Razgovorni Razgovorni stilstil

Filozofski fakultet u ZagrebuFilozofski fakultet u ZagrebuOdsjek za fonetikuOdsjek za fonetiku

Kolegij: Ortoepija hrvatskoga jezika IKolegij: Ortoepija hrvatskoga jezika I

Profesorice: Gordana Varošanec-Škarić i Gabrijela KišičekProfesorice: Gordana Varošanec-Škarić i Gabrijela Kišiček

Studentice: Sabina Fučić i Ivana KordekStudentice: Sabina Fučić i Ivana Kordek

28. studenog 2008.28. studenog 2008.

Sardžaj:Sardžaj:

Uvod Definicija razgovornoga stila Osobine razgovornoga stila Zaključak

Istraživanje Literatura

UvodUvod

FUNKCIONALNI STILOVI HRVATSKOGA JEZIKA

Znanstveni stil

Administrativno-poslovni stil

Novinarsko-publicistički stil

Književnoumjetnički stil

Razgovorni stilRazgovorni stil

Stil svakodnevne (najčešće usmene) komunikacije Značajke – nepripremljenost, neslužbenost i

jednostavnost; njime se komunicira neposredno, prvenstveno dijalogom

Uvjetovan konkretnim načinom mišljenja – zato i posjeduje najviše ekspresivnih i emocionalno obojenih izraza te izvanjezične načine komuniciranja (geste, mimike i dr.)

Naziva se još i “familijarnim” i “kolokvijalnim” stilom standardnoga jezika

Nekim svojim osobinama podsjeća na žargone – specijalne jezike pojedinih socijalnih skupina ljudi; osim žargona takav “tajni” jezik se još naziva i argoom i slengom

Razlikuje se i prema kraju u kojemu se rabi, i prema socijalnoj skupini ljudi koji ga rabe, i prema struci ili zvanju ljudi koji ga rabe, i prema odgoju i podrijetlu ljudi koji ga rabe itd.

Najviše kojekakvih “izama” – vulgarizmi, dijalektizmi, regionalizmi, barbarizmi – nijedan unutar njega ne doživljava normativnu osudu kao u drugim funkcionalnim stilovima = svi su kolokvijalizmi (dakle ono bez čega ga ne bi bilo)

I ovdje treba naglasiti (o vulgarizmima) da ne postoji vulgarnost u jeziku, nego jezikom; nema vulgarnosti riječi, nego vulgarnosti riječima

U pisanom obliku razgovorni stil nalazimo u zapisima, pismima, bilješkama itd.

Definicjia razgovornoga Definicjia razgovornoga stilastila Neusiljen, prirodan, familijaran, “srednji” stil,

stil koji se rabi u običnome govoru (dakako: u govoru obrazovanih ljudi), a služi za potrebe svakodnevnoga sporazumijevanja o tekućim pitanjima

Simeon, Simeon, Enciklopedijski rječnik lingvističkih Enciklopedijski rječnik lingvističkih nazivanaziva

Osobine razgovornoga Osobine razgovornoga stilastila Najštedljiviji funkcionalni stil standardnoga

jezika Štedljivost na svim razinama – leksičkoj,

fonološkoj, morfološkoj, sintaktičkoj Specifičan način komuniciranja (dijalog) Izvanjezična sredstva kao kompenzacija

jezičnih sredstava (geste i mimika)

Glagolska vremena Glagolska vremena Isključivo prezent, perfekt i futur I Futur I na mjestima gdje bi trebao biti futur II

pr. “Ako ćeš učit, nemoj slušat radio.” – umjesto “Ako budeš učio, nemoj slušati radio.”

Redukcija završnog infinitivnog i – općenito redukcija samoglasnika temeljna značajkapr. “Al’ nemoj kasnit.” – umjesto “Ali nemoj kasniti.”

Aorist i imperfekt u specifičnim situacijama koje zahtijevaju uporabu ekspresivno-emocionalnih sredstavapr. “Dođoh ja tamo i rekoh; Bijaše to, moj dragi, drugačije nego što ti misliš.”

Aorist za izražavanje budućnostipr. “Pazi, čovječe, pogiboh!”; “Odoh ja.”

Neodređeni i određeni oblik pridjevaNeodređeni i određeni oblik pridjeva Rabi se određeni

pr. “To je izazvalo veliki problem.” – umjesto “To je izazvalo velik problem.”

Posebno naglašavanje neodređenosti – neodređenim članovima jedan, jedna, jedno

pr. “Tamo je bio i jedan veliki stog sijena.” – umjesto “Ondje je bio i velik stog sijena.”

PadežiPadeži Izbacuju se varijantnosti tj. Oblici -og i –oga se

svode na –og, a oblici –om, -omu i –ome na –ompr. “Vidio sam jednog velikog crnog mačka.”; “Prišao sam jednom velikom crnom mačku.”

Instrumental sredstva i društva se poistovjećuju i izražavaju s prijedlogom s(a)pr. “Došao sam s vama” i “Došao sam s vlakom.” (umjesto “Došao sam vlakom.”)

PridjeviPridjevi Pridjevi na –ov-/-ev- i –in- - po sklonidbi određenog

umjesto neodređenog oblikapr. “Upoznala sam Ivanovog brata.” – umjesto “Upoznala sam Ivanova brata.”

Glagolski priloziGlagolski prilozi Ne koriste se (gl.prilog sadašnji i prošli)

pogotovo u složenim rečenicama pr. “Koseći travu, umorio se.” i “Pokosivši travu, sjeo je da se odmori.”

Radije će se reći – “Kosio je travu i umorio se.” i “Pokosio je travu i sjeo da se odmori.”

Povratna zamjenicaPovratna zamjenica Povratnu zamjenicu svoj,svoja,svoje često

zamjenjuju posvojnepr. “Donjet ću moju knjigu.”; “Vaše probleme ćete rješavat kod kuće.” itd.

Eliptičnost govoraEliptičnost govora Izostavljanje podataka koji ne narušavaju

komunikaciju Kod ustaljenih izraza tipa bar dan ili dan, ku

noć ili noć, bro jutro ili jutro Spomenuta redukcija samoglasnika, zatim

kontrakcija samoglasnika gledo (gledao), ko (kao); ispuštanje suglasnika ko (iko, neko, svako...) – tko (itko, netko, svatko) itd.

Zbog konkretnosti, a ne apstraktnosti (pojmovnosti) razgovornog stila =

Česte “eliptične” rečenice poput “Sutra.”; “Sutra, je l’?” itd., koje odgovaraju na prethodan razgovor

Moguće “brahilogične” rečenice pr. “Eto, vi k nama, a mi k vama.”

Uzrečice i poslovice pr. “Mi o vuku, a vuk na vrata.” Asindetske (bezvezničke) rečenice pr. “Duga kosa,

kratka pamet.” Takve idiomatičneidiomatične jedinice (poslovice, uzrečice,

pošalice, frazemi) dolaze najčešće iz usmene narodne književnosti u koju su ušle prvenstveno iz (raz)govora te se iz njih rađaju šablonizirani (klišejizirani) izrazi

Spontanost govoraSpontanost govora Redoslijed riječi odgovara slijedu govornikove misli – odstupa od

ritmo-melodijske zakonitostipr. “Običnim ljudima je to nerazumljivo” umjesto “Običnim je ljudima to nerazumljivo” ili “Običnim ljudima to je nerazumljivo.”

Redoslijed riječi slobodniji nego u drugim funkcionalnim stilovimapr. “Doći će ti on, ne boj se!”; “Ruku će mu zdrobit!...Makni ga!”

Oslabljena uloga uvodnih rečenica (koje uvode u upravni govor) te uvodnih riječi npr. Kad, ako, tada, pritom, prema tome, u tom slučaju, kad je riječ o tome itd.

Obezosobljavanje – i iza drugog lica se može naći osoba koja govori ili iza riječi ‘čovjek’ i ‘ljudi’pr. “A onda staneš i zapitaš se: Što to radiš, čovječe?!?” ili “A onda čovjek stane i zapita se(...).”

Emocionalno-ekspresivni karakterEmocionalno-ekspresivni karakter Odgovara uporaba emocionalno-ekspresivnih čestica poput eto,

evo, gle itd. pr. “Eto, tako je to!”; “Gle, past će!”

brojne usklične rečenice (praćene eliptičnošću) – “Ne!”, “Da!”, “Ma nemoj!”, “Bože mili!”

Univerzalna sredstva odobravanja tipa superpr. “Kako je napisano?” – “Super!”; “Kako je bilo na izletu?” – “Super!”

Eliptične rečenice karakteristične intonacijepr. “Čašicu žestokog?”, “S mlijekom?”, “Još nešto?”

Nestandardni izrazi kojima se postiže neusiljenost i familijarnost poput “O kej!” i “Kužiš?” (dekomponirano “Žišku?”) – uporaba ovisi o socijalnoj pripadnosti, obrazovanosti, zvanju, zanimanju itd.onih koji ih rabe)

““Seljenje” značenjaSeljenje” značenja Riječima se daje značenje koje im inače ne pripada

pr. bitan dobiva značenje “važan” (“Najbitnije je to...” – pridjev bitan se ne stupnjuje!); značajan “znatan” (“Značajan dio pučanstva...”) itd.

Svršeni gl.dobiti napušta svoju prvotnu tvorbenu vezu s gl.biti (postojati) i uspostavlja drugotnu s gl.biti (tući), pa mu nesvršeni oblik glasi dobijati i pridjev trpni dobijen (dobivati; dobiven) npr. – nije u skladu s tradicijom hrvatskoga standardnog jezika

Ukida se razlika značenja prijedloga zbog i radi – zbog se koristi i za uzrok i za namjeru

PoštapalicePoštapalice Jezična sredstva koje govornik rabi prije kakva izričaja da bi dobio

vremena za oblikovanje svoje glavne mislipr. je li, ovaj, aaa, znate, kako da kažem itd. (“I on je...je li...konačno shvatio...je li...da...”)

PleonazmiPleonazmi Izrazi koji rečenicu opterećuju s više istih, pa onda i komunikacijski

suvišnih, sadržajapr. kako i na koji način, no međutim, oko+br.+ak (oko desetak)

Deprecijativan, pejorativan i vulgaran način izražavanjaDeprecijativan, pejorativan i vulgaran način izražavanja Tj. omalovažavajući, pogrdan i nepristojan način izražavanja –

rabe se augmentativi, pejorativi i hipokoristici s izravnim značenjem – kravetina, glavurina, nožurda, seljakuša, glavonja, mlakonja, seljo, šmokljo, žgoljo itd.

Također i deminutivi sa svojim prenesenim značenjima – sunašce, djelce, feljtončić, slikarčić, pričica itd.

U primjeni takva značenja deminutiva važnu ulogu ima ekspresivna intonacija (timbar) – pogrdno može pretvoriti u nepogrdno i obratno – pr. “Kravo jedna!”

NaglasakNaglasak Složena naglasana pravila se pojednostavljuju i kad

je riječ o mjestu i tonu i trajanju naglaska Dokida različitost mjesta naglaska uvjetovanu

paradigmatskim mijenama uzlaznoga naglaska u silaznipr. model prespávati : prèspāvām preoblikuje u model prespávati : prespâvam (i postupno u model prespávati : prespávam) te model prenòsiti : prènosīm u model prenòsiti : pren‶osim (postupno prenòsiti : prenòsim)

Rezultat takve preoblike i npr. pašticâda umjesto paštìcāda, violîna umjesto viòlīna, organizâtor umjesto organìzātor itd.

ZaključakZaključak

Razgovorni stil utječe najviše na književnoumjetnički i administrativno-poslovni stil, a na nj najviše nestandardni (prvenstveno lokalni) govori

Ovo su tek “rudamenti” razgovornoga stila hrvatskoga standardnog jezika

Njegov temeljit opis tek treba uslijediti No prije su toga potrebna ozbiljna prethodna

istraživanja

IstraživanjeIstraživanje

G1 – K.S., Zagreb, 23 godine G2 – V.V., Zagreb, 19 godina G3 – A.K., Korčula, 19 godina G4 - B.Đ., Dubrovnik, 19 godina G5 – K.P, Dubrovnik, 20 godina G6 – A.Š., Čučerje, 19 godina G7 – M.J., Vrbovec, 20 godina G8 – S.F., Zagreb, 19 godina

Futur I – Futur IIFutur I – Futur II

G2 “Ak’ će ić’ ona, onda ću i ja doć’, inače mi se

fakat ne da.”

G7 “Ak’ ću imat dost’ vremena, ići ću tam’.”

Futur I – Futur IIFutur I – Futur II

G4 “Ako me bude zvala, neću joj se javit.”

G6 “Ak ćeš mi platit kavu, idem i ja.”

Redukcija završnog Redukcija završnog infinitivnog infinitivnog ii G3 “Ma ja ću poludet.”

“Ako ću govorit’, svi mućite.”

Redukcija završnog Redukcija završnog infinitivnog infinitivnog ii

G1 “Ja ti to sigurno neću napravit’.”

G7 “A morao sam ja to zaključit’, nisam fakat¸,

nisam glup, ono..”

Kontrakcija samoglasnikaKontrakcija samoglasnika G1 “Joj, daj, kaj te briga, ‘ko će ti kaj reć’.”

G6 “Pogled’o me k’o da sam mu ubila nekog’,

katastrofa.”

Kontrakcija samoglasnikaKontrakcija samoglasnika

G5 “Nisan te skont’o.”

Neodređeni i određeni oblik Neodređeni i određeni oblik pridjevapridjeva G6 “Pojavio se neki čudni lik i onda je tišina

nastala.”

G4 “Neam pojma, neki ozbiljni projekt.”

Glagolski priloziGlagolski prilozi

G5 “Nakon što sam otiš’o po Barbaru, poš’o sam

svirat’.”

Glagolski priloziGlagolski prilozi

G7 “Nakon kaj sam to čuo, fakat mi se zgadila.”

Emocionalno-ekspresivne Emocionalno-ekspresivne česticečestice G1 “Eto, jesam ti rekla da će to tak’ bit.” G1 “Gle, ak se ne pojaviš, dobit ćeš bod manje i

to ti fakat nije dobro.” G6 “E, al’ totalno, totalno smo se izgubili u ovoj

temi!”

Usklične rečeniceUsklične rečenice

G3 “Za Majku Božju!”

G4 “Fakat!”

Povratna zamjenicaPovratna zamjenica

G2 “Nisam znao da ćemo ić s mojim autom,

mislio sam da će nas on vozit.”

G1 “Da, i mi smo trebale ić našim autom, al je

crk’o.”

Radi/zbogRadi/zbog

G7 “Nazvo sam ju zbog onog kaj smo prije

pričali.”

Padeži – og(a), -om(e/u)Padeži – og(a), -om(e/u)

G6 “Ma tog’ smo dana svi ludi bili.” G3 “Najgore je to što je onen tipu pozlela.” G4 “Ma stvar je u tome..”

Padeži – instrumental sredstva G6

G6: “Zader’o se i lupio šakom o stol. “

G8: “Ma da?”

G2

“Ma profa me gnjavila jer sam pis’o s običnom olovkom.”

Padeži – instrumental Padeži – instrumental sredstvasredstva G1 “Ma ja sam s kemijeskom, baš me briga.”

G3 “Kad san išla s avionon doma.”

Padeži – instrumental Padeži – instrumental sredstvasredstva G5 “Ne sviran s trzalicom.”

Univerzalna sredstva Univerzalna sredstva odobravanjaodobravanja

G8: “I kak’ ti se čini Pupovac? “

G4: “Ma zakon, nikad ga nema! “

G8: “Ma da?”

G5

“A, jes’!”

“Šta jes’, jes’, to valja.”

Univerzalna sredstva Univerzalna sredstva odobravanjaodobravanja G3 “E, super, vidimo se sutra.”

Idiomatične jediniceIdiomatične jedinice

G3 “Ruku na srce, ni’ bila nešto za pohvalit’!”

G6 “I svi se grohotom nasmijaše.”

Eliptične rečenice Eliptične rečenice karakteristične intonacijekarakteristične intonacije G3 “’Oćete ‘ko god žvaku?”

G7 “Kaj fakat?”

G2 “O’š da idemo na kavu?”

PoštapalicePoštapalice

G1 “I onda zrak dolazi do pluća, ne?”

G3 “Bilo mi je nezgodno, kako bi ti rekla..”

G5 “A de facto sam upisan.”

PoštapalicePoštapalice

G1 “Izbacio me s predavanja, kužiš?” G3 “E, da, radi tega nisan došla na faks.” G2 Pitanja nisu bila teška, nego, kak bi reko,

nisu baš bila precizna. “A takav je život, kaj mo’š?”

PleonazmiPleonazmi

G6 “No međutim, prestala sam to govorit.”

KolokvijalizmiKolokvijalizmi

G6 “Ona je mis’la da će ju profa skužit.”

G5 “Ne mogu podnijet njegovog kučka. “

KolokvijalizmiKolokvijalizmi

G1 “Mo’m frendu.”

G3 “Bilo je okolo tisuću čeljadi oko faksa.”

G6 Sorry kaj dišem..

G1 “Brijem da ne’amo danas predavanje, nije

niš’ stavila u obavijesti.” G6

G8: A ideš na Matasovića sutra?

G6: … A zicer!

G8: Dobro, pitam sam’.

VulgarizmiVulgarizmi

G2 “Baš me briga, je'ote.”

G3 “Jebate, smiri se!” “Rekla san van da je koza!”

VulgarizmiVulgarizmi

G1 “A jebiga sad, nisam mu sve rekla, i šta sad?”

G5 “Jeb’o mater, ne mogu nać’ ništa normalno!”

G7 “A u kurac, ‘gle kol’ko je sati..”

Izostavljanje podataka koji Izostavljanje podataka koji ne narušavaju ne narušavaju komunikaciju – pozdravikomunikaciju – pozdravi G1 “D’r'veče’ profesore, kak’ ste?”

G3 “Ala, bok!”

G2 “Fala, ‘đenja.”

ObezosobljavanjeObezosobljavanje

G3 “Kad čuješ za takvo što, zapitaš se, kako

dalje?”

G6 “Ma ne, ma bude ti neugodno.”

Redoslijed riječiRedoslijed riječi

G8: “Kaj ste radile? Došla si u ‘bus i šta, mislim, nemre bit’ tak’ grozno?”

G6: “Ma ne, ma čitala sam i tam’ je neka baba bez veze mi počela.. pričat.. nešto kaj nema apsolutno nikakve veze..”

G8: “I zato si ti loše volje?”

G6: “Pa da, jer me naživcirala skroz.”

Redoslijed riječiRedoslijed riječi

G1 “Ne’am pojma je l’ to ima smisla, al ja sam to

tak’ rekla.”

Redoslijed riječi Redoslijed riječi

G1: I, jesi učio za fonologiju u petak? G2: Ma nisam niš’ stig’o učit’, učio sam cijelo vrijeme ovu glupu

Opću fonetiku, onak’, ne znam, stvarno mi je to, bez veze mi je to kaj će najvjerojatnije opet bit hrpa onog starog gradiva i opet..

G1 : da, apsolutno, to stvarno nema smisla ponavljat sto puta G2: da, jer smo to već prošli i kod Horge i kod Bakrana, tak’ da.. G1: Pa ja mislim da ćemo stić’, ti? G2: da, brijem da ‘oćemo, a vjerojatno će se puno ponovit’, i mislim

da će bit’ lagano.

LiteraturaLiteratura

Silić, J. (1997). Razgovorni stil hrvatskoga standardnoga jezika. Kolo, VI, 4, 483-495.

Silić, J., Pranjković, I. (2005). Gramatika hrvatskoga jezika – sintaksa, morfologija, fonologija. Zagreb: Školska knjiga. 

Simeon, R. (1969). Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva, I. dio, Zagreb: Matica hrvatska

Hvala na strpljenju!!!

Sabina & Ivana