme, hobije i jo�mnogo toga (primjer: roditelj i braèni drug koji jeizabrao da bude profesor).

Teorijeprofesionalnograzvoja i izbora

zanimanja

Razlikujemo dvije osnovne vrste teorija profesional-nog razvoja: strukturalne i razvojne. Strukturalneteorije pretpostavljaju da pojedinci te�e pronaæizanimanje najsliènije njihovim osobinama i intere-

�to jeprofesionalni

razvoj?

Profesionalni razvoj je proces upoznavanja vlastitihsposobnosti, vrijednosti i interesa, istra�ivanja svijetarada i njegovih osobina te pronala�enja pravoga putakarakteristiènog za svakog pojedinca.

Mo�e se reæi da profesionalni razvoj poèinje pita-njima koja se èesto postavljaju maloj djeci: ��to bihtio biti kad odraste�?� ili ��to bi �eljela raditi kadbude� velika?� Iz njih ona mogu saznati da æe ne�topostati i da sama mogu izabrati �to. Razmi�ljanje ozanimanjima, odabir �kole, poslovi kojima se poèinje-mo baviti � sve to ulazi u profesionalni razvoj. Profe-sionalni razvoj ne prestaje odabirom zanimanja; onse nastavlja kako se razvijamo i mijenjamo, kako serazvija i mijenja svijet oko nas. Stoga se mo�e reæida profesionalni razvoj traje cijeloga �ivota.

Na profesionalni razvoj pojedinca utjeèu roditelji,obitelj, prijatelji, �kola, kulturno okru�enje, specifi-ènosti regije stanovanja. Profesionalno informiranjei savjetovanje aktivno usmjerava uèenike u njihovuprofesionalnom razvoju. Educirani struènjaci mogupomoæi uèenicima da �to bolje, zrelije i kvalitetnijeprihvate va�nost planiranja i usmjeravanja vlastitekarijere i buduænosti. �kolski program profesionalnograzvoja takoðer je jedan od takvih pristupa.

Profesionalni razvoj

10

na razne naèine � neke ne razmi�ljajuæi, druge premanjihovim pozitivnim i negativnim ishodima, treæeprema trenutaènom dojmu. Svaku odluku mo�emopromijeniti u skladu s promjenama oko nas, bez obzirana to �to nam se ona u uvjetima u kojima smo jedonijeli èinila najboljom. U svakom izboru ima idobrih i lo�ih strana. Ako i propustimo neke poten-cijalne prednosti, time smo, vjerojatno, stekli nekedruge.

Uèenje traje cijeli �ivot. Kada spoznamo da se svijetmijenja i da æe se poslovi 21. stoljeæa tek osmi�ljavati,postat æe nam jasno da uèenje i planiranje karijeremoraju biti procesi koji traju cijeli �ivot. Zato je jedna-ko va�no �uèiti uèiti� koliko i uèiti odreðene sadr�aje.Za stalno uèenje potrebne su vje�tine uèenja, ali ikreativno razmi�ljanje.

Slijedi svoje srce. Va�no je da znamo �to �elimo i�to nam je va�no. Uobièajene poruke poput �donesipravu odluku�, �razmisli dvaput� ili �budi realan�èesto nas mogu obeshrabriti u ma�tanju o na�im�eljama. Moramo nauèiti da vjerujemo sebi. Osjeæajstraha prijeèi nas da grije�imo i da uèimo na vlastitimpogre�kama. U svijetu koji se stalno mijenja i u kojemsu fleksibilnost i prilagodljivost vrline, moramo po-taknuti uèenike da preuzmu razumne vlastite rizike iuèe na vlastitu iskustvu.

Usredotoèi se na putovanje. Putovanje, ne cilj,postaje sredi�te na�ih interesa. S obzirom na trajnepromjene u svijetu, odabir konkretnog i jedinog za-nimanja i ustrajno slijeðenje zadanoga cilja mo�erezultirati vrlo ogranièenim i zanemarivim iskustvom.Mo�e se dogoditi da na� cilj prestane postojati prijenego �to ga dosegnemo te da se pojave novi, posvenepredviðeni ciljevi. Stoga moramo poku�ati �irokosagledati buduænost i odrediti opæi pravac kojim æemo

sima. Da bi proces izbora zanimanja bio uspje�an,pojedinac mora poznavati sebe � svoje interese,vrijednosti, sposobnosti � i svijet rada � raznovrsnazanimanja i njihove zahtjeve � te odluèiti koja muzanimanja najvi�e odgovaraju. Takve su teorije Par-sonsova i Hollandova. Hollandova teorija izborazanimanja vrlo je poznata i èesto primjenjivana. Raz-vojne teorije pretpostavljaju da pojedinci prolaze krozrazlièite razvojne faze koje utjeèu na njihov izborzanimanja. Prema njima, profesionalni je razvojproces koji traje cijeli �ivot, uvjetovan osobno�æu po-jedinca i okolinom u kojoj �ivi. Najpoznatije surazvojne teorije Superova i Krumboltzova.

�kolski program profesionalnog razvoja nastao jena naèelima obaju teorija. Trebao bi poticati uèenikeda razmisle o sebi, upoznaju raznovrsna zanimanjakoja bi im mogla odgovarati i da pritom razumiju dase s vremenom ljudi mijenjaju pa nije toèno da zasvakoga pojedinca postoji jedan �idealan� posao.

Osnovnepostavkeplaniranja

karijere

Kanadski Zavod za upravljanje ljudskim potencija-lima ustanovio je pet principa za izgraðivanje kari-jere koji su se pokazali vrlo uspje�nim u radu s mladimljudima. Umjesto usmjeravanja prema jednoj velikojodluci, mlade treba poticati da sagledaju ukupnu slikusvog �ivota.

Promjena je stalna. Pratimo li samo jednu noæinozemne vijesti, uvjerit æemo se da se svijet vrlo brzomijenja. Zbog toga u izgraðivanju karijere moramobiti prilagodljivi. Moramo znati da ne donosimo jednuveliku odluku, veæ niz odluka u slijedu. Donosimo ih

11

usmjeriti profesionalni razvoj. Na�a �ivotna situacijausmjerit æe nas na �to se moramo usredotoèiti i pomo-æi æe nam da usmjerimo na�e snage u odreðenomsmjeru. Kojiput æemo se morati usmjeriti prematrenutaènim ciljevima, kao �to je polaganje ispita ilizaraðivanje novca za putovanje. Drugi æemo put moæiraditi na ostvarivanju ciljeva trajnije vrijednosti �odr�avanju va�nih socijalnih odnosa, oèuvanju poslakoji zaista volimo. Da bismo bili zadovoljni poslomi �ivotom uopæe, morat æemo se truditi da ostvarimociljeve i trajne i trenutaène va�nosti.

Pronaði saveznike. Èesto se ka�e da je dobro bitisamostalan i nezavisan. Iako su te karakteristikenesumnjivo dobre, èesto ustanovimo kako ipak �nemo�emo uspjeti posve sami�. U svakom aspektu na-�ega �ivota � a tako i posla � trebamo pomoæ ljudikojima vjerujemo. To mogu biti èlanovi obitelji, prija-telji, suradnici, kolege, �efovi. Mogu biti razlièitihgodina i iz razlièitih razdoblja na�ega �ivota. Svimaim je zajednièko da su nam odnosi s njima vrlo va�ni.Oni nam mogu pomoæi u dono�enju odluka i povezi-vanju s drugima koji nam mogu biti korisni.

Za�to jeprofesionalnirazvoj va�anuèenicima?

Nema sumnje da se svijet rada u cijelosti mijenja.Nove tehnologije omoguæile su razvoj posve novihposlova i dovele do promjena u starim, a time i posta-vile zahtjev za novim zanimanjima. Danas se veæinarepetitivnih radnih zadataka mo�e uspje�no obavitistrojevima, koji ne grije�e, ne umaraju se i ne odlazena godi�nji odmor. Smanjivanje potrebe za proiz-vodnim zanimanjima dovelo je do poveæane potra�nje

uslu�nih zanimanja. Moderan promet i komunikacija,èije se vrijeme mjeri u sekundama, omoguæili su dase poslovi obavljaju na najrazlièitijim dijelovimasvijeta i time su konkurenciju uèinili globalnom.

Kao �to je konkurencija meðu tvrtkama postalaglobalna, takvi su postali i natjeèaji za posao. Kvalitet-nija prijevozna sredstva i bolje prometnice omoguæujubr�a putovanja, a informacijska tehnologija i rad umjestu posve drugom od onoga u kojem �ivimo. Tvr-tke prilagoðuju uvjete rada takvim okolnostima: uvodise sve vi�e honorarnih poslova, poslova na manje odpunog radnog vremena i razlièitih oblika vanjske su-radnje. Ljudi æe sve vi�e biti oni koji nude usluge:svoja znanja i vje�tine. Sve æe vi�e mladih ljudi tra�itiposao u mjestu u kojem ne �ivi.

Prilikom zapo�ljavanja najvi�e se vrednuju odgo-vornost, motivacija, prilagodljivost, uslu�nost, komu-nikativnost, znanja i vje�tine, poduzetni�tvo. Imaju liva�i uèenici takve osobine? Mogu li i �ele li preuzetiodgovornost za upravljanje vlastitim �ivotom? Razu-miju li poduzetni�tvo i komunikaciju jednako dobrokao i èitanje, pisanje i raèunanje? Razumiju li damoraju vladati takvim vje�tinama i da je upravo sadavrijeme da ih razviju?

Dana�nji svijet oèekuje od nas da budemo fleksi-bilni i prilagodljivi. U �ivotu i u poslu mo�emo sebolje snalaziti ako nauèimo prihvaæati promjene ireagirati na njih, ako znamo �to volimo i kako dabudemo uspje�ni u tome te ako vjerujemo sebi icijenimo vlastite kvalitete. �kolski program profe-sionalnog razvoja omoguæit æe uèenicima da pronaðutakve smjernice u �ivotu. Uèinit æe obrazovanje bli�enjihovim ciljevima i motivirat æe ih da te ciljeveostvare. Pomoæi æe im da nauèe donositi va�ne odlukei da profesionalni razvoj shvate kao kontinuiraniproces koji traje cijeli �ivot i kojim mogu samiupravljati.

13

Obilje�jaadolescencije

�kolski program profesionalnog razvoja zasniva sena ideji da profesionalni razvoj zahtijeva informacijui razumijevanje. Uèitelji su naviknuti da dijele infor-macije na predavanjima i raspravama. Te æe strategije,dakako, biti va�an dio ovoga programa. Ipak, uèeniciæe morati sami razmotriti informacije, stvoriti mi�lje-nje o njima i vidjeti kako se one uklapaju u njihovpogled na buduænost. U ovom programu koristit æese i metodama rada koje olak�avaju uvid. To su pro-dukcija ideja (�brainstorming�), igranje uloga i vje�beu malim grupama. Sve metode bit æe potanko opisane.

Uèenici prolaze kroz razlièite faze razvoja kojeutjeèu na naèin kako uèe. Na primjer, mlaði adole-scenti do�ivljavaju burne psiholo�ke, fizièke i fizio-lo�ke promjene zbog kojih se prestaju smatrati djecomi stjeèu novi identitet s kojim se tek upoznaju, isku�a-vaju ga i oblikuju.

Fiziolo�ki, mladi adolescenti do�ivljavaju burnehormonske promjene u pubertetu. Tijelo koje supoznavali i s kojim su se poistovjetili vi�e nije onakvona kakvo su navikli. Poèinju se zanimati za osobesuprotnoga spola i razumijevati odnose s njima.

Fizièki, razvijaju tijela koja æe ih opisivati kaoodrasle. Na �alost, njihov je rast rijetko stabilan i

Metode rada s uèenicima

stalan. Djevojke se razvijaju prije djeèaka i èesto ihprerastu. Rast nije uravnote�en ni kod samih poje-dinaca. Stopala i �ake najèe�æe rastu prve, uzrokujuæinespretno pona�anje. Djeèaci se katkada boje da æezauvijek ostati maleni, a djevojke se te�ko snalaze srastom grudi. Glasovi im se mijenjaju, a mutacijaglasa mo�e djeèacima biti neugodna. I djeèaci idjevojke tih godina èesto su nemirni i puni energijepa im je te�ko mirovati.

Psiholo�ki, mi�ljenje njihovih vr�njaka postaje imsve va�nije i skloni su prema njemu oblikovati svojnovi identitet. Ne �ele se razlikovati od njih jer seboje da ne bi bili prihvaæeni. Pripadanje grupi vrloim je va�no, daje im sigurnost uvjeravajuæi ih da ioni imaju mjesto u èudnom, novom svijetu na putuizmeðu djetinjstva i odraslosti. Najèe�æe nisu skloniriziku, osim ako ne misle da im takvo pona�anjeosigurava bolji status meðu vr�njacima. Vrlo su ego-centrièni, misle da je sve usmjereno prema njima, paèesto imaju osjeæaj da su promatrani i kritizirani. Dane ispadnu smije�ni ili neuspje�ni, skloni su radije nepoduzimati ni�ta. Uèe biti nezavisni i preispituju auto-ritet roditelja i drugih odraslih. Posebno se bune akose prema njima odnose kao prema djeci. Njihovaraspolo�enja mogu varirati od velike radosti i zado-voljstva do razoèaranja i tuge.

14

Uèitelji ne mogu promijeniti obilje�ja rane ado-lescencije. Meðutim, oni ih mogu iskoristiti kako bipobolj�ali komunikaciju s uèenicima i time uèinilimetode pouèavanja uspje�nijim. Vje�be u ovom pro-gramu poma�u uèenicima da se meðusobno dru�e iuèe jedni od drugih, èime im se omoguæuje da svojemi�ljenje usporeðuju s mi�ljenjem svojih vr�njaka idalje ga oblikuju. Rad u malim grupama daje imosjeæaj sigurnosti, ne zatvara ih u sebe nego im pru�apriliku da se doka�u bez straha od kritike i ismi-javanja. Igranje uloga daje im priliku da isku�aju idruge oblike pona�anja bez straha da æe ih zbog togavr�njaci odbaciti.

Tehnikepouèavanja

Predavanje. Predavanje je strukturirano i organi-zirano podastiranje informacija o nekoj temi. Iako jepredavanje brz naèin preno�enja informacija, ono imai svoje nedostatke. Ako je predugaèko i ne uspijeprivuæi pozornost uèenika, uèinak predavanja svodise na minimum.

Rasprava. Rasprava je verbalna komunikacija izme-ðu uèenika te izmeðu uèenika i uèitelja. Ona omogu-æuje da uèenici razmijene ideje, stavove, razmi�ljanjai osjeæaje prema odabranoj temi. Korisna je jer razvijasustavno razmi�ljanje, �iri uèenicima vidike i omogu-æuje im da upoznaju i shvate poglede na problem kojise razlikuju od njihovih. Rasprava pro�iruje i produb-ljuje razmi�ljanja uèenika i daje im priliku da nauèenoprimijene.

Produkcija ideja (�brainstorming�). Produkcijaideja vrlo je popularna strategija pouèavanja koja setemelji na slobodnom protoku ideja o nekoj temi.Voditelj predstavi problem ili neku situaciju o kojoj

treba razmisliti i potièe uèenike da navedu �to vi�emoguæih rje�enja, ideja ili ishoda. Sve �to uèenicinavedu voditelj bez komentiranja zapisuje, a na krajunabrajanja uèenici i voditelj razmatraju svaku odnavedenih ideja.

Igranje uloga. Igranje uloga nudi uèenicima moguæ-nost da upoznaju razlièite oblike pona�anja potrebneu raznovrsnim �ivotnim situacijama. Svako igranjeuloga traje onoliko dugo koliko je potrebno da seprika�u moguæi ishodi igrane situacije. Kako uèenicitada najèe�æe ne iznose vlastita mi�ljenja, to je sigurannaèin za upoznavanje i te�kih situacija a da se ne zadireu uèenikovu intimu. Igranje uloga omoguæuje uèe-nicima da upoznaju osjeæaje, misli i pona�anja usigurnim uvjetima. Treba stvoriti uvjete da dobro-voljno sudjeluju u igranju uloga i pokazati im nekevje�tine koje æe im u toj vje�bi pomoæi. Igraju li ulogesrodne vlastitoj, moæi æe pokazati drugima svojeosjeæaje i stavove, a da se oni nu�no ne pripi�u njima.S druge strane, igrajuæi uloge suprotne vlastitu razmi-�ljanju, upoznat æe nove poglede i razmi�ljanja okonkretnoj situaciji i time razvijati razumijevanje isno�ljivost. Igranje uloga otvara moguænosti za ras-pravu i vrlo je zabavno.

Interakcija urazredu

Uspjeh �kolskog programa profesionalnog razvojaovisi o uspje�nosti komunikacije u razredu: o komu-nikaciji meðu uèenicima i o komunikaciji uèitelja iuèenika. Da bi ona bila uspje�na, uèenici moraju ra-zumjeti i usvojiti osnovna pravila pona�anja u raspra-vama u razredu, a uèitelji trebaju znati poticati iusmjeravati takvu raspravu. Sljedeæe metode pomoæiæe uèenicima i uèiteljima da �to uspje�nije komuni-ciraju.

15

Rasprave u razredu, prezentacije i vje�be tekumnogo lak�e i uèinkovitije su ako svi poznaju pravilapona�anja, razumiju ih i dr�e ih se. Pravila omoguæujuuèenicima i uèiteljima da ostvare svoja prava i preuz-mu odgovornosti za svoje pona�anje. Slijedi nekolikokorisnih pravila pona�anja u razredu.

Slu�aj drugoga. Dok jedan govori, ostali ga pozornoslu�aju, gledaju u oèi i �ute. Sljedeæi koji dobije rijeètreba sa�eti �to je uèenik prije njega rekao i potommo�e poèeti izlagati vlastite ideje, poglede i stavove.

Uvijek prièa samo jedan. Prilikom rasprave uèenicimogu govoriti samo jedan po jedan. Onaj tko govorimo�e dr�ati u ruci simbol autoriteta (to mo�e bitisudaèki batiæ, kraljevsko �ezlo, uèiteljski �tap, veæikljuè, neukljuèen mikrofon, bilo �to) i nakon prestan-ka izlaganja predati ga sljedeæem govorniku. Simbolautoriteta slu�i kako bi se �to bolje istaknuo govornik,govorniku treba dati sigurnost i samopouzdanje, aostale uèenike upozoriti da ga moraju pozorno slu�ati.Ako uèenici za vrijeme rasprave prièaju, raspravutreba prekinuti kako bi svi uèenici mogli iznijetivlastito mi�ljenje i pritom bili slu�ani.

Zadr�i se na temi rasprave. Uèenici se znaju udaljitiod teme rasprave. Tada ih ne treba grubo prekinuti,veæ ih pitanjem treba vratiti na pravi put. Uèitelj mo�ereæi: �Nisam siguran kakva je veza izmeðu ovoga�to govori� i onoga o èemu smo maloprije razgova-rali. Mo�e� li mi objasniti?� To æe omoguæiti uèenikuda objasni ono o èemu je govorio ili da shvati kakoje raspravu usmjerio prema pogre�noj temi.

Ideje svih uèenika jednako su va�ne. Uèeniketreba poticati da podijele svoja razmi�ljanja s drugi-ma. Svaki uèenik u razredu mora se osjeæati jednakovrijednim i mora moæi slobodno izraziti svoje misli iosjeæaje. On treba znati da su njegove ideje jednako

va�ne i jednako prihvaæene kao i ideje drugih. Akoje ono �to je uèenik rekao pogre�no, treba reæi ne�tokao: �Mnogi bi se slo�ili s tobom. Ipak, znamo da��Time ga neæemo povrijediti niti æemo uèiniti da seosjeæa neugodno ili ismijano.

Nitko nije prisiljen sudjelovati. Sve uèenike trebapoticati da sudjeluju u razrednim aktivnostima. Ipak,svi uèenici moraju imati pravo da to ne uèine ako imje sudjelovanje u nekoj aktivnosti neugodno.

Podcjenjivanje nije dopu�teno. Iskreno sudjelo-vanje u raspravi moguæe je samo ako uèenici znajuda neæe biti ismijani. Stoga treba jasno svima dati doznanja da je u redu ne slagati se s neèijim mi�ljenjem,ali da se ne smije prosuðivati nekoga na osnovi njego-va mi�ljenja. Uèenicima treba pomoæi da razumijukako podcjenjivanja i ismijavanja zvuèe i kako sedrugi osjeæaju u tim prilikama. Treba im vrlo jasnoreæi da je takvo pona�anje neprihvatljivo i da se neæedopu�tati.

Pitanja su va�na. Poznata je izreka �Nema glupihpitanja�. Ona je, dakako, istinita i treba se pona�ati uskladu s njom. Svako pitanje ima svoju vrijednost.Uèenicima treba omoguæiti da postavljaju pitanja,treba im pokazati da je to dobro i treba poku�atiodgovoriti na njih. Na veæinu njihovih pitanja ovajprogram nudi odgovore.

Uspje�no voðenje rasprave zahtijeva od uèiteljada razluèi glavne zakljuèke pojedinaènih izlaganja icjelokupne rasprave, da uèenicima poka�e kako razu-mije ono �to govore i da uèenike pravilno preusmjeriu njihovim nejasnim izlaganjima. Pet komunika-cijskih vje�tina omoguæit æe olak�anu komunikacijuuèitelja i uèenika. To su: slu�anje, ponavljanje,obja�njavanje, postavljanje pitanja i tra�enje primjera.

16

Slu�anje. Slu�anje je oblik pona�anja pri kojem sekoristimo raznim osjetima kako bismo �to toènijedo�ivjeli pona�anje druge osobe. Stoga prilikomslu�anja nije dovoljno samo èuti �to osoba govorinego i primijetiti naèin na koji ona to izgovara i kakose pritom pona�a. Slu�anje se mo�e pobolj�ati takoda se svjesno usmjerava pa�nja prema verbalnim ineverbalnim oblicima pona�anja koje uèenik iskazuje.

Ponavljanje. Ponavljanje je proces �to toènijeg idetaljnog ponavljanja onog �to je druga osoba rekla.Iako se ponavljanjem treba slu�iti umjereno, onoomoguæuje uèitelju da bude siguran da je potpunorazumio o èemu je uèenik govorio. Ako je do�lo donesporazuma, uèeniku æe se pru�iti prilika da prefor-mulira reèeno. Ponavljanje je ujedno naèin da uèeniciznaju da ih je uèitelj ispravno shvatio.

Obja�njavanje. Obja�njavanje slijedi nakon ponav-ljanja onoga �to je uèenik rekao. Ono omoguæujeuèitelju da bolje shvati uèenikove misli i tako oblikujezakljuèak. Naèin na koji se to mo�e uèiniti jest:�Rekao si da�. Jesam li te dobro razumio?� Ako seuèenik ne sla�e s takvom interpretacijom njegovaizlaganja, ima priliku dodatno objasniti ono �to je�elio reæi. Obja�njavanje poma�e da se svi uèenici iuèitelj potpuno razumiju.

Postavljanje pitanja. Pitanja su vrlo korisna kadase �eli dobro razumjeti sugovornika. Ipak, pitanjatreba postavljati umjereno i oprezno, najbolje jednopo jedno. Uèenicima treba dopustiti da odgovore napitanja prije nego �to im se postavi sljedeæe, buduæida previ�e pitanja èesto zbunjuje sugovornika. Uvijektreba postaviti otvorena pitanja: �Mo�e� li mi reæimalo vi�e?�, �Kako si se osjeæao?�, ��eli� li mo�dareæi jo� ne�to?� Za svaki odgovor treba uèenikaohrabriti. Uvijek mu mo�emo zahvaliti na odgovoru,a ako odgovor nezadovoljava onda prema uèenikutreba biti blagonaklon, a nakon toga upozoriti ga na

ispravnu informaciju. Ako primijetite da je uèenikuznemiren pitanjem, valja malo prièekati i nakon togareæi: �Vidim da puno razmi�lja� o mojem pitanju.�eli� li jo� malo razmisliti ili bi radije �elio da tipomognem?� Postavljanje pitanja svakako trebazavr�iti u pozitivnom tonu. Uèenicima treba dati doznanja da pitanja nisu bila laka, da su oni pokazalisustavno razmi�ljanje i time producirali niz dobrihideja te im na tome treba zahvaliti.

Tra�enje primjera. Uèenicima je obièno puno lak�egovoriti o konkretnim sluèajevima ili o izmi�ljenimprimjerima nego o apstraktnim problemima i idejama.Uvijek im mo�emo pomoæi pitanjem: �Mo�e� li midati neki primjer koji bi mi objasnio ono o èemugovori�?� Takvi æe nam primjeri pomoæi da boljerazumijemo o èemu uèenici govore, a njima æe olak-�ati razmi�ljanje o problemu.

Primjena navedenih pet komunikacijskih vje�tinaomoguæuje uèenicima da razviju i pro�ire vlastitarazmi�ljanja. One olak�avaju tok razgovora. Moguse primijeniti u raspravama, vje�bama, igranju ulogai osmi�ljanju ideja pri dono�enju odluka. Naravno,to su opæe komunikacijske vje�tine i njihova upotrebau svim grupnim aktivnostima vrlo je po�eljna.

Grupna dinamika

Grupe, male ili velike, prolaze kroz razlièite faze raz-voja. Kada je grupa osnovana, èlanovi su u praviluljubazni jedni prema drugima i po�tuju se. Meðutim,kako se sve vi�e ulazi u radne zadatke, sve se vi�epojavljuju neslaganja i pote�koæe. To su normalniprocesi grupne dinamike i svaka æe grupa postavitistandarde i norme pona�anja te na kraju postiæi odre-ðenu razinu funkcioniranja. Va�no je da voditelj grupedobro poznaje neke trikove:

17

Razvoj malih grupa. Male grupe predstavljaju pod-grupe uèenika koje se formiraju s vremenom ako imse dopusti da sami biraju grupice unutar kojih æe radi-ti. Odr�avanje tih podgrupa mo�e pomoæi uèenicimada se uz podr�ku prijatelja osjeæaju ugodnije i sigur-nije. S druge strane, �to se uèenici vi�e sprijateljujujedni s drugima, to manje prate pravila pona�anja ugrupi. Jedan od naèina da se to izbjegne jest da seèesto organiziraju razlièite manje grupe.

Suprotstavljanje grupa. Katkada se zna dogoditida se èlanovi grupe podijele u odvojene skupineprema svojim stavovima. Kada se to dogodi, treba ihpotaknuti da prihvate i tuðe stavove. Treba im pomoæida shvate kako se ne moraju slagati s neèijim stavom,ali kako nije u redu da se zbog toga ne sla�u s osobom.Treba ih usmjeriti na to da razmatraju sam problem,a ne odnose unutar grupe. Treba omoguæiti èlanovimada razmotre svoje osjeæaje i da naðu rje�enje svogaproblema.

Okrivljavanje. Do okrivljavanja mo�e doæi kada seza probleme unutar grupe izravno napadnu nekièlanovi grupe ili podgrupe. Okrivljavanje mo�e bitivrlo razorno jer ru�i povjerenje, usporava rje�avanjeproblema i odvaja pojedince od grupe. Voditelj grupenikako ne smije dopustiti okrivljavanje; èim ga uoèi,mora ga zaustaviti i objasniti uèenicima da se takvopona�anje neæe moæi nastaviti. Okrivljavanje se mo�eiskoristiti � to je prilika u kojoj uèenici mogu primje-njivati komunikacijske vje�tine kako bi svladali kon-flikt.

Monopoliziranje. Neki uèenici toliko sudjeluju damogu preuzeti cijelu vje�bu. Kada se to dogodi, trebaim zahvaliti na njihovu entuzijazmu i sudjelovanju iobjasniti im da je ipak nu�no da svi uèenici sudjelujuu vje�bi. Tada valja prekinuti kontakt pogledom s timuèenikom i davati mu �to manje povoda da govori.

Previ�e privatni razgovori. Katkada se zna dogoditida uèenici, te�eæi za �to boljom raspravom, stanuiznositi vrlo osjetljive prièe vezane uz njih ili njihoveobitelji. Tada ih treba zaustaviti, iskazati im po�tovanjei predlo�iti im da o tome porazgovaraju s vama nakonsata.

Tihi èlanovi grupe. Mnogi su uèenici èesto vrlo tihi.Osjeæaju se slobodnijima i otvorenijima kada rade umalim grupama. Bez obzira na to �to oni aktivno nesudjeluju, to ne znaèi da nisu zainteresirani i da neuèe. Neki uèenici najbolje uèe upravo kada su mirni ikada opa�aju sve �to se dogaða. Va�no je znati da oniprate dogaðaje tijekom vje�be, ali i ostaviti im pravoda budu tihi ako to �ele.

Razgovori sa strane. Prilikom rasprave neki æeuèenici voditi privatne razgovore koji smetaju ras-pravi. Treba ih prekinuti i pozvati da svoj razgovorpodijele s ostalim èlanovima grupe. Time æete impokazati kako razred neæe imati koristi od njihovaprivatnog razgovora, a ni oni neæe èuti �to govoredrugi. Osvrnite se na osnovna pravila grupne raspravei radite dalje.

Proma�ivanje teme. Povremeno æe netko od uèenikaisprièati ne�to �to neæe biti vezano uz grupnu raspravu.Treba ga prekinuti i pitati na koji su naèin njegovarazmi�ljanja vezana uz raspravu. Uèenik æe tada imatipriliku razjasniti �to je �elio reæi ili shvatiti da jeodlutao od teme. Tada ga treba potaknuti da i daljesudjeluje u radu, ponuditi mu da nakon sata iznesevama svoja razmi�ljanja te da se na njih vrati kadabudu bli�a osnovnoj temi rasprave.

Ote�an rad grupe. Katkad se mo�e dogoditi davoditelj grupe osjeti kako se grupa �èudno pona�a�,ali ne mo�e razumjeti za�to je tako. Kada se to dogodi,voditelj treba podijeliti svoje osjeæaje s grupom i pitati

18

�to se dogaða. Na primjer, voditelj mo�e reæi: �Danasste jako tihi. Mo�ete li mi objasniti �to se dogaða?�

Veæina grupa funkcionira dobro i uèenici najèe�æerado raspravljaju i vole se baviti svojom buduænosti.Ipak, voditelj mora odr�avati tempo rada grupe i morase prilagoditi potrebama grupe. To pobolj�ava procesuèenja i omoguæuje uèenicima da upoznaju svoje�elje.

19

Sve informacije potrebne za provoðenje �kolskogprograma profesionalnog razvoja dane su u Priruèni-ku za uèitelje. Ipak, kojiput se valja koristiti i drugimmaterijalima koji sadr�e relevantne informacije o svi-jetu rada. To mogu biti materijali Hrvatskog zavodaza zapo�ljavanje, Vodiè kroz zanimanja (Razbor,1998), druge knjige, publikacije i bro�ure, Internet,novine, oglasi. Informacije o svijetu rada nalaze sesvuda oko nas. Moramo ih primijetiti i ocijeniti njiho-vu va�nost.

Sudjelovanje uèenika u �kolskom programu pro-fesionalnog razvoja ne ocjenjuje se. Ocjenjivanjeuèenika nema nikakva smisla jer je jedino va�no dauèenici spoznaju da njihovi trenutni napori koje ula�uutjeèu na njihovu buduænost i kako je zbog njih samihva�no da se sada posvete njezinu planiranju. Programim nudi da bolje upoznaju sebe i svijet rada te davide na koji im naèin �eljena zanimanja mogu omogu-æiti cjelokupan naèin �ivota kakav �ele. Ne mo�emokontrolirati sve faktore koji utjeèu na izbor zanimanja;ipak, uvijek je bolje planirati i time napore usmjeritiprema odreðenom cilju. Ilustrativan je naslov knjigeAko ne zna� kamo ide�, vjerojatno æe� zavr�iti negdjedrugdje. Tako je i s izborom zanimanja.

Cjeline programa

Program je podijeljen u tri cjeline, od kojih svakaodgovara na jedno od kljuènih pitanja profesionalnograzvoja. Na poèetku svake cjeline postoje osnovneteoretske informacije o vje�bama koje æe uslijediti.Te su informacije dovoljne za uspje�no provoðenjevje�bi. Ipak, osim njih, nije lo�e zaviriti i u drugeizvore informacija.

Cjelina 1: Upoznavanje samoga sebe. Pomoæi æeuèenicima da odgovore na pitanje �Tko sam?�, daupoznaju vlastite interese, sposobnosti, vrijednosti iambicije te da shvate njihovu vezu s izborom zanima-nja.

Cjelina 2: Upoznavanje svijeta rada. Omoguæit æeuèenicima da odgovore na pitanje �Kamo idem?�,da otkriju moguænosti koje im se pru�aju nakonzavr�etka �kolovanja, da upoznaju raznovrsna zani-manja i naèine kako mogu sami nauèiti vi�e o njima.

Cjelina 3: Planiranje karijere. Pomoæi æe uèenicimada odgovore na pitanje �Kako da doðem donde?�,da isplaniraju odgovarajuæe �kolovanje potrebno zazanimanje koje im se sviða i koje æe im omoguæiti�eljeni stil i naèin �ivota.

�kolski programprofesionalnog razvoja

20

Unutar svake cjeline ima 12 vje�bi, svaka od njihpotanko je opisana u sistematiziranim poglavljima:

Pregled: vrlo kratak opis vje�be.

Trajanje: odreðeno tek okvirno, za svaku vje�buuèitelj sam procjenjuje hoæe li je produ�iti ili skratiti,ovisno o vremenu kojim raspola�e, o znanju i potre-bama njegovih uèenika; vje�be najèe�æe traju od 30do 45 minuta.

Ciljevi: osnovni smisao vje�be i glavne promjene kojevje�ba izaziva u uèenika.

Potrebni materijali: navedeni su svi materijali po-trebni za provoðenje vje�be; najèe�æe se vje�ba mo�eprovesti bez ièega ili tek na bloku papira.

Priprema: navedene su sve potrebne aktivnosti uèite-lja prije same vje�be.

Aktivnosti: detaljan opis naèina provoðenja vje�be;specificirane su sve aktivnosti.

Rasprava: navedeno je nekoliko pitanja koja trebapostaviti uèenicima kako bi o njima razmislili, razmi-jenili mi�ljenja i donijeli zakljuèke.

Dodatne aktivnosti: predviðene su u situacijamakada se osnovna aktivnost ne mo�e provesti ili kadase ona �eli nadopuniti; uèitelji mogu sami odluèiti�ele li integrirati dodatnu aktivnost u nastavu ili ne.

Program je osmi�ljen tako da bude �to fleksibilniji.On dopu�ta uèiteljima da poka�u svoju kreativnost,iskustvo i znanje u njegovoj primjeni u razredu, uzi-majuæi u obzir osobine uèenika, njihove obiteljskeprilike i dru�tvenu okolinu.

Vje�be su opisane tekstom i slièicama. Znaèenjeslièica jest:

rad koji treba staviti u uèenièke mape

domaæa zadaæa nu�na za vje�bu

rad koji treba podijeliti s ukuæanima ili uzajednici

Na kraju svake cjeline nalazi se popis potrebnihznanja i vje�tina koje je uèenik tijekom vje�bi iz tecjeline trebao steæi. Zami�ljeno je da svaki uèenikispuni taj upitnik i pritom primijeti svoj napredak,ali i podruèja koja jo� mora razvijati.

Upitnikprofesionalnog

razvoja

Upitnik profesionalnog razvoja ukljuèen je u program.Mo�e se rabiti na poèetku i na kraju programa, kaopokazatelj svladavanja programa. Analizirajuæi rezul-tate uèenika, uèitelji æe moæi vidjeti koje cjeline pro-grama treba detaljnije proraditi, a koje su uèenicidobro svladali. Moæi æe primijetiti koji su uèenici pro-fesionalno zreliji, a kojima valja posvetiti vi�e pa�nje.Uèenici moraju znati da æe na kraju programa moæisami uvidjeti koliko su napredovali u profesionalnomrazvoju i u dono�enju va�nih odluka u planiranjubuduænosti.

21

Uèenièke mape

Uèenièka mapa zbirka je radova koje uèenici izraðujutijekom �kolskoga programa profesionalnog razvoja.Poma�e im da prate svoj razvoj i napredak te da seosvrnu na va�nost programa u vlastitim �ivotima.

Uèenièka mapa mo�e se izraditi presavijanjembijeloga kartona formata A3 (velièina 42 x 29,7 cm)po sredini kako bi se dobio fascikl za ulaganje radova.Druga je moguænost kupnja fascikla bijele ili vrlosvijetle boje. Uèitelji se moraju odluèiti za jednu odtih dviju moguænosti, no va�no je da svi uèenici imajuiste mape � ili presavinute kartone ili fascikle.

Uèenici trebaju na svojoj mapi napisati ime pro-grama, svoje ime i prezime, razred i �kolsku godinupoèetka programa (to je va�no jer se program provodivi�e godina jer tada informacija o razredu nije dovolj-na):

Razmisli o buduænostiMarko Mariæ

6a, �kolska godina 2000./01.

Dodatne informacije (poput �kole, imena uèitelja,adrese stanovanja) takoðer se mogu navesti, no va�noje da mapa ne sadr�i previ�e birokratskih informacija.Mapa mora biti bliska uèenicima, oni je moraju pri-hvatiti, a ne do�ivjeti kao ne�to nametnuto. Zato semape oslikavaju. Svi uèenici na mapi trebaju nacrtatine�to �to im se sviða, �to prikazuje njihovu osobnost.Pritom ih treba poticati, kako bi se opustili i zaistanacrtali ono �to ih veseli.

Uèenièka mapa listovima je podijeljena na tridijela. Svaki od njih nosi jedan od naslova:

Cjelina 1: Tko sam?Cjelina 2: Kamo idem?Cjelina 3: Kako da doðem donde?

Sudjelujuæi u programu, uèenici æe izraditi mnogeradove koji oslikavaju njihove osobine i koji pokazujunaèine upoznavanja svijeta rada. Veæina tih radovaprilo�it æe se u mapu. Svaka od vje�bi koja za rezultatima rad za uèenièku mapu bit æe oznaèena slièicommape. Kada uèitelji primijete takvu oznaku uz vje�bu,moraju uèenicima kazati da æe se njihov rad staviti uuèenièku mapu.

Uèenièke je mape najbolje dr�ati u �koli, kako biih uèenici tijekom nastave uvijek mogli imati. Va�noje da mape budu sigurno spremljene dok traje pro-gram, a na kraju programa one se trebaju uruèitiuèenicima. To æe omoguæiti uèenicima da vide kakosu se mijenjali i kako je tekao njihov profesionalnirazvoj.

Druga je moguænost da ih uèenici odnose kuæama,no postoji vrlo velika vjerojatnost da æe se � pogotovoako program traje vi�e godina � mape izgubiti ili daæe se dio njihova sadr�aja zametnuti. Stoga je najboljeda uèitelji sami odluèe kako æe èuvati mape.

Uloga roditelja u�kolskomprogramu

profesionalnograzvoja

Roditelji su prvi uèitelji svoje djece i najvi�e æeutjecati na njihov izbor zanimanja. Stoga je va�noda roditelji potièu uèenike da sudjeluju u programu ida budu otvoreni prema pitanjima. Vodiè za roditelje,bro�ura koju æe im uèitelji podijeliti na poèetkuprograma, uputit æe ih u osnove ovoga programa idati im smjernice kako da se pona�aju.

23

Razmisli o buduænostiVje�be �kolskog programa profesionalnog razvojaza osnovne �kole

n Cjelina 1. Upoznavanje samoga sebe: Tko sam?n Cjelina 2. Upoznavanje svijeta rada: Kamo idem?n Cjelina 3. Planiranje karijere: Kako da doðem donde?

25

Razmisli o buduænostiCJELINA 1Upoznavanje samoga sebe: Tko sam?

n Vje�ba 1 Uvod u Razmisli o buduænostin Vje�ba 2 Svatko je jedinstvenn Vje�ba 3 Kako mi ide?n Vje�ba 4 Moje slobodno vrijemen Vje�ba 5 Kada je u redu ma�tati?n Vje�ba 6 Obiteljske vezen Vje�ba 7 Dono�enje odlukan Vje�ba 8 Svijet se mijenjan Vje�ba 9 Stilovi uèenjan Vje�ba 10 Va�ne prièen Vje�ba 11 Kad se sve zbrojin Vje�ba 12 Autoportret

27

Ova je cjelina vje�bi osmi�ljena kako bi se uèenicimaomoguæilo da se usredotoèe na najva�niji dio procesadono�enja profesionalnih odluka � na upoznavanjesamoga sebe. Njome trebaju shvatiti da je profe-sionalni razvoj proces koji traje cijeli �ivot, morajuprihvatiti da su sami odgovorni za njega i da morajuupoznati svoje sposobnosti, interese i vrijednosti kakobi mogli pravilno planirati karijeru i pronaæi brojnemoguænosti koje im �ivot pru�a.

Adolescenti su u potrazi za svojim novim identite-tom zbunjeni i nestabilni. To je kljuèno vrijeme ukojem im njihova okolina � uèitelji, roditelji, prijatelji� mora pomoæi da u tome uspiju. �kolski programprofesionalnog razvoja omoguæuje uèenicima da sebolje snaðu u ovom promjenjivom periodu, da boljeupoznaju sami sebe i da se osjeæaju sigurnije pri ulas-ku u odraslo doba.

Upoznavanje samoga sebe vje�bama �kolskogprograma profesionalnog razvoja pokazat æe uèeni-cima da nisu jedini koji se osjeæaju nesigurno i kojimoraju planirati svoju buduænost. Razgovarajuæi osvojim razmi�ljanjima, �eljama i ma�tanjima sasvojim kolegama, uèiteljima, roditeljima i prijatelji-ma, uvidjet æe da je period kroz koji prolaze uobièajeni normalan proces odrastanja.

Poèetna vje�ba uputit æe uèenike u predmet i svrhu�kolskog programa profesionalnog razvoja. Uèiteljitrebaju naglasiti va�nost sudjelovanja uèenika uprogramu i pokazati kako æe programom moæi pove-zati razlièite obrazovne programe sa svijetom radakoji se neprestano mijenja. Najva�nije je da ih upozo-re kako moraju sami preuzeti odgovornost za vlastitubuduænost i odabir zanimanja. Pritom mo�e biti ko-risno osvrnuti se na naèin kako su oni sami odluèilipostati uèitelji i kako su konkretne odluke utjecalena njihovu buduænost.

Ostale vje�be iz prve cjeline usmjerene su premaupoznavanju raznih aspekata osobnosti uèenika.Poèetne vje�be obuhvaæaju upoznavanje samogasebe, naèine na koje je uspjeh u �koli povezan splaniranjem buduænosti, ulogu slobodnog vremena ima�tanja u planiranju karijere, utjecaj obitelji na izborzanimanja. Druge vje�be pouèit æe uèenike kakodonositi profesionalne odluke, kako se suoèiti s pro-mjenama, kako nauèiti nove informacije i kako tospojiti s ostalim �ivotnim iskustvom.

U ovoj cjelini vje�bi va�no je naglasiti da jeupoznavanje sebe proces istra�ivanja, razmi�ljanja izakljuèivanja i da traje cijeli �ivot. Vje�be predviðeneovim programom samo su poèetak toga procesa.

Uvod

29

Vje�ba 1:Uvod u Razmisli o

buduænosti

PregledUèenici se upoznaju sa �kolskim programom profe-sionalnog razvoja Razmisli o buduænosti. IspunjavajuUpitnik profesionalnog razvoja i izraðuju uèenièkemape.

TrajanjePribli�no 30 do 45 minuta

CiljeviUèenici æe moæi objasniti svrhu �kolskog programaprofesionalnog razvoja Razmisli o buduænosti.

Potrebni materijalin Svi materijali koji mogu prikazati sadr�aj

programa i plan aktivnosti uèenikan Umno�en Upitnik profesionalnog razvojan Umno�en Vodiè za roditelje

PripremaProèitajte teoretske cjeline opisane na poèetnim stra-nicama ovoga priruènika i upoznajte se sa svimvje�bama koje predviða program. Pripremite se zapitanja uèenika o programu: �to program sadr�i, kakveæe se vje�be raditi, kakvi æe biti njihovi zadaci iobaveze u programu, �to æe njime nauèiti. Oblikujte10-15 minutni sa�etak programa, istièuæi naslove ilekcije koji bi se mogli svidjeti uèenicima. Umno�iteUpitnik profesionalnog razvoja za sve uèenike prekri-vajuæi toèna rje�enja. Umno�ite Vodiè za roditelje izdodatka ovog priruènika. Pripremite uèenièku mapukoju æete uèenicima pokazati za primjer.

Opis vje�beNeka uèenici daju definicije pojma �spremnost�(spremnost je stanje ili osobina onoga koji je spreman� pripravnost, pripremljenost; V. Aniæ, Rjeènik hrvat-skog jezika, Novi Liber, 1998). Objasnite im da æeteih upoznati sa sadr�ajem programa, ali da æe pro-gram biti uspje�an jedino ako su sami dovoljnospremni da upoznaju sebe i vlastiti razvoj te otvoreniza uèenje novog i aktivno istra�ivanje vlastitebuduænosti. Ova im vje�ba daje pregled sadr�ajaèitavog programa i potièe ih da naðu ideje i temeunutar programa koje æe im pomoæi da razvijuspremnost i motivaciju za aktivno sudjelovanje uprogramu.

Napi�ite rijeèi SVJESNOST, ISTRA�IVANJE iPRIPREMA na ploèu. Objasnite da ljudi koji odlu-èuju o vlastitu profesionalnom razvoju prolaze krozte tri faze razvoja prije nego �to uspiju ostvariti�eljenu karijeru. Program Razmisli o buduænosti uprvom æe se redu baviti �svjesno�æu� i �istra�iva-njem�, ali æe dati i okvir za �pripremu� koja æe impomoæi u daljnjem �kolovanju.

Osigurajte 5-10 minuta da prika�ete sadr�ajprograma koji ste pripremili. Odgovorite na njihovapitanja o programu.

Podijelite Upitnik profesionalnog razvoja. Upitnikpokazuje stupanj profesionalne razvijenosti. Reciteim da na pitanja odgovore iskreno. Na kraju im re-cite da æe upitnik ispuniti ponovo, na kraju cijelogprograma profesionalnog razvoja. Zajedno proðitekroz upitnik, neka uèenici oznaèe toène odgovore.

Pitajte uèenike jesu li ikad èuli za mape. Prièajteim o umjetnicima koji su se slu�ili mapama u kojimasu godinama prikupljali svoje najbolje radove. Re-cite im da æe i sami izraditi uèenièke mape. Objasniteim svrhu uèenièkih mapa za prikupljanje, prona-la�enje i predstavljanje informacija o sebi koje æekasnije koristiti za dono�enje profesionalnih odluka.Potanko im objasnite kako se mapa izraðuje, �to na

30

njoj treba napisati i kako je mogu ukrasiti. Kao primjerpoka�ite im vlastitu. Morate biti sigurni da su vasdobro razumjeli. Neka mape oblikuju kod kuæe i nekaih donesu na sljedeæu vje�bu. Recite im da u mapuprilo�e Upitnik profesionalnog razvoja.

Podijelite uèenicima po primjerak Vodièa zaroditelje iz dodatka ovog Priruènika i recite im da gadaju svojim roditeljima.

Raspravan Za�to bi veæ sada trebali poèeti razmi�ljati o

profesionalnom razvoju?n �to dobivate sudjelovanjem u programu? �to

dobiva zajednica? �to dobiva dr�ava?n Tko je najodgovorniji za uspjeh u karijeri?n Kako mo�ete pokazati svoju spremnost za

sudjelovanje u programu?

Upitnik profesionalnog razvoja: �to znam o dono�enju profesionalnih odluka?

Ime i prezime ____________________ �kola _____________________ Razred_______ Datum__________

Pa�ljivo proèitaj sljedeæe tvrdnje i procijeni sla�e� li se s njima. Slaganje s tvrdnjama prika�i tako da za svakutvrdnju oznaèi� kvaèicom jedan od tri desna stupca: S � sla�em se, NS � ne sla�em se i ? � ne znam.

S NS ?1. Hobiji i slobodne aktivnosti mogu biti povezani s profesionalnim interesima. √2. Postoji samo jedan ispravan naèin da se donese odluka. √3. �to god odabrao za svoje zanimanje, to æu raditi èitav �ivot. √4. Dono�enje profesionalnih odluka ne ovisi o predmetima koje uèim u osnovnoj �koli. √5. Moj uspjeh u �koli mo�e imati utjecaja na moj uspjeh u �ivotu. √6. Mogu znaèajno utjecati na promjene u svom �ivotu. √7. Moja osobnost nema ni�ta s mojim uspjehom ili neuspjehom u karijeri. √8. Moja obitelj mo�e utjecati na moj izbor zanimanja. √9. Ista zanimanja mogu postojati u razlièitim podruèjima djelatnosti. √10. Svi uèe na isti naèin, pa ako imam problema da ne�to nauèim, to znaèi da se ne trudim. √11. Pri dono�enju profesionalnih odluka ljudi bi trebali uzeti u obzir i ostale va�ne uloge √ u �ivotu, a ne samo radnu.12. Radne navike razvijaju se kada se zaposli�. √13. Jedna od vje�tina koja se oèekuje od radnika u modernom dru�tvu jest timski rad. √14. Moj pojam o sebi nema ni�ta s mojom sposobno�æu dono�enja ispravnih odluka. √15. U redu je ma�tati o idealnom poslu èak i kada postoje mnoge zapreke koje me mogu √ sprijeèiti da to ostvarim.16. Planiranje karijere mo�e biti vrlo slo�en proces. √17. Iz pogre�aka drugih koji su donosili profesionalne odluke i ja mogu ne�to nauèiti. √18. Odrasli imaju prednost jer vi�e ne moraju uèiti. √19. Kada tra�i� posao, gotovo je jednako va�no koga poznaje� koliko i ono �to zna�. √20. Ako pa�ljivo slijedim model dono�enja odluka, nikad se vi�e neæu morati koristiti njime jer √ sam veæ prvi put donio ispravnu odluku.

31

Dodatna aktivnostAko vrijeme dopusti, neka uèenici izrade svoje mapena satu. Ipak, za to trebate imati potrebne materijale:kartone ili fascikle, listove papira za odjeljivanjecjelina, bojice, flomastere. Izradba mapa mo�e seorganizirati kao zasebna vje�ba, no ne zaboravite, toje ipak u prvom redu likovni izrièaj. Smisao mape uprogramu zasniva se na njezinu popunjavanju, a nena izradbi. Sami odluèite kako æe i gdje uèenici obli-kovati svoje mape.

Vje�ba 2:Svatko je

jedinstven

PregledOva vje�ba omoguæuje da uèenici upoznaju osnovnepojmove profesionalnog razvoja koje mogu istra�ivatina sebi. Vje�ba teèe od jeziène igre do formiranjajasnog koncepta pojma �profesionalni razvoj�.

TrajanjeOtprilike 30 minuta

CiljeviUèenici æe upoznati osnovne termine koje æe susretatiu programu te razumjeti koncept profesionalnograzvoja.

Potrebni materijaliRjeènik hrvatskog jezika

PripremaNa ploèu ili na veliki poster napi�ite sljedeæe rijeèi:n Interesin Sposobnostin Vrijednostin Karakteristiken Postignuæen Liènostn Struènostn Po�eljnostn Ulogan Znanje

Opis vje�beObjasnite uèenicima da æe ovom vje�bom upoznatiosnovne pojmove potrebne za upoznavanje sebe.Kako je upoznavanje sebe va�no za dono�enjeprofesionalnih odluka, za uèenike je va�no da istra�esvoje osobine i da te spoznaje iskoriste u planiranjukarijere.

Neka uèenici u malim grupama (4 do 6 uèenika)definiraju svaki od pojmova koje ste ispisali. Uvjeritese da svi uèenici sudjeluju u radu grupa. Definicijepojmova trebaju se odnositi na upoznavanje sebe.Neka uèenici razmotre definicije i neka se slo�e daæe im one pomoæi u upoznavanju sebe. Usporediteih sa onima u rjeèniku. Odgovarajuæe definicije nekaprilo�e u mapu.

Raspravan Kako ova jezièna igra mo�e pridonijeti upo-

znavanju sebe?n Kako poznavanje sebe mo�e utjecati na

profesionalni razvoj pojedinca?n Postoji li vrijeme kada prestaje potreba da

sam sebe upozna�?n Koje jo� rijeèi mogu pridonijeti boljem razu-

mijevanju pojma profesionalni razvoj?n Na koji bi naèin slabo poznavanje sebe moglo

utjecati na profesionalni razvoj pojedinca?

32

Dodatna aktivnostNeka svaka grupa napi�e kratku prièu u kojoj æeupotrijebiti sve navedene rijeèi. Provjerite da su sverijeèi upotrijebljene pravilno. Ako ostane vremena,dopustite uèenicima da proèitaju prièe koje sunapisali. Usporedite ih. Poveæajte jednu od boljihprièa i stavite je na zid. U ostalim vje�bama iz prvecjeline osvrnite se na nju.

Vje�ba 3:Kako mi ide?

PregledUèenici æe uvidjeti kako njihov �kolski uspjeh utjeèena njihovo daljnje obrazovanje i odabir zanimanja.

TrajanjePribli�no 30 minuta

CiljeviUèenici æe opisati kako njihov �kolski uspjeh mo�eutjecati na izbor zanimanja i profesionalni razvoj. Pro-cijenit æe svoje sada�nje snage i moguænosti napre-dovanja u razlièitim podruèjima obrazovanja.

Potrebni materijaliNi�ta

PripremaNi�ta

Opis vje�beObjasnite da je dana�nja vje�ba usredotoèena na tokako percepcija vlastite uspje�nosti utjeèe na dono-�enje profesionalnih odluka. Mladi èesto procjenjujuvlastite sposobnosti na osnovi svog �kolskog uspjeha.Pitajte ih hoæe li njihov uspjeh u �koli utjecati na njiho-vu uspje�nost u �ivotu. Ako hoæe, kako æe utjecati?

Neka uèenici napi�u sve predmete koje uèe u �koli.Neka za svaki ocijene koliko misle da su u njemu us-pje�ni (*** jako, ** zadovoljavajuæe i * nedovoljno).Neka kvaèicom oznaèe predmete u kojima mogu bitibolji nego �to su sada. Popis predmeta neka prilo�e uuèenièku mapu.

Raspravan Za�to je va�no upoznati svoj ukupni napredak

u �koli i napredak u pojedinim predmetima?n Kako tvoj uspjeh u �koli utjeèe na tvoju sa-

mopercepciju?n Kako se mo�e pobolj�ati uspjeh iz pojedinog

predmeta?n Kako je uspjeh u �kolovanju povezan s uspje-

hom u karijeri?n Osim �kolskog uspjeha, koji drugi uspjeh na

nekim podruèjima mo�e pridonijeti boljojkarijeri?

Dodatna aktivnostNeka uèenici isplaniraju kako æe pobolj�ati uspjeh upojedinim predmetima. Nadgledajte njihov napredaku ostvarenju njihovih ciljeva.

33

Vje�ba 4:Moje slobodno

vrijeme

PregledUèenici æe istra�iti kako hobiji i slobodne aktivnostimogu pridonijeti planiranju karijere i zadovoljstvu�ivotom.

TrajanjePribli�no 30 minuta, uz dodatno vrijeme provedenoizvan uèionice

CiljeviUèenici æe moæi objasniti kako slobodne aktivnosti ihobiji pridonose zadovoljstvu u �ivotu. Moæi æe ime-novati najmanje 5 hobija ili aktivnosti koji im sesviðaju. Uvidjet æe razliku izmeðu hobija i aktivnostikoje bi mogle biti njihovo zanimanje i onih kojimabi bili manje zadovoljni ako su vezani uz njihovozanimanje.


PripremaNi�ta

Opis vje�bePodijelite uèenike na grupe od 5 do 6 uèenika. Dajteim 10 minuta da produkcijom ideja sastave �to du�ipopis razlièitih hobija i aktivnosti (neka jedan od njihzapisuje sve �to nabroje).

Na ploèu ili na veliki poster zapisujte hobije iaktivnosti koje su uèenici naveli u malim grupama.To uèinite tako da svaka grupa nabroji 10 hobija iliaktivnosti kojih su se dosjetili, a koje prethodne grupenisu spomenule. Ako vam se uèini da posljednje grupevi�e neæe imati �to navesti, smanjite broj hobija iaktivnosti koje navodi svaka grupa.

Neka uèenici na zasebnom listu papira samostalnonavedu pet hobija ili aktivnosti koje ih najvi�e veselei ispunjaju. Recite im da stave zvjezdicu pokraj onihza koje misle da bi mogli postati njihova zanimanja.Neka poka�u èlanovima svoje male grupe te popise ineka o njima razgovaraju. Kasnije neka ih prilo�e umapu.

Raspravan Na koji naèin hobiji i aktivnosti pridonose

zadovoljstvu u �ivotu?n �to se zbiva kad ljudi nemaju �ta raditi u

slobodno vrijeme?n �to nije dobro ako je zanimanje usko pove-

zano s pojedinèevim hobijima, aktivnostimai interesima?

n Moraju li hobiji i ostale aktivnosti biti skupida bi bili zabavni?

n �to nas hobiji i slobodne aktivnosti mogunauèiti o profesionalnom razvoju?

Dodatna aktivnostPotaknite uèenike da razgovaraju s odraslima i pitajuih o ulozi hobija i slobodnih aktivnosti u njihovom�ivotu.

Neka uèenici pronaðu aktivnosti kojima se tre-nutaèno ne bave, a �eljeli bi se baviti. Neka osmislenaèine kako da se ukljuèe u takvu aktivnost.

34

Vje�ba 5:Kada je u redu

ma�tati?

PregledUèenici æe ma�tajuæi razmisliti o svojoj buduænosti.Upoznat æe kako se ma�tanja tijekom �ivota mijenjaju.


CiljeviUèenici æe moæi razumjeti svoja ma�tanja. Spoznatæe �to utjeèe na ma�tanja o njihovu buduæem zani-manju.


PripremaNi�ta

Opis vje�beNeka se uèenici poku�aju sjetiti dobra sna koji susanjali nedavno (neki se vjerojatno neæe moæi sjetiti).Neka nekoliko uèenika isprièa svoje snove (bez previ-�e detalja). Pitajte uèenike: ��to je za vas dobar san?�Napi�ite njihove odgovore na ploèu.

Recite uèenicima da æete im dopustiti da budusanjari u �koli. Recite im da sljedeæih pet minuta uuèionici treba vladati potpuna ti�ina kako bi moglima�tati o nekom prekrasnom dogaðaju. Nakon petminuta neka pribilje�e za�to je to bilo tako prekrasnoma�tanje.

Sada im recite da ma�taju o sebi kao o 25-godi�nja-cima. Naglasite da trebaju zami�ljati lijepu buduænost.Gdje �ive u svojoj zemlji ma�te? Kakvim se poslombave? Koje su druge stvari u njihovu svijetu koje èineovaj san dobrim? Nakon pet minuta zamolite ih dapribilje�e �to vi�e pojedinosti o svojem svijetu izsnova. Uvjerite se da su naveli i zanimanje. Reciteim da svoj rad prilo�e u mapu.

Raspravan Koje su pozitivne strane ma�tanja o buduæ-

nosti?n �to nas mo�e onemoguæiti da ostvarimo sno-

ve o buduænost?n �to nam mo�e u tome pomoæi?n Treba li potpuno napustiti svoj san o buduæ-

nosti zbog �ivotne realnosti? Ako ne, kakostvoriti san koji mo�da nije idealan, ali jejo� uvijek dovoljno dobar?

Dodatna aktivnostNeka uèenici nacrtaju svoja ma�tanja o buduænosti.Istaknite njihove crte�e i razgovarajte s njima o njiho-vim �eljama i o razlièitim izazovima koje susreæu upoku�aju ispunjenja svojih snova.

Obavijest uèiteljimaZa vje�bu Obiteljske veze uèenici se moraju unaprijedpripremiti. Proèitajte vje�bu unaprijed kako bisteuèenicima mogli zadati domaæu zadaæu.

35

Vje�ba 6:Obiteljske veze

PregledUèenici æe pobrojiti zanimanja kojima su se bavilièlanovi njihove �ire obitelji i iskoristiti tu informacijukako bi izvukli zakljuèak o tome kako obitelj utjeèena �ivotne i profesionalne odluke.

TrajanjeUèenici æe sat do dva tra�iti informacije o �iroj obi-telji. Vje�ba æe u razredu trajati 30 do 40 minuta.

CiljeviUèenici æe moæi objasniti �to je èlanovima njihoveobitelji pru�alo zadovoljstvo u poslu. Moæi æe za-kljuèiti na �to treba pripaziti prilikom planiranjaprofesionalne buduænosti.


PripremaNeka uèenici navedu �to vi�e èlanova svoje �ire obi-telji (po moguænosti 10 ili vi�e) od kojih mogu saznatine�to o njihovoj radnoj povijesti. Za svakog èlanaobitelji trebaju navesti (1) njihovo prvo zanimanje,(2) je li im se to zanimanje sviðalo i jesu li u njemuu�ivali (odgovor Da ili Ne sasvim je dovoljan), (3)reèenicu koja opisuje kako im je bilo raditi taj posao:�Bilo je puno posla�, �Plaæa je bila mala�, �Bio samjako uspje�an u poslu�, (4) razlog zbog kojeg su gapromijenili. Napomena: za neke èlanove obitelji uèe-nici ove izjave mogu dobiti iz razgovora s roditeljimaili drugim roðacima koji su ih dobro poznavali (akoih nije moguæe sresti, èak i ako su umrli).

Opis vje�beObjasnite uèenicima da æe im dana�nja vje�ba pomoæida bolje razumiju i vi�e cijene ono �to o profesio-nalnom razvoju mogu nauèiti od èlanova svoje obite-lji. Uèenici æe moæi odluèiti hoæe li primijeniti profe-sionalno pona�anje svoje obitelji ili æe, pouèeninjihovim iskustvom, naæi nove putove svoga profe-sionalnog razvoja.

Neka pregledaju svoj popis (koji su napravili zadomaæu zadaæu) i naprave sljedeæe:

n grupiraju poslove koji su slièni (kategorijemogu biti fizièki rad, uredski posao, rad sbrojevima itd.)

n stave zvjezdicu pokraj dvije izjave za kojeim se èini da im daju najva�nije poruke ozadovoljstvu u poslu

n izvuku u dvije ili tri reèenice zakljuèke oradnom iskustvu svoje obitelji i poruke kojeim se èine va�nima pri dono�enju profesio-nalnih odluka

U malim grupama od 4 do 6 uèenika neka razmijeneinformacije o onome �to su otkrili. Ohrabrite ih daslu�aju razmi�ljanja drugih, usporede ih s vlastitima ida suprotstave razlièite stavove.

Recite uèenicima da primjere radnog iskustvasvoje obitelji i izvedene zakljuèke prilo�e u svojemape.

Raspravan Za�to je va�no slu�ati i uèiti od obitelji kada

istra�ujemo svijet rada?n Kako informacije dobivene u ovom jedno-

stavnom istra�ivanju mogu utjecati na odabirzanimanja?

n Ako biste u jednoj reèenici trebali zakljuèiti�to ste nauèili iz ove vje�be, �to bi to bilo?

36

Vje�ba 7:Dono�enje odluka

PregledMatematièki model dono�enja odluka vodit æe udiskusiju o razlièitim stilovima dono�enja odluka.


CiljeviUèenici æe moæi primijeniti ovaj matematièki modelna dono�enje �kolskih ili osobnih odluka. Moæi æeobjasniti svoj vlastiti model dono�enja odluka.


PripremaNa ploèu ili na veliki poster nacrtajte tablicu za dono-�enje odluka. Budite sigurni da dobro razumijetemodel i da mo�ete primijeniti njegova pravila narazlièite odluke o kojima æe uèenici odluèivati.

Opis vje�beObjasnite da æe u dana�njoj vje�bi biti govora o dono-�enju odluka. Kada doðe do dono�enja profesionalnihodluka, mnogi ljudi zapnu upravo na odluèivanju.Ovo je jedan od naèina koji olak�ava odluèivanje.

Za ovu vje�bu uèenici æe se slu�iti matematièko-logièkim modelom dono�enja odluka. Drugi, mnogointuitivniji, model bit æe obja�njen kasnije.

Moguænosti

____________________ ___________________ ____________________

Ciljevi Va�nost Vjerojatnost Va�nost Vjerojatnost Va�nost Vjerojatnost Va�nost__________ cilja ostvarenja cilja ostvarenja cilja ostvarenja cilja__________ (1 - 10) cilja x cilja x cilja x__________ vjerojatnost vjerojatnost vjerojatnost__________ njegova njegova njegova__________ ostvarenja ostvarenja ostvarenja__________ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _______________ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _______________ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _______________ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _______________ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _______________ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _______________ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _______________ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _______________ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _______________ _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____

Zbroj _____ _____ _____ _____ _____

37

Princip odluèivanja matematièkim modelom:n Neka uèenici odrede znaèajnu odluku koju

moraju donijeti (npr. kamo idu na maturalacili na izlet).

n Neka nabroje nekoliko moguænosti; poku-�ajte da ih bude vi�e od dvije, tako da odlukane bude crno-bijela (npr. Pula, Bjelolasica,Dubrovnik). Upi�ite ih u tablicu.

n Produkcijom ideja neka nabroje �to vi�e cilje-va (bilo bi dobro da ih bude desetak) koje�ele ostvariti odlukom (npr. zabava, kulturneznamenitosti, sportske aktivnosti, kupanje,cijena, du�ina putovanja). Te ciljeve napi�iteizvan tablice.

n Za svaki cilj uèenici trebaju odluèiti kolikoim je va�an. Tim ih redoslijedom upi�ite utablicu. Uèenici se vjerojatno neæe moæi pot-puno slo�iti oko va�nosti pojedinih ciljeva,ali ipak odredite redoslijed va�nosti.

n Ispunite kolonu va�nosti ciljeva na sljedeæinaèin: ako ima deset ili manje ciljeva, kori-stite se skalom od 1 do 10 tako da vrijednost10 pridru�ite najva�nijem cilju, 9 drugom pova�nosti i tako do vrijednosti 1 koju æetepridru�iti najmanje va�nom cilju. Ako imavi�e ciljeva, koristite se skalom do 15 ili 20stupnjeva. Ako postoji velika razlika izmeðuva�nosti jednog cilja i onoga koji slijedi, mo-�ete neki od brojeva i preskoèiti.

n Sada poènite razmatrati pojedine moguæno-sti. Za svaku moguænost procijenite kolikoje vjerojatno da mo�e dobro ostvariti svakiod ciljeva. Ako moguænost potpuno zadovo-ljava cilj, ona dobiva 2 boda. Ako cilj zado-voljava veæinom, ali ima i nekih nedostataka,dobiva 1 bod. Moguænost koja je priliènoneutralna s obzirom na cilj dobit æe 0 bodova.Ako ima vi�e nedostataka nego pozitivnih

strana za zadovoljavanje cilja, moguænost æebiti ocijenjena sa -1, a ako uopæe ne mo�ezadovoljiti cilj i èini se potpuno negativna,dobiva -2. Uèinite to za svaku moguænost iza svaki navedeni cilj u tablici.

n Sad je vrijeme za malo matematike: za svakumoguænost pomno�ite va�nost pojedinogcilja s vjerojatno�æu njegova ostvarenja.Umno�ke upi�ite u tablicu.

n Za svaku moguænost zbrojite umno�ke.n Razmislite je li moguænost s najveæim brojem

bodova zaista najbolja.

U matematièkom modelu dono�enja odluka naj-va�nija je rasprava koju on izaziva, jer se va�nostpojedinih vrijednosti i vjerojatnost njihova ostvarenjamijenjaju kako se mijenjaju i okolnosti u kojima seodluka donosi.

Raspravan Kako vam se sviða ovakav model dono�enja

odluka? Koliko ima onih kojima se modelsvidio, a koliko onih kojima nije? Za�to nekiljudi vi�e vole ovakav naèin dono�enja odlu-ka, a drugi odabiru onu moguænost za kojuosjeæaju da je ispravna?

n �to ste nauèili o dono�enju odluka iz ovevje�be?

n Mo�ete li se sjetiti primjera kada ste po�eljelivi�e razmi�ljati pri dono�enju odluke?

n Kako ljudi donose odluke u radnim situa-cijama?

n Kako je dono�enje odluka povezano s plani-ranjem karijere?

Dodatna aktivnostNeka svaki uèenik napi�e esej kojim obja�njava osob-ni model dono�enja odluka.

38

Umno�ite tablicu matematièkog modela dono-�enja odluka i omoguæite svakom uèeniku da doneseodluku o kojoj trenutaèno razmi�lja. Uèinite to zabav-nim, neka odluke budu one koje uèenici sami odaberu.Kad svladaju ovaj model, moæi æe ovako odluèivati io izboru srednje �kole.

Obavijest uèiteljimaZa vje�bu Svijet se mijenja uèenici se moraju unapri-jed pripremiti. Proèitajte vje�bu unaprijed kako bisteuèenicima mogli zadati domaæu zadaæu.

Vje�ba 8:Svijet se mijenja

PregledPromatranjem promjena u svijetu koji ih okru�ujeuèenici æe upoznati proces promjene.

TrajanjeOtprilike 30 minuta, uz vrijeme potrebno za praæenjevijesti

CiljeviUèenici æe se upoznati s najznaèajnijim promjenama.Moæi æe razumjeti prirodu i utjecaj promjena.


PripremaZa domaæu zadaæu neka uèenici slu�ajuæi i gledajuæiTV i radio ili èitajuæi novine naprave popis svih zna-

èajnih promjena koje su se nedavno dogodile unjihovoj okolici, �iroj sredini, Hrvatskoj, Europi isvijetu.

Prije poèetka sata podijelite ploèu na tri dijela.Na vrh svakoga upi�ite jedan od naslova: U�A OKO-LICA, HRVATSKA, SVIJET.

Opis vje�beRecite uèenicima da æe podaci koje su prikupili kodkuæe biti osnova za dana�nju vje�bu. Dobro snala�enjeu promjenama koje se dogaðaju osnova je dana�njeekonomije i trgovine. Zbog toga je va�no da znamokoliko smo prilagodljivi.

Neka uèenici navedu promjene koje su primijetili.Pritom pazite da ih smjeste u ispravne kategorije teda svi uèenici navedu neku od promjena.

Predstavite im �poredbu� kao pjesnièku figuru.Poredba je retorièka figura u kojoj se usporeðuje ne�tonepoznato ili manje poznato s neèim poznatijim;komparacija (V. Aniæ, Rjeènik hrvatskog jezika, NoviLiber, 1998). Recite im neka produkcijom ideja smi-sle naèine kako se promjene u svijetu mogu predstavitikao �mijenjanje�. Sve ideje zapi�ite na ploèu.

Raspravan Kakav utjecaj na dru�tvo imaju promjene

koje se u njemu odvijaju?n Kako pojedinci mogu biti uspje�ni u svijetu

koji se stalno mijenja?n Mo�ete li opisati razliku izmeðu dobre i lo�e

promjene?

Dodatna aktivnostNeka uèenici odaberu 10 najizra�enijih utjecaja prom-jena koje se odvijaju u svijetu. Neka smisle i ka�ukako su se odluèili ba� za ovih deset.

39

Vje�ba 9:Stilovi uèenja

PregledUèenici æe upoznati stil uèenja koji im najvi�e odgo-vara i, primjenjujuæi ga, napraviti reklamu koja gaodra�ava.


CiljeviUèenici æe odrediti vlastiti stil uèenja. Primijenit æega u stvaralaèkoj aktivnosti.

Potrebni materijaliNeki æe uèenici mo�da trebati papir, flomastere, kola�.

PripremaAko niste upoznati s literaturom o stilovima i naèi-nima uèenja, bilo bi korisno pitati kolege da vam dajuinformacije o tome i preporuèe èasopise s tog podru-èja. Ipak, za ovu vje�bu nije potrebno ni�ta vi�e odosnovnog razumijevanja pojma �stil uèenja�.

Na ploèu napi�ite rijeèi SLU�ANJE, GLEDA-NJE, IZVOÐENJE i KOMBINACIJA.

Opis vje�beObjasnite da æe u dana�njoj vje�bi biti govora o stilo-vima uèenja. Stil uèenja je naèin na koji pojedinacupotrebljava vlastite sposobnosti. Postoji vi�e podjelastilova uèenja. Mi æemo danas govoriti o prilièno je-dnostavnoj podjeli:

Slu�anje: uèenje slu�anjem predavanja, razgovorom,snimljenim materijalima, glazbom i zvukovima.

Gledanje: uèenje promatranjem, gledanjem pokusa,èitanjem, pisanjem, voðenjem bilje�aka, prouèa-vanjem slika, crte�a, grafikona.

Izvoðenje: uèenje sudjelovanjem u nekoj aktivnosti,samostalnim izvoðenjem pokusa, rukovanjem alatimai napravama, pokretima tijela, izvoðenjem gesta ilimimike, bilo kakvom drugom fizièkom aktivno�æu.

Kombinacija: uèenje podjednakom kombinacijomsvih triju navedenih stilova.

Neka uèenici odluèe koji im od sljedeæa èetiri stilauèenja najvi�e odgovara. Odredite po jedan kutuèionice za svaki od navedenih stilova uèenja. Re-cite uèenicima da stanu u ugao koji odgovara njihovustilu uèenja. Tako æete sastaviti grupe uèenika istogastila uèenja.

Recite grupama uèenika da naprave reklamu zaneki popularni proizvod. Sve èetiri grupe reklamiratæe isti proizvod, vi odaberite koji. Reklama moraodra�avati njihov stil uèenja, odnosno, mora biti lakozapamtljiva pojedincima istog stila uèenja (uèenicikoji najlak�e uèe gledanjem trebaju napraviti reklamukoju æe najlak�e zapamtiti oni kojima je gledanjeglavni stil uèenja). Dajte im 10-15 minuta da napravereklame. Naposlijetku, neka grupe predstave reklame.

Raspravan Na koji su naèin ove reklame oslikale razlièite

stilove uèenja?n Kako poznavanje vlastita stila uèenja mo�e

pomoæi da napravite domaæu zadaæu?n Kako va� stil uèenja utjeèe na va� uspjeh u

�koli?n Kako æe va� stil uèenja utjecati na va� uspjeh

u poslu kada budete radili?

Obavijest uèiteljimaZa vje�bu Va�ne prièe uèenici se moraju unaprijedpripremiti. Proèitajte vje�bu unaprijed kako bisteuèenicima mogli zadati domaæu zadaæu.

40

Vje�ba 10:Va�ne prièe

PregledUèenici æe od roditelja ili drugih starijih èlanova obi-telji saznati �poruke mudrosti� o va�nim aspektima�ivota. Razvit æe svoje prièe koje ih ukljuèuju.

TrajanjeOtprilike 30 minuta, uz vrijeme potrebno da uèenicirazgovaraju s roditeljima

Potrebni materijaliPribor za pisanje

PripremaNeka uèenici za domaæu zadaæu pitaju svoje roditeljeili druge starije èlanove obitelji da im ka�u �porukemudrosti� o braku, prijateljima, obitelji, radu, slobod-nom vremenu i duhovnosti. �Poruke mudrosti� zapojedinu temu ne bi smjele biti du�e od dvije reèenice(bolje jedna) i trebale bi sadr�avati najva�niju porukukoju roditelji o navedenoj temi �ele prenijeti svojojdjeci. Napomenite uèenicima da daju svojim roditelj-ima dva do tri dana da dobro razmisle o svojim odgo-vorima. Neka �poruke mudrosti� donesu napisane.

Razmislite o osobnom primjeru koji pokazujekako su vam �poruke mudrosti� pomogle u nekoj�ivotnoj situaciji.

Odluèite kakvu æe prièu pisati va�i uèenici: hoæeli ona biti smije�na, kritièna, misaona, alegorièna ilimo�da poput reporta�e.

Opis vje�beZapoènite va�om prièom koja pokazuje kako su vam�poruke mudrosti� pomogle. Objasnite uèenicima daje cilj ove vje�be da upoznaju poruke koje im mogupomoæi u �ivotu.

Uèenici trebaju napisati prièu koja æe ukljuèivatisve �poruke mudrosti� njihovih roditelja. Ako se nesla�u s nekom od poruka, neka je sagledaju na druginaèin i uoèe �ivotne situacije u kojima je ona ispravna.Prièa mora biti cjelovita, a tema mora biti takva damo�e ukljuèiti sve poruke. Ako ne uspijevaju osmislitikako sve poruke obuhvatiti prièom, potaknite ih dase obrate kolegama za pomoæ. �Poruke mudrosti� iprièe neka prilo�e u mape.

Raspravan Kako je bilo razgovarati s roditeljima o ovako

va�nim stvarima?n Kako nastaju na�a uvjerenja o va�nim aspek-

tima �ivota?n Kako vam prièe koje ste napisali mogu po-

moæi kada planirate karijeru?

Dodatna aktivnostNeka uèenici unutar malih grupa poka�u jedni dru-gima svoje prièe (ako to ne �ele, nemojte ih prisilja-vati). Drugi uèenici trebaju im dati prijedloge kakoda prièe pobolj�aju ili kako da o njima razmisle nadrugi naèin. Neka na osnovi tih savjeta prièe dodatnooblikuju prièe tako da budu njima potpuno zadovoljni.

Prièe istaknite na zid (ako se uèenici s tim slo�e),kako bi ih svi uèenici mogli proèitati. Tada zajednièkiizvedite zakljuèke koji se pojavljuju u veæini prièa terazgovarajte o njima.

Obavijest uèiteljimaZa vje�bu Kad se sve zbroji uèenici se moraju unapri-jed pripremiti. Proèitajte vje�bu unaprijed kako bisteuèenicima mogli zadati domaæu zadaæu.

41

Vje�ba 11:Kad se sve zbroji

PregledUèenici æe moæi obuhvatiti sve �to su nauèili o sebi uprethodnim vje�bama.

TrajanjeOtprilike 30 do 45 minuta

CiljeviUèenici æe moæi objasniti za�to se ka�e da je cjelinabolja od zbroja svih dijelova. Obuhvatit æe sve �to sudosad nauèili o sebi. Razumjet æe za�to su oni kaocjelina bolji od ukupnog zbroja svih dijelova.


PripremaZa domaæu zadaæu uèenici trebaju razmisliti �to susve o sebi nauèili kroz vje�be. O tome neka napi�uesej, ne du�i od èetiri ili pet ulomaka. Recite im daæe eseje prilo�iti u uèenièke mape te da se stogamoraju predstaviti u najboljem svjetlu, onako kakobi htjeli da ih do�ivljavaju drugi.

Razmislite o primjerima koji mogu uèenicimapokazati kako je cjelina bolja od zbroja svih dijelova(na primjer: zvonce, koènica, kotaèi, sjedalo, volan,zupèanici i gume mogu biti zgodan skup dijelova, noipak je bicikl, kao cjelina, dojmljiviji od njih).

Opis vje�beNeka uèenici navedu primjere koji pokazuju da jecjelina bolja od zbroja svih dijelova. Nakon nekoliko

primjera, recite im da na isti naèin mogu razmi�ljatio svojim osobinama.

Neka nekoliko minuta razmisle o sebi kao o cjelo-vitoj liènosti. Neka uvide da su oni mnogo vi�e odonoga �to su o sebi napisali u eseju. Neka zakljuèe�to ih to èini cjelinom. Potaknite ih da u malim grupa-ma od 4 do 5 uèenika razmijene svoja razmi�ljanja otome. Pritom moraju dobro slu�ati jedni druge.

Nakon �to su slu�ali jedni druge, neka napi�u ono�to su zakljuèili. I to æe prilo�iti u uèenièke mape.

Raspravan Kako vam je ova vje�ba pomogla da spoznate

tko ste? Kako vam to mo�e pomoæi u plani-ranju karijere?

n Koje æete informacije o sebi otkriti tijekomsljedeæih godina?

n �to vas je ova vje�ba nauèila o jedinstvenostiva�ih prijatelja i kolega?

Vje�ba 12:Autoportret

PripremaUèenici æe razmisliti �to sve umjetnik �eli uoblièiti usvoj autoportret. Potom æe poku�ati zamisliti �to biukljuèivao njihov autoportret.


42

CiljeviUèenici æe moæi opisati sve (vidljive i nevidljive)sastojke svojega autoportreta. Na osnovi autoportretamoæi æe se opisati drugima.

Potrebni materijaliOlovka i papir

PripremaOba savjeta mogu biti korisna za vje�bu, no ni jedannije nu�an:n Ako mo�ete, pronaðite autoportret nekog

poznatog slikara.n Saznajte malo vi�e o tehnikama i pristupi-

ma autoportretu (razgovarajte s uèiteljemlikovnog odgoja).

Opis vje�bePrièajte uèenicima o autoportretima. Zamolite ih danavedu sve �to misle da je potrebno za stvaranjeautoportreta, njihove ideje zapi�ite na ploèu.

Objasnite im da se pri tra�enju posla morajupredstaviti u �to boljem svjetlu; usporedite to sa sli-kanjem autoportreta. Potaknite uèenike da, koristeæise napisanim na ploèi, ka�u kako bi oblikovali svojautoportret.

Raspravan Za�to je te�ko napraviti toèan autoportret koji

vas prikazuje u lijepu svjetlu?n Razlikuju li se samouvjerenost i uobra�enost?n Ako niste zadovoljni svojim autoportretom,

kako ga mo�ete promijeniti?n Kako se autoportret mijenja odrastanjem i

razvijanjem?

Dodatna aktivnostNeka uèenici izrade autoportrete. Pritom nije va�nokoliko æe autoportret biti umjetnièki dobro izveden,veæ da ispravno odaberu vrline koje �ele istaknuti inaèine kako æe ih predstaviti. Neka autoportreteprilo�e u svoje mape.

43


Popis novih spoznaja iz prve cjelineOznaèite onu tvrdnju za koju mislite da ste je nauèili sudjelujuæi u vje�bama prve cjeline:

Sudjelujuæi u vje�bama prve cjeline, saznao/saznala sam�

_____ za�to je poznavanje sebe va�no u dono�enju profesionalnih odluka._____ koje mi osobine i sposobnosti mogu pomoæi u karijeri._____ kako moj uspjeh u �koli mo�e utjecati na moj izbor zanimanja._____ kako mogu napredovati u �koli._____ kako slobodne aktivnosti i hobiji mogu �ivot uèiniti ljep�im._____ kojim bih se hobijima i slobodnim aktivnostima htio baviti u buduænosti._____ da ma�tanjem o vlastitoj buduænosti mogu saznati �to mi je va�no u �ivotu._____ da mi informacije i savjeti moje obitelji mogu pomoæi u profesionalnom razvoju._____ da razlièite odluke zahtijevaju od mene razlièitu kolièinu vremena, truda i istra�ivanja._____ ne�to o naèinima odluèivanja._____ koji je moj stil uèenja i kako on utjeèe na moj �kolski uspjeh._____ kako je moja obitelj oblikovala neke od mojih �ivotnih vrijednosti._____ kako moje osobine, sposobnosti i interesi stvaraju cjelovitu sliku o meni._____ da moram nastaviti uèiti o sebi èitav �ivot.

45

Razmisli o buduænostiCJELINA 2Upoznavanje svijeta rada: Kamo idem?

n Vje�ba 1 Umjetnost istra�ivanjan Vje�ba 2 �ivot je slagalican Vje�ba 3 Radne naviken Vje�ba 4 Timski radn Vje�ba 5 Kakva je razlika?n Vje�ba 6 Istra�ivanje regijen Vje�ba 7 Evo kako to izgleda!n Vje�ba 8 Kamo idem?n Vje�ba 9 Kako se �kolovati?n Vje�ba 10 Pozitivne odluken Vje�ba 11 Otvaranje moguænostin Vje�ba 12 Kako vidim buduænost?

47

Osim �to moraju upoznati sebe, uèenici moraju dobropoznavati svijet rada. Za njih je sada pravo vrijemeda poènu istra�ivati moguænosti i izazove koji im senude.

Jedna od najva�nijih poruka koje uèenici trebajunauèiti o planiranju karijere jest da je proces va�nijiod izbora. Odrasli tijekom svoga radnog �ivota promi-jene nekoliko poslova. Ovom grupom vje�bi uèeniciæe nauèiti detaljno i planski istra�ivati svijet rada. Teæe im vje�tine biti korisne uvijek kada se naðu u sliènojsituaciji tijekom svog cjelokupnog radnog �ivota.

U poèetnoj fazi profesionalnog razvoja moramopokazati uèenicima da postoje brojne moguænosti kojeim pru�a svijet rada. Moramo ih pripremiti i za druge�ivotne uloge koje æe utjecati na njihovo planiranjekarijere. Bez usmjeravanja uèenicima æe se moguæ-nosti uèiniti zbrkanima i pretrpanima, no u ovomprogramu nauèit æe upoznati, odvagati i odabrati samoone bitnije.

Upoznavanje svijeta rada uzbudljiv je proces jeromoguæuje da se na trenutak zaroni u neko podruèje

djelatnosti, da se ono upozna te da se donese odlukao njegovu odbacivanju ili daljnjem istra�ivanju. Upo-znavanje onoga �to ne �elimo jednako je va�no kaoupoznavanje onoga �to �elimo, pogotovo u poèetnojfazi profesionalnog razvoja. Tako pomalo upozna-jemo i cjelokupan put kojim æemo u �ivotu krenuti.

U vje�bama ove cjeline uèenici æe sve bolje razu-mijevati svijet u kojem �ive, upoznati nove moguæ-nosti koje on pru�a i pomalo naæi svoju ulogu u njemu.Kako je ovaj program uèenicima vjerojatno prvi koraku procesu upoznavanja svijeta rada, treba im reæi daæe u njemu nauèiti principe kojima æe djelotvorno,lako i temeljito moæi upoznavati svijet rada i u kasnijojdobi. Ozbiljnost kojom æe pristupiti programu mo�eutjecati na njihov uspjeh u �koli, pravilan odabirkarijere, a time i cjelokupno zadovoljstvo �ivotom.Nauèiti proces upoznavanja i istra�ivanja svijeta radaza dono�enje razlièitih odluka mo�e biti va�niji odbilo koje odluke koju moraju donijeti. Ako èovjekuda� ribu, on neæe biti gladan jedan dan. Nauèi� li gada peca, neæe gladovati dok je �iv.

Uvod

49

Vje�ba 1:Umjetnost

istra�ivanja

PregledUèenici æe povezati istra�ivanje svijeta rada s pozna-tim istra�ivanjima svijeta.


CiljeviUèenici æe moæi opisati razne karakteristike dobraistra�ivaèa. Moæi æe prepoznati svoje osobine va�neza istra�ivanje svijeta rada.

Potrebni materijaliGlobus ili karta svijeta, no nije nu�no

PripremaProuèite o kojim su istra�ivaèima uèenici uèili nasatovima povijesti.

Opis vje�beKoristeæi se globusom ili kartom svijeta, uèenici bitrebali pronaæi podruèja koja su u povijesti bilaistra�ivana. Neka navedu nekoliko istra�ivaèa, uklju-èiv�i i moderne istra�ivaèe poput onih koji putuju usvemir. Neka naprave popis osobina istra�ivaèa.Napi�ite njihove odgovore na ploèu. Prikupite naj-manje 20 osobina.

Pitajte uèenike da objasne kako istra�ivanje kari-jere zahtijeva neke iste osobine (na primjer: sklonostriziku potrebna je da bi se istra�ili novi i razlièiti pu-

tovi u karijeri). Neka svaki za sebe odaberu tri osobines popisa koje su i njihove osobine liènosti i stavekvadratiæ do njih. Zatim neka odaberu druge dvijeosobine koje bi �eljeli imati jer vjeruju da bi im onebile korisne za uspjeh u �ivotu. Neka pokraj njih stavezvjezdicu. Popis osobina neka prilo�e u mapu.

Raspravan �to je va�no i �to treba zapamtiti o istra�i-

vanju svijeta rada?n �to bi �elio istra�iti u svijetu rada?n S kojim æe� se izazovima suoèiti u istra�iva-

nju svoje buduæe karijere?

Dodatna aktivnostNeka uèenici navedu fraze (npr. upravljajmo svojombuduæno�æu, pronaðimo pravi put, pogledajmo �toje tamo vani) koje povezuju istra�ivaèke metafore sprocesom istra�ivanja svijeta rada. Napravite atrak-tivan pano na kojem æe biti istaknute te fraze.

Neka uèenici napi�u kratak esej o tome kako bimogli razviti osobine oznaèene zvjezdicom u svrhupobolj�anja buduæega profesionalnog puta.

Vje�ba 2:�ivot je slagalica

PregledUèenici æe prouèiti èetiri povezane �ivotne ulogekljuène za razumijevanje pojma karijere.


50

CiljeviUèenici æe moæi pronaæi èetiri povezane �ivotne ulogekoje utjeèu na njihovu karijeru. Moæi æe objasniti kakoje ravnote�a �ivotnih uloga va�an dio zadovoljstvakarijerom.

Potrebni materijalin Poseban list papira za svakog uèenika (iste

velièine), to mo�e biti èak i novinski papirn �kare (ako je moguæe)

PripremaRazmislite o vremenu koje provodite obavljajuæipojedinu �ivotnu ulogu. Budite pripravni objasnitiza�to neke uloge zahtijevaju vi�e napora i vremenaod drugih.

Opis vje�beRecite uèenicima da navedu sve uloge koje obna�ajusvaki dan (npr. uloga sina ili kæeri, prijatelja, nogo-meta�a�). Ispi�ite uloge na ploèu. Uz uloge, na ploèunapi�ite: RAD, SLOBODNO VRIJEME, OBITELJ,DUHOVNOST.

Neka uèenici u malim grupama svrstaju uloge kojesu nabrojili u èetiri kategorije �ivotnih uloga koje steupravo napisali na ploèi. Pogledajte sla�u li se uèeniciunutar grupe u raspodjeli uloga unutar kategorija.

Uèenicima podijelite papire. Recite im da podijelepapir na èetiri dijela, tako da svaki dio svojom veli-èinom predstavlja kolièinu vremena koju u tjednuprovode igrajuæi svaku od navedenih uloga.

Upitajte neke uèenike kakva je njihova raspodjelauloga. Ustanovite za koje uloge odvajaju najvi�evremena, a za koje najmanje.

Raspravan Koja je svrha ove vje�be?n Kakva je razlika izmeðu tvojih �ivotnih uloga

i �ivotnih uloga tvojih prijatelja?

n Mislite li da va�i dobri prijatelji i èlanoviobitelji drugaèije do�ivljavaju va�e �ivotneuloge?

n Ako bismo svim �ivotnim ulogama posve-æivali jednaku kolièinu vremena, bi li to zna-èilo da nam je �ivot izbalansiran?

Dodatna aktivnostPredlo�ite uèenicima da uèine istu vje�bu sa svojombraæom i sestrama ili s roditeljima.

Vje�ba 3:Radne navike

PregledUèenici æe otkriti kako veæ sada razvijaju radne navikekoje æe im slu�iti i kada zakoraèe u svijet rada.


CiljeviUèenici æe moæi upoznati kada se radne navike poèi-nju razvijati. Upoznat æe koje su radne vje�tine svlada-li dosad, obavljajuæi niz �kolskih zadataka i du�nosti.


51

PripremaRazmislite o vlastitu radnom iskustvu koje ste stekliprije nego �to ste postali uèitelj: o volonterskim poslo-vima u kojima ste sudjelovali, o naèinima kako stepomagali svojoj obitelji.

Opis vje�beRecite uèenicima neka se sjete nekog posla koji suobavljali. To ne trebaju biti plaæeni poslovi, veæ uobi-èajeni zadaci u njihovoj obitelji. Neka navedu i poslo-ve za koje su bili plaæeni (èuvanje djece, posao u poljui slièno).

U malim grupama neka navedu osobine, sposob-nosti i vje�tine koje su tim poslovima mogli razviti.Mo�da æe im ovaj zadatak predstavljati problem jerdosad vjerojatno nisu razmi�ljali o radnim vje�tinama.Neka navedu zanimanja koja zahtijevaju sliène vje�-tine.

Neka svaka grupa navede dva najèe�æa posla zauèenike njihova uzrasta, vje�tine koje ti poslovi razvi-jaju i naèine kako bi se one mogle primijeniti u drugimzanimanjima.

Raspravan �to ste nauèili iz ove vje�be?n Kako va�i dana�nji poslovi mogu utjecati na

va� odabir zanimanja?n �to èini �dobra� radnika?

Dodatna aktivnostNeka uèenici razgovaraju s roditeljima i drugim èlano-vima obitelji o naèinima razvijanja radnih navika.Neka saznaju od njih koje su kuæanske poslove oniradili kao djeca.

Vje�ba 4:Timski rad

PregledVje�ba æe pokazati va�nost timskog rada pri pokazi-vanju interesa grupe.


CiljeviUèenici æe moæi na apstraktan naèin prikazati svojuosobnost. Oku�at æe se u timskom radu. Razumjet æeza�to timski rad unapreðuje kvalitetu proizvoda.

Potrebni materijalin �to vi�e odbaèenih predmeta: krpe, komadiæi

vune, izresci papira, puceta, èepovi, komadiæidrva, slike iz èasopisa. Mo�ete uèenicima reæida takve predmete donesu ako ih imaju.

n Ljepilo ili selotejp

PripremaRazmislite kako æete u uèionici raspodijeliti prikuplje-ne predmete kako bi bili dostupni svim uèenicima.

Opis vje�beZapoènite vje�bu obja�njavajuæi kako uspje�ne tvrtkesve vi�e tra�e radnike koji se dobro snalaze u timskomradu. Zajednièki kreativan rad najèe�æe se primjenjujeu odluèivanju o strategijama poslovanja, definiranjuciljeva tvrtke, dizajniranju proizvoda, preoblikovanjuusluga.

Uèenike podijelite u male grupe (po 5 ili 6 uèenika)i dajte im zadatak da od prikupljenih materijalanaprave prikaz svoje grupe: umjetnièko djelo, dizaj-nirani proizvod ili instalaciju koja barem na neki naèin

52

oslikava pone�to o svakom èlanu grupe. Njihov ura-dak ne mora biti funkcionalan, ali mora biti skladan iugodan oku. On mora izgledati ljep�e kao cjelina negokao niz pojedinaènih dijelova. Dajte im petnaestakminuta da oblikuju proizvod.

Raspravan �to je va�no za uspje�an timski rad?n Kakve ste uloge prihvatili kako bi va�a grupa

uspje�no obavila zadatak?n Mogu li èlanovi tima uvijek ostvariti ono �to

su zamislili?n �to se mora dogoditi timovima koji su uspje-

�ni?

Dodatna aktivnostNeka svaka grupa izabere predstavnika za javnost kojiæe opisati njihov proizvod i objasniti kako on opisujetim.

Vje�ba 5:Kakva je razlika?

PregledUèenici æe upoznavanjem poslova kojim se bave ljudiu njihovoj regiji zakljuèiti o razlici izmeðu zanimanjai podruèja djelatnosti.


CiljeviUèenici æe znati koja su glavna podruèja djelatnostiu njihovoj regiji. Moæi æe uvidjeti koja su zanimanjazajednièka mnogim podruèjima djelatnosti, a koja sutipièna samo za jednu.


PripremaPregledajte prilo�enu klasifikaciju djelatnosti kakobiste bili spremni uèenicima objasniti sva pojedinapodruèja djelatnosti.

Opis vje�beNeka uèenici produkcijom ideja pobroje sve poslovei zanimanja koja uoèe u svojoj regiji. Napi�ite ih naploèu.

Objasnite im razliku izmeðu zanimanja i podruèjadjelatnosti. Zanimanje je grupa sliènih poslova tipiènaza vi�e radnih organizacija, dok je podruèje djelatnostigrupa ljudi ukljuèena u proizvodnju sliène robe iliusluga.

Neka u malim grupama sve navedene poslove svr-staju prema podruèjima djelatnosti kojima pripadaju.Neka odaberu 5 najva�nijih podruèja djelatnosti zasvoju regiju.

Raspravan Koja je razlika izmeðu zanimanja i podruèja

djelatnosti?n Kako zajednica mo�e iskoristiti informacije

o podruèjima djelatnosti?n Kakve su posljedice odabira zanimanja koje

je tipièno samo za jedno podruèje djelat-nosti?

53

Podruèja djelatnosti

(prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja, Ministar-stvo rada i socijalne skrbi, Zagreb, 1997)

n èelnici i èlanovi zakonodavnih tijela, èelnicii du�nosnici dr�avnih tijela, direktori

n struènjaci i znanstvenicin in�enjeri, tehnièari i srodna zanimanjan uredski i �alterski slu�benicin uslu�na i trgovaèka zanimanjan poljoprivredni, lovno-uzgojni, �umarski i ri-

barski radnicin zanimanja u obrtu i pojedinaènoj proizvodnjin rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljaèi

proizvodan jednostavna zanimanjan vojna zanimanja

Dodatna aktivnostOrganizirajte da uèenici razgovaraju sa zaposlenikomHrvatskog zavoda za zapo�ljavanje o najveæim djelat-nostima u zemlji. Neka od njega saznaju o razlikamau podruèjima djelatnosti u razlièitim regijama Hrvat-ske te neka prikupe informacije o moguæim trendo-vima u buduænosti.

Vje�ba 6:Istra�ivanje regije

PregledUèenici æe upoznati obilje�ja svoje regije i razmislitikako geografska obilje�ja utjeèu na razvoj industrijei podruèja djelatnosti i obratno.


CiljeviUèenici æe upoznati glavne industrije tipiène za poje-dine regije. Moæi æe objasniti utjecaj geografskihobilje�ja na razvoj industrije i pojavu odreðenih pod-ruèja, a time i na izbor zanimanja. Moæi æe objasnitiutjecaj industrije na geografsku sliku regije.

Potrebni materijaliKarta Republike Hrvatske s oznaèenim regijama

PripremaPrikupite informacije o prirodnim bogatstvima, gra-nama industrije, klimi, kulturnim obièajima, politi-èkoj situaciji u razlièitim regijama Hrvatske.

Opis vje�beRecite uèenicima da æe im dana�nja vje�ba omoguæitida upoznaju razlièite grane industrije u zemlji i istra�edruge èimbenike koji utjeèu na regionalnu ekonomiju.

Poka�ite im kartu Republike Hrvatske s oznaèe-nim regijama. Neka navedu tri glavna podruèja djelat-nosti po kojima su pojedine regije poznate (na pri-mjer: poljoprivreda, turizam, ribarstvo, uprava).

Neka uèenici produkcijom ideja navedu kako po-druèja djelatnosti mogu utjecati na stanovnike regije.

54

Sve ideje zapisujte na ploèu. Neka potom navedukako obilje�ja regije mogu utjecati na razvoj podruèjadjelatnosti. Te ideje zapi�ite na drugi kraj ploèe.

Raspravan Kako sve ovo �to smo napisali na ploèi mo�e

utjecati na va�e planiranje karijere u regiji ukojoj �ivite?

n �to se mijenja ako pri planiranju karijereuzmete u obzir sve regije Republike Hrvat-ske?

n S kakvim biste se izazovima i zahtjevimasusreli da planirate karijeru u nekoj od drugihregija Republike Hrvatske?

n Kako na regionalna podruèja djelatnosti utje-èe sredi�nja ekonomija dr�ave?

Dodatna aktivnostNeka uèenici nacrtaju kartu Republike Hrvatske kojaprikazuje sve �to su nauèili o specifiènostima indu-strije te podruèja djelatnosti pojedinih regija.

Vje�ba 7:Evo kako to

izgleda!

PregledU ovoj æe vje�bi uèenici upoznati naèine kako se mo-gu prikupiti podaci o zanimanjima, �kolama, otvore-nim radnim mjestima, o broju zaposlenih u odreðenim

podruèjima djelatnosti, o broju nezaposlenih, ooèekivanom razvoju pojedinih podruèja djelatnosti io drugim va�nim ekonomskim pitanjima.

TrajanjeDvije vje�be, svaka otprilike po 30 minuta

CiljeviUèenici æe moæi primijeniti istra�ivaèke vje�tine naprikupljanje informacija o raznovrsnim zanimanjima.Moæi æe prikupiti kljuène informacije za planiranjekarijere.

Potrebni materijalin Telefonski imenikn Uèenici æe telefonirati ili slati pisma, pa æe

im za to biti potrebni telefoni ili kuverte imarke. Vjerojatno mogu telefonirati od kuæei dobiti kuverte i marke od roditelja. Akone, razmislite o naèinima kako im to mo�eteosigurati.

PripremaSaznajte na kojim se mjestima i kako mogu dobitiinformacije o zapo�ljavanju, �kolovanju, nezaposle-nosti te natjeèajima za posao u va�oj regiji. Pronaðiteustanove koje se time bave i druge izvore informacija(novine, Internet, knjige i bro�ure) kojima æe se uèe-nici moæi slu�iti za prikupljanje takvih informacija.

Opis vje�beRecite uèenicima da se naèini prikupljanja informacijao svijetu rada razlikuju od zemlje do zemlje. Tijekomove vje�be upoznat æe dostupne izvore takvih infor-macija.

Podijelite uèenike u èetiri grupe. Svakoj dajtezadatak da istra�i jednu od sljedeæih tema:

55

n Burza rada i informacije koje pru�an Trendovi u zapo�ljavanju i prognoze za bu-

duænostn Sustav �kolovanja u Hrvatskoj i moguænosti

�kolovanja u lokalnoj regijin Otvaranje novih radnih mjesta i njihovo ogla-

�avanje

Neka uèenici osmisle kako æe istra�ivati zadanu temu.Recite im da mogu poèeti telefonskim imenikom kakobi prona�li dr�avne slu�be. Njihovi planovi morajupredvidjeti radne zadatke za svakog èlana grupe.

Neka istra�ivanje provedu do sljedeæeg sata. Zataj sat neka se pripreme za predstavljanje pronaðenog:neka osmisle va�ne informacije koje æe prikazati osta-lima i naèine kako æe ih predstaviti. Moraju odreditii osobu koja æe to ostatku razreda iznijeti. Svakopredstavljanje mo�e trajati najdu�e 5 minuta.

Svaka grupa neka objavi pronaðene informacije.Neka ka�u i odakle su dobili najkorisnije informacijeo temi. Recite uèenicima da zapi�u najva�nije infor-macije i prilo�e ih u svoje mape.

Raspravan Kako vam prilikom planiranja va�e karijere

mogu slu�iti spoznaje o ove èetiri teme?n A kako vam mogu poslu�iti izvori infor-

macija koje ste upoznali?n Koje æe vam informacije nedostajati kada

budete planirali svoju karijeru? Kako æete ihpronaæi?

n Kojim ste se istra�ivaèkim vje�tinama koristi-li da biste prikupili potrebne informacije?

Dodatna aktivnostSvaku od tema mo�e se i dodatno istra�ivati. Potak-nite uèenike da razmisle i rasprave �to u kojoj temivalja dodatno razraditi te kako se do tih informacijamo�e doæi.

Vje�ba 8:Kamo idem?

PregledUèenici æe zamisliti idealan �ivot.


CiljeviUèenici æe moæi opisati �to smatraju idealnim �ivotomi kako zami�ljaju svoju buduænost. Spoznat æe kojesu njihove �ivotne vrijednosti.


PripremaNi�ta

Opis vje�beRecite uèenicima da æe dana�nja vje�ba biti zabavnajer æe slu�ati prièu. U prièi æe biti rijeèi o zanimljivimlikovima i imat æe sretan zavr�etak. Vi æete im isprièatiprièu, a njihovo je da zatvorenih oèiju pozorno slu�ajui da poku�aju zamisliti �to vi�e detalja. Kada se smire,isprièajte im prièu.

Prièa : �ELJEJednom davno bio jedan mladiæ koji je imao prilikuda mu se ispune tri �elje. Meðutim, suprotno uobièa-jenom, kada ljudi mogu po�eljeti bilo �to, mladiæeve�elje bile su dijelom odreðene. Ako mladiæ ne bipo�tovao smjernice (recimo da je poku�ao za�eljetivi�e od jedne �elje), sve bi �elje nestale.

56

Zatvorenih oèiju mladiæ je èekao smjernice i timeostvario moguænost da mu se �elje ispune. Prva jesmjernica bila da zamisli sebe za 15 godina. Tada jeimao pravo na prvu �elju. Prva mu je �elja omogu-æavala da osnuje idealnu obitelj. Mladiæ je zamislioidealnu obitelj i po�elio da se to ostvari. Zamislitekakvu je obitelj mladiæ po�elio. [Prièekajte 15-20sekundi da uèenici stvore predod�be.]

Sljedeæa �elja koja se mladiæu mogla ostvariti,bila je da odabere mjesto na kojem bi �elio �ivjeti.�Misli� na bilo koje mjesto na svijetu?� upitao jemladiæ. �Bilo koje,� glasio je odgovor. I tako jemladiæ poèeo zami�ljati brojna mjesta na kojima bimogao �ivjeti: razlièite zemlje u razlièitim dijelovimasvijeta, velike poznate gradove i mala mjesta�ca, pri-rodu i kulturne obièaje, lijepu kuæu ili velik i prostranstan. Zamislite gdje je mladiæ odluèio �ivjeti. [Ponovoprièekajte 15-20 sekundi.]

Napokon, mladiæ je imao jo� jednu �elju. Mogaoje izabrati èime bi se u �ivotu �elio baviti. �Misli� damoram raditi?� pitao je mladiæ. �Zar nema naèina dauopæe ne radim?� �Ne, tako to ne ide,� dobio je odgo-vor. I tako je mladiæ po�elio da bude uspje�an u svomidealnom zanimanju. Zamislite kakav je posao mladiæpo�elio. [Ponovo prièekajte 15-20 sekundi.]

I, na kraju, kako smo vam obeæali, ova prièa imasretan kraj. Zamislite kakav je njezin kraj. [Ponovoprièekajte 15-20 sekundi.]

Recite uèenicima da otvore oèi i zapi�u kakvu suidealnu obitelj zamislili, gdje misle da je idealnomjesto za �ivot i kakav je, po njihovom mi�ljenjuidealan posao. Radove neka prilo�e u mape.

Raspravan Tko je glavni lik ove prièe?n Èemu vas ovo zami�ljanje idealnog mo�e

pouèiti o vama?n �to ljudi moraju uèiniti da ostanu usmjereni

prema idealnoj buduænosti?

Vje�ba 9:Kako se

�kolovati?

PregledUèenici æe saznati koje ih �kole pripremaju za razlièitazanimanja.

TrajanjeDvije vje�be, pribli�no po 30 minuta

CiljeviUèenici æe saznati koja im naobrazba otvara vratarazlièitih zanimanja.


PripremaOdaberite nekoliko zanimanja i ustanovite kako seza njih �koluje.

Opis vje�beObjasnite uèenicima da æe se dana�nja vje�ba odnositina upoznavanje �kolovanja potrebnog za razlièita za-nimanja.

Recite uèenicima da navedu desetak zanimanjakoja poznaju. Napi�ite ih na ploèu. Neka razmislekoje je �kolovanje potrebno za navedena zanimanja.Pritom neka se prisjete kakvo �kolovanje u nas postojite kakvi su naèini �kolovanja za slièna zanimanja.Potaknite ih da podijele svoja znanja s drugima.

Recite im da æe na sljedeæi sat doæi struènjak kojiæe odgovoriti na njihova pitanja o naèinima �kolo-vanja za razlièita zanimanja. Neka razmisle o zanima-

57

njima o kojima �ele saznati ne�to vi�e kako bi mumogli postaviti pitanja.

Na sljedeæu vje�bu dovedite struènjaka za podru-èje rada i zapo�ljavanja.

RaspravaNakon razgovora s gostom postavite uèenicima neko-liko pitanja:n Znate li kako se �koluje za zanimanja koja

vas zanimaju?n Kako mo�ete informacije iz ove vje�be isko-

ristiti u planiranju karijere?n Je li vas iznenadilo �kolovanje potrebno za

neka zanimanja? Navedite neke primjere.

Vje�ba 10:Pozitivne odluke

PregledOva vje�ba objasnit æe kako samopoimanje utjeèe nadono�enje odluka.


CiljeviUèenici æe upoznati razliku izmeðu pozitivnog i nega-tivnog pojma o sebi. Moæi æe objasniti kako pojam osebi utjeèe na dono�enje odluka.


PripremaPripremite se za igranje uloga. Na lijevoj i na desnojstrani ploèe napi�ite: POZITIVAN POJAM O SEBI iNEGATIVAN POJAM O SEBI.

Opis vje�bePitajte uèenike:n �to je pozitivan pojam o sebi?n �to je negativan pojam o sebi?n Kako se pona�a osoba s pozitivnim pojmom

o sebi?n Kako se pona�a osoba s negativnim pojmom

o sebi?

Zamolite dvoje uèenika da dobrovoljno sudjeluju uigranju uloga (mo�ete imati i dva ili tri tima po dvojeuèenika). Recite dobrovoljcima da æete im reæi kojusituaciju treba glumiti. Odglumit æe i osobu pozi-tivnog i osobu negativnog samopoimanja, no moæiæe izabrati kojim æe to redoslijedom odigrati. Ostatakrazreda analizirat æe njihov nastup i odrediti pona�ajuli se oni u skladu s pozitivnim ili s negativnim pojmomo sebi.

Situacije igranja uloga:n Neoèekivano dva dana nema� �kole. Poku-

�ava� osmisliti svoje slobodno vrijeme.n Osjeæa� se malo napeto zadnjih dana jer

mora� puno uèiti. Kako se snalazi� s time?n Mora� se odluèiti za neku sportsku aktivnost.

Kako æe� se odluèiti?

Neka uèenici igraju svaku situaciju dvije do tri minute.Recite ostatku razreda da se poku�a domisliti i drugihoblika pona�anja koji bi mogli proiziæi iz ovih situ-acija.

Raspravan Je li vam se svidjela ova vje�ba?n �to ste nauèili o samopoimanju i o dono�enju

odluka?n Kako se to mo�e primijeniti na profesionalni

razvoj?

58

Vje�ba 11:Otvaranje

moguænosti

PregledUèenici æe, zami�ljajuæi posao kojim bi se moglibaviti, upoznati pojam poduzetni�tva.

TrajanjeDvije ili tri vje�be po 30 minuta (ovisno o tome kolikoduboko �elite upoznati poduzetni�tvo i koliko æe seuèenici zabavljati tijekom aktivnosti)

CiljeviUèenici æe upoznati koje su vje�tine pojedincu nu�neda bi postao poduzetnikom. Moæi æe, poput podu-zetnika, osmisliti kako zadovoljiti potrebe svoje u�eokoline.


PripremaPrikupite osnovne informacije o poduzetni�tvu i uvje-tima potrebnim za osnivanje vlastite tvrtke.

Opis vje�bePoduzetnici su oni koji organiziraju, vode i preu-zimaju rizik posla ili tvrtke. Oni pronalaze i ocjenjujuposlovne prilike i zato moraju biti spremni na nepre-stane promjene svijeta rada. Sami su odgovorni zasvoju buduænost i trebaju biti spremni pravodobnouoèiti i iskoristiti povoljnu situaciju kako bi otvorilimoguænosti za daljnje napredovanje.

Kako bi prona�li moguænosti koje im se otvarajukao potencijalnim poduzetnicima, neka uèenici napra-ve popis svih obrta i usluga koje bi �eljeli imati usvom mjestu (gradu, selu, kvartu), a trenutaèno ihnema. Odluèite hoæete li to raditi u malim grupamaili s èitavim razredom.

Neka uèenici u malim grupama oforme poslovnitim i izaberu obrt ili uslugu koji æe postati njihov noviposao. Kada grupa odabere svoje poduzeæe, nekastvori popis onoga o èemu moraju voditi raèuna i �tomoraju posjedovati kako bi takvo poduzeæe, tvrtkaili obrt bili uspje�ni. Neka osmisle poslove koje æeobavljati, zanimanja koja se za to tra�e i odgovornostikoje proizlaze iz tog posla.

Raspravan Je li te�ko ili lako biti poduzetnik?n Koji su uobièajeni izazovi za poduzetnika?n Koje bi osobine bile korisne za osobu koja

bi �eljela biti poduzetnik?n O èemu bi uèenici trebali poèeti razmi�ljati

sada ako �ele postati poduzetnici?

Dodatna aktivnostNeka uèenici predstave svoje poslovne planove.

Vje�ba 12:Kako vidim

buduænost?

PregledUèenici æe nacrtati svoj moguæi profesionalni put.


59

CiljeviUèenici æe utvrditi raznovrsne profesionalne mogu-ænosti koje bi mogli bolje istra�iti. Moæi æe primijetitisliènosti meðu tim profesionalnim moguænostima.

Potrebni materijaliPapir za crtanje, bojice, markeri, flomasteri, pastele

PripremaPrikupite materijal za crtanje ili recite uèenicima daga donesu na vje�bu.

Opis vje�beOsvrnite se na prethodnu vje�bu iz ove cjeline. Re-cite im da razmisle kako su tada odabrali neke profe-sionalne moguænosti, a druge odbacili.

Recite uèenicima da se sjete 5-6 zanimanja kojaim se sviðaju i koja bi �eljeli detaljnije upoznati. Nekauèenici nacrtaju ta zanimanja i naèin kako se osjeæajupri dono�enju profesionalnih odluka. Neka sami oda-beru tehniku koja im se sviða i naèin slikanja koji imnajvi�e odgovara.

Prika�ite slike i ostalima: neko vrijeme izlo�iteih na zidu. Kasnije neka ih uèenici prilo�e u mape.

Raspravan Dok gledate slike, �to mo�ete zakljuèiti kako

se uèenici osjeæaju pri dono�enju profesio-nalnih odluka?

n Kako vam se svidjelo povezivanje raznovr-snih zanimanja i va�eg osjeæaja pri odluèiva-nju?

n Je li vam se svidjela ova vje�ba?n Je li ona za vas bila izazovna?

Dodatna aktivnostPozovite roditelje na izlo�bu uèenièkih radova. Nekauèenici sve pripreme: rasporede stolove, istaknupapiriæe s imenima, odluèe o vremenu odr�avanjaizlo�be, naprave pozivnice� Roditelje potaknite dapogledaju sve slike, da s mnogim uèenicima o njimarazgovaraju i neka dopuste uèenicima da im objasnesvoje sada�nje planiranje profesionalne buduænosti.

60


Popis novih spoznaja iz druge cjelineOznaèite onu tvrdnju za koju mislite da ste je nauèili sudjelujuæi u vje�bama druge cjeline:

Sudjelujuæi u vje�bama druge cjeline, ja sam�

_____ spoznao/spoznala va�nost razvijanja vje�tina i sposobnosti za uspje�no planiranje karijere._____ upoznao/upoznala izazove koje pred mene stavlja upoznavanje svijeta rada._____ prihvatio/prihvatila va�nost glavnih �ivotnih uloga za zadovoljstvo karijerom._____ prihvatio/prihvatila svoju odgovornost za usmjeravanje vlastitih �ivotnih uloga._____ upoznao/upoznala neke radne vje�tine koje imam veæ sada, a koje mi mogu pomoæi u obavljanju

drugih poslova._____ upoznao/upoznala svoje osobine koje mogu pridonijeti u timskom radu._____ razumio/razumjela va�nost timskog rada._____ nauèio/nauèila razliku izmeðu poslova tipiènih samo za jednu grupu djelatnosti i onih tipiènih za

mnogobrojne._____ upoznao/upoznala glavna podruèja djelatnosti u svojoj regiji._____ saznao/saznala nekoliko izvora informacija o svijetu rada._____ razmislio/razmislila o �ivotu kakav bih volio/voljela voditi kad ne bi bilo ogranièenja._____ upoznao/upoznala �kolovanja potrebna za razna zanimanja._____ prepoznao/prepoznala svoj pojam o sebi i naèin kako on utjeèe na dono�enje odluka._____ razmotrio/razmotrila izazove �to ih pru�a privatno poduzetni�tvo._____ ustanovio/ustanovila kako se osjeæam razmi�ljajuæi o profesionalnim moguænostima.

61

Razmisli o buduænostiCJELINA 3Planiranje karijere: Kako da doðem donde?

n Vje�ba 1 Moj najbolji radn Vje�ba 2 Napravi plann Vje�ba 3 Gledanje izlogan Vje�ba 4 Dono�enje mudrih odlukan Vje�ba 5 Faze profesionalnog razvojan Vje�ba 6 Prika�i se u najboljem svjetlun Vje�ba 7 Uèi se cijeli �ivotn Vje�ba 8 Mjerenje profesionalnog razvojan Vje�ba 9 Prvi dojmovin Vje�ba 10 Snaga zvijezdan Vje�ba 11 Stvaranje mre�en Vje�ba 12 Otvaranje vrata buduænosti

63

Ako namjeravate otputovati na neko nepoznato mje-sto, korisno je ponijeti kartu. Iako neki ljudi vole pu-stolovine, veæina se ipak ne voli naæi na nepoznatomterenu. Putovanje kroz karijeru mo�e se zamisliti upra-vo kao putovanje u nepoznato: ono mo�e ukljuèivatisvu silu rizika i nepoznanica. Zato je va�no planiranjekarijere. Ono daje osjeæaj sigurnosti, predviða nekeopasne toèke i odreðuje pravi put.

Uèenici osnovnih �kola izlo�eni su promjenamau fiziolo�kom, fizièkom i psiholo�kom razvoju, paih planiranje karijere ne bi trebalo dodatno optere-æivati. Upravo suprotno, planiranje karijere trebalobi im pru�iti osjeæaj sigurnosti u formiranju novogidentiteta. Ako su uspjeli upoznati sebe i istra�iti svijetrada, za njih planiranje karijere neæe biti problem,veæ æe im omoguæiti da u srednju �kolu krenu s jasnimplanovima o svojoj buduænosti.

Prelazak iz osnovne u srednju �kolu va�na jeprekretnica u �ivotu svakoga uèenika. Pravodobnoplaniranje karijere uèinit æe ga jednostavnijim i manje

stresnim, a znanje o situacijama koje tek prethodeomoguæit æe uèenicima bolje snala�enje u njima.

Iako se planiranje karijere u osnovnoj �koli pone-�to razlikuje od planiranja karijere u srednjoj �koli,ono nipo�to nije manje va�no. Odreðuje kako æe uèe-nici odabrati srednju �kolu, koliko æe ozbiljno pristu-piti svladavanju njezina programa i kako æe pronaæinove moguænosti koje im pru�a njihova �ira dru�tvenazajednica. Adolescenti èesto mijenjaju svoje �elje iciljeve. Zato je planiranje karijere u osnovnoj �kolitek zacrtavanje osnovnog profesionalnog puta, kojiæe se detaljnije razraðivati u kasnijim fazama �ivota.

Vje�be treæe cjeline �kolskog programa profe-sionalnog razvoja pomoæi æe uèenicima da nauèeplanirati karijeru i �to uspje�niju buduænost. Pa�njuuèenika usmjerit æe prema spoznavaju va�nostikumunikacijskih i radnih navika za stvaranje dobrogdojma, prema prikupljanju korisnih savjeta od iskus-nijih pojedinaca te prema stvaranju odnosa s osobamakoje im mogu pomoæi u izgraðivanju karijere

Uvod

65

Vje�ba 1:Moj najbolji rad

PregledUèenici æe nauèiti kako se koristiti uèenièkim mapamaza praæenje vlastita profesionalnog razvoja.


CiljeviUèenici æe moæi objasniti kako im uèenièke mapemogu poslu�iti pri praæenju vlastita profesionalnograzvoja i razumjet æe kriterije za odabir svojih najbo-ljih radova.

Potrebni materijaliList papira i materijali za crtanje, slikanje, bojanje,kola� i slièno

PripremaNi�ta.

Opis vje�bePodsjetite uèenike na usporedbu uèenièkih i umjet-nièkih mapa. Pitajte ih èemu slu�e umjetnièke mapei kako umjetnici biraju svoje radove koje æe prilo�itiu mapu?

Recite im da æe danas detaljno prelistati svojemape prateæi svoj profesionalni razvoj. Objasnite imda æe iz svih svojih radova odabrati najbolje.

Napi�ite na ploèu: NAJBOLJI RAD. �to znaèi�najbolji rad�? Tko odluèuje koji je rad najbolji? Nekauèenici produkcijom ideja navedu kriterije koji odre-ðuju koji radovi trebaju uæi u uèenièke mape, a kojine. Kriterije napi�ite na ploèu. Neka uèenici odaberunekoliko kriterija prema kojima æe sami odabrati svoje

najbolje radove. Potaknite ih da kritièki pregledajusvoje radove i da odaberu one koji najvi�e govore onjima. Te radove neka oznaèe kvaèicom i ponovo ihvrate u mape.

Raspravan Kako vam uèenièke mape mogu pomoæi da

razumijete i pobolj�ate svoj profesionalnirazvoj?

n S kakvim ste se problemima suoèili pri oda-biru va�ih najboljih radova?

n Komu æete pokazati svoju mapu? Kako æeona oslikati �to je vama najva�nije u �ivotu?

Vje�ba 2:Napravi plan

PregledUèenici æe istra�iti kako drugi planiraju va�ne doga-ðaje i na osnovi toga iskustva oblikovat æe vlastitinaèin planiranja.

TrajanjeDvije vje�be, svaka pribli�no 30 minuta

CiljeviUèenici æe moæi prepoznati razlièite metode plani-ranja. Moæi æe na osnovi nauèenih metoda planiranjarazviti vlastiti naèin planiranja.

66


PripremaRazmislite o naèinima kako vi planirate velike �ivotnedogaðaje. Budite spremni da ih objasnite ako uèenicito budu od vas tra�ili.

Opis vje�beRecite uèenicima da nabroje dogaðaje koji zahtijevajutemeljito planiranje (praznici, sportska natjecanja, gra-dnja kuæe). Njihove odgovore zapi�ite na ploèu. Pi-tajte ih zahtijeva li svaki od navedenih dogaðaja istinaèin planiranja. Neka objasne svoje odgovore i opi�uneke od razlika.

Objasnite im domaæu zadaæu: trebaju razgovaratis dvoje ljudi i saznati kako svatko od njih planiraneki dogaðaj. Va�no je da taj dogaðaj bude isti zaoboje, kako bi uèenici lak�e mogli uoèiti sliènosti irazlike u planiranju. To mo�e biti socijalni dogaðaj(na primjer, okupljanje obitelji i prijatelja za roðen-dan), odlazak na putovanje (na primjer, planiranjeljetovanja, maturalca, zimovanja) ili neki zadatak (naprimjer, trener koji priprema svoju momèad za utak-micu). Neka uèenici detaljno opi�u proces planiranjaodvojeno za jednog i drugog sugovornika i neka pro-naðu metode planiranja zajednièke za oba sugovor-nika.

Neka u razredu uèenici u malim grupama podijelenaèine planiranja koje su saznali. Dajte im 5-10minuta da razmisle �to su nauèili o planiranju i kakoim to mo�e pomoæi u profesionalnom razvoju. Po-taknite ih da osmisle model planiranja koji sadr�inajbolje metode do kojih su do�li raspravom u malimgrupama.

Raspravan Kako vam spoznaje o metodama planiranja

mogu pomoæi u planiranju karijere?

Vje�ba 3:Gledanje izloga

PregledUèenici æe saznati koje im je obrazovanje potrebnoda bi ostvarili svoje profesionalne �elje.


CiljeviUèenici æe upoznati osnovno obrazovanje potrebnoza razna zanimanja. Prouèit æe obrazovanje potrebnoza zanimanja koja im se sviðaju.

Potrebni materijalin Selotejp i listiæi papiran Informacije o srednjo�kolskim i visoko�kol-

skim programima obrazovanja, pogotovo oonima koji su dostupni u mjestu stanovanjava�ih uèenika.

PripremaPronaðite informacije o obrazovnim programima.

Opis vje�beZamolite uèenike da opi�u gledanje izloga (detaljnopromatranje stvari u izlogu, ali bez kupnje). Reciteim da se u planiranju karijere ljudi èesto pona�ajuupravo tako: prije nego �to naprave detaljan plan,ispituju moguænosti koje im se pru�aju.

Neka uèenici napi�u èetiri ili pet zanimanja okojima ozbiljnije razmi�ljaju.

U malim grupama neka sastave popis obrazovnihprograma koji se nude u blizini njihova mjesta stano-vanja. Neka rasprave �to su o njima èuli.

67

Za domaæu zadaæu neka pro�ire popis obrazovnihprograma. Neka razgovaraju s roditeljima, susjedimai prijateljima te neka od njih saznaju za dodatne pro-grame. Neka ih dopi�u na kraj zajednièkog popisa.

U drugoj vje�bi neka uèenici na listiæima papiraispi�u imena �kola i fakulteta. Neka ih selotejpomprilijepe na zid.

Raspravan Za�to je dobra ideja prouèavati obrazovne

programe kao �to gledamo izloge veæ i u va-�oj dobi?

n Zbog èega je razgovor o obrazovnim progra-mima slièan gledanju izloga?

n �to ste nauèili o ovim obrazovnim progra-mima?

Vje�ba 4:Dono�enje

mudrih odluka

PregledUèenici æe na osnovi razgovora s radnicima prikupitisavjete o planiranju karijere.


CiljeviUèenici æe analizirati prikupljene informacije o plani-ranju karijere i primijeniti ih u planiranju karijere.


PripremaNi�ta

Opis vje�beObjasnite uèenicima da æe zahvaljujuæi razgovoru sljudima s radnim iskustvom steæi va�na znanja oplaniranju karijere.

U malim grupama neka uèenici odrede osnoverazgovora s radnicima. Iz njega trebaju saznati �to seuèi radnim iskustvom i kako se treba planirati karijera.

Za domaæu zadaæu neka uèenici intervjuiraju rad-nike. To mogu biti njihovi roditelji, susjedi, raznizaposlenici u uslu�nim djelatnostima koje uèenicisusreæu. Iz svih intervjua neka izvuku osnovne porukei savjete za planiranje karijere.

U razredu neka svaki uèenik podijeli s ostalimaporuke i savjete koje smatra najva�nijima. Potakniteuèenike da pribilje�e neke od savjeta.

Tijekom sljedeæih 10-15 minuta neka uèeniciispi�u va�ne poruke i savjete o planiranju karijere nalist papira. Neka se pritom potrude, naprave lijepeplakate koje æe umetnuti u uèenièke mape.

Raspravan �to vam se najvi�e svidjelo u ovoj vje�bi?n �to ste nauèili iz iskustva drugih?n Jesu li se poruke mlaðih radnika razlikovale

od starijih?

Dodatna aktivnostNeka uèenici naprave sa�etak prikupljenih poruka isavjeta o planiranju karijere, lijepo ga grafièki uredei podijele roditeljima.

68

Vje�ba 5:Faze


PregledUèenici æe se upoznati s modelom Svjesnost Istra�ivanje Priprema.


CiljeviUèenici æe razumjeti osnovne faze profesionalnograzvoja i moæi æe ih prepoznati u razlièitim oblicimapona�anja.


PripremaNa ploèu napi�ite:Svjesnost Istra�ivanje Priprema

Opis vje�bePodsjetite uèenike da je �kolski program profesio-nalnog razvoja zasnovan na modelu Svjesnost Istra�ivanje Priprema. Vje�be prve cjeline Upo-znavanje samoga sebe i neke vje�be iz druge cjelineUpoznavanje svijeta rada odnosile su se na Svjesnost.Druga cjelina Upoznavanje svijeta rada odnosila sena faze Istra�ivanja i Pripreme, dok se treæa cjelinavje�bi, Planiranje karijere, temelji na fazi Pripreme.

Recite uèenicima da odaberu glagole koji opisujukako se ljudi uobièajeno pona�aju u razlièitim fazamaprofesionalnog modela (promatrati, istra�ivati, vje�-bati, zakljuèivati�).

Sada im dajte primjere pona�anja ljudi i recite imneka odrede kojoj fazi profesionalnog razvoja topona�anje pripada:

n Uèenik koji u knji�nici èita i prouèava infor-macije o konkretnom zanimanju (to mo�ebiti Svjesnost ili Istra�ivanje, ovisno o naèinukako se osoba koristi dobivenim informaci-jama)

n Osoba koja promatra drugu kako radi da biustanovila koliko joj se posao sviða (Istra�i-vanje)

n Radnik koji nakon osam godina rada shvaæada �eli promijeniti posao (Svjesnost)

n Uèenik koji tra�i preporuku od nastavnikakako bi mogao sudjelovati u ljetnom astro-nomskom kampu (Priprema)

n Radnik koji vi�e ne mo�e obavljati posao kojivoli (Svjesnost)

Raspravan Postoji li potpuno slaganje u klasifikaciji ovih

primjera?n Kako mo�e znanje o fazama ovog modela

pridonijeti planiranju karijere?n �to jo� trebate znati kako biste �to uspje�nije

brodili fazom Pripreme, posebno kada raz-mi�ljate o odabiru i ulasku u srednju �kolu?

Vje�ba 6:Prika�i se u

najboljem svjetlu

PregledOva vje�ba omoguæuje uèenicima da upoznaju inter-vju te vje�tine pona�anja i komunikacije koje sevrednuju u mnogim radnim situacijama.


69

CiljeviUèenici æe moæi utvrditi tipiène socijalne vje�tine kojese vrednuju pri radu. Moæi æe ih prikazati u glumlje-nom intervjuu.


PripremaNi�ta

Opis vje�beObjasnite da je dana�nja vje�ba usmjerena premavje�tinama potrebnim za uspjeh u veæini zanimanja.Kako se te vje�tine primjenjuju u odnosima meðuljudima, zovu se socijalne vje�tine. Napomenite dasu neka istra�ivanja pokazala da je vi�e ljudi otpu�tenos posla zbog lo�ih socijalnih vje�tina nego zbog ne-kompetentnosti (nedostatka tehnièkih vje�tina zaobavljanje posla).

Neka uèenici navedu popis razlièitih socijalnihvje�tina i osobina koje su pogodne za poslove u koji-ma je stalan kontakt s ljudima. Napi�ite ih na ploèu.

Neka uèenici izaberu tri ili èetiri socijalne vje�tineili osobine koje su najva�nije za radnika. Poku�ajteda se svi uèenici slo�e s odabirom.

Neka uèenici u grupama od 4 (potencijalni radnik,poslodavac i dva promatraèa) odglume intervju zaprimanje na posao. Uèenici mogu sami odluèiti zakoji æe posao intervju biti odigran. Svi konkurentizavr�ili su potrebne �kole, tako da se na�i potencijalniradnici moraju potruditi da poslodavca uvjere kakosu ba� oni najbolji izbor. Recite promatraèima daobrate pozornost na socijalne vje�tine. Neka intervjuitraju 5-10 minuta.

Neka promatraèi rasprave o tome �to su promatraliu intervjuu i koje su se socijalne vje�tine pokazalenajdjelotvornijima za radnika.

Raspravan Za�to bi uèenici osnovne �kole trebali vje�-

bati intervjue za posao?n Mogu li se socijalne vje�tine �ukljuèiti� za

vrijeme intervjua, a u stvarnosti se pokazatipuno drugaèije?

n Mogu li poslodavci razlikovati prirodne ljudeod onih koji glume?

n �to ste nauèili iz ove vje�be, a mo�ete iskori-stiti u buduæoj karijeri?

Vje�ba 7:Uèi se cijeli �ivot

PregledOva vje�ba obja�njava smisao uèenja tijekom cijelog�ivota. Uèenici æe intervjuirati zaposlene najmanje10 godina i saznati od njih s kojim su se oblicimado�kolovanja susreli u svom radu.


CiljeviUèenici æe moæi objasniti za�to se ka�e da uèenje trajecijeli �ivot. Shvatit æe na koji æe naèin i sami uèititijekom �ivota.


70

PripremaNi�ta

Opis vje�beObjasnite uèenicima �to znaèi uèiti cijeli �ivot. Pro-mjene u svijetu rada zahtijevaju od nas da stalno uèi-mo i prilagoðavamo se novom, kako bismo i daljemogli uspje�no obavljati svoj posao. Za domaæu zada-æu neka razgovaraju s ljudima koji se bave istimposlom najmanje 10 godina. Neka od njih saznajukako su morali uèiti tijekom svog radnog vijeka.

Podijelite uèenike u male grupe. Neka se dogovorekoja æe pitanja postaviti radnicima. Uputite uèenikeda dobro osmisle svoja pitanja prije provoðenja in-tervjua. Na sljedeæoj vje�bi neka iznesu �to su saznali.

Raspravan �to ste o uèenju tijekom cijelog �ivota nauèili

iz razgovora s radnicima?n Kako dolazi do stalnog uèenja?n Nakon �to zavr�ite formalno �kolovanje, ka-

kvi æe vam se oblici uèenja nuditi?

Vje�ba 8:Mjerenje


PregledUèenici æe se upoznati s pojmom mjerenja kako bimogli pratiti svoj profesionalni razvoj.


CiljeviUèenici æe odrediti kriterije za mjerenje napretka uprofesionalnom razvoju.


PripremaNi�ta

Opis vje�beUpitajte uèenike kako se mo�e mjeriti profesionalnirazvoj. Neka produkcijom ideja navedu va�ne doga-ðaje koji mogu pokazati stupanj profesionalnograzvoja pojedinca. Pripazite da odgovori poput prola-zak na testu ne budu jedini. Podsjetite ih da je karijeranjihov cijeli �ivot, a ne samo njihovo zanimanje.Odgovore zapi�ite na ploèu.

Recite uèenicima da od svih pokazatelja profe-sionalnog razvoja odaberu one koje æe usvojiti kaopokazatelje vlastita profesionalnog razvoja. Neka ihispi�u na zasebnom listu papira koji æe poslije dodatiuèenièkoj mapi.

Raspravan Kako æe vam pokazatelji stupnja profesio-

nalnog razvoja pomoæi u planiranju karijere?n Jesu li va�a oèekivanja dovoljno visoka? Ili

su mo�da previsoka?n �to se dogaða ako ne ostvarite zadane ci-

ljeve?n Kako æe va�a obitelj i nadreðeni u poslu pri-

mijetiti va� profesionalni razvoj?n Koliko ozbiljno trebate prihvatiti ove poka-

zatelje profesionalnog razvoja?

71

Dodatna aktivnostNeka uèenici nacrtaju liniju �ivota i na njoj oznaèekada �ele ostvariti koji od pokazatelja profesionalnograzvoja.

Vje�ba 9:Prvi dojmovi

PregledUèenici æe promatranjem nepoznatih ljudi na radnommjestu zakljuèiti kako prvi dojmovi utjeèu na stva-ranje cjelokupnog dojma o radniku.


CiljeviUèenici æe moæi razumjeti kako komunikacijske vje�-tine utjeèu na stvaranje prvog dojma o osobi. Upoznatæe kako promatrati svoje komunikacijske vje�tine irazmislit æe kakav dojam one ostavljaju na druge.


PripremaNi�ta

Opis vje�beObjasnite uèenicima da æe ova vje�ba pokazati kakose stvaraju prvi dojmovi. Prvi dojmovi mogu biti po-

zitivni ili negativni, a o njima ovisi cjelokupan dojamkoji na nas ostavlja neka osoba. Mnoga pona�anjautjeèu na prvi dojam �to ga stvaramo o nekoj osobi,no ova æe se vje�ba baviti samo komunikacijskimvje�tinama.

Neka uèenici u malim grupama odrede pet glavnihkomunikacijskih vje�tina koje ostavljaju pozitivanprvi dojam (gledanje u oèi, zainteresiranost) te petonih koje ostavljaju negativan (lo�e izra�avanje,nametljivost u razgovoru).

Recite uèenicima kako �elite da postanu svjesninaèina na koji komunikacijske vje�tine utjeèu na prvidojam �to ga stvaramo o nekoj osobi. Neka za domaæuzadaæu prate pona�anje nepoznatih ljudi �to ih mogusresti na ulici, u parku, u duæanu ili na sliènim mjesti-ma. Neka pribilje�e kada su intenzivnije do�ivjeli teljude, posebno se osvræuæi na njihove komunikacijskevje�tine, i neka procijene jesu li na njih ostavili pozi-tivan ili negativan prvi dojam. Potom neka usporedejesu li komunikacijske vje�tine, koje su ljudi pokazali,u skladu s dojmom koji su ostavili na uèenike. Nagla-site da je smisao vje�be primjeæivanje utjecaja komu-nikacijskih vje�tina na stvaranje prvog dojma o nekojosobi, a ne vrednovanje te osobe.

U razredu neka uèenici podijele jedni s drugima�to su nauèili o komunikacijskim vje�tinama, ne spo-minjuæi koga su i gdje promatrali.

Neka razmisle na koje svoje komunikacijske vje-�tine trebaju obratiti pozornost i na koji naèin mogumijenjanjem svojih komunikacijskih vje�tina utjecatina prvi dojam �to ga ostavljaju na druge. Neka tonapi�u i prilo�e u uèenièke mape.

Raspravan �to predstavlja najveæi izazov u ovoj vje�bi?n Je li te�ko biti svjestan dojma �to ga osta-

vljamo na druge?n Za�to su va�ni dojmovi koje ostavljamo na

druge pri ulasku u svijet rada?

72

n Kako je stvaranje prvih dojmova povezanos planiranjem karijere?

n Kako nas ova vje�ba mo�e nauèiti druga-èijem pona�anju?

Dodatna aktivnostPodijelite uèenike na one koji æe igrati uloge i onekoji æe promatrati pona�anje. Oni koji igraju ulogemoraju pokazati pozitivne ili negativne komunika-cijske vje�tine u �elji da ostave pozitivan ili negativanprvi dojam na promatraèe. Promatraèi trebaju proci-jeniti jesu li uèenici zaista pokazali pozitivne, odnosnonegativne, komunikacijske vje�tine te je li prvi dojam�to su ga o njima stekli bio pozitivan ili negativan.Raspravite jesu li igrane uloge i procjene promatraèausklaðene.

Vje�ba 10:Snaga zvijezda

PregledUèenici æe prouèiti kako pozitivne i negativne radnenavike pridonose povjerenju koje se daje odreðenojosobi.


CiljeviUèenici æe moæi pronaæi pozitivne i negativne radnenavike realnih i izmi�ljenih likova. Moæi æe opisatikako dobre radne vje�tine i pozitivne radne navikepridonose povjerenju koje se daje odreðenoj osobi.


PripremaNi�ta

Opis vje�beNeka uèenici navedu 10 poznatih TV likova s istak-nutim ulogama koji prikazuju pozitivne radne vje�tine(oni mogu varirati od novinara i izvjestitelja prekoglumaca, sporta�a i pjevaèa do likova iz crtiæa i igranihfilmova). Zapi�ite njihova imena na ploèu.

Proðite navedenim popisom i za svakoga pitajte:�Koje su neke od pozitivnih radnih vje�tina ove oso-be?� Pribilje�ite odgovore uèenika. Neka navedu trido èetiri vje�tine za svakoga.

Podijelite uèenike u male grupe i recite im da pore-daju likove po redu, tako da lik ili osoba koja imanajbolje radne vje�tine bude na prvom mjestu. Tadaneka izaberu petero koje bi oni zaposlili kao svoj radnitim kad bi imali tu moguænost. Recite im da se poku-�aju slo�iti.

Neka glasnogovornik svake grupe imenuje svojupetoricu i poku�a sa�eti za�to su izabrali upravo tajtim. Recite uèenicima neka primijete razlièitosti isliènosti meðu odabranim timovima.

Pitajte: �Znaèi li to da su ovi likovi vi�e nego drugiosobe od povjerenja?�

Raspravan Koje se radne vje�tine èine najboljima od

navedenih?n Jesu li te radne osobine i radne vje�tine uvijek

one koje istièu pojedinca meðu ostalima kaodobrog radnika?

n Kako uèenici u osnovnoj �koli mogu iskazatitakve radne navike?

n Kako dobre vje�tine i radne navike pridonosepovjerenju u nekog radnika? �to jo� prido-nosi povjerenju u neku osobu?

73

Vje�ba 11:Stvaranje mre�e

PregledUèenici æe upoznati va�nost izgraðivanja profesio-nalnih veza koje im mogu pomoæi u izgraðivanjukarijere.


CiljeviUèenici æe razumjeti kako i od koga mogu oèekivatipomoæ u razvoju karijere. Sastavit æe popis ljudi iustanova koji im u tome mogu pomoæi.


PripremaMo�ete sastaviti popis ljudi, agencija, udru�enja idrugih izvora informacija koji su vam korisni u kari-jeri. Budite spremni objasniti kako su vam i kada bilikorisni.

Opis vje�beUsporedite profesionalne veze s paukovom mre�om.Recite im kako pauk mora odr�avati svoju mre�u dabi mogao �ivjeti, kako nije va�na samo njezina veli-èina nego i snaga te kako mre�a èesto nije lako vid-ljiva, a ipak je funkcionalna i potrebna.

Neka uèenici nacrtaju paukovu mre�u. Na svakomnjezinom sjeci�tu neka upi�u ime osobe ili ustanovekoja im mo�e pomoæi u profesionalnom razvoju.

Recite im da s drugima podijele svoje ideje. Nekanjihovi odgovori budu generalni, jer æe drugim uèeni-

cima vi�e znaèiti �moj ujak� nego njegovo ime. Sadaih potaknite da u mre�u upi�u one koje su prvotnoispustili. Recite im da mre�e prilo�e u uèenièke mape.

Recite uèenicima da produkcijom ideja navedupridjeve koji opisuju osobe i ustanove navedene umre�i. Zapi�ite njihove odgovore na ploèu.

Raspravan Za�to je mudro kreirati mre�u osoba i usta-

nova kada planiramo karijeru?n �to oèekujete od njih?n Trebaju li pojedinci samostalno planirati kari-

jeru ili se trebaju osloniti i na pomoæ drugih?U kojoj mjeri?

n Kako va�e mre�e odgovaraju planovima zauspje�nu buduænost?

Dodatna aktivnostPotaknite uèenike da svoje mre�e poka�u roditeljima.Neka ih pitaju postoje li jo� neke osobe koje moguuvrstiti u mre�u. Kompletne mre�e neka ulo�e u svojemape.

Vje�ba 12:Otvaranje vrata

buduænosti

PregledUèenici æe se prisjetiti svega �to su do sada nauèili inapravit æe plan djelovanja.

74

Trajanje30 minuta

CiljeviUèenici æe nauèiti planirati svoju buduænost. Obvezatæe se da æe djelovati u skladu s napravljenim planom.

Potrebni materijalin Umno�en Plan za buduænostn Umno�en Upitnik profesionalnog razvojan Diploma za svakog uèenika

PripremaUmno�ite Plan za buduænost i Diplomu iz dodatkaPriruènika za uèitelje te Upitnik profesionalnograzvoja sa stranice 30.

Opis vje�beProèitajte uèenicima: �Tijekom ovog programa razmi-�ljali ste o va�im �eljama, interesima, vje�tinama,sposobnostima, radnim vrijednostima i moguænos-tima zaposlenja. Donijeli ste i prve profesionalne od-luke. Sada ste spremni napraviti plan za buduænost.�Dajte im uèenièke mape da se prisjete svojih osobina,sposobnosti i vrijednosti te profesionalnih interesa.Recite im da ispune Plan za buduænost.

Kada naprave plan, neka ga poka�u nekomu tkoæe se zajedno s njima pobrinuti da ga ostvare. Nekapronaðu nekoga tko æe ih podr�ati u njihovom planui hrabriti ih na putu profesionalnog razvoja.

Podijelite uèenicima Upitnik profesionalnog raz-voja. Proèitajte im uputu i recite im da na pitanjaodgovore iskreno. Upozorite ih da ne gledaju kakosu Upitnik ispunili na poèetku programa. Kada svizavr�e sa odgovaranjem, proðite zajedno kroz toèneodgovore na sva pitanja i potaknite ih da usporedesvoje odgovore koje su dali na poèetku programa isada, na kraju. Pitajte ih primjeæuju li vlastiti profesio-nalni razvoj.

Podijelite uèenicim diplome i recite im neka pone-su kuæama uèenièke mape kako bi ih upotrijebili udaljnjem planiranju karijere.

Raspravan Kakva vam je pomoæ potrebna da ostvarite

svoje ciljeve?n Jeste li sada, na kraju ovog programa, zbog

neèega zabrinuti?

Dodatna aktivnostUprilièite malu proslavu na kojoj æe uèenici predsta-viti svoj Plan za buduænost. Razmislite �elite li daproslavi prisustvuju samo uèenici ili i njihovi roditelji.

75


Popis novih spoznaja iz treæe cjelineOznaèite onu tvrdnju za koju mislite da ste je nauèili sudjelujuæi u vje�bama treæe cjeline:

Sudjelujuæi u vje�bama treæe cjeline, ja sam�

_____ nauèio/nauèila kako mi uèenièka mapa mo�e pomoæi u planiranju karijere._____ razvio/razvila vlastite kriterije za odreðivanje najboljeg rada._____ prikupio/prikupila nekoliko najboljih radova koji mi mogu pomoæi u planiranju karijere._____ razvio/razvila svoj model planiranja karijere._____ upoznao/upoznala naèine �kolovanja za zanimanja koja mi se sviðaju._____ postavio/postavila profesionalne ciljeve koji æe mi pomoæi da zadr�im �eljeni smjer profesionalnog

razvoja._____ saznao/saznala vi�e o svijetu rada._____ nauèio/nauèila kakvo je pona�anje ljudi tipièno za pojedine faze profesionalnog razvoja._____ otkrio/otkrila koje su pozitivne socijalne vje�tine u svijetu rada._____ nauèio/nauèila da moram uèiti cijeli �ivot kako bih bio uspje�an/uspje�na._____ nauèio/nauèila pratiti svoj napredak u profesionalnom razvoju._____ analizirao/analizirala kako komunikacijske vje�tine oblikuju dojam koji ostavljam na druge._____ prihvatio/prihvatila kako pozitivne radne navike odreðuju dojam o radniku._____ saznao/saznala kako mi prijatelji i roditelji mogu pomoæi u planiranju karijere._____ shvatio/shvatila kako mi sve ove informacije mogu pomoæi da napravim Plan �kolovanja.

77

Razmisli o buduænostiDODATAK

n Planiranje profesionalne buduænosti: Plan za buduænostn Diploman Vodiè za roditelje

Razmisli o buduænostiPlan za buduænost

Osobni podaciIme i prezime:_____________________________Datum:____________________Adresa:_________________________Telefon:____________E-mail:___________�kola:____________________________________Profesor:__________________

Odredi svoj profesionalni cilj i navedi kako æe� ga i kada ostvariti.

n Moj profesionalni cilj jest:________________________n Napravio/napravila sam plan kako ostvariti svoj cilj. Koraci koje æu poduzeti jesu:

KORAK KADA?1. ___________ _______2. ___________ _______3. ___________ _______4. ___________ _______5. ___________ _______6. ___________ _______

Ovo je moj plan i sebi sam odgovoran/odgovorna da æu ga izvr�iti i redovito ga preispitivati i dopunjavati.

Potpis____________________________________Svoj sam plan podijelio sa ____________________Datum_______________________

D I P L O M A



_________________________________________________________________________uspje�no je zavr�io/zavr�ila �kolski program profesionalnog razvoja

�Razmisli o buduænosti�

_________________________Profesor

_________________________�kola

_________________________Datum

Odabir zanimanja slo�ena je odluka. Ovisi o intere-sima i sklonostima, o vje�tinama, znanjima i sposob-nostima, o poznavanju moguænosti koje se pru�aju,o naèinima dono�enja odluka. O njoj treba razmislitidobro, a vrlo je va�no poèeti razmi�ljati pravodobno.

Va�no je da djeci pomognemo da �to lak�e donesutakve odluke. U okviru �kolskog programa profesio-nalnog razvoja namjera nam je da pomognemo va�ojdjeci u razmi�ljanju o njihovu buduæem zanimanju.

�to æu biti po zanimanju? �to me zanima? �to midobro ide? U èemu sam uspje�an? �to me veseli?Kakvi mi se poslovi nude? Gdje æu dobiti informacijeo �kolama? Takva pitanja �muèe� svako dijete. Ovimsmo programom poku�ali pomoæi uèenicima da doðudo odgovora na tri osnovna pitanja:n Tko sam ja? (kakve su moje sposobnosti,

interesi, �elje?)n �to namjeravam? (koja su mi zanimanja na

raspolaganju i kakve mi pripreme trebaju?)n Kako da to ostvarim? (kojim æu to planom

postiæi?)

Nadamo se da æemo ih uspjeti potaknuti da razmi-�ljaju o vlastitoj buduænosti. Ako poènu razmi�ljatisada, bit æe im puno lak�e donijeti odluku o svojojkarijeri kada za to doðe vrijeme.

Voljeli bismo kada biste im i vi u tome pomogli.Obitelj ima golem utjecaj na odluke mladih ljudi onjihovu buduæem zanimanju i poslu. Najva�nija ulogaobitelji jest pru�anje podr�ke. Stoga je va�no da podr-�ite i ohrabrite svoje dijete da samostalno i odgovornoodluèi o svom buduæem zanimanju. Druga ulogaobitelji svakako je pru�anje iskustvenih savjeta.Budite otvoreni i iskreni prema svojoj djeci, slu�ajteih i razgovarajte s njima, tako da im va�a iskustvaposlu�e kao primjer i pouka.

Ovaj æe vam vodiè pomoæi da se upoznate s onim�to æemo poku�ali prenijeti mladim ljudima na poèet-ku njihova profesionalnog puta. Pitajte svoju djecu ocjelokupnom programu i o onome �to u njemu uèe.

Va�nost izbora zanimanja injegov utjecaj na �ivot

pojedinca

Zanimanje i posao isprepleæu se sa svim poljima�ivota pojedinca. Mo�e se reæi da ljudi djeluju na petmeðusobno povezanih polja, koja zahtijevaju odreðe-no vrijeme, energiju, predanost i pa�nju. Kljuè zapostizanje uspje�nog �ivota le�i u pronala�enju ravno-te�e izmeðu tih pet polja.

Posao nije samo izvor prihoda dovoljnog za ekonom-sku sigurnost. Zanimanje i karijera pojedinca bitnoodreðuju cijeli njegov �ivot. Oni odreðuju njegovmaterijalni polo�aj, dru�tveni ugled, mjesto stanova-nja, prijatelje. Oni odreðuju naèin na koji pojedinacvidi samoga sebe, kao i naèin na koji se drugi pojedin-ci pona�aju prema njemu. Zato mo�emo reæi da jeplaniranje i usmjeravanje vlastite karijere zapravoplaniranje vlastita �ivota.

Obitelj je zajednica u kojoj smo za�tiæeni, voljeni,ohrabrivani, sretni. Obiteljske odluke donosimo dabismo vodili skladan obiteljski �ivot. Svjesno odabi-remo �ivotnog partnera i planiramo velièinu obitelji.Gradimo odnose koje pri�eljkujemo i biramo posebneprilike koje slavimo. Ureðujemo svoj dom onako ka-ko to volimo. Sve to zajedno èini na�u obiteljskukarijeru i odreðuje na� stil �ivota.

Vodiè za roditelje

Dru�tvena djelatnost je naèin na koji sudjelujemoi pridonosimo napretku na�e zajednice. Neki ljudiaktivno sudjeluju u politici, drugi sudjeluju u raduraznih udruga i odbora kako bi pripomogli razvoju inapretku �ire zajednice, a neki smatraju da je plaæanjeporeza i glasovanje sve za �to imaju vremena tijekomnaporna �ivota. Na�a dru�tvena djelatnost mo�e sesmatrati dru�tvenom karijerom. I ona æe, naravno,oblikovati na� �ivot.

Duhovna strana zadovoljit æe na�e duhovne potrebeispunjavanjem moralnih, estetskih i/ili religijskihvrijednosti. Veæina ljudi ima potrebu da dio svojeg�ivota posveti pobolj�anju sebe i okoline u kojoj �ive.U kojoj æemo se mjeri i na koji naèin posvetiti na�immoralnim, estetskim ili religijskim vrijednostima,odrazit æe se na na�em stilu �ivota.

Slobodno vrijeme je naèin na koji provodimo vri-jeme kada meðu obavezama svakodnevnog �ivotapronaðemo dragocjen trenutak za nas same. To jepolje �ivota u kojem pronalazimo najvi�e zadovolj-stva, pa ako ga zanemarujemo, na�e fizièko i psihièkozdravlje mo�e trpjeti ozbiljne posljedice. Bilo da sebavimo hobijem ili sportom, èitamo ili radimo ne�todrugo, slobodno vrijeme treba promatrati kao va�anèimbenik u odr�avanju ravnote�e na�eg �ivota.

Pravilan odabir zanimanja pridonijet æe ravnote�iizmeðu �ivotnih polja. Zanimanje nam treba omogu-æiti da �ivimo na naèin koji volimo, da smo okru�eniljudima s kojima �elimo biti okru�eni, da imamodovoljno vremena za obitelj, da se u slobodno vrijememo�emo posvetiti sebi, da mo�emo dru�tveno djelo-vati onako kako to hoæemo te da mo�emo ispunjavatisvoje duhovne potrebe. Drugim rijeèima, dobro iza-brano zanimanje treba nam omoguæiti da i na drugimpoljima �ivota budemo sretni.

Kako se razvija karijera?

Karijera je cijeli profesionalni �ivot pojedinca. Uklju-èuje sve njegove uloge. Od �kole i sitnih kuæanskihzadataka, preko povremenih poslova, do svih njego-vih zanimanja i stalnih poslova te do obiteljskih i dru-gih aktivnosti. Da biste se mogli bolje odluèiti, trebavoditi raèuna o tri faze razvoja karijere.

Svjesnost je prva faza u kojoj pojedinac upoznajesebe � svoje interese, vrijednosti, sposobnosti. Postajesvjestan svoje posebnosti, ali i svijeta koji ga okru�uje.Glavni zadatak uèitelja i roditelja jest da zajednopro�iruju uèenikovo shvaæanje profesionalnog svijetai da u uèeniku potièu proces istra�ivanja samog sebe.

Istra�ivanje je faza u kojoj pojedinac istra�uje, isku-�ava, eksperimentira i donosi privremene zakljuèkeo buduæoj karijeri. To je vrijeme da se uklone moguæ-nosti koje se nisu pokazale dobrima ili provedivimai da se �irina izbora suzi na nekoliko sigurnijih i zado-voljavajuæih varijanti. To je i proces tra�enja koji æese kasnije u �ivotu isplatiti. Na koncu, istra�ivanje æedovesti do odluke o izboru buduæeg zanimanja i posla.

Priprema je faza koja nastupa kada je odluka o odabi-ru zanimanja i posla donesena. Na tom stupnju trebautrti stvarni put do postizanja ciljeva u karijeri. Katka-da pripremanje ukljuèuje uèenje, drugom prilikompak tehnièku izobrazbu, a u ostalim sluèajevima mo�ese raditi jednostavno o utvrðivanju svih pojedinostida bi se postigli �eljeni ciljevi.

Va�no je naglasiti da se u �ivotu kroz ove fazeprolazi vi�e puta. Ljudi se s vremenom mijenjaju,stvari koje su im prije bile odbojne znaju im postatiprivlaène. Upravo je zato va�no prihvatiti èinjenicuda je karijera �ivotni proces i da se ona mijenja tije-kom cijelog �ivota pojedinca. Zato treba uvijek prou-èavati sebe, istra�ivati i planirati svaki �ivotni korak.

Za�to je va�no donositiodluke?

Jedan od najva�nijih aspekata u profesionalnom raz-voju jest dono�enje odluka. Mnogi se ljudi boje dono-�enja pogre�ne odluke, pa zato izbjegavaju dono�enjeodluka uopæe. Neki ljudi brzo donose odluke, a ondapo�ale svoju naglost. Za druge se pak èini da vjerujusvojim nagonima, ali zapravo ne mogu objasniti naèinna koji donose odluke.

Cijelo vrijeme donosimo razne odluke: kada daustanemo, �to da pojedemo za doruèak, pored kogada sjednemo, koju radijsku stanicu slu�amo. Veæinatih odluka ne zahtijeva veæe razmi�ljanje ili napor.No �ivot povremeno stavlja pred nas te�ke i zahtjevneizbore, a oni koji vjeruju u vlastiti naèin dono�enjaodluka osposobljeniji su za dono�enje pravih odlukai za poduzimanje odgovarajuæih akcija.

Mnogi adolescenti prvi put u �ivotu trebaju doni-jeti te�ke i va�ne odluke. U razdoblju kada se svevi�e osamostaljuju, trebaju biti osposobljeni za dono-�enje odluka koje æe im omoguæiti izbor ispravnog�ivotnog puta. Roditelji i ostali èlanovi obitelji moguim biti podr�ka pri odluèivanju o vlastitoj karijeri.

Dobro odluèivanje èesto je povezano s dolje nave-denim èimbenicima. Da bi se donijela neka odluka,potrebno je:n jasno odrediti koju odluku treba donijetin prepoznati moguænosti izmeðu kojih treba

odluèitin istra�iti posljedice svake moguænostin prepoznati osobne vrijednosti koje su pove-

zane s dono�enjem neke odluken prepoznati prioriteten promatrati odluku u sklopu drugih �ivotnih

ciljevan tra�iti podr�ku i mi�ljenja iz razlièitih izvoran donijeti odlukun znati kako ocijeniti vrijednost donesene

odluke

Kako aktivno sudjelovati kadava�e dijete donosi odluku o

buduæem zanimanju?

Na�a djeca izvrgnuta su u svojem razvoju utjecajumnogih ljudi, vr�njaka, televizijskih i filmskih zvijez-da, uèitelja, likova iz knjiga, susjeda. No vi�e jeistra�ivanja pokazalo da je roditeljski utjecaj glavnièimbenik kada se pred uèenika postavljaju slo�eniproblemi poput odabira zanimanja i planiranja ostalihaspekata njihova �ivota. �kola i roditelji zajednièkimradom mogu uèeniku stvoriti najpovoljnije uvjete za�kolovanje i izobrazbu, tako da jednog dana budeosposobljen za dono�enje va�nih �ivotnih odluka.Dolje smo naveli nekoliko bitnih uloga koje roditeljimogu odigrati u profesionalnom razvoju svoje djece.

Iskusni prijatelj. Prièajte o poukama koje ste nauèilitijekom svoga profesionalnog razvoja. Da mo�ete ne-�to ponoviti ili promijeniti, �to bi to bilo? Istaknitekako i lo�a iskustva mogu pozitivno utjecati na �kolo-vanje. Podijelite sa svojim djetetom sudove i stavovekoji su rezultat va�eg promatranja vrijednosti, priori-teta i potreba povezanih s dono�enjem odluke o budu-æem zanimanju i poslu. Djeca promatraju na� naèinprila�enja i rje�avanja poslovnih zadataka, na� stupanjpredanosti poslu i vrste vje�tina koje upotrebljavamokako bismo radili uèinkovito. Ona promatraju i na�enegativne reakcije na posao i utjecaj posla na na�estavove i pona�anje. Prièajte im �to volite i �to nevolite na svojem radnom mjestu i za�to je to tako.

Izvor informacija. Djeci trebaju istinite informacijeo radnom mjestu. Potrebni su im izvori i imena ljudikoji im mogu dati toène podatke koji æe im pomoæi udono�enju odluke. Prikupite im svje�e i toène podatkeo poslovnom svijetu, uputite ih k osobama koje im tepodatke mogu dati i, najva�nije, nauèite djecu da samadoðu do informacija i da nauèe tra�iti i prikupljatipodatke koji ih zanimaju.

Slu�aè. Slu�ajte snove, brige, nade, nesigurnosti iuzbuðenja djece kada govore o svojoj buduænosti.Slu�ajte kako donose odluke. Slu�ajte �to prièaju oposlovima o kojima razmi�ljaju. Poslu�ajte i njihovezahtjeve za pomoæ. I ne slu�ajte samo s pola uha!

Instruktor. Uèite djecu vje�tinama koje æe moæiupotrebljavati u razlièitim situacijama tijekom cijelog�ivota � kao npr. vje�tine komuniciranja, vje�tinerje�avanja problema, vje�tine snala�enja i pona�anjau dru�tvu, organizacijske vje�tine, vje�tine ispravljanjapogre�aka itd. Podijelite s njima posebne metode ilitehnike koje su vama pomogle pri stjecanju i upotre-bljavanju tih vje�tina.

Stvaralac prilika. Istra�ivanje je moæno oru�je usmanjivanju broja moguæih izbora i u dono�enjuodluke. Omoguæite djetetu da prouèi razlièite poslove,da promatra kako ljudi rade, da doðe do knjiga ibro�ura o zanimanjima i �kolama koje ga zanimaju,da uèi iz kompjuterskih programa ili da steknepraktièno iskustvo u profesionalnom svijetu.

Stvaralac ravnote�e. Pomozite djeci da uravnote�esvoj �ivot. Pomozite im da uvide kako ljudi djelujuna pet meðusobno povezanih polja � posao, slobodnovrijeme, obitelj, graðansko dru�tvo i duhovna strana.Tako æe uvidjeti va�nost pravilnog odabira zanimanja.

Motivator. Najbolji je motivator onaj koji se zanimaza profesionalni razvoj va�ega djeteta. Va�a visoka,ali istodobno i realna, oèekivanja pomoæi æe va�emdjetetu da si postavi najbolje ciljeve. Podr�ka njegovusudjelovanju u �kolskom programu profesionalnograzvoja dat æe ozbiljnost cijelom procesu. Isticanjeva�nosti iskustava steèenih u �koli, kada to va�e dijeteizgubi iz vida, pomoæi æe mu da se usredotoèi nauèenje. Pomozite djeci da otkriju svoje talente.

Adolescencija i adolescenti

Adolescencija mo�e biti te�ko vrijeme i za roditelje iza mlade�. Adolescencija je vrijeme promjena, vrije-me kada su mladi sve manje poslu�na djeca ovisna oroditeljima i kada odrasli napu�taju dio svoga autorite-ta da bi mladima dopustili da postanu sami odgovorniza svoje �ivote. To je vrijeme prilagodbi, vrijeme kadai mladi i roditelji isku�avaju nove naèine pona�anja istvaraju novu sredinu pogodnu za nastale promjene.

�to osjeæaju i kako se pona�aju adolescenti:n tra�e vlastito mi�ljenje o sebin isku�avaju razne naèine pona�anjan tra�e nezavisnostn trebaju osjeæaj sigurnostin trebaju odobravanje i èesto ga prihvaæaju od

bilo koga tko ga nudin riskiraju i eksperimentirajun razvijaju smisao za natjecanjen razvijaju samopo�tovanjen stjeèu nove i zrelije dru�tvene vezen razvijaju stavove prema razlièitim dru�tve-

nim grupama i institucijaman razvijaju vje�tine i stavove koji æe im dati

osjeæaj snagen prihvaæaju svoju snage i svoja ogranièenja

Roditelji i obitelji lak�e mogu prepoznati neke odrazloga za�to mladi u tom razdoblju kao da se boresami sa sobom, ako su svjesni nekih od navedenihaspekata. S obzirom na to da je rijeè o normalnojmlade�i, adolescenti bi se zapravo i trebali maloboriti, jer izazovi koji stoje pred njima nisu nimalolaki. U svakom sluèaju, ljubav, podr�ka, razumnaogranièenja i zdravo rasuðivanje ljudi va�nih u njiho-vu �ivotu mogu mladima dati èvrste temelje ne samoda pre�ive nego i da uspiju u ovom vremenu velikihpromjena.


�kolski program profesionalnog razvoja Razmisli o buduænosti nastao je u okviru �ireg projekta Profesionalnoinformiranje i savjetovanje kojeg je kao regionalni projekt financirao njujor�ki Institut Otvoreno dru�tvo.Projekt je zapoèeo 1996. godine u desetak evropskih zemalja. U Hrvatskoj je dosad ostvareno nekolikoveæih ciljeva: izdavanje Vodièa kroz zanimanja i njegova donacija svim osnovnim i srednjim �kolama iknji�nicama u Hrvatskoj, izrada web stranica sa svim tekstovima Vodièa kroz zanimanja i interaktivnimupitnikom profesionalnih interesa, prijevod, adaptacija i poèetna standardizacija Hollandovog upitnikaprofesionalnih interesa USPI (Upitnik za samoprocjenu profesionalnh interesa ili SDS: Self-directed Search)te adaptacija i organizacija �kolskog programa profesionalnog razvoja.

n Voditelj projekta Profesionalno informiranje i savjetovanjeBranimir �verko

n Struèni savjetniciIvan SobotaVladimir Poturiæ

n Koordinator projekta u Institutu Otvoreno dru�tvo - HrvatskaDanica Eteroviæ

n Voditelj �kolskog programa profesionalnog razvojaIva �verko

n Pokusna primjena �kolskog programa profesionalnog razvojaToni BabaroviæJasenka ÐuriæIva �verko

Zahvaljujemo uèenicima, nastavnicima i ravnateljima Osnovne �kole �æitarjevo iz �æitarjeva, Osnovne�kole Ivana Cankara iz Zagreba i Tehnièke, industrijske i obrtnièke �kole iz Èakovca �to su nam

omoguæili da pokusno provedemo program i time zapoènemo njegovu adaptaciju.

��

��

��

��

�

��

��

��

��

razmisli o budućnosti

Documents