radno pravo - prezentacija na 2003

Rad i radni odnosRad i radni odnos

Rad predstavlja svrsishodnu dru{tveno dopu{tenu djelatnost i koja slu`i da zadovolji ljudske potrebe.

Elementi rada: 1) Svrsishodnost rada; 2) Dru{tvena dopu{tenost; 3)Sredstva rada.

Dru{tvena dopu{tenost je kategorija vezana za pravne norme.

Dru{tvena korisnost je op{ta kategorija, relativna, ne spada u osobine rada.

Negativna osobina rada: 1) otu|enost –- Marks; 2) proizvodnja sredstava za masovno uni{tavanje (biolo{ka, hemijska, atomska).

Radni odnosi - su dru{tveni odnosi u toku procesa rada. U tim

odnosima postoje dvije strane – radnik i poslodavac.

Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Osnovne osobine radnog odnosa Dobrovoljnost,ugovorno pravni odnos,lični

odnos,stupanje na rad,ostvarenje drugih prava,subordinacija,naplativost,

U feudalnom dru{tvu radni odnos ima osobine cehovskog odnosa, {to je u su{tini statusno pitanje (status -– polo`aj u dru{tvu).

Pojavom buržoazije (kapitalizam) radni odnos dobija osobinu dobrovoljnosti i postaje odnos u pravom smislu.

U socijalizmu samo formalno radnik dobija centralno mjesto, ali je jo{ uvijek u odnosu pot~injenosti.

Žan Žak Ruso i Džon Lok – tvorci op{teg ugovora. U trenutku kada dr`ava po~inje da se mjenja u radni

odnos, radni odnos gubi karakteristiku dobrovoljnosti, te je trenutak kada se radni odnos potpuno izdvaja i postaje samostalan.


Ugovor o radu Dobija samostalnost u trenutku kada dr`ava

po~inje da odre|uje obavezne elemente koji se nisu mogli mjenjati voljom stranaka.

Ima dvije vrste normi: dio građanskih normi obavezujuće norme

tvarivanje drugih prava po osnovu ro

Radno pravo

Radno pravo kao posebna grana prava izdvaja se iz gra|anskog prava u trenutku kada radni odnosi gube osobinu dobrovoljnosti.

Ta~ka odvajanja jeste promjena oblika i su{tina ugovora o radu.

Radno pravo se razvija kao samostalna grana prava od polovine 19. vijeka pa do danas.

To je grana prava koja obuhvata dr`avne i autonomne propise kao i propise o radnim odnosima kod poslodavca.


Nastanak i razvoj radnog zakonodavstva u RS Prva faza u razvoju radnog zakonodavstva u RS počinje 1993.

god. dono{enjem zakona o radnim odnosima. Druga faza 2000. god. izlaskom Zakona o radu koji na potpuno

nov na~in reguli{e radne odnose izme|u poslodavca i radnika. Osnovna na~ela radnog prava ustanovila je grupa iz me|

unarodne organizacije rada (MOR), koja je definisala standarde: - da se ustanovi pravni okviri kojima se ure|uju individualni i

kolektivni radni odnosi; - da radni odnosi poslu`e za razvijanje demokratije na radnom

mjestu; - da radni odnosi predstavljaju podsjednik i garanciju

fundamentalnih principa za rad. Osnovna osobina ovog zakona jeste promjena su{tine osnovnih

elemenata radnog odnosa. Prema tom zakonu radnik je fizi~ko lice koje na osnovu ugovora o

radu obavlja odre|ene poslove za zakonodavca, a poslodavac je pravno ili fizi~ko lice za koje radnik obavlja neki posao.

Promovi{e dobrovoljnost odnosa izme|u radnika i poslodavca.


Izvori radnog prava

Doma}i izvori radnog prava: 1) Ustav BiH – - posredni izvor radnog prava, jer ne sadrì norme koje se

odnose na radno pravo. Pozivanje na konvencije i me|unarodne ugovore ne zna~e da ustav BiH moè biti izvor radnog prava.

2) Ustav RS - u svojoj glavi 2 reguli{e radne odnose: za{tite na radu i

zapo{ljavanje. On sadrì na~ela koja su direktan izvor radnog prava. 1) na~elo: „“'svako ima pravo na rad i slobodu rada' 2) da radnik za svoj rad mora dobijati platu 3) radnici imaju pravo na dnevni i sedmi~ni radni odmor 4) pravo na sindikalno organizovanje 5) pri djelimi~noj sposobnosti radnika –- rad saglasno

mogu}nostima 6) pravo na u~estovanje u upravljanju preduze}em.


3) Zakon - kao izvor radnog prava pojavljuje se

kao konkretizacija ustavnih na~ela, a reguli{e radne odnose: zasnivanje i prestanak radnog odnosa, prava i obaveze zaposlenih i poslodavaca.

Zakoni su naj~e{}e izvori radnog prava i predstavljaju skup zakona koji se odnose na radne odnose. Zakon o radu, Zakon o za{titi na radu, Zakoni o zapo{ljavanju.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

4) Podzakonski akti - su akti koji nastaju na osnovu zakona i prestavljaju

konkretizaciju zakonskih normi. Moraju biti u saglasnosti sa zakonom.

Kolektivni ugovori su podzakonski akti koji nastaju na osnovu zakona, a reguli{u se prava radnika i zakonodavca.

Kolektivnim ugovorom se ne moè dati radnicima vi{e prava, ali

ni manje nego {to je zakonom odre|eno. Kolektivni ugovor uvijek potpisuje radni~ki sindikat i udruènje

poslodavaca ili sam poslodavac. Vlada se pojavljuje kao garant, ako se radi o dràvnoj svojini. Ugovori mogu biti: 1) op{ti 2) granski Pravilnik o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta

je slede}i podzakonski akt. Pravilnik donosi poslodavac, zakonom je definisano kada mora, a

kad ne mora. Ta~no defini{e prava i du`nosti radnika po radnim mjestima.

Tim pravilnikom detaljno se defini{u prava i obaveze radnika. Ugovor o radu je pojedina~ni akt izme|u poslodavca i radnika.


Strani izvori:

1) Konvencije i preporuke me|unarodne

organizacije rada (MOR) ratifikacija ugovora potrebno za njihovo

va`enje. 2) Bilateralni i multilateralni me|unarodni

ugovori.


Konvencije predstavljaju op{ta na}ela koja su obavezna za zemlje koje potpi{u konvenciju ili joj naknadno pristupe.

Preporuke nisu obavezuju}e i imaju manju pravnu snagu, a u ve}ini slu~ajeva prestavljaju razra|ivanje konvencija.

BiH je ~lanica me|unarodne organizacije rada i kao takva je obavezna da izvr{i ratifikaciju preporuka i konvencija.

Vlada je obavezna da u roku od godinu dana, a najdu`e u rokuod 18 mjeseci ratifikuje konvencije.

Digla gornju granicu zapo{ljavanja.


6) RADNI ODNOSI Zasnivanje radnog odnosa Zasnivanje radnog odnosa ostvaruje se putem zaklju~ivanja

ugovora o radu. Da bi se zasnivao radni odnos potrebno je da budu ostvareni

objektivni i subjektivni radni uslovi. Ekonomska razvijenost zemlje,

1)Normativni (propisi); 2)Organizacijski uslovi rada (uslovi potrebnosti radnih

mjesta); 3)Subjektivni uslovi (volja poslodavca da zaposli radnika). Ugovor o radu prestavlja po~etak radnog odnosa. U dosada{njem razvoju industrije prevladali su dva sistema: Sistem socijalizma –- socijalni momenat, bitno da se zaposli

radnik, nisu se popunjavala sva radna mjesta. Tr`i{na privreda – radna mjesta prema potrebama, nema

socijalnog momenta, vladaju zakoni tr`i{ta. Kapitalizam


USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Svi uslovi se djele u dvije velike grupe: 1)op{ti 2)posebni. Op{ti uslovi: godina starosti, op{ta zdravstvena sposobnost. To su minimalni uslovi i oni su demokratski. Uvijek se propisuju

zakonom i ne mogu se mjenjati. Zakon o radu propisuje da niko ne moè zasnovati radni odnos ako nije stariji od 15. god. Od 16. do 18. moè se zasnovati radni odnos samo ako doktor medicine propi{e da je sposoban za rad.

Ako je lice maloljetno, a stupi u brak, postaje radno sposobno i moè zasnovati radni odnos.

Op{ta zdravstvena sposobnost daje nadle`na zdravstvena ustanova.

Posebni uslovi: {kolska sprema, radno iskustvo, fizi~ka kondicija, propisuje se pravilnikom koji zavise od radnog mjesta.

Kada se zavr{i postupak zdravstvenog pregleda provjeri se da li je punoljetan, da li zadovoljava uslove i prisupa se zasnivanju radnog odnosa.

Zakonom je zabranjeno da se prilikom zapo{ljavanja èni traì test na trudno}u i ène imaju posebnu za{titu.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Stranci i lica bez državljanstva zasnivaju radni odnos isto kao i gra|ani {to se ti~e op{tih uslova.

Pored op{tih uslova, lica bez dràvljanstva moraju i da ispunjavaju dodatne uslove: odobren boravak na teritoriji RS, BiH; da ima vaè}u radnu dozvolu.

Stranac zaklju~uje ugovore sa poslodavcem RS, ugovorom o radu ili djelu.

Boravak odobrava ministarstvo unutra{njih poslova, boravak moè biti stalni i privremeni, ugovor na odre|eno ili ne odre|eno vrijeme.

Drugi uslov da ima radnu dozvolu. Izdaje zavod za zapo{ljavanje. Kad poslodavac èli da zaposli stranca on podnosi zahtjev za radnu dozvolu, mora se navesti: odobren boravak, opis radnog mjesta, prijava o broju potrebnih radnika.

Radna dozvola se ne}e izdati strancu, ako ima doma}ih radnika (kandidata) na tom radnom mjestu.

Radna dozvola je isklju~ivo vezana za poslodavca.


Radna dozvola je isklju~ivo vezana za poslodavca.

Ne moè dobiti radnu dozvolu na osnovu turisti~ke vize.

Lica koja rade u humanitarnim organizacijama ne trebaju radnu dozvolu.

Radna dozvola prestaje da vaì: Istekom vremena za koji je izdata Prestankom vaènja odobrenja boravka Prestankom vaènja ugovora o radu Stavljanje van snage radne dozvole Ako sud donese presudu na bilo koji iznos

zatvora, stranac automatski gubi radnu dozvolu. Sud je duàn da u roku od 3 dana obavjesti

filijalu da je radna dozvola ukinuta, a filijala je du`na u roku od 3 dana obavjestiti poslodavca.

Protiv rje{enja suda dozvoljena je àlba u roku od 7 dana.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

7) VRSTE I TRAJANJE UGOVORA O RADU Sklapanje ugovora o radu je strogo formalan posao. Radni odnos po~inje sklapanjem ugovora od strane

poslodavca i radnika. Radni odnos se zaklju~uje na odre|eno i neodre|eno

vrijeme. Ugovor na odre|eno vrijeme Moè trajati najduè dvije godine. Ako ugovor o radu na odre|eno vrijeme, bez obzira

na prekid, traje 2 godine u zadnje 3 godine, ne moè se produìvati trajanje rada na odre|eno vrijeme.

Za vrijeme trudni~kog bolovanja zabranjeno je prekinuti radni odnos bez obzira {to se radi o ugovoru na odre|eno vrijeme.

Sva prava i du`nosti kao i kod radnika na neodre|eno vrijeme.


Ugovor o radu na neodre|eno vrijeme Strogo formalan ugovor, a to zna~i da mora

imati zakonom propisan minimum elemenata. Obavezni elementi: ime i prezime,adresa,

stru~na sprema, radno mjesto, plata, rok trajanja.

Radnik po~inje sa radom danom potpisivanja ugovora za rad na neodre|eno vrijeme.

Poslodavac ne mo`e tr`iti od radnika podatke koji nisu neophodni za radno mjesto.


8) PROBNI RAD Zakonom je predvi|ena mogu}nost da se ugovorom

zaklju~i probni rad. Probni rad zajedno sa pripravni~kim radom slu`i za

osposobljavanje radnika za odre|ene djelatnosti u okviru radnog mjesta, kao i ve}eg izbora stru~nih i kvalitetnih radnika.

Zakonom nije predvi|eno na koji na~in se probni rad obavlja, pa dolazi do ~este zloupotrebe.

Probni rad nije pripravni~ki rad, a vremenski je ograni~en na maksimalno 6 mjeseci (3+3 mjeseca).

Probni rad obi~no slu`i poslodavcu da provjeri sposobnost

radnika za vrijeme trajanja probnog rada i ocjenjuje njegove poslovne kvalitete.

Ako se probni rad ocjeni kao pozitivan od strane poslodavca, radniku po zavr{etku probnog rada po~inje te}i sta` na neodre|eno vrijeme.

Ima sva prava i du`nosti kao i radnik na neodre|eno vrijeme.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

9) PRIPRAVNICKI STAZ

Zaklju~uje se sa licima koja su zavr{ila srednju ili visoku {kolu i zasniva radni odnos po prvi put.

Pripravni~ki sta` se zaklju~uje ugovorom na odre|eno vrijeme (6 mjeseci).

Za razliku od probnog rada pripravni~ki sta` se zavr{ava stru~nim ispitom.

Stru~ni ispit predstavlja provjeru znanja. Ako se stru~ni ispit uspje{no polo`i

zasniva se stalni radni odnos.


10) VOLONTERSKI RAD

Je definisan kao izuzetak pripravni~kog sta`a. Nema zasnivanja radnog odnosa kod

volontiranja. Da se stekne radno iskustvo i da pro|e

pripravni~ki sta`, ali da se ne obavezuje poslodavca na zasnivanje radnog odnosa.

Volonteru pripadaju sva prava iz radnog odnosa, osim plate i socijalne za{tite.

Ima pravo na: 1) za{titu na radu, 2) dnevni odmor u toku rada i dva uzastopna

radna dana, 3) osiguranje na radu.


11) Privremeni i povremeni poslovi Zakonsko definisanje poslova za čije izvršenje, zbog

povremenosti, traju vremenski ograničen period mogu se nazvati povremenim.

Povremeni poslovi traju najviše do 60 dana ili najviše do 150 časova u toku kalendarske godine.

Razlikovanje povremenih od privremenih poslova potrebno je definisati.

Povremeni poslovi se mogu definisati kao poslovi koji se obavljaju u tačno određenom periodu određeno vrijeme (žetva, kosidba, branje određenih plodova itd).

Privremeni poslovi bi podrazumjevali obavljanje poslova u bilo kom vremenskom periodu određeno vrijeme.

Privremeni radni odnos podrazumjeva da se radnik može vratiti kod ranijeg poslodavca, po isteku roka na koji je radnik upućen kod drugog poslodavca.

Povremeni poslovi su vezani isključivo za jednog poslodavca.


Između poslodavca i radnika za obavljanje privremenih i povremenih poslova se zaključuje ugovor o djelu ili njemu sličan ugovor.

U ugovoru o privremenim i povremenim poslovima mora sadržavati odredbe:

o poslu radi čijeg se izvršenja sačinjava ugovor

rokovi o početku i završetku posla uslovi i načini izvršenja posla i visina, rok i način isplate nagrade za

izvršeni posao.


12) Upućivanjnje radnika na rad u stranu zemlju U slučajevima kada poslodavac obavlja dio svoje djelatnosti u

stranim državama, može radnika uputiti na rad u pomenute zemlje.

Uslovi su precizirani zakonom: poslovi koje radnik treba da obavlja u stranim državama moraju

odgovarati njegovim stručnim i radnim sposobnostima. Pored osnovnog uslova, poslodavac se mora sporazumjeti sa

radnikom i o: trajanje rada u stranoj zemlji, uslovima smještaja radnika za vrijeme boravka u stranoj zemlji, valuta u kojoj će se radniku isplaćivati plata i druga primanja po

osnovu rada u stranoj zemlji, kao i rokovima i načinu isplate i uslovima odlaska i povratka sa rada u stranoj zemlji. Prije odlaska na rad u stranu zemlju poslodavac je dužan radnika

upoznati sa propisima koji će se primenjivati kod ostvarivanja njegovog prava i obaveza za vrijeme rada u stranoj zemlji.


13) Rad kod kuće Rad kod kuće kao poseban oblika rada nije predviđen

kao zakonska mogućnost. Međutim, Opštim kolektivnim ugovorom, mogućnost zasnivanja radnog odnosa kod kuće radnika je normirana.

Data je kao mogućnost da se ugovorom o radu, između poslodavca i radnika mogu urediti prava, obaveze i uslovi obavljanja rada kod kuće radnika.

Ako se prilikom rada kod kuće koriste radnikova sredstva za rad, ugovorom o radu mora se utvrditi pitanje troškova tih sredstava najmanje u visini amortizacije istih.

Poslodavac je dužan preduzeti mjere zaštite na radu i obezbjediti sigurne i zdrave radne uslove, te povremeno nadzirati sprovođenje tih mjera.

Mada je u odredbama kolektivnog ugovora navedeno da će se bliže urediti načini obavljanja kao i ostala pitanja koja su od zajedničkog interesa radnika i poslodavca, posebnim granskim ugovorom, smatramo da je to pogrešno. Pravilnikom o radu treba definisati sva prava i dužnosti radnika i poslodavca u obostranom interesu.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

14)Dopunsko osposobljavanje,stručno obrazovanje i usavršavanje radnika Poslodavac može da uputi lice koje traži zaposlenje kao i

radnika u radnom odnosu uputiti na dopunsko osposobljavanje.

Potreba za dopunskim osposobljavanjem proizilazi iz činjenice da lice koje traži zaposlenje ili radnik moraju ovladati rukovanjem sredstvima rada ili sredstvima za zaštitu naradu kako bi mogla uspešno koristiti navedena sredstva.

Za upućivanje lica koja traži zaposlenje i radnika, upućivanje na dopunsko osposobljavanje može se izvršiti samo uz njihov pristanak.

Dopunsko osposobljavanje za rukovanje sredstvima rada, kao i stručna obrazovanja i usavršavanja radnika bliže se uređuju kolektivnim ugovorom i drugim podzakonskim aktima.


Zakonom je precizno definisano da je radnik dužan postupiti po zahtjevima poslodavca za dopunsko osposobljavanje i za stručno obrazovanje i usavršavanje. Radi se o zakonskoj obavezi.

Opštim kolektivnim ugovorom u Republici Srpskoj stručno osposobljavanje ili usavršavanje je predviđeno kao dužnost poslodavca.

Poslodavac koji nije radniku obezbjedio stručno osposobljavanje ili usavršavanje u skladu sa zahtjevima procesa rada na radnom mjestu, snosi rizik odgovornosti za štetu na radu.

Radnik odgovara za štetu koju je učinio u toku rada namjerno ili iz krajnje nepažnje.


15) Radno vrijeme

Puno radno vrijeme Zakonom se propisuje ukupno trajanje punog radnog

vremena. Puno radno vrijeme, obično se definiše kao maksimalan broj radnih časova u toku jedne sedmice. Sedmično radno vrijeme služi kao osnova za preračunavanje punog radnog vremena.

Puno radno vrijeme iznosi 40 časova u sedmici. Radnik može samo sa jednim poslodavcem zaključiti ugovor

o radu sa punim radnim vremenom. Raspodjelu radnog vremena u toku jedne sedmice dužan je da izvrši poslodavac.

Poslodavac kod kojeg je rad organizovan u smjenama, zamjenu smjena vrši u rokovima i na način koji je određen kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Noćnim radom smatra se rad između 22 časa i 6 časova narednog dana. Maloljetnim radnicima zabranjen je noćni rad, ali sa izuzetcima.

Trudnim ženama počev od šestog mjeseca trudnoće i majkama sa djetetom do jedne godine života zabranjen je noćni rad, bez izuzetka.


U slučajevima da poslodavac povrijedi zakonske odredbe o radnom vremenu čini prekršaj za koji mu se izriče novčana kazna.

Radi se o sledećim povredama zakonskih odredbi o radnom vremenu:

ako radniku odredi duže radno vrijeme od propisanog,

ako ne izvrši raspored radnog vremena radnika i ne vodi evidenciju o dnevnoj prisutnosti radnika na radu,

oako odredi da radnik radi prekovremeno duže od propisanog,

ako odredi prekovremeni rad za radnika kome je to zakonom zabranjeno,

ako izvrši preraspodjelu radnog vremena suprotno zakonskim odredbama i

ako odredi prekovremeni rad trudnoj ženi ili majci koja ima dijete do jedne godine starosti.


Nepuno radno vrijeme

Poslodavac može sa radnikom da zaključi ugovor sa nepunim radnim vremenom. Radi se o radnom vremenu koje je kraće od 40 časova nedeljno.

Radnik sa nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava iz radnog odnosa srazmjerno radnom vremenu.

Radnik može da zaključi ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sa više poslodavaca i da na taj način ostvaruje puno radno vrijeme.

Isključena je mogućnost potpisivanja ugovora o radu sa punim radnim vremenom sa dva ili više poslodavca.

Ako se primjeni metoda argumentum a contrario, da je dozvoljeno sve što nije izričito zabranjeno, može se zaključiti da jedan radnik može zaključiti ugovor o radu sa punim radnim vremenom sa jednim poslodavcem i ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom sa drugim poslodavcem.

Pojedina prava, po svojoj prirodi, mogu se ostvarivati samo kod jednog poslodavca. Radi se o pravima iz socijalnog osiguranje, penziskog staža itd i vezana su isključivo za ugovor o radu sa punim radnim vremenom.

Zaposlenik ne može zaključiti pomenuti ugovor samo u slučaju da se time ne šteti interesima poslodavca i da se ne stvara sukob interesa.


Skraćeno radno vrijeme Skraćeno radno vrijeme se javila kao potreba zaštite zdravlja

radnika koji rade na posebnim poslovima i zadatcima. Radi se obično, o poslovima na kojima i pored primjene

odgovarajućih mjera i sredstava zaštite na radu, postoji povećano štetno dejstvo uslova rada na zdravlje radnika.

Poslovi sa posebnim uslovima su: - poslovi sa povećanim rizikom od povređivanja, nastanka

profesionalnih oboljenja i oštećenja zdravlja, - specifični poslovi za koje se u cilju bezbjednosti i uspješnijeg

rada zahtjevaju posebne zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika,

- poslovi na konima se i uz potpunu primjenu prpisanih mjera zaštite i zaštitne opreme ne može obezbjediti efikasna zaštita na radu.

Radno vrijeme se skraćuje srazmjerno štetnim uticajima. Skraćivanje radnog vremena može biti najviše do 10 časova sedmično.

Radnik ostvaruje svoja prava iz radnog odnosa kao da radi na radnom mjestu sa punim radnim vremenom.


Pomenutim radnicima pripadaju i posebna prava. To su: uvećano vrijeme godišljeg odmora, uvećanje plate,

posebne mjere zaštite na radu i druga prava koja se propisuju zakonom ili drugim opštim aktom.

Radnik kome staž osiguranja se računa sa uvećanim trajanjem, po pravilu, nema pravo na skraćeno radno vrijeme.

O skraćenju radnog vremena odlučuje ministarstvo nadležno za poslove rada na zahtjev poslodavca, zainteresovanog radnika, inspektora rada ili sindikata.

Radno vrijeme može u jednom djelu godine biti kraće a u drugom djelu duže srazmjerno kraće.

Duže radno vrijeme iz jednog djela godine ne smatra se prekovremenim radom.

Preraspodjelom punog radnog vremena može se u jednom djelu godine uvesti radno vrijeme, najduže do 52 časa a na sezonskim poslovima najduže do 60 časova sedmično.

U toku kalendarske godine radno vrijeme ne može da iznosi više od 40 časova prosječno u radnoj nedjelji. Preraspodjela radnog vremena nije moguća kod rada sa skraćenim radnim vremenom, niti za radnike mlađe od 18 godina.


16) Prekovremeni rad

Prekovremeni rad se može uvesti po zahtjevu poslodavca kada nastupe određene okolnosti ili su u izgledu.

U slučaju neplaniranog povećanja obima posla, otklanjanje posledica vremenskih nepogoda, havarija na sredstvima rada, požara, zemljotresa, epidemije i drugih nesreća radnik je dužan da radi duže od punog radnog vremena.

Prekovremeni rad ne može trajati duže od 10 časova sedmično. Izuzetno, radnik može dobrovoljno, na zahtjev poslodavca, raditi i duže od 10 časova sedmično i to u trajanju najduže za još 10 časova sedmično.

U toku kalendarske godine ukupno radno vrijema za prekovremeni rad ne može trajati duže od 150 časova za tu kalendarsku godinu.

Ako potreba za prekovremenim radom traje više od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica ukupno u toku kalendarske godine, poslodavac je dužan o tome obavjestiti inspektora rada.

Kontrola uvođenja prekovremenog rada predstavlja svojevrsno ograničenje zloupotrebe prekovremenog rada od strane poslodavaca.


Za vrijeme prekovremenog rada radniku se povećava plata u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Uvećanje plate ne može biti manje od 30 % u odnosu na platu za isti broj časova rada u redovnom radnom vremenu.

Prekovremeni rad je zabranjen: - radnicima mlađim od 18 godina, - trudnim ženama i majkama sa djetetom do tri godine

starosti i - samohranom roditelju ili usvojiocu djetata mlađem od šest

godina. Osim lica mlađih od 18 godina kojima je zabranjen

prekovremeni rad , bez izuzetka, majke sa djecom i samohrani roditelji mogu raditi prekovremeno ako daju pismeno svoj pristanak.

Zabrana uvođenja prekovremenog rada odnosi i na invalide ili lica kojima bi prekovremeni rad mogao pogoršati zdravstveno stanje.

U institucijama Bosne i Hercegovine trudnice ne mogu raditi prekovremeno. Majka sa djetetom do tri godine života i samohrani roditelji sa djetetom do šest godina života može raditi prekovremeno, ako da pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku.


17) Odmori

Dnevni odmor u toku radnog vremena

Radnik koji radi s punim radnim vremenom ima pravo na odmor u toku radnog vremena u trajanju od 30 minuta. Raspored korištenja ovog radnog vremena vrši poslodavac. Radnicima čija priroda posla omogućava, poslodavac može odobriti da na kraju radne sedmice iskoriste još jedan čas dnevnog odmora u toku radnog vremena. Vrijeme dnevnog odmora u toku radnog vremena uračunava se u puno radno vrijeme.

U institucijama Bosne i Hercegovine dnevni odmor se ne može koristiti na početku ili na kraju radnog dana.


Odmor između dva radna dana Radnik ima pravo na odmor između dva radna

dana u neprekidnom trajanju od najmanje 12 časova.

Radnici zaposleni u poljoprivredi i sezonski radnici imaju pravo na najmanje 10 časova odmora neprekidno.

Da bi otklonio mogućnost da se maloljetom radniku koji je zaposlen u poljoprivredi ili kao sezonski radnik uvede prekovremeni rad, zakonodavac je izričito naveo da se maloljetniku mora obezbjediti najmanje 12 časova odmora neprekidno, između dva radna dana, bez obzira gdje je zaposlen.


Sedmični odmor

Radnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 časa neprekidno.

Ako zaposleni radi na dan svog sedmičnog odmora, poslodavac je dužan da naknadno odredi, u dogovoru sa radnikom neki drugi dan kada će radnik iskoristiti dan odmora.

Trebalo bi dato bude prvi sledeći dan posle onoga dana, kada se obično koristi sedmični odmor, ako je to moguće.

Raspored korištenja sedmičnog odmora vrši poslodavac koji je dužan da unaprijed odredi raspored korištenja sedmičnog odmora i da sa rasporedom na prikladan način, upozna radnike.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Godišnji odmor Pravo na godišnji odmor je regulisano imperativnim

normama. Pomenutog prava se radnik ne može odreći.

Istovremeno, poslodavac ne može uskratiti pomenuto pravo niti mu može isplatiti novčani iznos umjesto neiskorištenog godišnjeg odmora.

Radnik stiče pravo na godišnji odmor posle isteka prvog mjeseca neprekidnog rada na radnom mjestu.

Radnik koji ima najmanje šest mjeseci neprekidnog rada ima pravo na godišnji odmor u trajanju najmenje 18 radnih dana.

Radnik koji nije navršio šest mjeseci neprekidnog rada ima pravo na godišnji odmor u trajanju od jednog dana za svaki navršeni neprekidni mjesec rada.

Dužinu trajanja godišnjeg odmora određuje se za svakog radnika posebno, u zavisnosti od osnove i mjerila utvrđenih zakonom i kolektivnim ugovorom, u skladu sa zakonom, i uslovima koje radnik ispunjava na osnovu rada.


Dužina godišnjeg odmora zavisi od: - dužine neprekidnog rada u toku godine, - starosti radnika i - posebnih uslova rada. Godišnji odmor koristi se u pravilu, neprekidno.

U slučajevima kada je to neophodno zbog neprekidnosti procesa rada, poslodavac može odrediti da se godišnji odmor koristi u dva dijela.

Uz pristanak radnika i poslodavca, godišnji odmor se može koristiti i u više od dva dijela, stim da jedan dio godišnjeg odmora mora iznositi najmanje dvije sedmice neprekidno.

Radnik neiskorišteni dio godišnjeg odmora mora iskoristiti do kraja juna mjeseca naredne godine.


U institucijama Bosne i Hercegovine poslodavac odobrava korištenje i određuje vremenski period korištenja godišnjeg odmora u riješenju o godišnjem odmoru. Rješenje se izdaje na osnovu akta ili odluke, u kojem su utvrđeni kriterijumi trajanja godišnjeg odmora dužeg od 18 radnih dana.

Zaposlenik obavještava pismenim putem poslodavca o vremenu korištenja godišnjeg odmora.

Radnici koji rade u prosvjetnim institucijama, vrijeme korištenja godišnjih odmora, vezuju za školske raspuste.

. Opštim kolektivnim ugovorom predviđeno je da se godišnji odmor uvećava za po jedan dan na svake navršene tri godine radnog staža.

Ukupan godišnji odmor ne može trajati duže od 30 radnih dana osim za radnike koji rade na posebnim poslovima i zadatcima. Njihov godišnji odmor ne može iznositi duže od 35 radnih dana.

Konvencija MOR-a o plaćenom godišnjem odmoru (br. 132) reguliše korištenje godišnjeg odmora u skladu sa domaćim zakonodavstvom.

. Svaki sporazum koji je napravljen u cilju neplaćanja godišnjeg odmora ili umestu korištenja godišnjeg odmora naknada u novcu je ništav ili zabranjen.


18)Pravo radnika na odsustva Pravo radnika na odsustvo

podrazumjeva izostajanje radnika sa posla određen broj dana u predviđenim slučajevima u toku kalendarske godine.

Radnik ima pravo na plaćeno i neplaćeno odsustvo.

Svako onemogućavanje odsustva radnika, prema odredbama Zakona o radu predstavlja prekršaj.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Pravo radnika na plaćeno odsustvo Slučajevi kada radnik ima pravo na plaćeno odsustvo određeni su

zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Radnik ima pravo da odszstvuje sa posla najmanje pet radnik

dana u sledećim slučajevima: - stupanje u brak, - porođaj supruge, - teže bolesti člana porodice i - smrti člana porodice. Kolektivnim ugovorom može se predvidjeti i drugi slučajevi kada

radnik ima pravo na plaćeno odsustvo. U uporednom zakonodavstvu prisutna je praksa da radnik ima

pravo na plaćeno odsustvo za vrijeme školovanja ili stručnog usavršavanja.

Takođe, odsustva se mogu odobriti radnicima i u slučajevima učešća radnika na raznim sastancima i seminarima kao i u slučajevima dobrovoljnog davanja krvi.


Pravo radnika na neplaćeno odsustvo Radnik ima pravo na neplaćeno odsustvu u

slučajevima predviđenim zakonom ili kolektivnim ugovorom.

Poslodavac je dužan da radniku, na njegov zahtjev, odobri odsustvo sa rada do tri dana u toku kalendarske godine radi zadovoljenja njegovih vjerskih, odnosno nacionalno-tradicijskih potreba, bez prava na naknadu plate, ukoliko poslodavac drugačije ne odluči.

Kolektivnim ugovorom se može, po pravilu predvidjeti da radnik koristi neplaćeno odsustvo radi:

- obavljanja neodložnih ličnih i porodičnih poslova, koje je radnik dužan obrazložiti u svom zahtjevu,

- pripremanje i polaganje ispita na fakultetu ili nekoj drugoj obrazovnoj instituciji, kao i pripremanje magisterija ili doktorata, ukoliko se radnik ne obrazuje u interesu poslodavca,

- posjeta članu porodice koji živi u inostranstvu,Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

- stručnog usavršavanja u inostranstvu, ukoliko usavršavanje nije na zahtjev i u interesu poslodavca,

- njege teško oboljelog člana porodice i - u drugim opravdanim slučajevima. Odsustvo sa posla u gore navedenim slučajevima

prema Opštem kolektivnom ugovoru može iznositi najviše do tri mjeseca.

Za vrijeme neplaćenog odsustva prava i obaveze radnika na osnovu rada miruju, a troškovi penzijskog i invalidskog osiguranja snosi korisnik neplaćenog odsustva.

U instutucijama Bosne i Hercegovine zaposlenik ima pravo na odsustvo do šest radnih dana u godini, radi zadovoljenja vjerskih, tradicijskih i drugih potreba. Od toga ima pravo na dva dana plaćenog odsustva.


19)Mirovanje prava i obaveza Radniku koji je zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme mogu

da miruju prava i obaveze. Prava i obaveze radnika iz radnog odnosa miruju u situacijama kada

je radnik odsutan sa radnog mjesta nezavisno od svoje volje. To su obično, situacije kada se radnik upućuje na služenje vojnog roka ili za vrijeme obavljanja javnih funkcija.

Bitno je naglasiti da obavljanje javnih funkcija traje ograničeno vrijeme. Mirovanje prava i obaveza reizborne funkcije može da traje najviše dva mandata.

Poslodavac je dužan da omogući povratak na radno mjesto radniku kome je prestao mandat.

Poslodavac može da otkaže ugovor o radu radniku koji se u roku od 5 dana od dana isteka razloga mirovanja prava iz radnog odnosa, ne vrati na posao.

Ako poslodavac ne može omogućiti radniku da se vrati na raniji ili drugi odgovarajući posao, otkazuje ugovor o radu, a radnik ima pravo na otpremninu.

U institucijama Bosne i hercegovine zaposlenik prekida radni odnos u dva slučaja: kada je potvrđen kao kandidat za javnu dužnost za javnu dužnost za koju se vrši izbor u bilo kojem zakonodavnom tijelu i na bilo kom nivuo vlasti i kada je imenovan na dužnost u bilo kojem izvršnom organu vlasti na bilo kojem nivou.


20) Zaštita na radu

Zakonom je definisano da je zaštita na radu sastavni i neodvojivi dio organizacije rada i radnog procesa a obuhvata skup organizovanih mjere i aktivnosti usmerenih na stvaranje uslova neophodnih za ostvarivanje bezbednih uslova rada.

Mjere kojima se obezbjeđuje zaštita na radu su: - mjere kojima se neposredno obezbjeđuje sigurnost na radu, - mjere u vezi sa uslovima rada i - mjere u vezi sa posebnom zaštitom radnika. Mjere kojima se neposredno obezbeđuje sigurnost na radu

obuhvataju opšte, posebne i mjere koje su obavezni sprovesti određene organizacije, preduzeća i poslodavac.

Opšte mjere primjenjuju se na svim radnim mjestima. Zakonom su nabrojani poslovi kod kojih se moraju sprovoditi

posebne mjere zaštite. Mjere koje su obavezni sprovoditi određene organizacije,

preduzeća ili poslodavac odnose se na mjere kod izrade konstruktivno-tehničke dokumentacije, izgradnja i rekonstrukcija objekata, uređenje gradilišta i pregleda oruđa za rad.


21) Dužnosti poslodavca Poslodavac je dužan da obezbjedi da se radnik u

određenom roku upozna sa propisima o radnim odnosima i propisima zaštite na radu.

Rok prema zakonskim odredbama iznosi 30 dana od dana izlaska propisa.

Poslodavac je dužan da provjeri da li je radnik osposobljen za rukovanje sa sredstvima rada kao i sredstvima zaštite na radu.

Poslodavac je dužan da obezbjedi: - stalno praćenje ispravnosti i periodične preglede

sredstava rada i opreme, sredstava lične zaštite radi sigurnosti radnika koji se njime koriste ili s njima dolaze u dodir,

- ispitivanje fizičkih, hemijskih ili bioloških štetnosti u radnim i pomoćnim prostorijama u kojima se one pojavljuju i

- ispitivanje mikro klime u prostorijama u kojima se obavljaju tehničko-tehnološki procesi i gde radnici borave.


Prema Zakonu o radu u institucijama Bosne i Hercegovine, poslodavac je dužan da osposobi zaposlenika za rad na način koji obezbjeđuje zaštitu života i zdravlja zaposlenika, te sprečava nastanak nesreće.

Poslodavac je odgovoran za posledice nesreće na radu koje nastupe zbog neispravnosti objekta, mašina, uređaja i drugih materijalnih sredstava koja se koriste u procesu rada.

Odgovornost poslodavca odnosno preduzeća ogleda se: A) materijalna odgovornost: - odgovornost za štetu koju pretrpi radnik - odgovornost za štetu zbog povrede prava radnika. B) prekršajna odgovornost C) krivična odgovornost.


22) Materijalna odgovornostOdgovornost za štetu koju pretrpi radnik Poslodavac, odnosno preduzeće, odgovara za štetu koju

organizacija ili poslodavac učini radniku. Zaposlenik koji pretrpi štetu na radu ili u vezi sa radom ima

pravo da zahtjeva naknadu štete od poslodavca ili preduzeća i to prema opštim načelima o odgovornosti za štetu i posebnim pravilima.

Kada se govori o šteti koju pretrpi zaposleni najčešće se misli na štetu koju pretrpi u slučaju povrede na radu.

U pomenutom slučaju, poslodavac je dužan da nadoknadi štetu zaposlenom u punom iznosu osim ako radnik nije doprineo nastanku štete.

Postoje različita shvatanja oko shvatanja da li poslodavac ili preduzeće u pomenutom slučaju odgovara po principu krivice ili rizika.

Preovlađuje shvatanje da je poslodavac odgovoran i onda kada nema njegove krivice ili šteta nastane od opasne stvari ili opasnom djelatnošću. Dakle, riječ je o objektivnoj odgovornosti.


Odgovornost za štetu zbog povrede prava radnika

Odgovornost poslodavca zbog povrede prava radnika pojavljuje se u slučajevima donošenja nezakonitih odluka ili nezakonitog postupanja od strane poslodavca.

Radi se o slučajevima u kojima je radnik sprečen da radi ili ostvari neko pravo na radu ili po osnovu rada.

U pomenutim i sličnim slučajevima, naknada štete pripada zbog izostale ili umanjene zarade ali i zbog drugih šteta nastale u datom slučaju.

Zaposleni je zaštićen u radnom odnosu pod uslovom da ispunjava sve zakonske i radne obaveze na svom radnom mjestu.

Pored prava naknade štete zbog izgubljene zarade ili dobiti radnik ima pravo i na naknadu nematerijalne štete zbog prestanka radnog odnosa u slučaju protivzakonitih radnji poslodavca.


23) Prekršajna odgovornost Prekršajna odgovornost je u radnom odnosu,

i u vezi sa radnim odnosima predviđena je za poslodavca bez obzira da li ima ili nema status pravnog lica.

Pored poslodavca, za prekršaj su odgovorna i ovlaštena lica u pravnom licu ili radnik sa posebnom odgovornošću.

Prekršaji su propisani nizom zakona od kojih je važno pomenuti Zakon o radu i Zakon o zaštiti naradu.

Novčanom kaznom za prekršaj kaznit će se poslodavac ako njegovom krivicom dođe do nesreće na poslu zbog neispravnosti objekata, mašina i drugih uređaja koja se koriste u procesu rada ili zbog neovlaštenog i nestručnog rukovanja tim sredstvima.


Zakonom o radu su taksativno nabrojeni prekršaju za koje odgovara poslodavac :

- ako ne obezbjedi ravnopravnost radnika na radu, kao i ravnopravnost nezaposlenih lica koja konkurišu na zaposlenje,

- ako onemogući ili ometa organizovanje sindikata, - ako ne objavi pravilnik o radu u određenom periodu, - ako radniku ne omogući sedmični odmor itd. U određivanju novčanih kazni kvalifikovani ( teži) oblika

prekršajne sankcije postoji u slučajevima kada se radi o prekršajima učinjenih prema maloletnicima, ženi u trudnoći, za vreme porođaja ili materinstva ili prema invalidnom radniku.

Nadzor nad sprovođenjem odredbi Zakona o radu vrši inspekcija za poslove rada.


24) Krivična odgovornost

Krivični zakon sadrži odredbe o odgovornosti za krivična djela koja su vezana sa radnim odnosima i zapošljavanjem. Odgovornost se odnosi na poslodavca, ili drugo ovlašteno lice u pravnom licu kao i na odgovornosradnika a usmjerena je na zaštitu prava na rad i u vezi sa radom.

U odredbama Krivičnog zakona u njegovom posebnom dijelu, predviđeno je posebno poglavlje koje nosi naziv „Krivična djela protiv prava iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja“.

Pogrešno je misliti da su sva krivična djela vezana za radne odnose nalaze u posebnom poglavlju. Postoje i druga krivična djela koja su u vezi sa radom ali se nalaze u drugim poglavljima.


Krivična djela protiv prava iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja su:

1) Povreda osnovnih prava radnika je prvo

krivično djelo koje se može uslovno nazvati osnovno krivično djelo. Može ga počiniti poslodavac ili ovlašteno lice u pravnom licu. Zakonom je definisana da se mora raditi o svjesnom ne pridržavanju zakonskih odredbi i drugih propisa ili odredbi kolektivnog ugovora koje se odnose na ograničenje prava radnika koja mu pripadaju. Dakle, radi se o krivičnom djelu koje se može učiniti samo sa umišljajem.


2) Povreda prava pri zapošljavanju i za vrijeme nezaposlenosti postoji u slučaju kada se licu ograniči ili uskrati pravo na slobodu zapošljavanja pod jednakim uslovima koji su predviđeni zakonom ili drugim propisima.

U slučajevima da se neko lice svjesno ne pridržava zakona ili drugih akata o pravima građana za vrijeme nezaposlenosti i time nezaposlenom licu uskrati ili ograniči pravo koje mu pripada.

Iako u zakonu nije naglašeno svojstvo lica koje može počiniti ova dva djela, analizom radnje izvršenja može se zaključiti da je to u suštini lice sa određenim ovlaštenjima.


3) Povreda prava iz socijalnog osiguranja i zloupotreba prava iz socijalnog osiguranja predstavljaju krivična djela koja su vezana za kršenje ili zloupotrebu zakonskih propisa iz oblasti socijalnog osiguranja.

4) Ne preduzimanje mjera zaštite na radu

je poslednje krivično djelo koje je vezano za oblast radnih odnosa. Djelo postoji ako lice svjesno postupa ili ne preduzima zakonske i druge propise koje se odnose na zaštitu na radu i time dovede u opasnostživot ili zdravlje ljudi. Interesantno je da se u radnji izvršnjenja ovog djela sadrži pretpostavka opasnosti za život i zdravlje ljudi. Opasnost mora biti realna i evidentna.


25) Prava radnika Prema odredbama Zakona o zaštiti na radu, pravo na zaštitu imaju: - radnici u preduzeću, - učenici i studenti na praktičnoj nastavi i stručnoj praksi, - plica koja se nalaze na stručnom osposobljavanju, prekvalifikaciji i

dokvalifikaciji, - lica na profesionalnoj rehabitalizaciji, - učesnici dobrovoljnih i javnih radova organizovanih u javnom

interesu i - lica koja se nalaze na izdržavanju kazne zatvora. U slučajevima da radniku prijeti opasnost po život i zdravlje, zbog

neispravnosti na objektima i na sredstvima rada, radnik ima pravo da odbije radni zadatak.

U slučajevima kada poslodavac nije obezbjedio mjere i sredstva za zaštite na radu, radnik ima pravo na punu nadoknadu plate bez obzira što nije radio.

Radnik je dužan da obavjesti poslodavca o postojanju popmenutih uslova, odmah, a po potrebi i inspekcijski organ zadužen za poslove rada.

U istitucijama Bosne i Hercegovine poslodavac može zaposlenika da rasporedi na druge poslove i zadatke dok se ne potvrdi da su preduzete sve mjere zaštite na radu propisane zakonom.


26) Dužnost radnika

U smislu zakonskih odredbi o zaštiti na radu radnik je dužan:

- da se pridržava utvrđenih mjera zaštite na radu, - da namjenski koriste sredstva rada, zaštitnu

opremu i sredstva lične zaštite i - da odmah pismeno ili usmeno prijavi nedostatke,

kvarove ili druge pojave koje bi mogle ugroziti bezbjednost na radu.

Ukoliko radnik postupa suprotno od navedenih dužnosti odgovara za povredu radnih obaveza koja uključuje materijalnu i disciplinsku odgovornost.

Povreda na radu koja je vezana za nepridržavanje propisanih mjera zaštite na radu predstavljaju težu povredu radnih dužnosti.


27) Zaštita prava radnika O pravima i obavezama radnika iz radnog odnosa

odlučuje poslovodni organ poslodavca (direktor) ili drugo lice određeno statutom ili aktom o osnivanju.

Radnik koji smatra da mu je poslodavac povredio pravo iz radnog odnosa može podnijeti zahtjev poslodavcu da mu obezbjedi ostvarivanje tog prava.

Poslodavac je dužan da odluči o pismenom zahtjevu radnika u roku od trideset dana.

U slučajevima kada poslodavac ne odluči o zahtjevu radnika u propisanom roku, smatrat će se da je zahtjev prihvaćen.

U slučajevima kada je povređeno pravo radnika iz radnog odnosa, bez obzira na podnošenje zahtjeva za zaštitu prava poslodavcu, radnik može tužbom nadležnom sudu tražiti zaštitu pomenutog prava.

Tužba se podnosi u roku do jedne godine od saznanja za povredu (relativni rok zastare) a najdalje u roku od tri godine od dana učinjene povrede (apsolutni rok zastare). Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka


Tužba se može podnijeti povodom pojedinačnog akta ili povodom faktičke radnje poslodavca.

U slučaju poništavanja akta poslodavca, sud će naložiti uspostavu ranijeg stanja, ako je to radnik tražio u tužbi. U drugom slučaju sud odlučuje o konkretnom pravu, obavezi ili odgovornosti.

Kada sud odlučuje povodom tužbe za zaštitu prava radnika, osnovna pravila rešavanja sporova sadržana su u Zakonu o parničnom postupku.

Stvarno nadležni sudovi su: osnovni, okružni i Vrhovni sud Republike Srpske.

Postupak u sporovima iz radnih odnosa spada u posebne postupke.

U slučajevima da ne postoje posebne odredbe, primjenjuju se opšte odredbe o parničnom postupku.

Posebne odredbe se odnose na: - hitnost u rešavanju radnih sporova, - rokove za izvršenje činidbe i - rokove za podnošenje žalbe na presudu.

Ako je u upravnom sporu iz radnih odnosa donesena presuda koja se odnosi na činjenje određenih lica, rok za izvršenje radnje je 15 dana.

Protiv presude donesene u prvostepenom postupku stranke imaju pravo žalbe u roku od 30 dana.

Žalba je devolutivna i suspenzivna. Poslodavac je dužan da izvrši pravosnažnu presudu suda. Ako to ne učini, prijeti mu sankcija za krivično djelo kao i za prekršaj. Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu može se predvidjeti

postupak sporazumnog rešavanja spornih pitanja između radnika i poslodavca.

Sporna pitanja se iznose pred arbitražu. Odluka arbitraže je konačna i obavezujuća za obe strane u sporu. Inspekcijski organ iz oblasti rada može obustaviti od izvršenja akt ili

radnju poslodavca dok sud ne donese konačnu odluku o spornom pitanju.

Poslodavac je dužan da postupi po nalogu inspektora rada. U protivnom, prijeti mu sankcija.

Inspektor rada, pored izricanja kazni poslodavacu, može izreći i kaznu licu koje radi kod njega.

Ako je istovremeno najmanje 10 radnika ili najmanje 10% od ukupno zaposlenih radnika podnijelo poslodavcu zahtjev za zaštitu prava radnika iz radnog odnosa, poslodavac je dužan da razmotri mišljenje savjeta radnika.

Savjet radnika daje mišljenje i predloge poslodavacu u vezi sa donošenjem i primjenom pravilnika o radu kao i o svim važnijim pitanjima iz oblasti radnih i socijalnih prava radnika.


28) Posebne mjere zaštite A) Zaštita maloljetnih lica

Lica koja su starija od 15 godina i malđa od 18 uživaju posebne mjere zaštite.

Cilj posebnih mjera zaštite jeste da se zaštiti psihofizički integritet maloljetnih lica.

Lica mlađa od 18 godina ne mogu biti raspoređeni za obavljanje izuzetno teških fizičkih poslova, na rad pod zemljom ili pod vodom.

Ne mogu se raspoređivati na bilo koji posao koji bi predstavljao opravdan rizik po zdravlje, život ili psihofizički razvoj maloljetnika. Raspoređivanje malololjetnika za noćni i prekovremeni rad je ograničen zakonskim normama koje imaju imperativan karakter.

Zakonom o radu u institucijama Bosne i Hercegovine ne postoje posebne odredbe u vezi sa zaštitom maloljetnih lica.

S obzirom da se u radni odnos može primiti samo punoljetno lice nema ni posebne potrebe za regulisanjem pomenute oblasti radnih odnosa.


B) Zaštita bolesnih i invalidnih lica

Zaštita bolesnih i invalidnih lica odnosi se na zaštitu njihovih prava mogla bi se uslovno podjeliti na tri dijela:

- zabrana otkaza ugovora o radu, - prednost kod ostvarivanja prava na stručno

osposobljavanje i usavršavanje i - obavezu raspoređivanja na drugi posao. Prema odredbama Zakona o zapošljavanju u

institucijama Bosne i Hercegovine zaposlenik je dužan u roku od tri dana da obavjesti poslodavca o svojoj privremenoj nesposobnosti za rad.

Radniku koji je povređen na poslu ili je oboleo od profesionalne bolesti, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu za vreme dok je zdravstveno nesposoban za rad, bez obzira da li je radnik sa poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno ili na određeno vreme.


Ako je nakon lečenja i oporavka, osposobljen za rad, ima pravo da se vrati na poslove koje je obavljao prije nastanka zdravstvene sprečenosti za rad, ili na druge poslove koji odgovaraju njegovim stručnim i radnim sposobnostima.

Ako poslodavac nema mogućnosti da radnika rasporedi na drugi odgovarajući posao, radnih ostvaruje prava u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Pomenuta promena radnog mjesta može se ostvariti promjenom ugovra o radu između radnika i poslodavca.

Prema Zakonu o radu u institucijama Bosne i Hercegovine poslodavac može otkazati ugovor o radu zaposleniku kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost, ako dobije predhodnu saglasnost Upravnog inspektorata.


C) Zaštita žene i materinstva Posebna zaštita prava žene odnosi se na zaštitu u odnosu na pol

i prava koja proizilaze iz statusa materinstva. To su: - zabrana rada ženama na posebno štetnim i opasnim poslovima

(u podzemnim djelovima rudnika i sl.), - zabrana raskida ugovora o radu za vrijeme trudnoće i

porodiljskog odsustva, - pravo rasporeda na drugo radno mjesto i - pravo na porodiljsko odsustva. Poslodavac ne može odbiti da primi u radni odnos ženu zbog

toga što je trudna, niti joj može otkazati ugovor o radu zbog trudnoće ili zbog toga što žena koristi porodiljsko odsustvo.

Na osnovu nalaza i preporuke nadležnog doktora medicine, žena za vreme trudnoće i dok doji dete može biti privremeno raspoređena na druge poslove ako je to u interesu očuvanja njenog zdravlja ili zdravlja djeteta.

Za vreme trudnoće, porođaja i nege deteta, žena ima pravo na porodiljsko odsustvo u trajnju od jedne godine neprekidno, a za blizance i svako treće i naredno dete, u trajanju od 18 mjeseci neprekidno.

Na osnovu zahtjeva žene i preporuke ovlašćenog doktora medicine, žena može otpočeti sa korišćenjem porodiljskog odsustva 28 dana pre dana porođaja.


Žena može, na sopstveni zahtev, otpočeti s radom i pre isteka porodiljskog odsustva, ali ne pre nego što protekne 60 dana od dana porođaja.

Ako žena otpočne s radom pre isteka vremena porodiljskog odsustva, ima pravo da za vreme radnog dana, pored dnevnog odmora, koristi još i 60 minuta odsustva s rada radi dojenja djeteta.

Ako žena rodi mrtvo djete, ili ako djete umre pre isteka porodiljskog odsustva, žena ima pravo na porodiljsko odsustvo onoliko vremena koliko je, po oceni ovlašćenog doktora medicine, potrebno da se žena oporavi od porođaja i psihičkog stanja izazvanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od dana porođaja, odnosno od dana gubitka djeteta.

Pravo na porodiljsko odsustvo ima i otac djeteta u slučajevima: - ako majka djeteta umre, - ako napusti djete ili, - iz drugih opravdanih razloga nije u stanju da se brine o djetetu

i da ga njeguje. Pravo na odsustvo u trajanju od godinu dana ima zaposleni otac

ili usvojilac djeteta, kao i drugo lice kome je nadležni organ starateljstva poverio djete na njegu i staranje.

Nakon isteka porodiljskog odsustva, jedan od zaposlenih roditelja ima pravo da radi sa polovinom punog radnog vremena za vreme dok dete ne navrši dvije godine života, ukoliko je djetetu, prema nalazu ovlašćenog doktora medicine, potrebna pojačana njega



Roditelju djeteta sa psihofizičkim smetnjama ne može se, bez njegove saglasnosti, odrediti da radi prekovremeno ili noću, niti mu se, bez njegovog pristanka, može promjeniti mjesto rada.

Za vrijeme korišćenja porodiljskog odsustva, žena ima pravo na naknadu plate u visini prosječne plate koju je ostvarila u toku poslednja tri mjeseca pre otpočinjanja porodiljskog odsustva.

Naknada se mjesečno usklađuje sa rastom prosječnih plata u Republici Srpskoj.

Ako žena nije ostvarila platu za svih poslednjih šest mjeseci, naknada plate iznosi u visini prosječne plate za onoliko mjeseci koliko je žena ostvarila platu pre otpočinjanja porodiljskog odsustva.

Naknada plate licima koja se staraju o djetetu ostvaruju se na teret Javnog fonda za dječiju zaštitu Republike Srpske.

Prema Zakonu o radu u institucijama Bosne i Hercegovine porođajno odsustvo traje 6 mjeseci neprekidno. Žena može koristiti ovo odsustvo kraće, ali ne kraće od 42 dana posle porođaja.

Takođe, isti Zakon određuje širi krug prava licima koja se staraju o djeci.

Predviđena je mogućnost mirovanja prava i obaveza iz radnog odnosa po isteku porođajnog odsustva.

Mirovanje može da koristi jedan od roditelja do tri godine starosti djeteta, pod uslovom da je to predviđeno aktom poslodavca.

29) Plate, naknade i druga primanja Plata spada u pravo radnika koje proizilazi iz ugovora o radu kao i

obavezu poslodavca da isplati platu radnika po istom osnovu. Plata se može definisati kao određeni novčani iznos koje radnik

ostvari za izvršeni rad kod poslodavca. Zakonodavac je odredio najveći vremenski period za koji plata

treba isplatiti radniku. Pomenuti period može biti najduže trideset dana.

Plata se može isplaćivati i u manjem vremenskom periodu, zavisno od dogovora radnika i poslodavca (dnevno, sedmično, dvosedmično itd.).

Plata se isplaćuje unazad, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom i ugovorom o radu.

Elementi koji najčešće određuju visinu plate su: - složenost poslova i zadataka, - radni učinak, - odgovornost u radu, - kvalitet rada i - godine rada. Poslodavac ne može radniku isplatiti manju platu od one koja je

utvrđena u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.


U skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, radnik ima pravo na uvećanje plate po osnovu otežanih uslova rada, radnog staža, prekovremenog rada, rada noću, rada praznikom i drugim danima u koje se po zakonu ne radi.

Muškarci i žene su apsolutno ravnopravni u jednakosti isplate zarađenih plata.

Plata obuhvata osnovnu platu i sva druga dodatna davanja bilo koje vrste, u novcu ili u naturi, na osnovu ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnikom o radu kao i drugim aktima, isplaćuje poslodavac za obavljeni rad radniku.

Zakon o radu ne predviđa određivanje plate radnika na osnovu ostvarene dobiti.

To u suštini ne znači da je pomenuti način obračuna visine plate, zabranjen.

U institucijama Bosne i Hercegovine visina plate se određuje na osnovu:

- složenosti poslova koje uposlenik obavlja, - stepena stručne spreme, - godina radnog staža, - odgovornosti za izvršenje poslova i - drugih kriterija utvrđenih odlukom Savjeta ministara ili odlukom

poslodavca. Visina plate se određuje množenjem osnove plate sa određenim

koeficijentima. Dobijeni iznos se uvećava za 0,5 % za svaku započetu godinu radnog staža, najviše do 20 %.


Naknada plate Radnik ima pravo na naknadu plate za vreme

odsustvovanja s rada u slučajevima predviđenim ovim zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu ne može se odrediti manji iznos naknade plate od 50% prosečne plate koju je radnik ostvario u određenom prethodnom periodu, ili od plate koju bi radnik ostvario da je bio na radu.

Radnik može da ostvari naknadu troškova prevoza (dolaska i odlaska sa rada) i naknadu troškova službenog puta.

Pored navedenih troškova radniku može biti isplaćena naknada za ishranu u toku rada, regres za godišnji odmor, terenski dodatak, učešće u troškovima rekreativnog odmora i prevencije profesionalne bolesti, otpremnina prilikom odlaska u penziju itd.


Naknada plate za vreme korišćenja godišnjeg odmora, državnog praznika, privremene sprečenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, kao i za vreme prekida rada zbog propusta poslodavca da preduzme odgovarajuće mere zaštite na radu, iznosi u visini od 100% prosečne plate koju je radnik ostvario u odgovarajućem prethodnom periodu, ili od plate koju bi ostvario da je bio na radu.

U institucijama Bosne i Hercegovine uposlenik ima pravo na naknadu plate za vrijeme prekida rada do koga je došlo zbog okolnosti za koje uposlenik nije kriv.

Visina naknade i period odsustva utvrđuje se aktom Savjeta ministara ili aktom poslodavca, zavisno gdje radnik ostvaruje pravo na platu.


Zaštita plate naknada Poslodavac ne može, bez pristanka radnika ili

bez pravosnažne odluke nadležnog suda, svoje ili tuđe potraživanje prema radniku naplatiti obustavljanjem od plate ili naknade plate.

Na osnovu pravosnažne odluke nadležnog suda, pos-lodavac može od plate, odnosno od nakade plate radnika, odbiti najviše do 50% na ime obaveze zikonskog izdržavanja, a za ostale obaveze radiika najviše do jedne trećine plate, odnosno naknade plate.

Pojedinačne isplate plata nisu javne. U slučajevima kada poslodavac postupi u

suprtnosti sa naprijed navedenodredbama čini prekršaj za koje je propisana novčana kazna.

Visina novčane kazne određena je Zakonom o prekršajima kao i Zakonom o radu.


30) Odgovornost radnika u radnom odnosu Radnik je dužan da se na radu pridržava

obaveza propisankh zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, i da svoje radne obaveze izvršava ia način kojim neće onemogućavati ili ometati druge radnike u izvršavanju njihovih radnih obaveza.

Za povredu radnih obaveza radnik je odgovoran poslodavcu, a ako je povredom radnih obaveza pričinjena materijalna šteta poslodavcu ili trećim licima, ili je učinjeno krivično delo, ili prekršaj, radnik je odgovoran materijalno, odnospo krivično i prekršajno.


Disciplinska odgovornost radnika Disciplinska odgovornost radnika vezana je za

lekše i teže povrede radnih obaveza. Lakša povreda radne obaveze su propusti koje

radnik učini u radu ili u vezi sa radom, a koje se ne smatraju težom povredom radnih obaveza.

Teže povrede radnih obaveza se propisuju zakonom.

Težom povredom radnih obaveza koje su predviđene zakonom su:

- odbijanje radnika da izvršapa svoje radne obaveze određene ugovorom o radu,

- krađa, namerno uništenje, oštećenje ili nezakonito raspolaganje sredstvima poslodavca, kao i nanošenje štete trećim licima koju je poslodavac dužan naknaditi,

- zloupotreba položaja, sa materijalnim ili drugim štetnim posledicama po poslodavca,


- odavanje poslovne ili službene tajne, - namerno onemogućavanje ili ometanje drugih

radiika da izvršavaju svoje radne obaveze, čime se remeti proces rada kod poslodavca,

- nasilničko ponašanje prema poslodavcu, drugim rad-nicima i trećim licima za vreme rada,

- korišćenje alkoholnih pića ili droga za vreme rad-nogvremena,

- neopravdan izostanak s posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini,

- svako drugo ponašanje radnika kojim se nanosi šteta interesima poslodavca ili iz koga se osnovano može zaključiti da dalji rad radnika

kod poslodavca ne bi bio moguć.


Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu bliže se uređuje pokretanje, vođenje i zastarelost postupka za utvrđivanje povrede radnih obaveza i druga pitanja od značaja za zaštitu radne discipline.

Ako kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu nije drugačije određeno, o otkazivanju ugovora o radu zbog teže povrede radnih obaveza odlučuje poslovodni organ poslodavca (direktor) na predlog neposrednog rukovodioca radnika ili neposredno.

Lakša povreda radne disciplina može se definisati kao svaka druga povreda radne obaveze koja nije u zakonom navedena kao teža povreda radne obaveze.

To su najčešće: - kašnjenje na posao i odlazak sa posla prije isteka radnog

vremena, - izazivanje svađe na poslu, - nekorektan odnos prema drugim radnicima ili strankama, - opijanje na poslu, - nemaran odnos prema poslu, - ponašanje koje šteti ugledu i materijalnim interesima

poslodavca.


Mjere za povredu radnih obaveza Kolektivnim ugovorom se propisuju mjere za povredu radne obaveze. To su: - prestanak radnog odnosa - novčana kazna u visini 30% od neto plate radnika u trajanju od tri

mjeseca. Poslodavac može mjeru prestanka radnog odnosa zamjeniti novčanom

kaznom, pod uslovom da nisu nastupile znatno teže posledice za poslodavca, da je stepen odgovornosti radnika nesavjasni nehat i ako su utvrđene olakšavajuće okolnosti za radnika, o čemu donosi posebnu odluku na zahtjev radnika i disciplinske komisije.

Prema Zakonu o radu u institucijama Bosne i Hercegovine, ugovor o radu ne može se otkazati bez predhodnog pismenog upozorenja zaposlenika.

Pismeno upozorenje sadrži opis prestupa ili povredu radne obaveze i izjava o namjeri da se otkaže ugovor o radu bez davanja predviđenog otkaznog roka za slučaj da se takav prestup ili povreda radne obaveze iz ugovora o radu.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu zaposleniku bez otkaznog roka, zbog težeg prestupa ili teže povrede službene dužnosti.

To može učiniti i kada je povreda radne obaveze iz ugovora o radu takve prirode da ne bi bili osnovano očekivati od zaposlenika da nastavi radni odnos. U pomenutom slučaju poslodavac nema obavezu poštovanja otkaznog roka.


Postupak za utvrđivanje povrede radne obaveze

Postupak za utvrđivanje povrede radne obaveze utvrđuje se kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

U slučajevima kada ne postoje propisi iz pomenute oblasti, zakonom je predviđeno da za teže povrede radne obaveze u slučajevima otkaza ugovora o radu, odlučuje poslovodni organ poslodavca (direktor) na prijedlog neposrednog rukovodioca radnika ili neposredno.

Za vođenje postupka i utvrđivanje odgovornosti radnika obično se određuje disciplinska komisija koja broji neparan broj članova (tri ili pet). Jedan od članova je predsjednik komisije.

Po završenom postupku komisija predlaže poslodavcu mjeru koju treba izreći radniku zbog povrede radne obaveze.

Poslodavac je obavezan da omogući pravičnu odbranu radniku bez obzira na vrstu učinjene povrede radne obaveze.

Poslodavac je dužan da razmotri mišljenje sindikata ili savjeta radnika ako je mišljenje došlo prije donošenja odluke.


Odluku o pismenom upozorenju ili otkazu ugovora poslodavac može donijeti samostalno.

Prema Zakonu o radu u institucijama Bosne i Hercegovine poslodavac je obavezan da omogući zaposleniku da iznese svoju odbranu ako otkazuje ugovor o radu zbog ponašanja ili rada zaposlenika.

Pokretanje, vođenje postupka i primjena mjera zbog povrede radne obaveze vezane su za određeni rok.

Rok zastare teče od trenutka saznanja za učinjenu povredu radne obaveze od strane poslodavca (subjektivan rok). Poslodavac može dati otkaz ugovora o radu u roku od 30 dana od dana saznanja za učinjenu povredu radne obaveze i učinioca povrede. Posle navedenog roka poslodavac gubi pomenuto pravo usled zastare.

Prema Zakonu o radu u institucijama Bosne i Hercegovine ugovor o radu može se otkazati u roku od 15 dana od saznanja za činjenice zbog kojih se daje otkaz.

Radnik kome je prestao radni odnos na osnovu otkaza ugovora o radu može zaštitu svojih prava ostvariti kod nadležnog suda, u postupku radnog spora.

Sud putem svoje odluke odlučuje o opravdanosti davanja otkaza radniku od strane poslodavca. Odluka suda je obavezujuća za poslodavca i za radnika.


Povreda službene dužnosti U institucijama Bosne i Hercegovine zaposlenik odgovara

za povredu službene dužnosti. Odgovornost se zasniva na krivici. Ako radnik jednom radnjom ostvari povredu radne dužnosti

i biće krivičnog djela odnosno prekršaja, odgovornost nije kumulativna. Jedna odgovornost ne isključuje drugu.

Teže povrede radne dužnosti propisane su Zakonom, dok se lakše povrede utvrđuju Pravilnikom o radu.

Teže povrede radne dužnosti su: - vršenje radnji koje predstavljaju krivično djelo protiv

službene dužnosti ili drugo krivično djelo kojim se nanosi šteta ugledu poslodavcu, što čini zaposlenika nepodobnim za rad kod poslodvca,

- vršenje radnji koji predstavljaju a kojim se nanosi šteta ugledu poslodavca a koji ga čine nepodobnim za rad kod poslodavca,

- neizvršenje ili nesavjesno i nemarno vršenje radnih zadataka,

- bavljenje djelatnostima koje utiču na mogućnost ostvarivanja prava građana ili drugim licima kod poslodavca,


- bavljenje aktivnostima koje su u suprotnosti sa interesima poslodavca,

- prouzrokovanje poslodavcu veće materijalne štete na imovini namjerno ili iz krajnje nepažnje,

- zloupotreba ili prekoračenje službenih ovlaštenja, - odavanje službene ili poslovne tajne, - kršenje pravila radne discipline, - neprimjerno ponašanje prema saradnicima i drugim

licima u vršenju službenih ovlaštenja, - neblagovremeno i neuredno izvršavanje povjerenih

poslova, - izostanak sa posla u trajanju više od dva radana dana

u jednom mjesecu i - svaka druga povreda koa se posebnim zakonom utvrdi

kao teža povreda radne dužnosti.


Disciplinski postupak Disciplinsku prijavu može podnijeti svaki

zaposlenik ako smatra da je učinjena povreda radne dužnosti. Prijava mora sadržavati osnovne elemente kao što su potpis podnosioca, obrazloženje i eventualni dokazi ako postoje.

Podnošenjem prijave, ustvari, započinje disciplinski postupak.

Kada primi prijavu, poslodavac odlučuje da li ima opravdanih razloga za pokretanje disciplinskog postupka.

Za lakšu povreda službene dužnosti rok za pokretanje disciplinskog postupka iznosi šest mjeseci a za težu povredu dvanaest mjeseci od dana učinjene povrede ili dana saznanja za istu.

Postupak se vodi pred prvostepenom disciplinskom komisijom koju imenuje poslodavac. Po završetku disciplinskog postupka, komisija izriče disciplinske mjere koje su obavezne za poslodavca.


Za vrijeme vođenja disciplinskog postupka zaposlenik ima pravo da:

- bude blagovremeno obavješten o navodima o povredi službene dužnosti,

- bude blagovremeno obavješten o dokazima, - podnese pismeni ili usmeni prigovor koji se

mora evidentirati - bude saslušan u razumnom roku, - ostvari pravo od samoinkriminisanja, - se pojavljuje na svakom ročištu, - uzme advokata, - ostvari pravo na javno izricanje odluke i - uloži žalbu na odluku prvostepene disciplinske

komisije.


Rad komisije je javan. Javnost se može isključiti samo u posebnim slučajevima kao što su :

- zaštita morala, javnog reda ili nacionalne sigurnosti

- zaštita interesa maloljetnika i - u cilju zaštite intimnosti stranaka u postupku. Protiv odluke prvostepene komisije, zaposlenik i

poslodavac imaju pravo žalbe drugostepenoj disciplinskoj komisiji.

Rok za podnošenje žalbe je osam dana od dana prijema prvostepenog riješenja.

Drugostepena komisija odlučuje u konačnosti. Njena odluka je obavezujuća za poslodavca, koji

je dužan da je izvrši u ostavljenom roku. Poslodavac ne može biti član disciplinske

komisije u bilo kom stepenu odlučivanja.


Disciplinske mjere Disciplinske mjere koje se mogu izreći za povredu radnih obaveza

su: - pismena opomena, - pismeni ukor, - suspenzija sa radnog mjesta i neisplaćivanje plate u vremenu od

dva dana do trideset dana, - raspoređivanje na niže radno mjesto i - prestanak radnog odnosa. Pismena opomena i pismeni ukor može se izreći za lakšu povredu

radnih dužnosti. Ostale mjere se izriču za teže povrede radnih dužnosti.

U slučajevima kada je protiv zaposlenika pokrenut krivični postupak za istu radnju za koju je pokrenut i disciplinski postupak, disciplinski postupak se obustavlja do konačnog rešenje krivičnog postupka.

U slučajevima kada se u krivičnom postupku utvrdi da radnik nije kriv za počinjeno djelo, oslobađa se optužbe i vraća se na radno mjesto.

U pomenutom slučaju ne može se voditi disciplinski postupak. Ako optužba bude odbačena, poslodavac može voditi disciplinski

postupak za isto djelo ako je to zakonom dozvoljeno.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Udaljenje sa rada Poslodavac može privremeno udaljiti radnika sa rada pod

određenim uslovima koji su propisani zakonom. Zakon ne predviđa obaveznost privremenog udaljavanja

radnika sa rada. Privremeno udaljavanja radnika sa rada traje u zavisnosti

od razloga udaljavanja. Ako protiv radnika nije pokrenut krivični postupak,

udaljenje radnika sa rada može trajati najduže do tri meseca, u kome je roku poslodavac dužan da odluči o odgovornosti radnika ili da ga oslobodi od odgovornosti.

Ako je protiv radnika pokrenut krivični postupak. udaljenje radnika traje do okončanja krivičnog postupka, ako poslodavac drugačije ne odluči.

Za vreme udaljenja s rada radnik ima pravo na naknadu plate u visini od 50% prosečne plate koju je ostvario u poslednjih šest meseci.

U institucijama Bosne i Hercegovine postoji fakultativna i obligatorna suspenzija zaposlenika.

Fakultativna suspenzija postoji u slučajevima da je protiv zaposlenika pokrenut samo disciplinski postupak. Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Suspenzija po navedenom osnovu može trajati do okončanja disciplinskog postupka.

Protiv odluke o suspenziji radnik može izjaviti žalbu drugostepenoj disciplinskoj komisiji.

Obavezna suspenzija radnika je predviđena ako je radniku za povredu radne dužnosti koja ima elemente krivičnog djela, određen pritvor.

U institucijama Bosne i Hercegovine, zaposlenik koji je privremeno udaljen sa rad, ima pravo na naknadu plate.

Ako je suspenzija nastakla kao proizvod disciplinskog postupka, umanjenje plate iznosi do 30% od iznosa plate ostvarene u poslednjem mjesecu.

Ako radnik bude oslobođen disciplinske odgovornosti ili mu bude izrečena mjera pismena opomena ili pismeni ukor, ima pravo na nadoknadu plate u punom iznosu.

Ako je protiv radnika istovremeno pokrenut disciplinski i krivični postupak, naknada iznosi u visini od 60% plate koju je ostvario u mjesecu koji je predhodio suspenziji.


31) Prestanak ugovora o radu Prestanak ugovora o radu ima za posljedicu prestanak radnog

odnosa. Slučajevi prestanka ugovora o radu navedeni su u zakonu: - smrću radiika, - sporazumom poslodavca i radnika, - otkazom ugovora od strane poslodavca ili radnika, - kad radnik navrši 40 godina penzijskog staža, ili 65 godina života i

pajmanje 20 godina staža osiguranja, ako se poslodavac i radnik drugačije ne sporazumeju,

- sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnažnog rešenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika,

- istekom roka važenja ugovora o radu na neodređeno vrijeme, - ako radnik bude osuđsn na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru

bezbednosti, vaspitnu ili zaštitnu meru u trajanju duže od tri meseca - sa danom početka izvršenja kazne, odnosno mjere, ako zbog izvršenja mere radnik mora odsustvovati s rada,

- na osnovu odluke padležnog suda koja ima za posledicu prestanak radnog odnosa radnika - sa danom utvrđenim sudskom odlukom,

- sa danom prestanka rada poslodavca, odnosno sa danom početka primene privremene mere zabrane rada poslodavcu izrečene od strane nadležnog suda na period duži od tri meseca,


U institucijama Bosne i Hercegovine ugovor o radu prestaje: pismenim sporazumom radnika i poslodavca kad radnik navrši 40 godina penzijskog staža, ili

65 godina života i pajmanje 20 godina staža osiguranja, ako se poslodavac i radnik drugačije ne sporazumeju,

danom dostavljanja poslodavcu pravosnažnog rješenja suda o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika,

otkazom ugovora od strane poslodavcaili radnika, odlukom suda BiH koji ima za posledicu

prestanak radnog odnosa, konačnom odlukom disciplinske komisije kojom je

izrečena mjera prestanka radnog odnosa, sporazumom poslodavca i radnika, otkazom ugovora od strane poslodavca ili radnika istekom roka važenja ugovora o radu na

neodređeno vrsme,


ako radnik bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora ili na meru bezbednosti, vaspitnu ili zaštitnu meru u trajanju duže od tri meseca - sa danom početka izvršenja kazne, odnosno mere. ako zbog izvršenja mere radnik mora odsustvovati s rada,

ako zaposlenik ne zadovolji na probnom radu, sa danom prestanka rada poslodavca, odnosno sa

danom početka primene privremene mere zabrane rada poslodavcu izrečene od strane nadležnog suda na period duži od tri meseca,

otkazom ugovora o radu od strans poslodavca, u slučaju viška radne snage, u slučaju neopravdanog izostanka duže od pet dana, ako zaposlenik ne položi stručni ispit u utvrđenom

roku i ako se utvrdi da je zaposlenik prilikom zasnivanja

radnog odnosa dostavio krivotvorene dokumente.



Klasifikacija razloga prestanka radnog odnosa

Ako se uslovno izvrši podela osnova za prestanak radnog odnosa, može se zapaziti da se one mogu svrstati u dve grupe:

Obligatoran i Fakultativan. Obavezan prestanak radnog odnosa pojavljuje se u

slučajevima kada se zakonom predviđa prestanak radnog odnosa nezavisno od volje stranaka.

To su slučajevi: - kada radnik napuni određene godine radnog staža ili

godine života, - kada radnik izgubi potpunu radnu sposobnost, - na osnovu odluke nadležnog suda, - prestankom rada poslodavca, - istekom ugovora na određeno vrijeme, - smrću radnika i - kada radnik ne zadovolji uslove probnog rada.

U drugom slučaju, kada radni odnos prestaje voljom ugovornih strana, poslodavac i radnik slobodno raspolažu svojom voljom o prestanku radnog odnosa.

Radi se o sledećim slučajevima: - otkazom ugovora o radu od strane

poslodavca, - sporazumom radnika i poslodavca

i - otkazom ugovora od strane

radnika.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

32) Obligatorni slučajevi prestanka radnog odnosaPrestanak radnog odnosa zbog navršenih godina

starosti i staža Radniku prstaje radni odnos kada radnik navrši 40

godina penzijskog staža, ili 65 godina života i pajmanje 20 godina staža osiguranja. Izuzetno, kod utvrđivanja penzijskog staža, poslodavac je dužan da poseban računa u jednokratnom trajanju, ako to radnik zahtjeva.

Pomenuti izuzetak bio je drugačije regulisan prijašnjim zakonskim riješenjima koje su nalagale obavezan odlazak radnika u starosnu penziju.

Razlog promjene leži u činjenici postojanja sukoba između zakona o radu i zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Izmjenama i dopunama Zakona o radu ograničena je mogućnost sporazumjevanja radnika i poslodavca da radnik može nastaviti sa radom i pored činjenice ispunjavanja penzijske ili starosne granice.


Prestanak radnog odnosa zbog gubitka radne sposobnosti

Radni odnos prestaje danom dostavljanja pravosnažnog riješenje poslodavcu, o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika.

Gubitak radne sposobnosti utvrđuje se prema propisima o invalidskom osiguranju.

Odluku donosi nadležni organ iz oblasti penzijskog i invalidskom osiguranju, nezavisno od ispunjenosti uslova ostvarivanja prava na invalidsku penziju.


Prestanak radnog odnosa odlukom suda Ako je radnik osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora duže od

tri mjeseca prestaje mu radni odnos. Dosadašnja praksa pokazuje da radni odnos prestaje

momentom odlaska radnika na izdržavanje kazne zatvora. Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija predviđa

mogućnost da lice koje je osuđeno na bezuslovnu kaznu zatvora do jedne godine, može nastaviti sa radom na ranijem radnom mjestu pod određenim uslovima.

U slučajevima kada je radniku dosuđena mjera bezbjednosti ili zaštitna mjera koja ima za posljedicu odsustvovanje sa posla neprekidno duže od tri mjeseca, radniku prestaje radni odnos.

Obično se radi o mjerama obaveznog lečenja narkomana i alkoholičara, zabrana vršenja poslova i djelatnosti, obavezno čuvanje i liječenje u psihijatrijskoj ustanovi itd.

Radni odnos prestaje momentom odlaska radnika na izdržavanje mjera bezbjednosti ili zaštitnih mjera.

Pomenute mjere bezbjednosti i zaštitne mjere se obično izriču uz kaznu zatvora u sudskoj odluci.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Prestanak radnog odnosa usled prestanka rada poslodavca

Prestanak rada poslodavca obično nastaje zbog stečaja ili likvidacije pravnog lica ili ako na drugi način bude onemogućen dalji rad poslodavca.

Radni odnos prestaje na dan prestanka rada poslodavca koji je određen faktičkom ili pravnom situacijom.

Stečajni postupak se sprovodi radi grupnog namirenja povjerilaca stečajnog dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima.

Privremeni stečajni upravnik je dužan ispitati da li je imovina stečajnog dužnika pokriti troškove postupka i da li postoji razlog za otvaranje stečajnog postupka, te podnijeti izvještaj o svojim nalazima sudu u roku od 30 dana od svog imenovanja. Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Privremeni stečajni upravnik vrši procjenu da li se poslovanje stečajnog dužnika u cjelini ili pojedinim dijelovima može nastaviti.

Protiv odluke o prijedlogu za obustavu poslovanja žalbu mogu uložiti dužnik kao i privremeni stečajni upravnik.

Privremeni stečajni upravnik nije dužan namiriti poreska i druga javna davanja nastala u ovom periodu.

Privremeni stečajni upravnik ima ovlašenje da uđe u poslovne prostorije dužnika i sprovede neophodne radnje.

Privremeni stečajni upravnik je dužan stečajnom sudiji položiti račun i podnijeti izvještaj o svom radu za period privremene uprave.

Privremeni stečajni upravnik je dužan namiriti potraživanja radnika, kao i doprinose po osnovu rada radnika samo slučaju da su radnici ostali u random odnosu.


Stečajni postupak obuhvata cjelokupnu imovinu koja pripada stečajnom dužniku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka kao i imovinu koju stečajni dužnik stekne za vrijeme stečajnog postupka (stečajna masa), ukoliko drugim pravnim propisima nije predvi|eno drugačije.

Stečajna masa služi namirenju troškova stečajnog postupka,

Stečajni povjerioci se prema vrsti njihovih potraživanja svrstavaju u isplatne redove.

Namirenje povjerilaca iz postojećih sredstava slobodne stečajne mase vrši se prema sljedećem redoslijedu:

- stečajni povjerioci viših isplatnih redova, - stečajni povjerioci opšteg isplatnog reda, - stečajni povjerioci nižih isplatnih redova . Povjerioci koji u trenutku otvaranja stečajnog

postupka imaju opravdan imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku (stečajni povjerioci) su povjerioci opšteg isplatnog reda, ukoliko ne spadaju u više ili niže isplatne redove.


Stečajni povjerioci viših isplatnih redova Prije ostalih stečajnih povjerilaca namiruju se ona

potraživanja koja potiču iz perioda privremene uprave a koje nije mogao namiriti ni privremeni upravnik ni stečajni upravnik u skladu sa zakonom.

Prije ostalih stečajnih povjerilaca, ali poslije povjerilaca višeg isplatnog reda, namiruju se zaposlenistečajnog dužnika sa potraživanjima iz radnog odnosa

Stečajni postupak sprovodi stvarno nadležni sud na čijem se području nalazi sjedište ili prebivalištestečajnog dužnika.

Ukoliko se prijedlog podnese mjesno nenadležnom sudu, navedeni sud će bez odlaganja donijeti rješenje kojim se oglašava nenadležnim i dostaviti prijedlog mjesno nadležnom sudu.

Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba.


Danom otvaranja stečajnog postupka prestaju svi ugovori o radu radnika i poslodavca stečajnog dužnika.

Stečajni upravnik postaje jedini organ upravljanja stečajnog dužnika do okončanja postupka stečaja.

Stečajni upravnik pismeno obavještava sve zaposlene o prestanku njihovog radnog odnosa.

On može zaključiti novi ugovor sa novim licima ili sa licima koja su bila u radnom odnosu ako je to neophodno za nesmetano odvijanje stečajnog postupka.

Likvidacioni postupak odvija se gotovo na isti način kao i stečajni s tim što je cilj likvidacionog postupka potpuni nestanak pravnog lica.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Otkaz ugovora o radu od strane poslodavca

Poslodavac može otkazati ugovor o radu radniku samo u zakonom propisanim uslovima.

Razlozi zbog kojih poslodavac može otkazati ugovor o radu su: - ako radnik izvrši težu povredu radnih obaveza - ako se iz ekonomskih, organizacionih i tehnoloških razloga

ukaže potreba za prestankom rada radnika, - ako radnik ne izvršava obaveze iz ugovora o radu, - ako se radnik, u roku od 30 dana od dana isteka neplaćenog

odsustva ili mirovanja prava iz radnog odnosa, ne vrati na posao.

Otkaz ugovora o radu poslodavac daje u i pismsnom obliku, uz navođenje razloga zbog kojih otkazuje ugovor.

Primerak akta kojim otkazuje ugovor o radu poslodavac je dužan da dostavi radniku.

Ako poslodavac radniku dajs otkaz ugovora o radu zbog teže povrede radnih obaveza, dužan je da radniku omogući da bude saslušan i da iznese svoju odbranu, ukoliko je to mogućes obzirom na okolnosti, kao i da razmotri mišlljenje sindikata ili saveta radnika, ako mu je mišljnje dostavljeno prije donošenja konačne odluke.

Poslodavac može dati otkaz ugovora o radu iz razloga teže povrede radne dužnosti u roku od 30 dana od dapa saznanja za povredu radnih obaveza i za učinioca povrede.


Radni spor U slučaju spora pred nadležnim sudom poslodavac

je dužan da dokaže postojanje razloga za otkaz ugovora o radu.

U toku trajanja sudskog spora o otkazu ugovora o radu, nadležni sud može, na zahtev radnika, ako oceni da se očito radi o nezakonitom otkazu ugovora o radu, odlučiti da se radnik privremeno vrati na posao, do okončanja spora.

Ako nadležni sud utvrdi da je otkaz ugovora o radu, koji je poslodavac dao radniku, nezakonit naložiće poslodavcu da radnika vrati na rad i rasporedi na poslove koje je obavljao pre otkaza ugovora ili na druge poslove koji odgovaraju stručnim i radiim sposobnostima radnika, kao i da mu isplati naknadu na ime izgubljene plate i drugih primanja na koje radnik ima pravo prema kolektivnom ugovoru. pravilniku o radu i ugovoru o radu.


Ako poslodavac, s obzirom na postojeću organizaciju, nema mogućnosti da radnika vrati na rad, ili da to ne želi da učini, kao i u slučaju ako radnik ne želi da se vrati na posao kod poslodavca, poslodavac je dužan da radniku isplati otpremninu na koju radnik ima pravo prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu.

Otkaz ugovora o radu mora se dati radniku u pismenoj formi.

Poslodavac je dužan da u otkazu ugovora o radu navede razlog otkaza.

Upravni spor je uveden kao mogućnost drugostepenosti zaštite prava radnika, jer ne postoji pravo žalbe na odluku o otkazu ugovora o radu koji donosi poslodavac.

U institucijama Bosne i Hercegovine moguća su alternativna rješenja u slučaju ako sud utvrdi postojanje nezakonitog otkaza:

- povratak na posao i - isplata naknade zaposleniku.


U slučajevima kada poslodavac prekrši zakonske odredbe o otkazu ugovora o radu, sud mu može izreći novčane kazne u slučajevima:

kada zadrži radnika na nadu iako radnik ispunjava uslove za starosnu penziju,

- ako otkaže ugovor o radu suprotno zakonskim odredbama, - ako ne ponudi radniku zaposlenje po pravu prvenstva, - ako radniku uskrati pravo na otpremninu i - ako radnika na vrati na rad nakon isteka vremena mirovanja

radnog odnosa. Nadležnost za vođenje radnih sporova ima Sud Bosne i Hercegovine. U institucijama Bosne i Hercegovine postoji institut „stavljanje na

raspolaganje“ zaposlenika. Zaposlenik koji ne bude postavljen na drugo radno mjesto stavlja se

na raspolaganje. Odluku donosi poslodavac. Vrijeme raspolaganja radnika ima

određen rok, što zavisi od godina radnog staža. Vrijeme raspolaganja sa radnim stažom do navršenih 15 godina

iznosi 2 mjeseca, za radni staž dužine od 15 do 25 godina iznosi 4 mjeseca a za radni staž dužine preko 25 godina radnog staža iznosi 6 mjeseci.

Ako za to vrijeme radnik ne dobije drugo radno mjesto ili ne zasnuje radno odnos kod drugog poslodavaca, prestaje mu radni odnos.

Otkazni rok iznosi 15 dana. Vrijeme raspolaganja i otkaznog roka računaju se u radno vrijeme provedeno u radnom odnosu.


Udaljenje radnika sa rada

Ako je radnik zatečsn u vršenju radnji za koje se osnovano sumnja da predstavljaju krivično deijlo ili da ugrožavaju imovinu veće vrednosti, poslodavac ga može udaljiti s rada i pre otkazivanja ugovora o radu.

Udaljenje radnikasa rada može trajati najduže do tri meseca, u kome je roku poslodavac dužan da odluči o odgovornosti radnika ili da ga oslobodi od odgovornosti.

Ako je protiv radnika pokrenut krivični postupak. udaljenje radnika traje do okončanja krivičnog postupka, ako poslodavac drugačije pe odluči.

Poslodavac može odlučiti da radnika zadrži na radnom mjestu sve do okončanja krivičnog postupka.

Za vreme udaljenja s rada radnik ima pravo na naknadu plate u visini od 50% prosečne plate koju je ostvario u poslednjih šest meseci.


Otkaz ugovora o radu od strane radnika Radnik ima pravo da poslodavcu otkaže ugovor o radu ako

poslodavac izvrši povredu svojih obaveza koje proizilaze iz ugovora o radu, ako su te povrede takve prirode da se s osnovom ne može očekivati da radnik nastavi rad kod poslodavac.

Navedena konstatacija je u skladu sa konvencijom o ljudskim pravima koja između ostalog sadrži i slobudu izbora rada i radnog mjesta. Zakonom niti bilo kojim drugim aktom ne može se predvidjeti zabrana davanja otkaza od strane radnika.

Zakonom su propisani slučajevi kada radnik to može učiniti, bez ispunjenja bilo kojih uslova. Radnik ima sva prava po osnovu rada kao u slučajevima kada je poslodavac nezakonito otkazao ugovor o radu kada:

- poslodavac izvrši popvredu svojih obaveza iz ugovora o radu i - kada su povrede takve prirode da se osnovano ne može

očekivati da nastavi rad kod poslodavaca. Otkaz ugovora o radu od strane radnika može se dati u roku od

15 dana od dana kada je saznao da je poslodavac izvršio povredu njegovog prava sadržanih u ugovora o radu. razlozima za prestanak rada radnika. Otkaz ugovora o radu radnik donosi u pismenoj formi.


33) Otkazni rok Kod prestanka radnog odnosa, radnik ima. pravo na

otkazni rok, osim ako mu prestaje radni odnos u slučajevima teže povrede radne dužnosti ili kada ispuni uslove za starosnu penziju.

Otkazni rok ne može biti kraći od 15 kalendarskih dana ako otkaz ugovora o radu daje radnik, niti kraći od 30 kalendarskih dana ako otkaz ugovora o radu daje poslodavac.

Otkazni rok počinje teći od dana uručenja otkaza radniku, odnosno poslodavcu.

Poslodavac je dužan dati u jednoj slobodan dan radniku radi traženja novog zaposlenja u toku trajanja otkaznog roka.

Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu bliže se uređuju slučajevi i uslovi za otkazni rok, trajanje otkaznog roka i druga pitanja u vezi sa pravima i obavezama radnika i poslodavca za vreme otkaznog roka.

Ako otkaz ugovora o radu daje poslodavac, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu određuje se duži otkazni rok za radnike sa dužim radnim stažom.


Poslodavac može otkazati ugovor o radu radniku uz istovremenu ponudu za zaključivanje ugovora o radu pod izmjenenim uslovima.

Odredbe ovog zakona koje uređuju otkazivanje ugovora o radu od strane poslodavca shodno se primenjuju i na ot-kazivanje ugovora u smislu stava 1. ovog člana.

Ako radnik prihvati ponudu poslodavca za zaključivanje ugovora o radu pod izmenjenim uslovima, zadrživa pravo da kod nadležnog suda osporava dopuštenost takve izmene ugovora,

Radnik koji odbije da zaključi ugovor o radu pod izmenjenim uslovima, ima pravo na otpremninu, kao i u slučaju otkaza ugovora o radu.

U institucijama Bosne i Hercegovine u slučajevima da

poslodavac zatekne radnika u vršenju krivičnog djela, poslodavac mu odmah može dati otkaz bez obaveze davanja otkaznog roka.


34) Program zbrinjavanja viška radnika Poslodavac koji zapošljava više od 15 radnika, a koji u periodu od tri

naredna mjeseca ima nameru da, zbog smanjenja obima posla i drugih ekonomskih, tehnoloških i organizacionih razloga, otkaže ugovor o radu najmanje 10% od ukupnog broja zaposlenih, ali ne manje od pet radnika, dužan je da se o tome konsultuje sa savetom radnika, ili, ako kod poslodavca nije uspostavljen savet radnika, sa sindikatima koji predstavljaju najmanje 10% zaposlenih radnika.

U cilju sprovođenja konsultacija sa savjetom radnika, poslodavac je dužan da u pismenoj formi, najkasnije na 30 dana pre nameravanog otkazivanja ugovora o radu radnicima, obavesti savet radnika, odnosno sindikat, o sledećem:

- razlozima za prestanak rada radnika, - broju i kvalifikacijama radnika kojima treba da prestane radni odnos, - merama kojima bi se moglo izbeći otkazivanje ugovora o radu svim ili

određenom broju radnika (putem raspoređivanja određenog broja radnika na druga radna mesta. prekvalifikacije, skraćivanja radnog vremena i dr.).

- mjerama kojima bi se omogućilo zapošljavanje radnika kod drugih poslodavaca.

Ako poslodavac u roku od jedne godine od dana prestanka radnog odnosa radnika zbog smanjenja obima posla, namerava da zaposli određeni broj radnika sa istim stručnim kvalifikacijama koje imaju radnici kojima je prestao radni odnos, dužan je da prije zasnivanja radnog odnosa sa drugim licima, ponudi zaposlenje radnicima kojima je otkazan ugovor o radu.


35) Otpremnina Otpremnina je određeni iznos novca koji radnik dobija prilikom

prestanka njegovog radnog odnosa. Iznos otpremnine propisuje se kolektivnim ugovorom i Pravilnikom

o radu. Razlikuju se: - pravo na otpremninu kada je radniku prestao radni odnos prema

Zakonu o radu, - pravo na otpremninu radnika koji su bili upućeni na čekanje

prema predhodnom važećem Zakonu i - pravo na otpremninu kada je radniku na nezakonit način prestao

radni odnos prije stupanja na snagu Zakona o radu. Otpremnina iznosi najmanje u visini jedne trećine prosečne

mesečne plate radnika isplaćene u poslednja tri meseca pre prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca.

Izuzetno, poslodavac i radnik se mogu sporazumeti da se radniku obezbedi neki drugi vid naknade umesto otpremnine.

O načinu i rokovima isplate otpremnine poslodavac i radnik mogu zaključiti poseban sporazum.

Radnik ima pravo na otpremninu na teret poslodavca, koji se nalazi na čekanju u vrijeme stupanja na snagu Zakona o radu, osim u slučaju ako ga poslodavac u roku od tri mjeseca ne pozove na rad.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Radnik koji se na dan 31. decembra 1991. godine nalazio u radnom odnosu kod poslodavca čije je sedište bilo na sadašnjoj teritoriji Republike Srpske, a koji smatra da mu je radni odnos nezakonito prestao kod tog poslodavca počev od tog datuma pa do dana stupanja na snagu Zakona o radu, ima pravo da u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu pomenutog Zakona, podnese zahtev za ostvarivanje prava na otpremninu.

Pravo na podnošenje zahteva nemaju lica: - koja su ostvarila pravo na naknadu za otkazni rok ili na naknadu

za vreme čekanja na posao prema odredbama Zakona o radnim odnosima (raniji zakon).

- koja su vodila radni spor pred nadležnim sudom protiv odluke o prestanku radnog odnosa, ako je spor okončan pravosnažnom sudskom odlukom.

Visina otpremnine radnika koji se zatekao u radnom odnosu kod poslodavaca dana 31. 12.1991.godine na teritoriji sadašnje Republike Srpske a zavisno od dužine radnog staža radnika kod poslodavca, iznosi:

- za radni staž do pet godina - u visini 1,33 prosečne plate u Republici u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kome se radniku priznaje pravo na otpremninu, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku,

- za radni staž od 5 do 10 godina - u visini 2,00 nrosečie plate, - za radni staž od 10 do 20 godina - u visipi 2.66 plate, - za radni staž preko 20 godina - u visini 3,00 prosečne plate.


Otpremnina u navedenim slučajevima isplaćuje se radniku na teret fonda formiranog za ovu svrhu iz sredstava obezbeđenih od prodaje državnog kapitala i drugih izvora, u skladu sa zakonom.

O zahtevu za ostvarivanje prava na otpremninu odlučuje komisija koju obrazuje ministar nadležan za poslove rada.

Komisija se sastoji od predsednika i četiri člana. Odluka komisije dostavlja se, u roku od 15 dana od dana

donošenja, podnosiocu zahteva, fondu formiranom za pomenutu svrhu i poslodavcu kod koga je radnik imao poslednje zaposlenje.

U cilju što potpunijeg utvrdjivanja činjeničnog stanja, komisija može na osnovu punomoći predsjednika komisije, angažovati radnike ministarstva nadležnog za poslove rada, koji će vršiti uvid u odgovarajuću dokumentaciju i poslovne knjige poslodavca i o utvrđenom stanju obavestiti komisiju.

Ministarstvo nadležno za poslove rada doneće bliže propise predviđene ovim zakonom u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu Zakona o radu, ili će, u istom roku, izvršiti odgovarajuće izmene i dopune odgovarajućih propisa koji su bili na snazi na dan stupanja na snagu pomenutog Zakona.


Predmet inspekcijskog nadzora

Nadzor nad primjenom propisa, kolektivnih ugovora, pravilnika i ugovora o radu vrši inspekcija rada prema Zakonu o inspekcijama u Republici Srpskoj.

Inspekcijski nadzor vrši se nad aktivnostima državnih i nedržavnih organa i organizacija, kao i nad poslovanjem i postupanjem pravnih lica i građana u pogledu pridržavanja zakona, drugih propisa i opštih akata iz oblasti rada.

Redovan pregled vrši se u skladu sa programom koji donosi Inspektorat u saradnji sa nadležnim organom državne uprave iz oblasti radnih odnosa, a vanredni na osnovu posebnih naloga, predstavki i pritužbi.

U obavljanju nadzora inspektor je dužan omogućiti učešće i upoznati odgovorno lice o pravima kao i ukazati na pravne posljedice uočenih radnji ili propusta u postupku.

Postupak vršenja nadzora sprovodi se prema odredbama Zakona o opštem upravnom postupku, ako Zakonom o inspekcijama u Republici Srpskoj ova pitanja nisu drugačije uređena.


Protiv rješenja nadležnog inspektora kojim se nalaže preduzimanje određenih radnji, može se izjaviti žalba, Ministarstvu nadležnom za poslove rada.

Inspekcija u oblasti rada vrši nadzor nad primjenom propisa koji se odnose na:

- obavezu zaključivanja ugovora o radu između poslodavaca i radnika, ostvarivanje prava radnika;

- obavezu poslodavaca da zaposlene u propisanim rokovima prijavljuju nadležnim organima penzijskog

- zdravstvenog osiguranja; - radno vrijeme, odmore i odsustva, plate, zapošljavanje

i rad maloljetnika, žena, trudnica, porodilja, invalida, stranaca i dr.;

- uslove rada, bezbjednost i zaštitu zdravlja zaposlenih; - naročitu zaštitu zdravlja maloljetnika, žena i invalidnih

radnika;


- sprovođenje mjera zaštite na radu i obuke radnika iz zaštite na radu;

- prestanak radnog odnosa, otpremnine prilikom prestanka radnog odnosa, otkazivanje ugovora o radu i otkazne rokove;

- ostvarivanje prava na štrajk; - kolektivne ugovore i opšte akte poslodavaca; - proizvodna i druga sredstva rada i opreme i

vršenje periodičnih pregleda njihove tehničke ispravnosti;

- primjenu tehničkih normativa u zaštiti na radu, bezbjednosti radnika i drugih lica, imovine i zaštite okoline;

- vršenje uviđaja težih nesreća na poslu i nesreća koje imaju za posljedicu smrt radnika...


Direktor Republičke uprave za inspekcijske poslove utvrđuje godišnjim programom rada, najmanji broj, strukturu i način obavljanja nadzora nad primjenom propisa iz djelokruga Inspektorata.

Inspekcijski nadzor nad izvršavanjem zakona i drugih propisa iz oblasti rada i zaštite na radu obavlja Republička inspekcija rada u sastavu Inspektorata.

U institucijama Bosne i Hercegovine u dijelu koji se odnosi na nadzor u oblasti radnih odnosa, definisano je da nadzor nad primjenom propisa i drugih akata iz oblasti rada vrši Upravni inspektorat.

Zaposlenik, poslodavac i predstavnici sindikata mogu zahtjevati upravni nadzor i inspekciju od strane upravnog inspektorata.


Ovlaštenja inspektora rada i postupak u vršenju nadzora Inspektor rada ima sledeća ovlaštenje i dužnost u vršenju nadzora da: - izvrši uvid u opšte i pojedinačne akte, dokumentaciju i evidencije

koje su od značaja za ostvarivanje prava i obaveza radnika i poslodavca;

- izvršii saslušanje i zatraži izjave od odgovornih lica u vezi sa zahtjevima radnika za zaštitu prava ili ako inspektor na drugi način sazna za povredu propisa i prava radnika; -

- zatraži da poslodavac ili drugo odgovorno lice dostavi inspekciji rada određene akte, podatke i dokumentaciju koji su od značaja za vršenje inspekcijskog nadzora;

- pokrene inicijativu kod nadležnog suda ili drugog organa da se obustavi izvršenje opšteg ili pojedinačnog akta poslodavca, ili pojedinih odredaba tih akata, za koje inspektor ocijeni da su u suprotnosti sa zakonom ili drugim propisom;

- naloži poslodavcu da preduzme potrebne mjere kojima se otklanjaju povrede prava radnika i povrede zakonskihi drugih propisa;

- naloži poslodavcu donošenje opšteg akta, ako je poslodavac, u skladu sa zakonom, dužan donijeti takav akt;

- naloži udaljenje s rada radnika kome je izrečena sudska zabrana rada na određenim poslovima...


Inspektor rada zabraniće poslodavcu obavljanje djelatnosti ako sa zaposlenim nije zaključio ugovor o radu ili ako nije podnio prijavu na obavezno osiguranje.

Inspektor rada zabraniće obavljanje djelatnosti poslodavcu i u slučaju ponavljanja prekršaja za vrijeme dok nadležni organ za prekršaje, po prijavi inspektora, ne okonča postupak protiv poslodavca.

Rješenje o izricanju mjere zabrane obavljanja djelatnosti izvršava se pečaćenjem ulaza u poslovne prostorije, odnosno pečaćenjem drugih sredstava rada ili na drugi pogodan način.

Upravni inspektorat Bosne i Hercegovine može: - vršiti pregled opštih i pojedinačnih akata, evidencije i

druge dokumentacije, - saslušati i uzeti izjave zaposlenika, poslodavca ili

predstavnika reprezentativnog sindikata, - izvršiti kontrolu radnog mjesta i drugih prostorija

poslodavca, - uzeti uzorke robe i drugih stvarai radi analize,

ekspertize i slično, - preduzeti druge mjere i radnje predviđene zakonom.



Upravni inspektorat sačinjava zapisnik o izvršenim pregledima i samostalno donosi odluku.

Protiv rješenja koje donese Upravni inspektorat stranke mogu izjaviti žalbu nadležnom Ministarstvu pravde.

Rok za podnošenje žalbe iznosi 15 dana od dana prijema rješenja.

Odluka Ministarstva je konačna i obavezujuća. Protiv odluke Ministarstva može se podnijeti tužba (upravni spor) Upravnom odeljenju Suda Bosne i Hercegovine.

Dužnost i odgovornost poslodavca Odgovorno lice u preduzeću, ustanovi, drugom pravnom licu koji u

ostavljenom roku, ne izvrše pravosnažno i izvršno rješenje inspektora kazniće se za krivično djelo kaznom u skladu sa odredbama Krivičnog zakona Republike Srpske.

Novčanom kaznom se za prekršaj kaznit će se preduzeće, ustanova i drugo pravno lice:

- ako inspektoru ne omogući nesmetan pristup da izvrši nadzor; - ako inspektoru ne da obavještenja, ne stavi na uvid isprave, odnosno

podatke potrebne za vršenje nadzora, ili ne dostavi tražene podatke i dokumentaciju u ostavljenom roku;

- ako ne izvrši mjere naređene od strane inspektora, odnosno ako izvrši radnju koju je inspektor zabranio ili ne postupi po konačnom riješenju inspektora kojim je naređeno otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostatke.

Žalba protiv rjesenja donesenih od strane inspektora odgađa izvršenje rješenja, osim ako ta mogučnost zakonom nije isključena.

Protiv rješenja donijetog po žalbi može se pokrenuti upravni spor. Zaključak o dozvoli izvršenja rješenja inspektor će donijeti bez

odlganja, a najkasnije u roku od osam dana od dana kada je rješenje postalo izvršno, a nije izvršeno.

Ako u vršenju nadzora inspektor smatra da opšti akt poslodavca nije u saglasnosti sa zakonom ili drugim propisom, inspektor će ukazati na to organu ili organizaciji koji su taj akt donijeli i predložiti da se utvrđene nezakonitosti otklone u roku od 15 dana.


37) Obaveza donošenja zakona Zakonsko regulisanje oblasti nezaposlenih lica jeste

ustavna obaveza zakonodavca. Ustavni osnov naveden je u odredbama Ustava koje se

odnose na zajamčeno pravo na materijalno obezbeđenje za vrijeme privremene nezaposlenosti, u skladu sa zakonom.

Zakonom se uređuje oblasti zapošljavanja, osiguranja za slučaj nezaposlenosti, poslovi i način finansiranja službe zapošljavanje, prava nezaposlenih lica i uslovi za njihovo ostvarivanje i druga pitanja koja su značajna za organizovanje i produktivno zapošljavanje u jednoj državi.

Osiguranjem za slučaj nezaposlenosti smatra se učešće zaposlenih lica, poslodavca, državnih i drugih organa i organizacija u obezbeđivanju sredstava za produktivno zapošljavanje i za ostvarivanje prava po osnovu nezaposlenosti, u skladu sa zakonom.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Poslovima zapošljavanja smatraju se: - posredovanje u zapošljavanju; - javno obaveštavanje o mogućnostima i

uslovima zapošljavanja; - savetovanje o izboru posla (profesionalna

orijentacija); - stručno osposobljavanje i priprema za

zapošljavanje; - sprovođenje programa zapošljavanja, - obavljanje organizovanih,

stručnih,administrativnih i drugih poslova u vezi sa ostvarivanjem prava nezaposlenih lica na nopvčane naknade, stručno osposobljavanje, zdravstvenu zaštitu i druga prava u skladu sa zakonom.


38) Osnovni pojmovi koji se odnose na zapošljavanje

Zakonom su definisani osnovni pojmovi koji se odnose na probleme zapošljavanja a to su:

- nezaposleno lice, - zapošljavanje, - poslovi vezani za zapošljavanje, - zabrana diskriminacije.


Nezaposleno lice Nezaposlenim licem, u smislu ovog zakona, smatra se lice sa

navršenih petnaest godina života, koje ima opštu zdravstvenu sposobnost, a koje nije zaključilo ugovor o radu ili koje nije po nekom drugom osnovu radno angažovano, a koje je prijavljeno na evideniiju nezaposlenih lica koju vodi Zavod i koje aktivno traži zaposlenje.

Pod licem koje aktivno traži zaposlenje smatra se lice koje se, u rokovima propisanim opštim aktima Zavoda, javlja stručnoj službi Zavoda, radi informisanja o mogućnostima zaposlenja i sam kontaktira poslodavce i agencije za zapošljavanje.

Nijedno lice ne može biti diskriminisano. Iz zakonske definicije pojma nezaposlenog lica mogu se uslovno

definisati osnovni elementi kojima se definiše pojam nezaposlenog lica. To su:

- starosna dob, - radni angažman, po pravili je to radni odnos, - prijava na evidenciju nezaposlenih lica i - traženje zaposlenja. Izostavljen je element zdravstvene sposobnosti, jer kao

nezaposleno lice može se smatrati i lice sa ograničenom zdravstvenom sposobnošću.


Nosioci funkcije zapošljavanja Zakonom su predviđeni osnovni nosioci funkcije zapošljavanja, a to

su: - Zavod za zapošljavanje - Agencija za zapošljavanje. Javna ovlašćenja, kao i organizacione, stručne i druge poslove u

oblasti zapošljavanja propisane zakonom obavlja Zavod za zapošljavanje Republike Srpske.

Poslove zapošljavanja koji se prema zakonskim odredbama, odnose na posredovanje u zapošljavanju, savetovanje za izbor zanimanja i osposobljavanje i pripremu za zapošllvanje, pored Zavoda, može obavljati i drugo pravno i fizičko lice koje je osposobljeno za obavljanje tih poslova koji se nazivaju agencije za zapošljavanje.

Uslove za obavljanje poslova zapošljavanja (agencija) propisuje ministarstvo nadležno za poslove rada.

Agencija se upisuje u sudski registar, u skladu sa zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona.

Agencija ne može od nezaposlenih lica naplaćivati naknadu za usluge koje im pruža.

Nezaposleno lice je dužno da i samo traži zaposlenje i da u tom cilju sarađuje sa Zavodom za zapošljavanje i Agencijom. Zavod i Agencija su dužni da pruže stručnu pomoć nezaposlenom licu u traženju zaposlenja i pomoć u uspostavi kontakta sa zainteresovanim poslodavcem.


Poslovi zapošljavanja

Vlada Republike Srpske utvrđuje prioritete i programe zapošljavanja od interesa za Republiku kao celinu, kao i sredstva i mere za njihovo ostvarivanje.

Na osnovu utvrđenih prioriteta i programa zapošljavanja a u okviru raspoloživih sredstava, Zavod donosi i ostvaruje operativne programe zapošljavanja na teritoriji Republike.

Zavod je dužan da najmanje jednom godišnje informiše Vladu o ostvarivanju programa zapošljavanja na teritoriji Republike.


Posredovanje u zapošljavanju

Posredovanjem u zapošljavanju smatraju se aktivnosti i mere kojnma se uspostavlja kontaktizmeđu nezaposlenog lica i poslodavia u cilju zaključivanja ugovora o radu. Obično je to:

- pružanje stručne pomoći nezaposlenom licu u pronalaženju i izboru zanimanja,

- pružanje stručne pomoći zaposlenom licu koje traži promjenu zanimanja i

- pružanje pomoći poslodavcu u traženju adekvatne radne snage.

Posredovanjem u zapošljavanju smatra se i

uspostavljanje kontakata između poslodavca i zaposlenog lica koje traži promenu zaposlenja.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Obavještenje o mogućnostima i uslova zapošljavanja Zavod prati stanje na tržištu rad, prikuplja podatke od

poslodavaca o potrebama za radnicima i obaveštava javnost i zainteresovana lica o mogućnostima i uslovima za zasnivanje radnog odnosa sa radnicima određenih stručnih kvalifikacija.

Poslodavac samostalno odlučuje o tome da li će Zavodu ili nekoj od agencija za zapošljavanje prijaviti potrebe za radnicima, a ukoliko to učini, Zavod je dužan da najdalje u roku od tri dana od dana dostavljanja prijave poslodavca, potrebe za radnicima oglasi u jednom od javnih glasila dostupnih građanima, ukoliko poslodavac ne zahteva da se oglašavanje izvrši na drugačiji način (putem lokalnih glasila, obaveštavanjem na oglasnoj tabli Zavoda isl.).

Poslodavac može zahtevati da mu Zavod umesto javnog objavljivanja potrebe za radnicima, neposredno ponudi izbor kandidata za zasnivanje radnog odnosa.

Poslodavac samostalno odlučuje o izboru kandidata za zasnivanje radnog odnosa između onih koje je ponudio Zavod ili agencija i drugih kandidata, koji su se neposrednim putem obratili poslodavcu radi zasnivanja radnog odnosa.

Nakon saznanja o mogućnostima zapošljavanja jednog ili više radnika, Zavod će neposrednim putem o tome informisati nezaposlena i druga zainteresovana lica o uslovima i mogućnostima zapošljavanja .Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Savjetovanje o izboru zanimanja Savjetovanjem o izboru zanimanja (profesionalnom

orijentacijom), smatraju se individualne i grupne konsultacije stručnih radnika Zavoda sa nezaposlenim licima i licima koja traže promenu zaposlenja o uslovima i mogućnostima izbora vrste posla, na osnovu njihovih ličnih želja, opredeljenosti i radne osposobljenosti.

Grupne konsultacije u smislu zakonskih odredbi,

Zavod sprovodi kao organizovanu aktivnost, pri čemu se nazaposlena lica grupišu prema stručnim kvalifikacijama, odnosno zanimanjima.

Prema potrebi, za obavljanje ovih poslova Zavod može angažovati i odgovarajuću stručnu or-ganizaiiju ili stručna lica koja ne rade stalno u Zavodu.


Stručno osposobljavanje i priprema za zapošljavanje Pod stručnim osposoblljavanjem i pripremom za

zapošljavanje, u smislu ovog zakona, podrazumevaju se mere kojima se nezaposlenom licu pruža mogućnost da, prema posebnom programu, stekne neophodna znanja za rad na određenim poslovima i za rukovanje sredstvima rada i sredstvima zaštite na radu, kao i prekvalifikacija u onim slučajevima kad se radniku ne može obezbediti posao u njegovom stručnom zvanju, ali postoji moguđnost da zasnuje radni odnos na loslovima onih zanimanja koja se traže na tržištu rada.

Stručno osposobljavanje i pripremu za zapošljavanje organizuje i finansira Zavod samostalno ili u saradnji sa drugim odgovarajućim organizacijama (obrazovnim ustanovama, organizacijama za zaštitu na radu, Javnim fondom za penzijsko i invalidsko osiguranje, Fondom za javne radove, zapošljavanje i obuku i dr.).

Zavod posebno sarađuje sa velikim preduzećima u organizovanju i sprovođenju programa osposobljavanja, prekfalifikacije i dokvalifikacije radnika i njihovog prilagođavanja novim tehnologijama u procesu rada.


Učešće u srovođenju i finansiranju programa aktivnog zapošljavanja Zavod može učestvovati u finansiranju programa

zapošljavanja koje mu ponude poslodavci, pod uslovom da se tim programima utvrdi obaveza zasnivanja radnog odnosa na neodređeno vreme za određeni broj radnika sa evidencije nezaposlenih lica.

Poslodavac čiju ponudu za učešće u finansiranju programa zapošljavanja prihvati Zavod, dužan je da odobrena sredstva upotrebi isključivo za otvaranje novih radnih mesta, odnosno za povećanje broja zaposlenih.

Uslovi pod kojima se daju sredstva i bliža namena tih sredstava uređuju se ugovorom između Zavoda i poslodavca.

Uslovi i način učešća Zavoda u realizaciji programa zapošljavanja uređuje se ugovorom sa organom, odnosno organizacijom koja finaisira program.

Zavod može učestvovati u finansiranju programa prekvalifikacije i dokvalifikacije radnika za čijim je radom prestala potreba, ako se time radnicima obezbeđuje zaključivanje ugovora o radu na neodrećeno vrijeme.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

U ostvarivanju svojih zadataka i obavljanju poslova određenih ovim zakonom, Zavod ostvaruje saradnju i razmenjuje informacije o stanju i pojavama na tržištu radne snage sa odgovarajućim službama za zapošljavanje u Federaciji Bosne i Hercegovine i Distriktu Brčko, kao i sa službama zapošljavanja zainteresovanih susednih i drugih evropskih zemalja.

Zavod uspostavlja saradnju naročito sa evropskim zem-ljama u kojima privremeno rade i borave građani Republike, u cilju ostvarivanja prava tih lica i članova njihovih porodica koji žive u Republici.

U cilju dobijanja odgovarajućih statističkih podataka od

interesa za Republiku u oblasti zapošljavanja, Zavod može, na zahtev ministarstva nadležnog za poslove rada ili po svojoj inicijativi, vršiti periodična anketiranja na tržištu rada, i u tom cilju sarađivati sa zavodima za statistiku, sindikatima, udruženjima poslodavaca, udruženjima građana, javnim fondovima i drugim organima i organizacijama zainteresovanim za poslove zapošljavanja.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

39) Osiguranje za slučaj nezaposlenosti A - Obavezno osiguranje Za slučaj nezaposlenosti, obavezno su kod Zavoda osigurana

lica u radnom odnosu i lica koja po drugom os-novu ostvaruju pravo rada, u skladu sa zakonom. Postojanje osiguranja se dokazuje podacima o upisanom stažu osiguranja u radnu knjižiicu radnika, odnosno nezaposlenog lica.

Podnošenjem prijave na zdravstveno i na penzijsko-invalidsko osiguranje, smatra se da je izvršeno i osiguranje za slučaj nezaposlenosti.

Sredstva za ostvarivinje prava iz obaveznog osiguranja za slučaj nezaposlenosti obezbeđuju se iz doprinosa koje plaćaju lica u radnom odnosu i poslodavci, kao i namenskih sredstava koja obezbeđuju državni organi i drugi organi i organizacije, u skladu sa zakonom.

B - Dobrovoljno osiguranje Lice koje nije obavezno oskgurano za slučaj nezaposlenosti

može se dobrovoljno osigurati za slučaj nezaposleiosti pod uslovima koje određuje Zavod.

Lice koje se dobrovoljno osigurava ne može imati veći obim prava od prava koja se, u skladu sa zakonom, obezbeđuju licima koja se obavezno osiguravaju.


40)Prava nezaposlenih lica Svako lice koje se prijavi Zavodu radi traženja zaposlenja ima

pravo: - na informisanje o mogućnostima i uslovima zapošljavanja, - na posredovanje u zapošljavanju, - na savetovanje o izboru zanimanja i - na stručno osposoblavanje i pripremu za zapošljavanje. Svako nezaposleno lice kome je ugovor o radu prestao radni

odnos bez njegovog zahteva, saglasnosti ili krivice, a koje ima pajmanje osam meseci neprekidnog staža osiguranja u poslednjih 12 mjeseci, ili 12 mjeseci sa prekidima u poslednjih 18 meseci, ima pravo na:

- novčanu naknadu - zdravstveno osiguranj - penzijsko i invalidsko osiguranje Naprijed navedena prava nezaposleno lice može ostvariti

pod uslovom da je za njega za vreme propisanog minimuma staža osiguranja uplaćen doprinos za zapošljavanje, za zdravstveno osiguranje i za penzijsko-invalidsko osiguranje.


Dužina trajanja prava na novčanu naknadu i ostala prava nezaposlenih lica, zavise od dužine staža osiguranja nezaposlenog lica, i može iznositi neprekidno najviše:

- za staž osiguranja do pet godina - tri meseca, - za staž osiguranja od pet do 15 godina - šest meseci, - za staž osiguranja od 15 do 25 godina - devet meseci, - za staž osiguranja preko 25 godina -12 meseci. U staž osiguranja ne uračunava se vreme za koje je lice

ostvarivalo prava kao nezaposleno a koje je ostvarivalo prava u skladu sa odredbama Zakona.

Prava na novčanu naknadu i ostala navedena prava, nezaposleno lice ima od prvog dana prestanka radnog odnosa ako se prijavi Zavodu u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, a ako se prijavi Zavodu nakon isteka toga roka, prava mu počinju teći od dana prijavljivana Zavodu.

Navedena prava, nezaposleno lice koje je dobrovoljno osigurano ostvaruje pod uslovima, i na način i u obimu utvrđenom ugovorom zaključenim između Zavoda i tog lica.


41) Mirovanje prava Ako nezaposleno lice pre isteka roka od trideset dana zasnuje radni

odnos ili ostvari pravo la naknadu plate po bilo kom osnovu, obustavlja mu se isplata novčane naknade i ostvarivanje drugih prava koja mu pripadaju kao takvom, s danom kad otpočne da ostvaruje pravo po drugom osnovu.

Ako za vreme trajanja obaveznog osiguranja nezaposlenom licu prestane pravo koje je ostvarivao određeno vreme, ponovo mu se uspostavljaju prava koja su mu pripadala, i traju do dana isteka rokova, koji se određuju zakonom.

Vrijeme za koje je radnik proveo u radnom odnosu a u roku koji je naveden u zakonu, prava nezaposlenog lica miruju.

U slučajevima kada istekne propisan rok, nezaposleno lice gubi prava bez obzira što ima status nezaposlenog radnika.

Mirovanje prava se ostvaruje i u slučaju: - odsluženja ili dosluženja vojnog roka, kao i izvršenja drugih

obaveza vojnih obveznika i obveznika civilne zaštite, - pritvora i izdržavanja kazne zatvora, mere bezbednosti, zaštitne

ili vaspitne mere, u trajanju do tri meseca, - boravka korisnika prava van Republike duže od 30 dana. Zavodi za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini sporazumno uređuju

uslove i način ostvarivanja prava nezaposlenih liia za vreme dok borave na teritoriji drugog entiteta.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

42) Prestanak prava Pravo na novčanu naknadu, zdravstveno osiguranje i

penzijsko-invalidsko osiguranje kada nezaposleno lice: - samostalno ili s drugim licem osnuje preduzeće,

radnju ili drugi oblik obavljanja samostalne delatnosti, - otpočne da se bavi poljoprivrednom delatnošću kao

jedinim zanimanjem, na osnovu koje ostvaruje dohodak najmanje u iznosu od 50% prosečne neto plate u Republici u prethodnoj godini,

- stekne usloveza ostvarivanje prava na starosnu ili invalidsku penziju, ili ostvari pravo na porodičnu penziju,

- stupi na izdržavanje kazne zatvora, mere bezbednosti, zaštitne ili vaspitne mere, u trajanjuu dužem od tri meseca,

- neopravdaio odbije da prihvati ponuđeno zaposlenje u mestu prebivališta ili na udaljenosti 30 kilometara od mesta prebivališta, koje odgovara njegovim stručnim kvalifikaiijama i radnoj sposobnosti,


- neopravdano odbije da se odazove na poziv nadležnog organa radi angažovanja na javnim radovima ili na otklanjanju posledica više sile (požar, poplava, zemljotres, epidemije zaraznih bolesti i dr.),

- neopravdano odbije da se odazove na zahtev Zavoda ili Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje da se stručno osposobi, dokvalifikuje ili prekvalifikuje za zanimanje koje odgovara njegovom stepenu stručne spreme, ako mu se time obezbeđuje zaključivanje ugovora o radu na neodređeno vreme,

neopravdano se dva puta uzastopno ne javi Zavodu radi evidentiranja, u rokovima propisanim opštim aktom Zavoda,

- stekne status redovnog učenika ili redovnog studenta, - ako se utvrdi da je pravo osgvario na osnovu

neistinitih podataka ili na osnovu falsifikovanih isprava, - ako se sam odjavi sa evidencije nezaposlenih,


- ako se utvrdi da radi „na crno", - ako se odseli sa teritorije Republike, ako sporazumom o

novom radnom odnosu zakonom nije drugačije određeno. Nezaposleno lice je dužno da najdalje za osam dana sticaja

okolnosti koje su gore navedene, ne obavjesti Zavod o nastaloj promjeni.

Ako lice ne obavjesti Zavod o nastaloj promjeni, briše se sa evidencije Zavoda o nezaposlenim licima.

Pod pojmom javni radovovi, smatraju se radovi koje organizuju lokalne zajednice, državni organ ili possbno ovlašćene organizacije, radi ostvarivanja određenih komunalnih, socijalnih. kulturnih, obrazovnih i drugih programa od opšteg interesa. kojimase obezbeđuju uslovi za dodatno zapošljavanje.

Radom „na crno" smatra se rad kod poslodavca koji radnika nije prijavio na zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje, kao i u slučaju kada nezaposleno lice obavlja samostalnu delatnost koja iije registrovana u skladu sa zakonom.

Nezaposleio lice dužno je da se i samo angažuje na traženju zaposlenja, i da u tome sarađuje sa Zavodom, koji će mu pružiti stručnu pomoć i, prema potrebi, uspostaviti kontakt sa zainteresovanim poslodavcem.


43) Novčana naknada Nezaposleno lice prema odredbama zakone ima pravo na

novčanu naknadu koja iznosi: - za nezaposleno lice koje ima do 10 godina staža osiguranja

- 35% od prosečne plate koju je to lice ostvarilo u poslednja tri mjeseca rada,

- za nezaposleno lice koje ima više od 10 godina sgaža osiguranja - 40% od prosečne plate koju je to lice ostvarilo u poslednja tri mjeseca rada.

Novčana naknada se mesečno usklađuje sa kretanjem prosečne plate svih zaposlenih u Republici.

Novčana naknada se isplaćuje mjesečno, do desetog datuma u mjesecu za prethodni mjesec.Ako je nezaposleno lice, prilikom prestanka radnog odnosa, ostvarilo pravo na platu ili naknadu plate po osnovu otkaznog roka, nema pravo na novčanu naknadu za onoliko vremena za koliko je ostvarilo pravo po tom drugom osnovu.

Nezaposlenom licu koje osniva radnju ili na drugi način trajnije rješava pitanje svog zaposlenja, Zavod može jednokratno isplatiti novčanu naknadu za celo vreme za koje to lice ima pravo na naknadu u skladu sa zakonskim odredbama.


S danom ostvarivanja jednokratne novčane naknade nezaposlenom licu prestaju ostala prava koja su mu prije pripadala na osnovu nezaposlenosti.

Zavod može opštim aktom propisati slučajeve i uslove u kojima se nezaposlenom licu, u celosti ili delimično, priznaju troškovi individualnog stručnog osposobljavanja, odnosno prekvalifikacije ili dokvalifikacije, kao i troškovi putovanja obavljenog po pozivu Zavoda, ili po uputu Zavoda, radi informisanja o mogućnostima zaposlenja,

Nezaposlenom licu se ne može odrediti da učestvuje u osiguranja, kao i prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, ostvaruju se u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju, odnosno propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Statutom i drugim opštim aktima Zavoda mogu se propisati i druga prava nezaposlenih lica, kao i uslovi i postupak za njihovo ostvarivanje.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

44) Zavod za zapošljavanje Zavod je javna služba od interesa za Republiku, sa

svojstvom pravnog lica. Sjedište Zavoda određuje se statutom Zavoda. Zavod se upisuje u sudski registar, u skladu sa zakonom.

Statutom i pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Zavoda bliže se uređuju poslovi Zavoda, organizaiija rada i druga pitanja od značaja za rad zavoda.

Poslovi Zavoda finaisiraju se iz doprinosa za zapošljavanje

koje plaćaju zaposlena lica i poslodavci, kao i iz drugih sredstava koje ostvari Zavod u skladu sa zakonom (iz donacija, kamata na oročena i druga sredstva, sredstava fondova solidarnosti i dr.),

Zavod ne može naplaćivati naknadu za usluge koje pruža nezaposlenim i drugim licima, poslodavcima i drugim pravnim i fizičkim licima.

Organi Zavoda su: upravni odbor, nadzorni odbor i

direktor.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

A) Upravni odbor Upravni odbor Zavoda sastoji se od određenog broja

članova (obično 6) i predsednika. Većinu članova i predsednika upravnog odbora imenuje

Vlada, a po jednog člana imenuju snndikat organizovan na nivou Republike koji ima najveći broj članova, uz prethodno pribavljenu pismenu saglasnost ostalih sipdikata koji deluju u Republici, i udruženje poslodavaca organizovano na nivou Republike koje okuplja najveći broj poslodanaca, uz prethodno pribavljenu pismenu saglasnost ostalih udruženja poslodavaca koja deluju u Republici.

Upravni odbor obavlja sledeće poslove: - donosi statut i praviliik o unutrašnjoj organizaciji Zavoda,

uz saglasnost Vlade, - predlaže visinu stope doprinosa za zapošljavan.e i nivo

ukupnih sredstava za ostvarivanje programa zapošljavanja u Republici u određenom periodu,

- donosi opšti akt o ostvarivan.u prava nezaposlenih lica i druge opšte akte Zavoda, u skladu sa statutom Zavoda,

- donosi godišnji program rada, finansijski plan i druge planove i programe Zavoda,


- odlučuje o korišćenju sredstaia koja namenski obezbeđuje Republika, strane države i drugi donatori za finansiran.e programa zapošljavanja,

- odlučuje o učešću Zavoda u finansiranju programa stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije i dokvalifikacije nezaposlenih lica,

- odlučuje o investicionim ulaganjima u objekte i opremu,

- odlučuje o pritužbama nezaposlenih lica na rad stručne službe Zavoda, kao i o prigovorima radnika stručne službe protiv rešenja direktora Zavoda.

Upravni odbor odlučuje većinom glasova ukupnog broja članova.

Za izvršenje odluka upravnog odbora odgovoran je direktor Zavoda.

Statutom Zavoda i poslovnikom o radu upraviog odbora bliže se uređuje rad upravnog odbora.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

B) Nadzorni odbor

Nadzorni odbor zavoda sastoji se od tri člana, od kojih po jednog člana imenuju Vlada, sindikat i asocijacija poslodavaca pod uslovima koji su navedeni za izbor članova Uprvanog odbora.

Članovi nadzornog odbora između sebe biraju predsednika.

Nadzorni odbor vrši nadzor nad primenom zakonitosti u radu i poslovanju Zavoda i ostvarivanju prava nezaposlenih lica propisanih ovim zakonom.

Nadzorni odbor odlučuje vspinom glasova svojih članova.


C) Direktor Radom i poslovanjem Zavoda rukovodi direktor Zavoda.

Direktora Zavoda imenuje i rszrešava Vlada, na prijedlog upravnog odbora Zavoda.

Direktor Zavoda obavljasledeće poslove: - zastupa i predstavlja Zavod, - izvršava odluke upravnog odbora, - predlaže upravnom odboru donošenje opštih i drugih akata

iz nadležposti upravnog odbora, - rukovodi stručnom službom Zavoda i odgopara za zakonitost

rada Zavoda i stručne službe, - radi na ostvarivanju programa rada Zavoda i odgovara

zanjegovo izvršenje, - odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa i o pravima

i obavezama radnika stručne službe, u skladu sa zakonom i opštim aktima Zavoda,

- odlučuje o nabavci opreme i inventara čija pojedinačna vrednost ne prelazi određeni iznos novca,

- odlučuje o troškovima održavan.a oojekata, opreme i inventara, čijavrednost ne prslazi određeni iznos novca


- odgovara za mere zaštite imovine Zavoda od požara, krađe i drugih šteta, kao i za blagovremeno osiguranje im-ovine Zavoda od tih šteta.

- obavlja i druge poslove koji su od značaja za rad i pos-lovanje Zavoda i za izvršavan.e zadataka Zavoda određenih ovim zakonom.

Stručna služba Zavoda organizuje se tako da bude dostupna svim zainteresovanim nezaposlenim i drugim licima koja traže zaposlenje, kao i poslodavcima i drugim pravnim i fizičkim licima koja zapošljavaju radnike.

Upravne i stručne poslove u postupku ostvarivanja prava nezaposlenih lica mogu obavljati radnici stručne službe koji imaju završen pravni fakultet ili višu školu pravnog ili upravnog smera, sa položenim stručnim ispitom i najmanje tri godine radnog iskuetva na upravnim poslovima.

Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Zavoda bliže se uređuju poslovi i organizacija rada stručne službe.


45) Evidencija o nezaposlenim licima

Za nezaposlena lica vodi se na posebna evidenciji u cilju planskog i sistematskog zapošljavanje radi sprovođenja opredjeljene politike zapošljavanja.

Nezaposleno lice podnosi prijavu Zavodu radi ostvarivanja prava propisanih ovim zakonom. Prijava se podnosi organizacionoj jedinici Zavoda nadležnoj prema prebivalištu nezaposlenog lica.

Zavod vodi posebne evidencije: nezaposlenim licima koja ostvaruju pravo na

novčanu naknadu i druga prava, nezaposlenim licima koja traže zaposlenje, i zaposlenim licima koja traže promenu

zaposlenja.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Posebnim zakonom se propisuju vrste i sadržina evidencija koje vodi Zavod.

Ministarstvo nadležno za poslove rada propisuje obrasce za vođenje evidencija i postupak sa tom evidencijom.

Podaci o nezaposlenom licu sadržani u evidencijama smatraju se poverljivim.

Nezaposleno lice je dužno da se, u rokovima koje propiše Zavod, periodično javlja stručnoj službi Zavoda radi informisanja o mogućnostima zaposlenja i proveravanja podataka i uslova za ostvarivanje prava propisanih koja su propisana odredbama zakona.

U cilju omogućavanja stalnih kontakata između stručne službe i nezaposlenog lica, to lice je dužno da prilikom svake promene adrese prebivališta, o toj promeni obavesti Zavod u roku od osam dana.


Komisija za žalbe

U cilju zaštite prava nezaposlenih lica propisanih ovim zakonom, ministarstvo nadležno za poslove rada obrazuje komisiju za žalbe nezaposlenih lica.

Komisija se sastoji od pet članova, koji se imenuju na vreme od četiri godine

Komisija je samostalna u svom radu. Za članove komisije imenuju se istaknuti pravni

stručnjaci iz oblasti radnog zakonodavstva koji se ne nalaze na funkcijama u organima političkih organizacija.

Nezaposleno lice koje smatra da mu je povređeno pravo propisano ovim zakonom, može da u roku od 90 dana od dana izvršene povrede prava podnese žalbu komisiji.

Komisija za žalbe dužna je da u roku od 30 dana od dana podnošenja žalbe odluči po žalbi. Ministarstvo nadležno za poslove rada dostavlja odluku komisije u roku od osam dana od dana donošen.a Zavodu i nezaposlenom licu koje je podnelo žalbu.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Zavod je dužan da izvrši odluku komisije na način i u rokovima kako je određeno tom odlukom.

U cilju zaštite prava nezaposlenih lica, zakonom se propisuje novčane kazne za pravna i fizička lica:

- ako od nezaposlenog lica, poslodavca ili drugog pravnog i fizičkog lica naplati naknadu za izvršenu uslugu,

- ako nezaposlenom licu uskrati pravo koje mu pripada na osnovu zakona;

- ako ne vodi ili neuredno vodi epidencije propisane u skladu sa zakonom.

Visina novčanih kazni određuje se posebnim zakonom.


46) Subjekti radnih odnosa Lica koja zasnuju radni odnos u organima uprave nazivaju se

državnim službenicima. Uređenje radnih odnosa zaposlenih u organima uprave propisuje se posebnim zakonom.

Zakon se obično naziva Zakon o administrativnoj službi u upravi Republike Srpske.

Zakon predstavlja lex specialis u odnosu na druge zakone koji na sličan način uređuju radne odnose.

Pomenutim zakonom nisu uređeni svi instituti radnog prava koji se odnose na radnopravni položaj zaposlenih u upravi.

U slučajevima kada pojedini radnopravni odnosi radnika zaposlenih u upravi nisu uređeni pomenutim zakonom na njih se primjenju se norme opštih propisa iz radnih odnosa.

Pomenuti propisi primjenjuju se i na zaposlene koji nemaju status državnog službenika a u radnom su odnosu u državnoj upravi.

Zakom o radu predviđena je primjena njegovih odredbi u svim situacijama kada posebnim zakonom nije regulisan određeni radnopravni odnos.

Zakon o administrativnoj službi u upravi Republike Srpske donesen je u saradnji sa međunarodnom zajednicom u cilju modernizacije državne uprave u Republici Srpskoj.

Na osnovu pomenutog Zakona doneseni su podzakonski akti koji definišu određena pitanja u cilju bolje razrade zakonskih normi. Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

47) Poslovi državne uprave Poslovi državne uprave mogu se definisati kao poslovi koje

sprovode državni organi prema odredbama posebnog zakona.

Pomenute poslove obavljaju ministarstva, drugi republički organi uprave i republičke upravne organizacije.

Za obavljanje određenih poslova državne uprave iz djelokruga ministarstava koje zbog svoje prirode, cjelovitosti I načina obavljanja , zahtjevaju određenu samostalnost I posebno organizovanje osnivaju se organi uprave u sastavu ministarstva, ako je to zakonom dozvoljeno.

Republičke upravne organizacije se obrazuju radi obavljanja stručnih I drugih poslova državne uprave kada je to zakonom predviđeno. Republičke uprave obično se osnivaju kao: zavodi, direkcije, sekretarijati,agencije, komesarijati itd.

Organima likalne samouprave mogu se zakonom prenijeti određeni poslovi iz djelokruga državnih organa uprave.


48) Uredba o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u organima državne uprave

Uredbom se utvrđuju načela za unutrašnju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta ministarstava, republičkih uprava i republičkih upravnih organizacij i drugih službi i institucija na koje se primjenjuje Zakon o administrativnoj službi u upravi Republike Srpske.

Pomenutom uredbom definišu se vrste organizacionih jedinica i uslovi za njihovo osnivanje, način rukovođenja organizacionim jedinicama, kategorije (stručna zvanja) i stručna sprema državnih službenika kao i postupak donošenja Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

Organi državne uprave bliže utvrđuju način planiranja poslova svojim planom rada, a posebno izrade nacrta propisa, njihovog neposrednog sprovođenja, upravnog, odnosno inspekcijskog nadzora kao i praćenja stanja u upravnim područjima iz svog djelokruga rada, vodeći računa o usklađenosti sa planom rada Vlade i Narodne skupštine Republike Srpske.

Pod sistematizacijom radnih mjesta podrazumijeva se obaveza utvrđivanja potrebnog broja izvršilaca sa posebnim uslovima za njihovo zapošljavanje, broj državnih službenika sa kategorijama (stručnim zvanjem) njihovih radnih mjesta, kao i pojedinač an opis poslova i zadataka svakog radnog mjesta.


49) Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta - To je podzakonski akt kojim se bliže uređuju radni odnosi

u državnoj upravi a koje donosi poslodavac . Pravilnik donosi starješina organa državne uprave i dužan

ga je objaviti na propisan način. Unutrašnja organizacija organa državne uprave uređuje se u

skladu sa djelokrugom tog organa utvrđenim zakonom ili drugim propisom na slijedećim načelima:

- objedinjavanje istih ili sličnih, odnosno međusobno povezanih poslova radnih mjesta u odgovarajuće organizacione jedinice;

- zakonitog i blagovremenog odlučivanja o pravima i obavezama i na zakonu zasnovanim pravnim interesima građana i preduzeća i drugih pravnih subjekata;

- stručnog i racionalnog obavljanja poslova i ostvarivanja odgovornosti zaposlenih i postavljenih lica za njihovo obavljanje;

- efikasnog rukovođenja organizacionim jedinicama i stalnog nadzora nad obavljanjem poslova;

- efikasne saradnje sa organima lokalne samouprave, preduzećima, ustanovama I drugim organizacijama kojima su povjerena upravna ovlaštenja i

- uključivanje stručnih i naučnih institucija u procesu predlaganja, odlučivanja i preduzimanja odgovarajućih mjera.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Pravilnikom se utvrđuju: - organizacione jedinice i njihov djelokrug; - način rukovođenja organizacionim jedinicama; - ukupan broj radnih mjesta državnih službenika, radnih mjesta

koja nemaju status državnih službenika i pomoćno tehničkog osoblja, s nazivima i opisom svakog radnog mjesta i brojem potrebnih izvršilaca;

- uslovi za obavljanje poslova svakog radnog mjesta ili grupe radnih mjesta;

- kategorija (stručna zvanja) državnih službenika; - radna mjesta na koje se zaposleni primaju izuzetno bez konkursa

u skladu sa posebnom uredbom kao što su ovlaštena službena lica u unutrašnjim poslovima;

- radna mjesta na koja se mogu primiti pripravnici; - način pripremanja poslova u organu (godišnji plan rada, obuka

državnih službenika, posebni projekti i sl.) uključujući ciljeve i namjere organa, odgovornost i zaduženje za planirane aktivnosti i druge metode za sprovođenje konkretnih aktivnosti i

- organizacioni dijagram (odnos osnovnih jedinica sa unutrašnjim organizacionim jedinicama).

Starješina organa državne uprave dostavlja Pravilnik na mišljenje Agenciji za državnu upravu Republike Srpske i Ministarstvu finansija.

Saglasnost na Pravilnik daje Vlada. Odluka o davanju saglasnosti se objavljuje u “Službenom glasniku

Republike Srpske”.


50) Kodeks ponašanja državnih službenika Kodeksom ponašanja državnih službenika pokušala su se definisati

osnovna pravila ponašanja državnih službenika prilikom rada u organima državne uprave.

Treba naglasiti da iznesena pravila nemaju zakonsku vrijednost tj zakonom nisu sankcionisana.

Odredbe Kodeksa će se primjenjivati u svim slučajevima koji nisu uređeni Zakonom o administrativnoj službi u upravi Republike Srpske i podzakonskim aktima iz oblasti administrativne službe.

Državni službenik će se u obavljanju svojih poslova i zadataka pridržavati principa profesionalne nepristrasnosti, odgovornosti, čestitosti, transparentnosti, javnosti, efikasnosti i ekonomičnosti.

Državni službenik će u okviru svoje ustavne dužnosti disciplinovano i časno služiti građane, te poštovati načela urednog poslovanja i nepristrasnosti administrativne službe.

Državni službenik će u obavljanju svojih dužnosti poštovati zakon i zastupati isključivo javni interes.

Državni službenik neće tražiti, ni za sebe ni za druge, niti će prihvatiti, čak ni u svečanim prilikama,darove ili neku drugu korist, od lica koja su ostvarila svoja prava ili izbjegla obavezu na osnovu odluka organa državne uprave u kojem radi.

Državni službenik ne može biti član upravnih i drugih odbora i organa političkih stranaka.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Državni službenik u vrijeme izborne kampanje neće preduzimati aktivnosti koje bi dovele u pitanje političku nepristrasnost državnog službenika.

Državni službenik će pismeno obavijestiti rukovodioca svoje organizacione jedinice o odnosima saradnje koju je, na bilo koji način, ostvarivao tokom posljednjih pet godina, a za koju je primao finansijsku nadoknadu, pojašnjavajući pri tom slijedeće:

a) da li on, odnosno njegovi srodnici ili pak neko drugi iz njegovog neposrednog životnog okruženja još uvijek ima finansijsku korist od lica s kojim je zaposleni imao odnos saradnje;

b) da li su postojali i da li još uvijek postoje odnosi sa licem koje može imati koristi od aktivnosti ili odluka, koje se odnose na zadatke povjerene datom zaposlenom.

Državni službenik će, bez prejudiciranja ugovornih odredbi, odsustvovati s posla samo kad to striktno mora.

Državni službenik neće koristiti materijal i opremu u privatne svrhe koja mu je službeno na raspolaganju.

Državni službenik koji je u direktnom kontaktu sa javnoću, obraćaće pažnju na pitanja svakog građanina i pružati tražene informacije u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama pazeći pri tom, kako na lično, tako i na ponašanje ostalih službenika.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Državni službenik neće, ni u svoje ime, niti u ime svojih saradnika, davati obećanja niti se obavezivati na korake, koji bi mogli izazvati nepovjerenje u službu, ili u njenu nezavisnost i nepristrasnost.

Prilikom potpisivanja ugovora u ime organa državne uprave, državni službenik neće koristiti svoje posredovanje za traženje usluga od treće strane, niti će davati obećanja na ime posredovanja, u smislu ubrzavanja zaključivanja ili izvršavanja ugovora.

U slučaju da organ državne uprave zaključi ugovor za obavljanje javnih radova, dostavu, usluge, finansiranje ili osiguranje s firmom s kojom je neki službenik potpisao privatni ugovor u prethodne dvije godine, dotični državni službenik će se uzdržavati od uzimanja učešća u odlučivanju i aktivnostima koje su u vezi s izvršenjem ugovora.

Rukovodilac organizacione jedinice i zaposleni će internoj kontroli u okviru organizacione jedinice pružati sve informacije neophodne za procjenu postignutih radnih rezultata.

Obezbjeđivanje informacija se odnosi na: - način obavljanja kancelarijskih poslova, - kvalitet pruženih usluga, jednak tretman svih građana i klijenata, - lak pristup kancelarijama, posebno za hendikepirane osobe, - pojednostavljivanje i brzina procedura, usklađivanje s rokovima za

zaključivanje procedura, - brz odgovor na žalbe, prigovore i izvještaje.


51) Vrste organizacionih jedinica i uslovi za njihovo osnivanju Organizacione jedinice osnivaju se kao osnovne i

organizacione jedinice u sastavu osnovnih (unutrašnje organizacione jedinice).

Osnovne organizacione jedinice u ministarstvima su: resori i sektori, a u republičkim upravama republičkim upravnim organizacijama sektori.

Resori su osnovne organizacione jedinice u ministarstvima koja u svom sastavu imaju republičke uprave ili su nastala spajanjem dva ili više ministarstava ili su osnovana za šire upravne oblasti (unutrašnji poslovi i odbrane).

U ministarstvima se mogu osnovati sekretarijati kao posebne organizacione jedinice.

Unutrašnje organizacione jedinice su: odjeljenje,odsjek i grupa.

Vrste i broj organizacionih jedinica utvrđuju se prema vrsti, međusobnoj povezanosti i obimu poslova u organu državne uprave.


Unutrašnje organizacione jedinice mogu izuzetno imati i druge nazive ako to više odgovara prirodi poslova koji se u tim jedinicama obavljaju (centar, računovodstvo, pisarnica, daktilo biro i sl.)

Organi državne uprave za obavljanje zakonom utvđenih poslova iz svog djelokruga rada mogu osnovati područne jedinice sa ili bez unutrašnjih organizacionih jedinica.

Područne jedinice, njihova nadležnost i njihovo unutrašnje uređenje utvrđuje se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u organima državne uprave.

Resor se osniva za obavljanje poslova iz jedne ili više oblasti u okviru djelokruga ministarstva.

Sektor se osniva za obavljanje poslova iz jedne ili više oblasti u okviru djelokruga ministarstva ili republičke uprave ili republičke upravne organizacije radi objedinjavanja poslova više unutrašnjih organizacionih jedinica.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Sekretarijat ministarstva osniva se kao posebna organizaciona jedinica koja za potrebe ministarstva, u pravilu, obavlja pravne, kadrovske, organizacione, finansijsko-planske i raćunovodstvene poslove, analitičko-informativne, kao i pomoćne i tehničke poslove.

Odjeljenje se može osnovati u okviru resora ili sektora u organima državne uprave za određeno upravno ili teritorijalno područje ili za određenu vrstu međusobno povezanih poslova državne uprave čije obavljanje zahtjeva određen stepen samostalnosti i povezanosti u radu.

Odsjeci se mogu osnivati u okviru odjeljenja samo ako postoje uslovi za osnivanje najmanje dva odsjeka.

Pored opštih uslova predviđenih ovom uredbom za osnivanje osnovnih organizacionih jedinica, broj unutrašnjih organizacionih jedinica može se ustanoviti samo pod uslovom da je za izvršavanje poslova iz njihovog djelokruga potreban određen broj izvršilaca:

- za osnivanje odjeljenja najmanje 7 (sedam) izvršilaca uključujući i rukovodioca odjeljenja,

- za osnivanje odsjeka najmanje 5 (pet) izvršilaca uključujući i rukovodioca odsjeka

- za osnivanje grupe najmanje 3 (tri) izvršioca.


52) Rukovođenje organizacionim jedinicama Radom organizacione jedinice rukovodi:

- resorom i sektorom kao osnovnim organizacionim jedinicama - pomoćnik ministra,

- sektorom - načelnik sektora ili pomoćnik rukovodioca republičke uprave i republičke upravne organizacije,

- odjeljenjem - načelnik,- odsjekom - rukovodilac odsjeka,- grupom - rukovodilac grupe.Rukovodioci organizacionih jedinica organizuju,

objedinjuju i usmjeravaju rad tih jedinica, odnosno zaposlenih u njima, odgovaraju za blagovremeno, zakonito i pravilno obavljanje poslova iz djelokruga organizacione jedinice kojom rukovode, pružaju neophodnu stručnu pomoć i obavljaju najsloženije poslove iz djelokruga organizacione jedinice kojom rukovode.


Načelnik sektora ili pomoćnik rukovodioca republičke uprave i republičke upravne organizacije organizuje rad sektora, a naročito:

- predlaže nacrt plana rada za sektor, odnosno republičku upravu, odnosno republičku upravnu organizaciju;

- raspoređuje poslove na unutrašnje organizacione jedinice i vrši nadzor nad njihovim radom;

- određuje i nadzire način i vrijeme izvršenja poslova; - supotpisuje akte, republičke uprave i republičke upravne

organizacije koje potpisuje starješ ina organa državne uprave, a iz nadležnosti sektora;

- obavlja i druge poslove koje mu povjeri starješina organa državne uprave.

Sekretar ministarstva rukovodi sekretarijatom ministarstva, a naročito:

- neposredno upravlja sekretarijatom; - tehnički uskla|uje rad unutrašnjih organizacionih jedinica

sekretarijata; - predlaže plan rada ministarstva po dobijanju planova resora,

republičkih uprava i republičkih upravnih organizacija iz sastava ministarstva;

- stara se o stanju kadrova u ministarstvu ipredlaže planove stručnog usavršavanja I osposobljavanja državnih službenika i

- obavlja i druge poslove koje mu povjeri minister.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Rukovodioci unutrašnjih organizacionih jedinica (načelnik odjeljenja, rukovodilac odsjeka i rukovodilac grupe) odgovaraju za svoj rad i rad organizacionih jedinica kojom rukovode, rukovodiocu resora, odnosno sektora u čijem je sastavu unutrašnja organizaciona jedinica.

Stručni savjetnik obavlja poslove u skladu sa Zakonom, a za svoj rad odgovoran je ministru ili starješini republičke uprave ili republičke upravne organizacije.

U organima državne uprave može se osnovati stručni kolegijum kao stručno i savjetodavno tijelo starješine organa državne uprave.

Sastav stručnog kolegijuma i pitanja koja će raspravljati utvrđuju se Pravilnikom.

Za raspravljanje o pojedinim pitanjima iz djelokruga organa državne uprave mogu se osnovati radne grupe i stručne komisije. Radne grupe i stručne komisije osniva starješina organa državne uprave samostalno.

Izuzetno, ako se stručna komisija osniva od članova iz dva ili više organa državne uprave ili iz drugih stručnih i naučnih institucija starješina organa državne uprave će zatražiti prethodnu saglasnost neposredno pretpostavljenog starešine organa.


53)Kategorije državnih službenika i ostalih zaposlenih u upravi Državni službenici u organima državne uprave razvrstavaju se u

okviru radnih mjesta koja obavljaju. Zaposleni koji nemaju status državnog službenika raspoređuju se na

radna mjesta prema zanimanju zaposlenog, u okviru određenih struka i zavisno od stepena školske spreme, kao što su: policajac, prevodilac, bibliotekar, stenograf, daktilograf, visokokvalifikovani radnik, kvalifikovani radnik, nekvalifikovani radnik i dr.

Viši stručni saradnici su: viši stručni saradnik sa visokom stručnom spremom i stručni saradnik sa višom stručnom spremom.

Viši stručni saradnik sa visokom stručnom spremom radi na najsloženijim poslovima, kao što su:

- preduzimanje najsloženijih radnji u rješavanju u upravnim stvarima u prvom stepenu, preduzimanje radnji u rješavanju u upravnim stvarima u drugom stepenu, vršenju upravnog nadzora iz nadležnosti republičkog organa uprave

- izrada analitičko-informativnih materijala o stanju u određenim oblastima u okviru djelokruga organa uprave;

- izrada nacrta propisa i drugih akata u okviru djelokruga republičkog organa uprave, kao i nacrta propisa i drugih opštih akata;

- razrada metodoloških osnova i programa statistič kih i drugih istraživanja;Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Stručni saradnik sa višom stručnom spremom radi na složenim poslovima, kao što su:

- preduzimanje složenijih radnji u rješavanju u upravnim stvarima u prvom stepenu (pripremanje rješenja na osnovu raznovrsnih dokaznih sredstava - isprave, svjedoci, vještaci, uviđaji i dr.) i vršenje složenih radnji upravnog nadzora iz nadležnosti lokalnih organa uprave;

- izrada analitičko-informativnih materijala o stanju u određenim oblastima u okviru djelokruga organa uprave;

- instruktaža, logička i kritička kontrola i stručna obrada statističkih i sličnih podataka, po pravilu, prema metodološkim i drugima uputstvima;

- vršenje složenijih stručno-tehničkih poslova u okviru djelokruga organa uprave (složenija tehnička premjeravanja, mjerenja, osmatranja, snimanja, tehničke kontrole i obrade i slične poslove tehničkih struka);

- vršenje drugih stručnih poslova za koje je potrebno odgovarajuće više stručno obrazovanje radnika.

Stručni saradnik sa srednjom stručnom spremom radi na jednostavnijim poslovima,kao što su:

- prijem podnesaka i drugih pisama upućenih organu uprave, vođenje službenih evidencija (matične knjige, katastarske evidencije i sl.);

- izdavanje uvjerenja (izvoda) iz službenih evidencija, izdavanje drugih isprava na osnovu službenih evidencija i javnih isprava (lične karte, radne knjižice i sl.), ovjeravanje isprava (ovjera potpisa, rukopisa i prepisa, produženje važnosti isprava i sl.);

- preduzimanje jednostavnijih radnji u rješavanju u upravnim stvarima u prvom stepenu ...


Pored opštih uslova predviđenih Zakonom, za zaposlene u organima državne, za zasnivanje radnog odnosa potrebno je ispuniti i posebne uslove a to su:

- pomoćnik ministra, sekretar ministarstva, rukovodilac republičke uprave i republičke upravne organizacije, i drugi državni službenici koje imenuje Vlada moraju imati odgovarajuću stručnu spremu, najmanje 8 (osam) godina iskustva u struci ili 5 (pet) godina radnog iskustva organima državne uprave i položen stručni ispit za rad u organima državne uprave.

- viši stručni saradnik sa visokom stručnom spremom, inspektor i rukovodilac unutrašnje organizacione jedinice, pored Zakonom propisanih uslova, mora imati odgovarajuću visoku spremu, najmanje 3 (tri) godine radnog iskustva u struci i položen stručni ispit za rad u organima državne uprave.

- stručni saradnik sa višom stručnom spremom pored Zakonom propisanih uslova, mora imati odgovarajuću višu stručnu spremu, najmanje 1 (jednu) godinu radnog iskustva u struci i položen stručni ispit za rad u organima državne uprave.

- stručni saradnik, pored uslova predviđenih Zakonom, mora imati odgovarajuću stručnu spremu (IV i V stepen), najmanje 6 (šest) mjeseci profesionalnog iskustva i položen stručni ispit za rad u organima državne uprave.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

54) Zasnivanje radnog odnosa u organima državne uprave

Organ državne uprave u kojem se utvrdi potreba za popunu upražnjenog radnog mjesta državnog službenka podnosi pismeni zahtjev za sprovođenje postupka popune upražnjenog radnog mjesta Agenciji za državnu upravu.

Na osnovu zahtjeva organa državne uprave, Agencija oglašava upražnjena radna mjesta u sredstvima javnog informisanja štampi i elektronskim medijima koji su dostupni svim građanima Republike Srpske i BiH.


Interni oglas

Agencija raspisuje interni oglas u organu državne uprave u kojem je upražnjeno radno mjesto a isti saopštava u sredstvima javnog informisanja.

Prijave na interni oglas podnose se u roku od 30 dana od dana oglašavanja.

Pravo učešća na internom oglasu imaju samo zaposleni u organu državne uprave u kojem je raspisan interni oglas za popunu radnog mjesta.


Javni konkurs Javni konkurs Agencija objavljuje u najmanje jednom od sredstava

informisanja. To su obično službeni glasnici (obavezni) I neka druga sredstva informisanja.

Rok za podnošenje prijava na javni konkurs traje 90 dana od dana objavljivanja.

Konkursom za popunu radnih mjesta jasno će biti naznačen posljednji dan roka za prijavu na konkurs, kao i datum i mjesto održavanja javnog testiranja.

Interni oglas i javni konkurs sadrže: 1. naziv upražnjenog radnog mjesta koje se oglašava, 2. broj izvršilaca za koje se vrši prijem, 3. kratak opis poslova sačinjen uz konsultacije sa Agencijom, 4. potrebne stručne kvalifikacije - stepen stručne spreme, 5. potrebno radno iskustvo, 6. spisak potrebnih dokumenata, 7. da li je posao na određeno ili neodređeno vrijeme, 8. mjesto, tačna adresa i rok podnošenja prijave i tražene

dokumentacije, teme i spisak literature za pismeni test i 9. druge opšte i posebne uslove predviđene Zakonom i

Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Imenovanje i postavljenje Popunjavanje radnih mjesta imenovanjem i postavljenjem

vrši se u skladu sa odredbama pravilnika. Prijave na konkurs se dostavljaju u pismenoj formi i to

popunjavanjem Obrasca za prijavu propisanog od strane Agencije.

U Obrazac prijave unose se sljedeći podaci: o random mjestu i objavljenom konkursu, lični podaci, podaci o obrazovanju i radnom iskustvu, dodatnim sposobnostima i posebne izjave. Uz prijavu na konkurs kandidati su dužni priložiti slijedeća

dokumenta: ovjerene kopije diplome, uvjerenje o državljanstvu (ne starije od šest (6)

mjeseci) uvjerenje o radnom iskustvu, uvjerenje o položenom pravosudnom ispitu, ispitu

sudije za prekršaje ili stručnom ispitu, ili dokaz o oslobađanju obaveze polaganja istih.


Da bi prijava na konkurs bila važeća, svi traženi dokumenti treba da stignu u Agenciju: putem pošte, ličnom dostavom ili elektronskom poštom, u roku naznačenom u javnom konkursu.

Kandidati koji su dostavili tražena dokumenta putem elektronske pošte, dužni su prilikom pristupanja testiranju, odnosno razgovoru, da dostave Agenciji ovjerene fotokopije tražene dokumentacije.

Da bi prijava na konkurs bila važeća, svi traženi dokumenti treba da stignu u Agenciju: putem pošte, ličnom dostavom ili elektronskom poštom, u roku naznačenom u javnom konkursu.

Kandidati koji su dostavili tražena dokumenta putem elektronske pošte, dužni su prilikom pristupanja testiranju, odnosno razgovoru, da dostave Agenciji ovjerene fotokopije tražene dokumentacije.


Izborna komisija Sprovođenje postupka zapošljavanja u organu

državne uprave vrši posebna komisija. Komisija broji pet članova, od kojih su tri člana iz

organa državne uprave koji je iskazao potrebu za popunom radnog mjesta a dva člana sa liste istaknutih stručnjaka koje imenuje Agencija.

Izborne komisije biraju predsjedavajućeg između svojih članova i to svaki put, neposredno prije početka testiranja kandidata.

Postupak se obično propisuje pravilnikom. Izborna komisija odluke donosi većinom glasova

svih članova, pod uslovom da su za prijedlog glasala najmanje tri člana.

Prilikom zasjedanja, izborna komisija vodi zapisnik u kojem će biti navedeni razlozi za donošenje odluke.

U slucaju sukoba interesa, clan komisije podnosi ostavku .Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

54) Zapošljavanje pripravnika U organima državne uprave može se zasnovati radni odnos sa

licem koje prvi put stupa u radni odnos - pripravnikom. Lice koje zasniva radni odnos u svojstvu pripravnika

oslobođeno je postupka prijema u radni odnos koji je propisan za druge radnike koji se zapošljavaju u organu državne uprave.

Organ državne uprave prilikom iskazivanja pismene potrebe za popunom upražnjenog radnog mjesta Agenciji naglašava da za konkretno radno mjesto želi zasnovati radni odnos sa pripravnikom.

U slučaju da Agencija prilikom raspisivanja javnog konkursa naglašava da pravo učešćana konkursu imaju samo lica koja prvi put zasnivaju radni odnos.

Lice koje se prima u državnu službu u svojstvu pripravnika dužno je da istekom određenog vremena položi stručni ispit.

Pripravnički staž za lica sa završenom srednjom stručnom spremom traje šest mjeseci, za lica sa završenom višom stručnom spremom devet mjeseci, a sazavršenom visokom stručnom spremom godinu dana.

Program stručnog osposobljavanja pripravnika i način polaganja stručnog ispita sprovodi Agencija.


55) Testiranje Javno testiranje kandidata održava se najkasnije 15

dana nakon isteka roka za podnošenje prijava kandidata i sastojaće se iz dva dijela:

1. testiranja, u obliku pisanog testa koji se sastoji od pitanja s opcionim odgovorima i

2. razgovora - intervjua. Kandidati koji su položili pravosudni, ispit sudije za

prekršaje ili stručni ispit ili su oslobođeni polaganja istog, izuzeti su od javnog testiranja u

skladu sa ovim pravilnikom. Pismeni test je eliminatoran.

Test je sačinjen od pitanja na koja se traže opcioni odgovori, sastoji se od tri bloka od po deset (10) pitanja, a za svako pitanje postoje četiri opciona odgovora.

Po završetku testiranja, pitanja iz pismenog testa su dokumenti u koje je moguć uvid u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Pismenim testom za visoku stručnu spremu i višu stručnu spremu obuhvaćene su teme:

1. Ustavni sistem Republike Srpske; 2. Sistem državne uprave Republike Srpske; 3. Upravni postupak i upravni spor; 4. Radni odnosi uopšte i u organima državne

uprave; 5. Kancelarijsko poslovanje u državnoj upravi. Pismenim testom za srednju stručnu spremu

obuhvaćene su sljedeće teme: 1. radni odnosi uopšte (i u organima državne

uprave) 2. kancelarijsko poslovanje.


Da bi položio test, kandidat mora da tačno odgovori na najmanje 20 pitanja, sa označavanjem samo jedne od ponuđenih opcija.

Kandidat ima šezdeset (60) minuta za rješavanje testa.

Nakon završetka testiranja, predsjednik izborne komisije saopštava rezultate testiranja.

Razgovor intervju, sastoji se od grupnog razgovora kandidata sa članovima izborne komisije, s tim da u grupi ne može biti više od pet kandidata.

Tokom razgovora se postavljaju takva pitanja da odgovori na njih omoguće da se utvrdi sljedeće:

sposobnost kandidata da radi na određenom random mjestu za koje se prijavio, uključujući stručne sposobnosti karakteristične za tu vrstu posla,

opštu predanost kandidata službi u državnim organima kao i njegovu ukupnu stručnost i sposobnost da se prilagodi radu u okruženju koje karakterišu stalne promjene.

Razgovor-intervju može trajati najviše jedan sat.


Nakon završetka razgovora svaki član izborne komisije vrši bodovanje, tako što dodjeljuje od jedan do pet bodova za svaku od dviju tema koje se testiraju.

Nakon što se završi ukupna procedura, predsjednik izborne komisije saopštava spisak uspješnih kandidata po redoslijedu uspješnosti na javnom testiranju.

Predsjednik izborne komisije dostavlja spisak uspješnih kadidata sa kompletnom dokumentacijom Agenciji.

U slučaju da starešina državnog organa odbije da izda riješenje o prijemu u radni odnos predloženog kandidata Agencija ponovo saziva izbornu komisiju.

Izborna komisija u ponovnom postupku razmatra razloge zbog kojih je starješina organa državne uprave odbio da donese rješenje o prijemu.

Ukoliko izborna komisija ocijeni da su razlozi za odbijanje opravdani, postupak izbora se poništava.

U tom slučaju Agencija ponovoraspisuje javni konkurs. Ukoliko izborna komisija u ponovnom postupku ocijeni da

su razlozi za odbijanje donošenja rješenja o zaposlenju, imenovanju i postavljenju neopravdani, Agencija donosi rješenje o zaposlenju, imenovanju ili postavljenju koji u svemu zamjenjuje rješenje starješine organa državne uprave.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Protiv rješenja o zaposlenju, imenovanju ili postavljenju starješine organa državne uprave dozvoljena je žalba Odboru državne uprave za žalbe.

Protiv rješenja Agencije o zaposlenju, imenovanju ili postavljenju dozvoljena je žalba Odboru državne uprave za žalbe.

Agencija će obavijestiti izabranog kandidata o njegovom izboru. Ako izabrani kandidat po konačnosti odluke o izboru ne počne sa radom Agencija pristupa proceduri zapošljavanja sljedećeg kandidata sa liste uspješnih kandidata u skladu sa ovim pravilnikom.

Državnom službeniku i kandidatu za rad u državnoj upravi ne mogu se postavljati viši uslovi za potrebnim kvalifikacijama od neophodnih uslova za uspješno obavljanje posla predviđenih Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji konkretnog organa državne uprave. Rješenjem se vrši prijem državnog službenika u radni odnos.

Rješenje o prijemu državnog službenika mora biti na jeziku koji je u službenoj upotrebi u BiH i državni službenici ga moraju razumjeti.

Radni odnos u državnoj upravi Republike Srpske se može zasnovati na:

- neodređeno - određeno vrijeme.


Kada će državni službenik biti primljen u radani odnos na određeno ili neodređeno vrijeme utvrđuje se u Zakonom, podzakonskim i drugim aktima.

Nadležni organ može utvrditi trajanje probnog perioda, prije donošenja akta o imenovanju. Uobičajeno trajanje probnog rada je od 30 do 60 dana.

Rješenje o prijemu u radni odnos državnog službenika treba da sadrži:

- naziv i sjedište organa državne uprave, - naziv radnog mjesta državnog službenika, - početna plata i radno vrijeme, - ukoliko se radi o radu na određeno vrijeme, vremenski

period na koji se radnik prima, - trajanje pripravničkog staža ili probnog rada ako je

predvidjen.


56) Ravnopravnost u zapošljavanju U cilu obezbjeđenja ravnopravnosti svih prijavljenih

kandidata za prijem u radni odnos starješine organa državne uprave su dužni obezbijediti odgovarajuću zastupljenost svih konstitutivnih naroda i ostalih kod izbora državnih službenika uz primjenu jedinstvenih pravila i procedura predviđenih Zakonom i drugim podzakonskim aktima.

Promocija i obezbjeđivanje nacionalne zastupljenosti podrazumijeva raspisivanje javnog konkursa u sredstvima javnog informisanja dostupnim svim građanima Republike Srpske i BiH i iznalaženje drugih mogućnosti za ubrzani proces proporcionalne zastupljenosti sva tri konstitutivna naroda i ostalih.

Organi državne uprave su dužni da ostvare nacionalnu zastupljenost u organima državne uprave u skladu sa potrebama i mogućnostima.


57) Ocjena rada i napredovanje Ocjenjivanje i napredovanje državnih

službenika propisuje se podzakonskim aktom, obično pravilnikom.

U pomenutom pravilniku sadržana su pravila i kriterijumi za ocjenjivanje rada i pravila za napredovanje državnih službenika u državnom organu uprave.

Pod upravom se obično podrazumijevaju :

ministarstva, republičke uprave i republičke upravne organizacije, koji se

obično nazivaju organima uprave.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

58) Ocjenjivanje U cilju kvalitetnog i profesionalnog obavljanja

poslova i radnih zadataka, većeg zalaganja u radu, a radi zadržavanja statusa državnih službenika, vrši se ocjenjivanje rada državnih službenika.

Rad državnih službenika se ocjenjuje svake godine. Rad državnog službenika mora biti ocijenjen najkasnije do kraja februara tekuće godine - za proteklu godinu.

Rad državnog službenika se može ocjenjivati periodično (tromjesečno) u toku godine.

Ocjenu rada pomoćnika ministra i sekretara ministarstva vrši ministar.

Ocjenu rada ostalih državnih službenika vrši neposredno nadređeni državni službenik.

Ocjenu rada rukovodioca samostalne republičke upravne organizacije i uprave koji za svoj rad odgovara Vladi, vrši Vlada na osnovu izvještaja komisije.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Predmet ocjenjivanja je: - kvalitetno,efikasno i stručno obavljanje poslova - stručno obavljanje poslova; - obavezno stručno usavršavanje (pohađanje

kurseva, seminara, simpozijuma, konferencija itd.)

- marljivost u službi; - domaćinski odnos prema sredstvima rada, - racionalno korišenje radnog vremena i

prisutnost na poslu; - lične osobine značajne za službu (odnos prema

radnim kolegama i strankama i ponašanje u skladu sa Kodeksom);

- objavljivanje studija, publikacija, naučnih radova, knjiga i školskih udžbenika i stručno usavršavanje.


Ocjenjivanje rada državnog službenika vrši se na obrascu za ocjenjivanje čiji je sadržaj propisuje Agencija za državnu upravu.

Opisne ocjene kojima se ocjenjuje rad državnih službenika su:

- “ne zadovoljava”, - “zadovoljava”, - “ističe se” i - “naročito se ističe”. Za pozitivnu ocjenu državni službenik mora u toku

kalendarske godine da ostvari broj bodova: za ocjenu “zadovoljava” - od 50 do 60 bodova, za ocjenu “ističe se” - od 60 do 80 bodova i za ocjenu “naročito se ističe” - više od 80 bodova.


Državni službenik koji u toku kalendarske godine ne ostvari 50 bodova dobija ocjenu “ne zadovoljava”.

Za svoj rad u toku kalendarske godine državni službenik dobija bodove za:

- kvalitetno, efikasno i stručno obavljanje poslova - 50 bodova, - obavezno stručno usavršavanje (pohađanje kurseva,

seminara, simpozijuma, konferencija itd.) i marljivost u službi - 15 bodova,

- domaćinski odnos prema sredstvima rada, racionalno korišćenje radnog vremena i prisutnost na poslu - 10 bodova,

- lične osobine značajne za službu (odnos prema radnim kolegama i strankama i ponašanje u skladu sa Kodeksom) - 10 bodova,

- objavljivanje studija, publikacija, naučnih radova, knjiga i školskih udžbenika - 10 bodova i

- stručno usavršavanje - 5 bodova. Ukoliko je godišnja ocjena rada državnog službenika

negativna, državni službenik, u cilju poboljšanja stručnog znanja, prolazi kroz dodatni program stručnog osposobljavanja koji u dogovoru s njim odredi neposredni rukovodilac.

Prilikom sačinjavanja izvještaja iz prethodnih stavova neposredni rukovodilac će imati u vidu obim i složenost, kvalitet i efikasnost, ponašanje državnog službenika u skladu sa Kodeksom, kao i poštivanje osnovnih načela u radu organa državne uprave.


59) Napredovanje Napredovanje je postupak kojim državni službenik stiče uslov za

prelazak na radno mjesto više kategorije, kao rezultat kvalitetnog, profesionalnog i stručnog obavljanja poslova, stručnog usavršavanja i radnog staža provedenog u službi.

Napredovanje u službi nije automatski proces. Napredovanje u službi se vrši popunom upražnjenog radnog

mjesta više kategorije od kategorije radnog mjesta na kojem je državni službenik zaposlen.

Organ državne uprave, u kojem se ukaže potreba za popunom upražnjenog radnog mjesta, podnosi zahtjev Agenciji za raspisivanje internog oglasa i u zahtjevu naglašava da želi da se to radno mjesto popuni napredovanjem u službi.

Pravo uešća na internom oglasu raspisanom za popunu upražnjenog radnog mjesta napredovanjem u službi, imaju samo državni službenici zaposleni u istom organu uprave koji su ispunili uslove za napredovanje.

Uslovi za napredovanje državnog službenika su: - radni odnos na neodređeno vrijeme, - profesionalno i stručno obavljanje poslova, - stručno usavršavanje i - radni staž - vrijeme provedeno u službi.


Osnovni uslov za napredovanje državnog službenika je zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme.

Radni odnos na određeno vrijeme i obavljanje poslova po ugovoru ne mogu predstavljati osnov za napredovanje državnih službenika.

Napredovanje je postupak kojim državni službenik stiče uslov za prelazak na radno mjesto više kategorije, kao rezultat kvalitetnog, profesionalnog i stručnog obavljanja poslova, stručnog usavršavanja i radnog staža provedenog u službi. Napredovanje u službi nije automatski proces.

Napredovanje u službi se vrši popunom upražnjenog radnog mjesta više kategorije od kategorije radnog mjesta na kojem je državni službenik zaposlen.

Organ državne uprave, u kojem se ukaže potreba zapopunom upražnjenog radnog mjesta, podnosi zahtjev Agenciji za raspisivanje internog oglasa i u zahtjevu se naglašava da želi da se to radno mjesto popuni napredovanjem u slubi.

Pravo učešća na internom oglasu raspisanom zapopunu upražnjenog radnog mjesta napredovanjem u službi, imaju samo državni službenici zaposleni u istom organu uprave koji su ispunili uslove za napredovanje.


Uslovi za napredovanje državnog službenika su:

radni odnos na neodređeno vrijeme, profesionalno i stručno obavljanje poslova, stručno usavršavanje i radni staž - vrijeme provedeno u službi.

Osnovni uslov za napredovanje državnog službenika je zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme.

Radni odnos na određeno vrijeme i obavljanje poslova po ugovoru ne mogu predstavljati osnov za napredovanje državnih službenika.

To nadalje podrazumijeva brzo i efikasno odlučivanje u skladu sa zakonom, podzakonskim i drugim propisima i aktima.

Stručno usavršavanje državnog službenika kao uslov za napredovanje u službi podrazumijeva učešće na seminarima, simpozijumima, konferencijama, specijalistič kim kursevima.


Pod radnim stažom za napredovanje državnog službenika podrazumijeva se vrijeme koje je potrebno provesti u službi da bi se stekao uslov za napredovanje. Za napredovanje u službi računa se radni staž koji je državnom službeniku priznat kao staž osiguranja.

Državni službenik napreduje prelaskom u višu kategoriju radnog mjesta. Državni službenik stiče uslov za redovno napredovanje u višu kategoriju radnog mjesta:

sa ocjenom “zadovoljava” nakon šest godina, sa ocjenom “ističe se” nakon četiri godine i sa ocjenom “naročito se ističe” nakon tri godine.

Godina u kojoj je rad državnog službenika ocijenjen sa ocjenom “ne zadovoljava”, ne računa se u staž za napredovanje.

Ukoliko državni službenik dvije godine zaredom dobije ocjenu “ne zadovoljava”, Agencija za državnu upravu pokreće postupak za razrješenje državnog službenika.


Državni službenik protiv koga je pokrenut disciplinski postupak ili je udaljen sa dužnosti, privremeno

se zaustavlja u napredovanju do okončanja disciplinskog postupka.

Državni službenik kojem je izrečena disciplinska mjera zaustavlja se u napredovanju:

za pismeni ukor - godinu dana, za obustavljanje isplate plate u iznosu od 50% - dvije godine, za udaljenje sa posla u trajanju od dva dana do tri mjeseca -

tri godine i za udaljenje sa posla u trajanju od tri mjeseca do šest

mjeseci - četiri godine. Ukoliko državni službenik po okončanju disciplinskog postupka

bude oslobođen odgovornosti, smatraće se da nije ni zaustavljan u napredovanju.

Državni službenik koji se naročito ističe u radu i koji je dvije godine uzastopno dobio ocjenu “naročito se ističe” stiče uslove za prelazak u višu kategoriju radnog mjesta napredovanjem u službi nezavisno od gore pomenutih uslova.

Selekcija između više prijavljenih i predloženih kandidata vrši se u skladu sa pravilima o izboru kandidata utvrđenim Pravilnikom o jedinstvenim pravilima i proceduri zapošljavanja, imenovanja i postavljenja državnih službenika.


Obrazac za ocijenjivanje državnih službenika sadrži sledeće elemente:

I Naziv organa II - LIČNI PODACI I PODACI O RADNOM MJESTU Prezime i ime___________________________________ Godina i mjesto rođenja___________________________ Matični broj____________________________________ Organizaciona jedinica__________________________ Radno mjesto i kategorija_________________________ Datum zaposlenja na radnom mjestu koje je

predmet ocjenjivanja_____________ Datum napredovanja______________________________ III - IZVJEŠTAJ O RADU I OCJENA RADA ZA PERIOD

OD _________DO _________ IV - OPIS POSLOVA RADNOG MJESTA


V - OCJENA REZULTATA RADA OD STRANE RUKOVODIOCA 1. Kvalitetno, efikasnosno i stručno obavljanje poslova. __________

bodova 2. Obavezno stručno usavršavanje (pohađanje kurseva, seminara,

simpozijuma, konferencija itd.) i marljivost u službi. __________ bodova

3. Domćinski odnos prema sredstvima rada, racionalno korišćenje radnog vremena i prisutnost na poslu. __________ bodova

4. Lične osobine značajne za službu (odnos prema radnim kolegama i strankama i ponašanje u skladu sa Kodeksom ponašanja državnih službenika). __________ bodova

5. Objavljivanje studija, publikacija, naučnih radova, knjiga i školskih udžbenika. __________ bodova

6. Stručno usavršavanje __________ bodova VI - OPŠTA ZAPAŽANJA RUKOVODIOCA O RADU DRŽAVNOG

SLUŽBENIKA ZA PERIOD ZA KOJI SE OCJENJUJE Ukupno osvojenih bodova _____________________ Ocjena ______________________ Datum ocjenjivanja ______________________ Navedeni elementi kao i načelan izgled formulara za ocijenjivanje

državnih službenika objavljuje se u „Službenom glasniku“ u cilju jednobraznosti forme i sadržine ocijenjivanja istih.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

60) Premještaj Zaposleni u organima državne službe mogu biti premješteni u

drugi državni organ sa ili bez njegove saglasnosti. Premještaj se vrši samo u slučajevima povećanog obima

poslova I ako se sporazumiju funkcioneri koji rukovode tim organima.

Upućivanje se vrši u vremenskom periodu dok traju razlozi za to a najduže tri mjeseca u toku jedne godine.

Upućeni službenik ostvaruje sva prava iz radnog odnosa u organu iz koga je upućen.

Zaposleni u organu državne uprave može biti privremeno upućen na radon mjesto van sjedišta organa u kome radi.

To može da traje najduže šest mjeseci u toku jedne godine. Po isteku roka zaposleni nastavlja da radi na radnom mjestu na kojem je radio prije upućivanja.

Organi državne uprave imaju pravo I dužnost prema organima lokalne uprave, da privremeno upute na rad radnika ministarstva u organ kome su povjereni poslovi.

Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu je izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj službi u Republici Srpskoj svojom odlukom regulisao premještaj državnih službenika iz entitetskih organa u organa Bosne i Hercegovine.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Eksterni premještaj i raspoređivanje državnog službenika iz organa državne uprave u instituciju Bosne i Hercegovine može se vršiti u slučaju kada je osnovana nova institucija Bosne i Hercegovine po osnovu prenosa nadležnosti sa Republike Srpske na Bosnu i Hercegovinu ili kada Bosna i Hercegovina, u skladu sa Ustavom, preuzme nadležnosti koje je do tada obavljala Republika Srpska.

Postupak prijema u radni odnos putem eksternog premještaja može se urediti zakonom Bosne i Hercegovine.

Kada se postupkom prijema u radni odnos sprovedenim na osnovu zakona Bosne i Hercegovine ne obezbijedi dovoljan broj kandidata za premještaj iz Republike Srpske u instituciju Bosne i Hercegovine, organ državne uprave predlaže rukovodiocu institucije Bosne i Hercegovine da organ državne uprave rasporedi državnog službenika, odnosno službenike u tu instituciju.

Ukoliko državni službenik ne prihvati radno mjesto na koje se raspoređuje, proglašava se prekobrojnim i ostvaruje prava vezana za taj status propisana zakonom. Izuzetno, prekobrojni državni službenik ne može se zaposliti na radno mjesto u istom organu državne uprave.

Državni službenici koji se premještaju i raspoređuju ne ostvaruju prava vezana za prestanak radnog odnosa propisana zakonom.


61) Višak državnih službenika U slučajevima kada u organu državne uprave dođe do smanjenja

obima poslova ili dođe do spajanja dva ili više organa uprave, redovno se javlj višak državnih službenika.

Ako je došlo do smanjenja broja postavljenih, odnosno imenovanih lica usljed promjene u organizaciji i metodologiji rada, odnosno smanjenja ili ukidanja određenih poslova, postavljena ili imenovana lica se raspoređuju na druge poslove i zadatke u istom organu uprave.

Raspoređivanje službenika vrši se u skladu sa njihovom stručnom spremom i ostalim kvalifikacijama zaposlenih.

Odluku o preraspoređivanju službenika donosi organ ili starešina državne uprave u koji se državni službenik raspoređuje.

Ukoliko državni službenik ne prihvati radno mjesto na koje je raspoređen prestaje mu radni odnos.

Ukoliko nije moguće da se državni službenik rasporedi, organ odnosno starješina donosi rješenje kojim se utvrđuje da mu je prestao radni odnos.

U slučaju spajanja dva ili više organa državne uprave u jedan organ, državni službenici iz ovih organa imaju status neraspoređenih službenika.

Nadležni organ, na prijedlog Agencije, donosi rješenje o raspoređivanju državnog službenika, u skladu sa potrebama službe.


62) Odbor državne uprave za žalbe U cilju obezbjeđenja dvostepenosti postupanja u zaštiti prava

zaposlenih državnih službenika osnovan je Odbor za žalbe. Odbor na zahtjev državnih službenika, organa državne uprave

u kojem je službenik zaposlen i Agencije, razmatra po žalbi odluke organa državne uprave i Agencije, koje se odnose na status državnih službenika.

Članovi odbora su nezavisni i nepristrasni u svom radu. Protiv prvostepenog rješenja državni službenik protiv koga se

vodi disciplinski postupak i podnosilac zahtjeva mogu podnijeti žalbu Odboru državne uprave za žalbe u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.

Žalba se podnosi putem prvostepenog organa koji je obavezan žalbu dostaviti odmah sindikalnoj organizaciji i zatražiti njeno mišljenje.

Sindikalna organizacija je dužna dostaviti svoje mišljenje u roku od tri dana. Žalba odlaže izvršenje rješenja.

Odluka Odbora donijeta po žalbi je konačna. Protiv odluke Odbora nije dozvoljena posebna žalba, ali se može pokrenuti spor pred nadležnim sudom.


63) Agencija za državnu upravu Agencija za državnu upravu koju osniva Vlada osniva se

zakonom. Zadatak Agencije ja da obezbjedi nepristrasan i zakonit

proces zapošljavanja, kao i da priži pomoć državnim organima u sprovođelju planske kadrovske politike.

Agenciju čine direktor, tri istaknuga stručnjaka iz oblasti državne uprave i sekretar.

Agencija obezbeđuje sprovođenje procesa zapošljavanja državnih službenika, pruža pomoć organima državne uprave u realizaciji njihove kadrovske politike i vrši druge poslove u skladu sa zakonom.

Agencija se posebno stara o promociji i obezbeđivanju nacionalne ravnopravnosti kod izbora državnih službenika.

Nacionalna pripadnost državnog službenika određuje se na osnovu dobrovoljnog izjašnjavanja u skladu sa zakonom.

Nadležnost i način rada Agencije utvrđuje se pravilnikom, koji donosi direktor Agencije uz prethodnu saglasnost Vlade. Ovaj pravilnik se objavljuje u "Službenom glasniku Republike Srpske".


Direktora Agencije, istaknute stručnjake iz oblasti državne uprave i sekretara imenuje Vlada na osnovu javnog konkursa. Direktor ima status pomoćnika ministra. Mandat direktora traje četiri godine, sa mogućnošću obnove mandata.

Nadležnost Agencije je: - ustanovljavanje jedinstvenih pravila i procedura za

izbor, postavljenje i imenovanje državnih službenika - pripremanje kodeksa državnih službenika; - planiranje i sprovođenje procesa zapošljavanja

državnih službenika na zahtev organa državne uprave; - predlaganje načina i programa polaganja stručnih

ispita za prijem kandidata u državnu upravu; - oglašavanje na zahtev organa državne uprave

upražnjenih radnih mesta, utvrđivanje karaktera i sadržaja javne konkurencije i sprovođenje postupka javne konkurencije za prijem kandidata u državnu upravu,

- priprema i vodi centralni registar, - priprema i vodi program obuke i stručno usavršavanje

državnih službenika, - odgovara na zahtjev zakonodavnih i izvršnih vlasti i - obavlja druge poslove u skladu sa zakonom.


64) Finansiranje organa državne uprave Pri utvrđivanju visine sredstava za finansiranje

poslova organa državne uprave polazi se, u prvom redu, od potrebe obezbeđivanja potpunog i efikasnog vršenja tih poslova, njihove prirode, obima i od drugih uslova utvrđenih posebnim zakonom.

Sredstva za isplatu zarade državnim službenicima obezbeđuju se za:

1) plate državnih službenika, 2) naknade neraspoređenim državnim

službenicima, 3) naknade državnim službenicima i drugim

zaposlenim za čijim je radom prestala potreba. Obezbeđivanje sredstava za plate i utvrđivanje

visine plata zaposlenih u organima državne uprave, vrši se na osnovu kriterijuma utvrđenih zakonom i kolektivnim ugovortm.


Plata se određuje zavisno od: - radnog mjesta, - složenosti poslova i zadataka i - vremenu provedenom na radu. Državni službenici se razvrstavaju u pet platnih

grupa: - prva platna grupa – pomoćnici ministara,

sekretar ministarstva, inspektori i rukovodioci upravne organizacije

- druga platna grupa - stručni savetnik, zamenik i pomoćnik rukovodioca upravne organizacije;

- treća platna grupa - rukovodilac unutrašnje organizacione jedinice;

- četvrta platna grupa - viši stručni saradnik; - peta platna grupa - stručni saradnik.


Osnovna plata za puno radno vreme utvrđuje se tako što se najniža cena rada kao izraz vrijednosti za najjednostavniji rad pomnoži sa odgovarajućim koeficijentom koji se utvrđuje zakonom, a zatim se ukupan iznos povećava za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, anajviše do 20 %.

Najnižu cijenu rada utvrđuje Vlada. Prilikom utvrđivanja najniže cijene rada obavezno je učešće sindikata.

U slučaju da državni službenik ostane bez posla usljed prekobrojnosti ima pravo na otpremninu. Otpremnina iznosi zbir šestomjesečnih plata iplaćenih u poslednjem mjesecu pre prestanka radnog odnosa.

Sredstva za materijalne troškove obezbeđuju se za: - troškove nabavke potrošnog materijala i sitnog inventara,

ogreva, osvetljenja, zakupa i održavanja poslovnih prostorija, poštansko -telegrafskih usluga;

- troškove nabavke stručnih publikacija, literature i štampanja materijala;

- troškove osiguranja i održavanja sredstava opreme; - putne i druge troškove koji ne predstavljaju lična

primanja, a koji se organu državne uprave priznaju u materijalne troškove;

- druge troškove potrebne za vršenje poslova organa državne uprave, koji prema nameni spadaju u materijalne troškove.


Sredstva za posebne namene obezbeđuju se za: - određene potrebe u vezi sa radom organa državne uprave

(naknade svedocima, veštacima, tumačima, troškove postupka i sl),

- otpremnine zaposlenih kojima prestaje radni odnos zbog odlaska u penziju,

- stručno osposobljavanje i usavršavanje zaposlenih, - sredstva za modernizaciju organa državne uprave, - naknade po ugovoru sa naučnoistraživačkim i drugim

organizacijama, i - ostale namene utvrđene posebnim zakonom. Sredstva opreme čine inventar i druge potrebne stvari koje

organu državne uprave služe za vršenje njegovih poslova, a čiji je vijek trajanja, pod normalnim uslovima korišćenja, duži od jedne godine, ako zakonom nije drukčije određeno.

Sredstva opreme čine i novčana sredstva namenjena za nabavku opreme

Raspoređivanje sredstava za materijalne troškove, sredstava za posebne namene i sredstava za nabavku i održavanje opreme vrši se predračunom, koji donosi starešina organa državne uprave u skladu sa utvrđenim budžetom.

Za zakonito korišćenje sredstava za zarade zaposlenih, materijalne troškove, posebne naknade, nabavku i održavanje opreme i sredstava za posebne namene odgovoran je starešina organa državne uprave.

Naloge i druge akte za isplatu i korišćenje sredstava, potpisuje starešina organa državne uprave ili lice koje on ovlasti.


64) Radno vrijeme Puno radno vrijeme državnog službenika

iznosi 40 časova sedmično, raspoređenih na pet radnih dana, izuzev subote i nedjelje.

Skraćeno radno vrijeme državnog slubenika određuje se u skladu sa zakonom.

Prekovremeni rad državnog službenika može uvesti organ ili starješina organa, u slučajevima neplaniranog povećanja obima posla, u prilikama prouzrokovanim višom silom i u drugim slučajevima utvrđenim zakonom.

Prekovremeni rad može trajati najviše 10 časova sedmično, odnosno 150 časova u toku jedne kalendarske godine.


65) Odmori Državni službenik koji radi s punim radnim vremenom ima pravo

na odmor u toku radnog vremena u trajanju od 30 minuta. Raspored korišćenja ovog odmora utvrđuje nacelnik starešina organa državne uprave.

Državni službenik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 časa neprekidno.

Službenik koji ima najmanje šest mjeseci neprekidnog radnog staža ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.

Godišnji odmor uvećava se za jedan dan za svake tri navršene godine radnog staža, s tim da ukupan godinji odmor ne može iznositi više od 30 radnih dana.

Državni službenik koji nije navršio šest mjeseci neprekidnog radnog staža ima pravo na godišnji odmor u trajanju od jednog radnog dana za svaki mjesec rada.

Godišnji odmor, državni službenik, po pravilu, koristi se neprekidno. Godišnji odmor može se izuzetno koristiti u dijelovima, u skladu sa mogućnostima i potrebama administrativne službe, s tim što jedan dio godišnjeg odmora mora iznositi neprekidno najmanje 12 dana.

Plan korišćenja godišnjih odmora donosi starešina organa državne uprave.Prilikom određivanja godišnjeg odmora može se uzeti u obzir I želja državnog službenika.

Kod ostvarivanja prava na godišnji odmor i drugih prava čije ostvarivanje zavisi od neprekidnog rada, sva odsustvovanja s rada za koja je službenik ostvario naknadu plate neće se smatrati prekidom u radu.


66) Odsustva Državni službenik ima pravo na plaćeno

odsustvo u toku jedne kalendarske godine u slučajevima: sklapanja braka - pet radnih dana, smrti člana uže porodice - pet radnih dana, smrti člana šire porodice - dva radna dana, teže bolesti člana porodice - jedan radni dan, preseljenja u drugi stan - dva radna dana, rođenja djeteta - pet radnih dana, obilježavanja dana svog vjerskog praznika – dva

radna dana i polaganja stručnog ispita - dva radna dana.

Plaćeno odsustvo u navedenim slučajevima ne može biti duže od šest radnih dana u toku kalendarske godine. Starješina organa državne uprave može na zahtjev službenika, u opravdanim slučajevima, odobriti plaćeno odsustvo i duže od šest dana u toku kalendarske godine. Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Državni službenik ima pravo na neplaćeno odsustvo radi:

obavljanja neodložnih ličnih i porodičnih poslova, koje je dužan obrazložiti u svom zahtjevu,

pripremanja i polaganja ispita na fakultetu, drugoj obrazovnoj naučnoj instituciji,

posjete članu uže porodice koji živi u inostranstvu, stručnog ili naučnog usavršavanja u inostranstvu i njege teško oboljelog člana uže porodice.

Neplaćeno odsustvo može iznositi do tri mjeseca,osim u slučajevima stručnog i naučnog usavršavanja u inostranstvu, koje može trajati do jedne godine. Troškove penzijskog i invalidskog osiguranja snosi korisnik neplaćenog odsustva. Za vrijeme neplaćenog odsustva prava i obaveze službenika po osnovu rada miruju.


67) Odgovornost državnih službenika Zbog neizvršenja zadataka i poslova

utvrđenih zakonom i drugim propisima, državni službenik odgovara materijalno i disciplinski.

Materijalna odgovornost nije vezana za disciplinsku i obrnuto.

Krivična, odnosno prekršajna odgovornost ne isključuje disciplinsko kažnjavanje za isto djelo koje je bilo predmet krivičnog, odnosno prekršajnog postupka, bez obzira na to da li je državni službenik oslobođen krivične, odnosno prekršajne odgovornosti.


68) Disciplinska odgovornost

Svaki državni službenik je dužan da izvršavaradne dužnosti utvrđene Zakonom o administrativnoj službi u upravi Republike Srpske i drugim zakonima kao i odluke koje su u skladu sa zakonom podzakonskim aktima organa državne uprave.

Povrede radnih dužnosti su: - neizvršavanje, nesavjesno, odnosno neblagovremeno

izvršavanje radnih zadataka, - izražavanje ili zastupanje političkih opredjeljenja u

izvršavanju zadataka i poslova u organu državne uprave; - nedostojno, uvredljivo ili na drugi način neprimjereno

ponašanje prema građanima, pravnim i fizičkim licima i drugim strankama u postupku pred organom državne uprave;

- odbijanje davanja podataka ili davanje netačnih podataka organima državne uprave, pravnim i fizičkim licima ako je davanje podataka propisano zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona;

- zloupotreba službenog položaja ili prekoračenje ovlašćenja; - nezakonito raspolaganje materijalnim sredstvima;


- radnje koje ometaju građane, pravna lica i druge stranke u ostvarivanju njihovih prava i interesa u postupku kod organa državne uprave;

- odbijanje poslova radnog mjesta na koje je zaposleni raspoređen ili odbijanje naloga funkcionera koji rukovodi organom državne uprave;

- neopravdano izostajanje sa posla pet radnih dana u toku šest mjeseci ili neopravdano izostajanje s posla tri dana uzastopno;

- dolazak na rad u pijanom stanju ili uživanje alkohola ili drugih opojnih sredstava koji smanjuju radnu sposobnost u toku radnog vremena.

Postupak za utvrđivanje povrede radnih dužnosti i za izricanje disciplinske mjere je hitan.

Inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka može dati svaki državni službenik koji ima saznanje o učinjenoj povredi radne dužnosti. Inicijativa za pokretanje disciplinskog postupka podnosi se u pismenoj formi i ista mora biti obrazložena.


Na osnovu inicijative za pokretanje disciplinskog postupka ili neposrednog saznanja o povredi radne dužnosti i učiniocu, starješina organa, odnosno Vlada za rukovodne državne službenike, može odrediti državnog službenika koji će sprovesti predhodni postupak. starje

Disciplinski postupak protiv državnog službenika pokreće se zahtjevom Vlade ili lica koje ona za to ovlasti.

Lice ovlašćeno za pokretanje disciplinskog postupka dužno je podnijeti zahtjev odmah po neposrednom saznanju ili po prijemu inicijative ukoliko nije neophodno sprovoditi prethodni postupak, odnosno po sprovedenom prethodnom postupku, a najkasnije u roku od osam dana ukoliko ocijeni da postoji osnovana sumnja da je državni službenik učinio povredu radne dužnosti.

Zahtjev se obavezno dostavlja državnom službeniku i sindikalnoj organizaciji, a kompletan predmet sa svim prilozima dostavlja predsjedniku disciplinske komisije.

Protiv zahjeva državni službenik može uložiti prigovor Komisiji u roku od osam dana od dana prijema.

Prijedlog odluke može se odnositi samo na činjenični opis radnje iz zahtjeva, odnosno izmijenjenog ili proširenog zahtjeva u toku postupka, dok Komisija nije vezana pravnom kvalifikacijom povrede radne dužnosti iz tog zahtjeva.


Prijedlog odluke Komisija donosi po svom slobodnom uvjerenju, na osnovu činjenica koje su iznijete na raspravi, te savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te rezultata cjelokupnog postupka.

U toku disciplinskog postupka obavezno se razmatra mišljenje sindikalne organizacije, ako je dostavljeno Komisiji.

Pri donošenju prijedloga odluke, uzimaju se u obzir olakšavajuće i otežavajuće okolnosti, naročito težina povrede radne dužnosti i njene posljedice, stepen odgovornosti državnog službenika protiv kojeg se vodi disciplinski postupak, uslovi pod kojima je povreda radne dužnosti učinjena, raniji rad i dranje državnog službenika poslije učinjene povrede radne dužnosti i druge okolnosti koje mogu biti od uticaja za utvrđivanje disciplinske odgovornosti i izricanje disciplinske mjere.

Komisija će predložiti starješini organa, odnosno Vladi za rukovodeće državne službenike da donese jednu od sljedećih odluka:

da obustavi postupak, da državnog službenika oslobodi odgovornosti, i da državnog službenika proglasi odgovornim za

povredu radne dužnosti I izrekne jednu od disciplinskih mjera koje su propisane zakonom.


Za povrede radnih dužnosti mogu se izreći sljedeće disciplinske mjere:

- pismeni ukor, - udaljenje sa posla u trajanju od dva dana do šest

mjeseci, - obustavljanje isplate plate u iznosu od 50% i - prestanak radnog odnosa. Protiv prvostepenog rješenja državni službenik protiv

koga se vodi disciplinski postupak i podnosilac zahtjeva mogu podnijeti žalbu Odboru državne uprave za žalbe u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.

Žalba se podnosi putem prvostepenog organa koji je obavezan žalbu dostaviti odmah sindikalnoj organizaciji i zatražiti njeno mišljenje. Sindikalna organizacija je dužna dostaviti svoje mišljenje u roku od tri dana. Žalba odlaže izvršenje rješenja, dakle ima

suspenzivan i dovulativan karakter. Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Odluka Odbora donijeta po žalbi je konačna. Protiv odluke Odbora nije dozvoljena posebna žalba, ali se može pokrenuti spor pred nadležnim sudom.

Odluka o izrečenoj disciplinskoj mjeri postaje konačna:

- kad istekne rok za žalbu a žalba nije podnesena, - danom dostavljanja drugostepenog rješenja

donesenog po žalbi. Pokretanje disciplinskog postupka zastarijeva u roku

od 30 dana od dana saznanja za povredu i učinioca, a najkasnije u roku od jedne godine od dana kada je povreda učinjena.

Vrijeme saznanja je dan kada je lice ovlašćeno za pokretanje disciplinskog postupka saznalo za povredu i učinioca neposredno ili na osnovu dostavljene inicijative.


Vođenje disciplinskog postupka zastarijeva protekom godine dana od dana pokretanja postupka.

Rok za vođenje disciplinskog postupka teče od početka do kraja, bez zastoja i prekida, ako zakonom nije drugačije određeno.

Disciplinska mjera izvršava se po konačnosti odluke o izricanju disciplinske mjere. Disciplinska mjera za povredu radne dužnosti ne može se izvršiti po isteku roka od 60 dana od dana konačnosti odluke kojom je izrečena. Disciplinska mjera obustavljanja isplate plate u iznosu od 50% izvršava se obustavom iznosa od plate ostvarene u mjesecu u kojem je odluka o odgovornosti. O izrečenim disciplinskim mjerama organi državne uprave vode evidenciju.

Evidencija iz prethodnog stava sadrži sljedeće podatke:

- redni broj, - broj disciplinskog predmeta,


- prezime i ime, stručnu spremu i zanimanje državnog službenika,

- poslove i zadatke koje obavlja, - datum pokretanja disciplinskog postupka, - podatke o suspenziji, - vrstu povrede radne dužnosti, vrstu izrečene

disciplinske mjere, - datum izricanja iste, - datum konačnosti i - datum izvršenja disciplinske mjere. Evidenciju o izrečenim disciplinskim mjerama

za državne službenike vodi Sekretarijat Vlade.


69) Suspenzija državnog službenika Državni službenik se suspenduje sa posla u sljedećim

slučajevima: - ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak za djelo

učinjeno u vršenju njegovih zadataka i poslova, - ako se državni službenik nalazi u pritvoru, - ako je protiv državnog službenika pokrenut krivični postupak za

teže krivično djelo. Odluku o suspenziji sa posla u obliku rješenja donosi starješina

organa, odnosno Vlada za rukovodne državne službenike. Rješenjem se utvrđuju razlozi, trajanje suspenzije i prava u pogledu naknade plate.

Protiv rješenja o suspenziji državni službenik ima pravo žalbe Odboru za žalbe u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.

Suspenzija državnog službenika traje dok za to postoje razlozi, a najdalje do:

- konačnosti odluke o njegovoj disciplinskoj odgovornosti zbog povrede radne dužnosti;

- nastupanja zastarjelosti za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka;



- okončanja krivičnog postupka, odnosno do nastupanja zastarjelosti njegovog vođenja ako je osnov suspenzije izvršenje krivičnog djela na radu ili u vezi sa radom;

- ukidanja pritvora; - ukidanja suspenzije na osnovu odluke nadleđnog

organa donijete prije okončanja disciplinskog, odnosno krivičnog postupka. Za vrijeme suspenzije sa posla državni službenik ima pravo na 50% visine plate dok suspenzija traje.

Državnom službeniku pripada razlika između primljene plate i plate koju bi ostvario da nije bio suspendovan kao i druga prava iz radnog odnosa koja zbog suspenzije nije ostvario u slučaju:

ako mu ne bude izrečena disciplinska mjera, ako je u krivičnom postupku protiv njega obustavljen ili

je isti oslobođen optužbe, ili je optužba odbijena, ali ne zbog nenadležnosti.

70) Materijalna odgovornost državnih službenika Državni službenik odgovoran je za štetu koju je na radu ili u

vezi s radom, namjerno ili iz krajnje nepažnje, prouzrokovao državnom organu, pravnom ili fizičkom licu.

Dakle, državni službenik mora se odnositi prema povjerenim materijalnim sredstvima sa pažnjom “dobrog domaćina”, što je u krajnjem slučaju i osnov za materijalnu odgovornost.

Svaki državni službenik je obavezan da prijavi prouzrokovanu štetu u roku od 24 časa, usmeno ili pismeno, neposrednom rukovodiocu.

Na osnovu podnijete prijave ili na osnovu saznanja o prouzrokovanoj šteti državnog službenika, starješina organa, odnosno Vlada za rukovodeće državne službenike, pokreće postupak za utvrđivanje štete i odgovornosti za štetu.

Postojanje štete i odgovornosti za štetu utvrđuje posebna komisija koju imenuje starješina organa, odnosno Vlada.

Posebna komisija utvrđuje postojanje i visinu štete i odgovornosti za prouzrokovanu štetu saslušanjem državnog službenika koji je štetu prouzrokovao kao i svjedoka, uviđajem i vještačenjem na licu mjesta i izvođenjem drugih dokaza potrebnih da se šteta i odgovornost za štetu objektivno utvrde.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka


O svom radu posebna komisija sačinjava zapisnik koji treba da sadrži podatke o državnom službeniku, njegovoj odgovornosti za nastalu štetu i visini štete. Ako posebna komisija utvrdi da je državni službenik odgovoran za nastalu štetu predložiće starješini organa, odnosno Vladi da donese rješenje o naknadi štete. Rješenje treba da sadrži podatke o državnom službeniku, njegovoj odgovornosti za nastalu štetu i visini štete.

Protiv rješenja o naknadi štete državni službenik može podnijeti prigovor starješini organa, odnosno Vladi za rukovodeće državne službenike u roku od osam dana od dana prijema rješenja. Rješenje po prigovoru je konačno.

Ako organ državne uprave naknadi štetu koju je državni službenik na radnom mjestu ili u vezi sa radom prouzrokovao trećem licu, državni službenik je dužan da iznos isplaćene štete nadoknadi organu državne uprave, ako je šteta prouzrokovana namjerno ili iz krajnje nepažnje.

Zahtjev organa državne uprave za naknadu štete zastarijeva u roku od šest mjeseci od dana isplaćene naknade štete.

Državni službenik se može obavezati da naknadi štetu u mjesečnim ratama u zavisnosti od visine

utvrđene štete.Ukoliko bi isplatom naknade za štetu pričinjenu organu državne uprave bila ugrožena egzistencija državnog službenika i njegove porodice, državni službenik se može djelimično osloboditi plaćanja te naknade.

Odluku o djelimičnom oslobađanju državnog službenika od plaćanja naknade štete u obliku rješenja, donosi starješina organa. Ako državni službenik odbije da organu državne uprave naknadi utvrđenu ili trećem licu isplaćenu štetu, organ državne uprave može pokrenuti postupak za naknadu štete pred državnim sudom.


72) Prestanak radnog odnosa Državnom službeniku prestaje radni odnos u sledećim

slučajevima: - dobrovoljnog istupanja iz državne uprave; - ispunjavanja zakonski propisanih uslova koji se odnose na

godine staža osiguranja i starosnu dob za penzionisanje; - trajne nesposobnosti za obavljanje svoje radne dužnosti, - dvije uzastopne negativne ocijene, - nezadovoljavajućeg probnog rada, - nezadovoljavajuće ocjene stručnog ispita, - ako službenik bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora ili

na mjeru bezbjednosti, vaspitnu ili zaštitnu mjeru u trajanju dužem od šest mjeseci – sa danom početka izvršenja kazne, odnosno mjere, ako zbog izvršenja mjere službenik mora odsustvovati s rada, i

- izrečene disciplinske mjere prestanka rada u organu državne uprave.

Službenika razrješava starješina organa državne uprave ili Vlada ako se radi o rukovodećim državnim službenicima..

Ukoliko je službenik nezadovoljan ovom odlukom, može podnijeti žalbu Odboru za žalbe.


73) Prava državnih službenika Protiv rješenja ili drugog

pojedinačnog akta kojim je odlučeno o njegovim pravima ili obavezama, ili kada starešina ne odluči o njegovim pravima i obavezama službenik ima pravo da podnese prigovor.

Prigovor se podnosi pismeno starešini organa ili Vladi za rukovodeće državne službenike.


74) Zakonsko uređivanje Radni odnosi u državnoj službi Bosne i Hercegovine

regulisani su Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine koji je donesen na osnovu Odluke Viosokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.

Zbog specifičnosti donošenja odluke kao i razlozima donošenja, sadržanih u uvodnom djelu odluke, odluku prenosimo u izvornom tekstu.

“Koristeći se ovlaštenjima koja su mu data članom V Aneksa 10. (Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora) Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja navedenog Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora i posebno uzevši u obzir član II. 1. (d) istog Sporazuma prema kojem Visoki predstavnik “ pruža pomoć, kada to ocijeni neophodnim, u iznalaženju rješenja za sve probleme koji se pojave u vezi sa civilnom implementacijom.


Pozivajući se na stav XI. 2 Zaključaka Savjeta za implementaciju mira koji se sastao u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojem je Savjet za implementaciju mira pozdravio namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno rečeno, “ donošenjem obavezujućih odluka, kada to bude smatrao neophodnim,“ u vezi sa određenim pitanjima, uključujući (u skladu sa tačkom (c) ovog stava) mjere u svrhu osiguranja implementacije Mirovnog sporazuma na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta.

Pozivajući se na značaj koji međunarodna zajednica pridaje usvajanju Zakona o državnoj službi u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine u sklopu uspostavljanja vladavine zakona i jačanja zajedničkih institucija u Bosni i Hercegovini... donosim ... „.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

75) Predmet Zakonskog uređivanja Pomenutim Zakonom uređuje se pravni status državnih

službenika u institucijama Bosne i Hercegovine. Državni službenik je lice zaposleno na radnom mjestu u

državnoj službi. Predmet zakona relevantan za radne odnose su odredbe

kojima se uređuje: - zastupljenost i struktura drževnih službenika, - subjekti radnih odnosa koje su zakonom primjenjuje, - radna mjesta u državnoj službi, - dužnost i prava drževnih službenika, - zapošljavanje, - premještaj, - ocijena rada, - unapređenje, - plate, - naknada štete i - disciplinska odgovornost.


76) Primjena zakona

Zakonom o državnoj službi je predviđena supsidijarna primjena propisa o radu i socijalnom osiguranju, kao i ograničenju u primjeni pomenutog zakona.

Na državne službenike primjenjije se Zakon o radnim odnosima u institucijama državne uprave i drugi zakoni koji regulišu obaveze i prava iz radnih odnosa, osim ako pomenutim zakonom nije drugačije rješeno.

U Zakonu o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine predviđeno je da se primjenjuju odredbe važećih propisa iz oblasti rada, dok se ne donesu propisi iz pomenute oblasti.

Dakle, pravne praznine koje se pojave, popunjavaju odredbama ostalih propisa donesenih iz oblasti radnih odnosa i socijalnog osiguranja.


77) Zapošnjavanje

Zapošljavanje i unapređenje profesionalne karijere državnog službenika se temelji na javnoj konkurenciji i profesionalnoj sposobnosti.

Struktura državnih službenika u državnoj službi okvirno odražava nacionalnu strukturu stanovništva Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu stanovništva.

Nacionalna pripadnost državnog službenika temelji se na dobrovoljnom izjašnjavanju u skladu sa ovim zakonom.

Demokratskim promjenama u Bosni i Hercegovini vezane za ljudska prava i slobode izbora rada nije se mogla izbjeći klauzula o „nacionalnom ključu“ prilikom zapošljavanja državnih službenika.

Na prvi pogled, struktura državnih službenika kao odraz posljednjeg popisa stanovništva, čini se demokratska.

Međutim, nacionalna pripadnost, kao jedan od uslova za zasnivanje radnog odnosa u organima državne službe, je ipak nedemokratska i više politička odrednica koja se kao takva treba izbjegavati.


Osnovni postulati demokratije nisu vezani za pripadnost određenoj naciji nego su vezani za stručne i moralne kvalitete svakog pojedinca koji konkuriše za rad u organima državne službe.

Ako se pomenuta „nacionalna klauzula“ propiše zakonom onda tvrdnja o njenoj pogrešnosti dobija na težini.

Zakonodavac je htjeo da „nacionalnom klauzulom“ obezbjedi ravnopravnost u procesu zapošljavanja, ali je njenom dosljednom primenom, degradirao do apsurda.

U nekim drugim budućim zakonskim rješenjima potrebno je izdefinisati uslove i način primjene „nacionalne klauzule“. Nacionalna pripadnost je isključivo subjektivno pravo svakog pojedinca koje ne mora biti konstanta.

Zloupotreba „nacionalne klauzule“ je moguća i dosta česta pojava u slučajevima javne konkurencije prilikom zasnivanja radnog odnosa u organima državne uprave. Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

78) Zakonski principi Državna služba osigurava poštivanje i

primjenu slijedećih principa: zakonitost transparentnost i javnost odgovornost efikasnost i ekonomičnost profesionalna nepristrasnost. Izuzeće u

primjeni zakonskih principa se odnosi na sledeća lica: Članovi Parlamentarne skupštine Bosne i

Hercegovine, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, članovi Savjet ministara, ministri, zamjenici ministara, članovi Stalnog komiteta za vojna pitanja,



sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, sudije Suda Bosne i Hercegovine, guverner i vice guverneri Centralne banke

Bosne i Hercegovine, i generalni revizor i zamjenici generalnog

revizora Kancelarije za reviziju finansijskog poslovanja institucija Bosne i Hercegovine.

Navedena lica nisu državni službenici i njihov pravni status se uređuje drugim propisima.Lica zaposlena kao savjetnici članova Parlamentarne skupštine, članova Predsjedništva, predsjedavajućeg Savjeta ministara, ministara i zamjenika ministara, guvernera i viceguvernera Centralne banke takođe, nisu državni službenici i na njih se ne odnose zakonski propisi koji regulišu status državnog službenika..

79)Radna mjesta u državnoj službi Državni službenik se postavlja na

jedno od slijedećih radnih mjesta: a) rukovodeći državni službenici: 1) sekretar i sekretar sa posebnim

zadatkom 2) pomoćnik ministra. b) Ostali državni službenici: 1) šef unutrašnje organizacione

jedinice 2) stručni savjetnik 3) viši stručni saradnik 4) stručni saradnik.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Sekretar i sekretar sa posebnim zadatkom Sekretar obavlja poslove rukovodnog karaktera i koordiniše

rad sektora. Odgovoran je za korištenje finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih određenoj instituciji. Sekretar za svoj rad i upravljanje odgovara rukovodiocu institucije.

Sekretar sa posebnim zadatkom obavlja poslove rukovodnog karaktera i odgovoran je za obavljanje posebnih zadataka utvrđenih odlukom Savjeta ministara ili drugim propisima. Na sekretara sa posebnim zadatkom primjenjuju se isti uslovi kao i za sekretara, osim ako to zakonom nije drugačije utvrđeno. Sekretar sa posebnim zadatkom za svoj rad i upravljanje odgovara Savjetu ministara.

Pomoćnik ministra Pomoćnik ministra obavlja poslove rukovodnog karaktera

unutar osnovne organizacione jedinice odnosno sektora i odgovoran je za korištenje finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih osnovnoj organizacionoj jedinici.

Pomoćnik ministra za svoj rad i upravljanje odgovara ministru i zamjenicima ministra.


Pomoćnik ministra za svoj rad i upravljanje odgovara ministru i zamjenicima ministra.

Šef unutrašnje organizacione jedinice Šef unutrašnje organizacione jedinice obavlja složenije

poslove i odgovoran je za korištenje finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih unutrašnjoj organizacionoj jedinici.

Šef unutrašnje organizacione jedinice za svoj rad i upravljanje odgovara pomoćniku ministra, odnosno sekretaru ukoliko u datoj instituciji nema pomoćnika ministra.

Stručni savjetnik Stručni savjetnik je državni službenik čija dužnost

podrazumijeva odgovornost, visok stepen stručnosti i nezavisnosti u određenim oblastima rada u okviru organizacione jedinice.

Stručni savjetnik podnosi izvještaj pomoćniku ministra ili rukovodiocu organizacione jedinice.

Viši stručni saradnik Viši stručni saradnik obavlja odgovorne poslove u određenoj

organizacionoj jedinici. Viši stručni saradnik podnosi izvještaj rukovodiocu organizacione jedinice.

Stručni saradnik Stručni saradnik je specijalizovan za određenu oblast rada.


80) Prava i dužnosti državnih službenik Državni službenik izvršava zadatake predviđene opisom

radnog mjesta i primjenjuje i osigurava poštivanje ustavno-pravnog poretka i zakona u Bosni i Hercegovini.

Ukoliko državni službenik primi naredbu za koju se pretpostavlja da je nezakonita, postupa na slijedeći način:

- skreće pažnju izdavaocu naredbe na njenu nezakonitost

- ako izdavalac naredbe ponovi naredbu, državni službenik će zatražiti pismenu potvrdu u kojoj se navodi identitet izdavaoca naredbe i precizan sadržaj naredbe

- ako je naredba potvrđena, državni službenik obavještava o naredbi neposredno nadređenog izdavaocu naredbe i prinuđen je da je izvrši, osim ako naredba ne predstavlja krivično jelo.

U tom slučaju, državni službenik odbija da je izvrši i prijavljuje slučaj nadležnom organu.


Državni službenik je nepristrasan, te naročito: a) izbjegava aktivnosti ili propuste u vršenju svoje profesionalne

dužnosti koje krše ili su nespojive sa dužnostima utvrđenim ovim zakonom i suzdržava se naročito od javnog ispoljavanja svojih političkih uvjerenja,

b) ne traži i ne prihvata za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit, beneficiju, naknadu u novcu, uslugama i slično, osim onih dozvoljenih zakonom.

Državni službenik se u vršenju svojih dužnosti rukovodi opštim interesom, te naročito:

- služi i pomaže javnosti - pruža javnosti, zainteresovanim stranama i javnim institucijama

informacije zatražene u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini.

Državni službenik ne smije zauzimati nekretninu u svojini izbjeglice ili raseljenog lica niti zauzimati stan za koji je izbjeglica ili raseljeno lice podnijelo zahtjev za povrat stanarskog prava, niti zauzimati stan koji bi trebao biti pod upravom opštinskog organa uprave zaduženog za stambena pitanja ili odgovornog tijela Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske za korištenje u svrhu alternativnog smještaja.


Državni službenik ispunjava i druge dužnosti utvrđene zakonom ili naređenjima pretpostavljenog starešine.

Državni službenik ima pravo: - na stalni radni odnos do sticanja uslova za penziju, osim

ako zakonom nije drugačije utvrđeno, - na odsustvo utvrđeno zakonom, kao i na nastavak rada

na istom ili sličnom radnom mjestu po isteku odsustva, - da bude nagrađen na osnovu zadataka i rezultata rada

kako je utvrđeno zakonom, - na platu i naknadu na način utvrđen zakonom, - na podršku i pomoć u stručnom obrazovanju i

profesionalnom usavršavanju u cilju napredovanja u karijeri, putem obuke i na druge načine,

- na zaštitu svog fizičkog i moralnog integriteta od strane države tokom obavljanja službenih dužnosti,

- da se nadređeni prema njemu odnose poštujući njegovo ljudsko dostojanstvo,

- da osnuje ili se učlani, ali ne i da bude obavezan da se učlani, u sindikat ili profesionalno udruženje u skladu sa zakonom,

- da štrajkuje u skladu sa zakonom.


81) Nespojivosti sa dužnostima državnog službenika Državni službenik ne smije obavljati dužnost,

aktivnost ili biti na položaju koji dovodi do sukoba interesa sa njegovim službenim dužnostima a naročito:

- državni službenik ne smije obavljati dodatnu aktivnost za koju se plaća naknada, osim u slučaju kada je to odobrio ministar ili rukovodilac institucije. Podzakonski akti propisuju slučajeve u kojima se može dati ovakvo odobrenje,

- državni službenik koji je razriješen dužnosti u roku od dvije godine od dana razrješenja s dužnosti ne može se zaposliti kod poslodavca kojem je bio redovni pretpostavljeni, odnosno ne može se zaposliti u firmi nad čijim radom je provodio redovan nadzor. On takođe ne smije primati bilo kakvu naknadu od tog poslodavca ili firme u roku od dvije godine od dana razrješenja s dužnosti,


- s izuzetkom državnih službenika na položaju sekretara odnosno pomoćnika ministra, smatraće se da je državni službenik na odsustvu iz državne službe od trenutka kada je potvrđena njegova kandidatura za javnu funkciju na koju se bira direktno ili indirektno, ili od trenutka kada je imenovan na položaj u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini. U tom slučaju, državni službenik na položaju sekretara odnosno pomoćnika ministra podnosi ostavku na mjesto u državnoj službi

- državni službenik, s izuzetkom državnih službenika na položaju sekretara odnosno pomoćnika ministra, vraća se na isto ili slično radno mjesto najkasnije u roku od mjesec dana od nastupanja slijedećih slučajeva: neuspjeha na izborima, završetka mandata i prestanka funkcije u

zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i

Hercegovini.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Državni službenik ne može biti član upravnih i drugih odbora političkih stranaka i ne smije slijediti instrukcije političkih stranaka.

U skladu sa zakonom, prilikom postavljenja na mjesto državnog službenika državni službenik će predočiti sve informacije o imovini na raspolaganju državnog službenika ili na raspolaganju članovima njegove uže porodice kao i o jelatnostima i funkcijama koje obavljaju državni službenik i članovi njegove uže porodice.

Svi podaci se čuvaju u evidenciji Registra državne službe u skladu sa propisima o zaštiti podataka koji su na snazi u Bosni i Hercegovini.

Za razliku od državnih službenika u upravi Republike Srpske, Zakon o radu u institucijama Bosne i Hercegovine, poznaje novu kategoriju državnih službenika, sekretara sa posebnim ovlastima.


Sekretar sa posebnim zadatkom Sekretar sa posebnim zadatkom koji je prethodno

imao status državnog službenika, se vraća na isto ili slično radno mjesto ako bi izgubio svoj posebni zadatak u slijedećim slučajevima:

- nepravilno postavljenje - nezadovoljavajući probni rad - završetak posebnog zadatka - dobrovoljna ostavka sa položaja. Prava i obaveze savjetnika Savjetniku se ne garantuje sigurnost uživanja

položaja: - savjetnik može biti razriješen dužnosti u bilo koje

vrijeme od strane organa koji ga je imenovao, na prijedlog ovlaštenog predlagača

- mandat savjetnika ne može biti duži od mandata lica koje savjetuje

- imenovanje na mjesto savjetnika se ne može preinačiti u položaj državnog službenika sa sigurnošću uživanja položaja.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Ukoliko državni službenik, s izuzetkom državnih službenika na položaju sekretara odnosno pomoćnika ministra, bude imenovan na položaj savjetnika, smatraće se da je na odsustvu od trenutka kada je imenovan. U tom slučaju, državni službenik na položaju sekretara odnosno pomoćnika ministra podnosi ostavku na mjesto u državnoj službi.

Državni službenik s izuzetkom državnih službenika na položaju sekretara odnosno pomoćnika ministra, vraća se na isto ili slično radno mjesto najkasnije u roku od mjesec dana od kada prestaje njegovo imenovanje.

Savjetnik daje ostavku od trenutka kada je potvrđena njegova kandidatura za izborni položaj ili od trenutka kada je imenovan na položaj u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini.


82) Upražnjena mjesta

Ukoliko u instituciji postoji upražnjeno mjesto državnog službenika, institucija prvo interno oglašava ovo upražnjeno radno mjesto. Institucija razmatra da li se, u skladu sa zakonskim odredbama koje regulišu pomenutu materiju, to radno mjesto može popuniti internim premještajem državnog službenika zaposlenog na sličnom radnom mjestu u instituciji.

Ukoliko ovakav interni premještaj nije moguć, Agencija, u skaldu sa zakonskim odredbama pokušava popuniti upražnjeno radno mjesto eksternim premještajem prekobrojnog službenika koji je na sličnom položaju u drugoj instituciji.

Ukoliko ovakav eksterni premještaj nije moguć, upražnjeno mjesto se oglašava putem javne konkurencije, koja se provodi u skladu sa Zakonom.


83) Interno oglašavanje Interno oglašavanje se sprovodi u istom organu

državne uprave u kome postoji upražnjeno radno mjesto. Bez obzira što se radi o internom oglašavanju Agencija je zadužena za oglašavanje i popunjavanje upražnjenog radnog mjesta.

Interni oglas se objavljuje najmanje jedan mjesec dana prije krajnjeg roka za prijave u “ Službenom glasniku BiH“ i u instituciji u kojoj se upražnjeno mjesto pojavilo.

Interni oglas sadrži: - opis upražnjenog radnog mjesta - opis vrste konkurencije - popis najvažnijih oblasti konkurencije - spisak potrebnih dokumenta, rok i mjesto njihovog

podnošenja - posebne akademske i profesionalne uslove za radno

mjesto koje se popunjava - druge uslove koji se mogu smatrati primjerenim za

odgovarajuće radno mjesto. Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Javnim oglašavanjem Agencija oglašava upražnjeno mjesto. Javni oglas se objavljuje najmanje tri mjeseca prije krajnjeg roka za prijave u “ Službenom glasniku BiH“, a objaviće se i u:

- službenim glasilima entiteta i “ Službenom glasniku Brčko Distrikta“ i

- u diplomatskim i konzularnim predstavništvima i

- u najmanje tri dnevna lista koja se distribuišu na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

Javni oglas sadrži opšte uslove za postavljenje državnog službenika kao i posebne uslove ako su potrebni.


84) Uslovi za zapošljavanje Da bi se mogao zasnovati radni odnos u intitucijama Bosne i

hercegovine potrebno je ispuniti opšte i posebne uslove za zapošljavanje.

Opšti uslovi za postavljenje državnog službenika su: - da je državljanin Bosne i Hercegovine, - da je starije od 18 godina, - da ima univerzitetsku diplomu i druge obrazovne ili akademske

kvalifikacije najmanje VII stepena stručne spreme, - da je zdravstveno sposobno za vršenje određenih poslova

predviđenih ovim položajem, - da je regulisalo vojnu obavezu u skladu sa zakonom, - da nije otpušteno iz državne službe kao rezultat disciplinske

mjere na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini u roku od tri godine prije dana objavljivanja upražnjenog radnog mjesta u “ Službenom glasniku BiH“,

- imati uvjerenje da se ne vodi krivični postupak protiv tog lica, - da nije obuhvaćeno odredbom člana IX.1 Ustava Bosne i

Hercegovine ( da ne izdržava kaznu ili da je optužen od strane Međunarodnog suda pravde za bivšu SFRJ za učinjeni ratni zločin).


85) Komisije za izbor Agencija imenuje posebne komisije za izbor koje

su nepristrasne u provođenju javne konkurencije. Na način utvrđen podzakonskim aktima, komisiju

za izbor sačinjava najmanje pet članova, od kojih su najmanje tri člana državni službenici iz institucije na koju se javna konkurencija odnosi i koji imaju akademsko i profesionalno iskustvo u oblastima obuhvaćenim procesom javne konkurencije, dok se ostala dva člana imenuju sa liste eksperata koju utvrdi Agencija.

Komisije za izbor biraju predsjedavajućeg među svojim članovima i usvajaju poslovnik o radu većinom glasova svih članova.

Ukoliko postoji sukob interesa koji se odnosi na člana komisije za izbor, taj član daje ostavku na članstvo u komisiji.Svaki prijavljeni kandidat može tražiti i dobiti od Agencije imena članova komisije za izbor.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Svaki prijavljeni kandidat može od Odbora državne službe za žalbe, zatražiti diskvalifikaciju bilo kojeg člana i komisije za izbor na osnovu:

- sukoba interesa, - očiglednog rizika od predrasuda i pristrasnosti, i - nedostatka neophodnog stručnog znanja. Proces zapošljavanja se neće obustaviti tokom

ispitivanja navoda za diskvalifikaciju člana komisije za izbor. U slučaju da Odbor ili nadležni sud to zatraže, cjelokupni proces prijema kandidata će biti proglašen nevažećim. U tom slučaju, Agencija ponovo organizuje postupak javne konkurencije u skladu sa ovim zakonom.


86) Javna konkurencija

Agencija utvrđuje karakter i sadržaj javne konkurencije. Javna konkurencija je opšte usvojena kategorija

vezana za poštovanje povelje o slobodi pristupa radnom mjestu.

Javna konkurencija podrazumjeva dva osnovna elementa:

- javnost rada komisije i - ravnopravnost svih učesnika u procesu zapošljavanja

u pogledu definisanja pojma uspešnosti kandidata. Javna konkurencija sadrži: - javni ispit - stručni ispit. Savjet ministara, na prijedlog Agencije, podzakonskim

aktom utvrđuje način i program polaganja ispita.


87) Izborni proces Komisija za izbor provjerava i bira kandidate na

osnovu profesionalnih sposobnosti procijenjenih putem javne konkurencije koja je identična za sve kandidate koji se prijavljuju za isto radno mjesto.

Takva javna konkurencija se održava najmanje 30 dana nakon krajnjeg roka za prijave.

Podzakonski akti određuju sistem dodjele bodova za svakog kandidata u skladu sa odredbama Zakona.

Agencija objavljuje rezultate javne konkurencije i pismeno obavještava sve kandidate o rezultaltima koje su postigli, u skladu sa Zakonom.


88) Postavljenje državnog službenika Državnog službenika postavlja Agencija u skladu sa rezultatom

koji je kandidat postigao u izbornom procesu, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležne institucije.

Rukovodeće državne službenike imenuje nadležna institucija, po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije, sa liste uspješnih kandidata koji su prošli javnu konkurenciju.

Rezervna lista uspješnih kandidata se čuva do isteka probnog rada postavljenog državnog službenika.

Postavljenje se vrši upravnim aktom objavljenim u “ Službenom glasniku BiH“ . Prije preuzimanja dužnosti, postavljeni državni službenik prima pismeni opis svog radnog mjesta i opis uslova službe.

Akt o postavljenju sadrži: - ime i prezime državnog službenika - naziv institucije u kojoj je državni službenik postavljen - naziv radnog mjesta i platni razred. Postavljeni državni službenik preuzima dužnost polaganjem

zakletve vjernosti. Tekst zakletve utvrđuje Agencija. Potpisani tekst zakletve je sastavni dio personalnog dosjea državnog službenika.


89) Probni period Nakon preuzimanja dužnosti, državni službenik

prolazi period probnog rada. Period probnog rada državnog službenika obuhvata period uvođenja u posao i period obavljanja dužnosti i ukupno traje dvanaest mjeseci, osim ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno.

Neposredno nadređeni državni službenik se određuje kao supervizor odgovoran za davanje ocjene rada na kraju probnog perioda. Ocjenjivanje probnog rada sekretara i pomoćnika ministra vrši ministar i zamjenici ministra.

Ukoliko je ocjena rada: - zadovoljavajuća, organ nadležan za postavljenje

potvrđuje postavljenje državnog službenika ,Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

- nezadovoljavajuća, organ nadležan za postavljenje razrješava dužnosti državnog službenika, koji time gubi svoj status bez primanja naknade zbog otpuštanja. Razriješeni državni službenik ima pravo zatražiti od Odbora preispitivanje svog predmeta.

Suprotno odredbama o dužini probnog rada, državnom službeniku može se produžiti probni rad do šest mjeseci trajanja u skladu sa osnovanim zahtjevom podnesenim organu nadležnom za postavljenje.

Ukoliko je državni službenik razriješen dužnosti,slijedeći uspješni kandidat sa rezervne liste postavlja se na upražnjeno radno mjesto državnog službenika.


90) Ocjena rada Ocjena rada državnog službenika podrazumijeva

nadzor i ocjenu njegovog vršenja dužnosti utvrđenih radnim mjestom za vrijeme trajanja službe.

Državni službenik ravnopravno sarađuje tokom datog perioda sa njemu direktno nadređenim.

Ocjenu rada rukovodećih državnih službenika utvrđuje rukovodilac institucije.

Ocjenu rada sekretara i pomoćnika ministra u Savjetu ministara utvrđuje ministar i zamjenik ministra na prijedlog organa nadležnog za postavljanje.

Ocjenu rada sekretara na posebnom zadatku u Savjetu ministara utvrđuje Savjet ministara na prijedlog organa nadležnog za postavljenje.

Direktno nadređeni ocjenjuje rad svih državnih službenika najmanje svakih dvanaest mjeseci.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Ocjena rada zasniva se na rezultatima postignutim u realizaciji poslova predviđenih opisom radnog mjesta i ciljevima koje za dati period utvrdi direktno nadređeni.

Rezultati ocjene rada se uzimaju u obzir prilikom unapređenja i internih premještaja. Svi državni službenici:

- imaju nesmetan pristup ocjenama svog rada koje se nalaze u personalnom dosjeu,

- imaju mogućnost da u odgovarajućem vremenskom roku prilože pismene informacije uz ocjenu svoga rada i imaju mogućnost preispitivanja svog predmeta od strane Odbora.



Ukoliko je ocjena rada negativna, državni službenik, u cilju poboljšanja situacije, prolazi kroz poseban program koji uz konsultacije s njim odredi njegov direktno nadređeni.

Ukoliko su dvije uzastopne ocjene rada negativne, Agencija, po pribavljenom mišljenju nadležne institucije, razrješava dužnosti državnog službenika.

Ukoliko su dvije uzastopne ocjene rada negativne za rukovodeće državne službenike, nadležna institucija ih razrješava po pribavljenom mišljenju Agencije.

Državni službenik može od Odbora tražiti preispitivanje razrješenja.

Način ocijenjivanja državnih službenika reguliše se podzakonskim aktom, obično pravilnikom.

91) Unapređenje Unapređenje državnog službenika na više radno

mjesto u istoj ili u drugoj instituciji Bosne i Hercegovine obavlja se isključivo putem javne konkurencije.

Bez obzira na zakonsko određivanje pojma unapređivanja kao određene vrste nagrada za dobro obavljanje funkcije državnog službenika, ono se na takav način ne može posmatrati.

Pošto je unapređivanje državnih službenika vezano za javnu konkurenciju, ne može se smatrati kao nagrada za dobre rezultate u radu.

Zakonodavac je prevideo da je javna konkurencija jedan od uslova za zasnivanje radnog odnosa.

Unapređenje državnih službenika na način kako ga je odredio zakonodavac, prije bi se moglo definisati kao zasnivanje novog radnog odnosa, a ne kao jedna vrsta napredovanja u državnoj službi.

Unapređenje državnog službenika u višu kategoriju zasniva se na pozitivnoj ocjeni rada i o njemu odlučuje organ nadležan za njegovo postavljenje.


92) Interni premještaj Interni premještaj sa radnog mjesta državnog službenika

na slično radno mjesto u istoj instituciji može biti dobrovoljan ili nametnut državnom službeniku u skladu sa objektivno utvrđenim potrebama državne službe.

Za dobrovoljni premještaj je neophodno postojanje upražnjenog radnog mjesta.

Ovo upražnjeno radno mjesto se popunjava putem internog oglašavanja i na osnovu odgovarajućih zasluga državnog službenika koji se prijavio za radno mjesto.

U slučajevima internog premještaja državnog službenika ne primjenjuju se zakonske odredbe vezane za javno nadmetanje, intervju, pismeni test itd.

Interni premještaj moguće je sprovesti samo u okviru istog organa državne uprave.

Riješenje o internom premještaju donosi starješina organa u pismenom obliku. Iz zakonske definicije, moguće je zaključiti da se interni premještaj primjenjuje u slučajevima napredovanja državnog službenika (na osnovu određenih zasluga), što nije tačno.


Interni premještaj može se sprovesti i kada to ne podrazumjeva unapređenje državnog službenika. Zasluge, uostalom, mogu biti i dobre i loše zavisno od ocjene rezultata rada pojedinih državnih službenika.

Dakle, interni premještaj se može definisati i kao unapređenje ali i kao degradaciju državnog službenika raspoređivanjem na upražnjeno radno mjesto. Osnovni uslovi za primjenu internog premještaja su:

- upražnjeno radno mjesto i - ocjena rada državnog službenika. Ukoliko premještaj podrazumijeva i promjenu

prebivališta, državni službenik ima pravo na odgovarajuću naknadu.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

93) Prekobrojnost Prekobrojnost nastaje isključivo kao posljedica reorganizacije

ili smanjenja obima poslova institucije. Agencija proglašava državnog službenika prekobrojnim na

prijedlog institucija. Državni službenik koji je proglašen prekobrojnim se,isključivo, raspoređuje na slično upražnjeno radno mjesto državnog službenika u drugoj instituciji. U slučajevima da nije moguće prekobrojnog državnog službenika rasporediti na slično radno mjesto u drugoj instituciji postupa se na jedan od sledećih načina:

- ukoliko je ovo raspoređivanje nemoguće, državnom službeniku koji je proglašen prekobrojnim se nudi prijevremeno penzionisanje u skladu sa zakonom,

- ukoliko je prijevremeno penzionisanje nemoguće organ nadležan za postavljenje razrješava dužnosti prekobrojnog državnog službenika koji može od Odbora zatražiti preispitivanje svog razrješenja,

- državni službenik koji je proglašen prekobrojnim ima pravo na otpremininu te na naknadu za slučaj nezaposlenosti u skladu sa zakonom,

- ukoliko se oglasi upražnjeno slično radno mjesto u roku od godinu dana od dana razrješenja sa dužnosti, državni službenik ima prednost prilikom ponovnog zaposlenja u državnoj službi.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

94) Plate i naknade

Državni službenik ima pravo na platu u punom iznosu za puno radno vrijeme vezano za funkciju koju obavlja.

Plata se isplaćuje uvek za predhodni mjesec i to do određenog datuma u sledećem mjesecu.

Plata se uvek isplaćuje u punom iznosu. Način isplate plata regulisan je

podzakonskim aktima i odnosi se na sve stalno zaposlene službenike.


Kriteriji za utvrđivanje plata

Državni službenik ima pravo na platu koja odgovara radnom mjestu državnog službenika.

Struktura plata se sastoji od sledećih osnova: - polazna osnova za obračun plate za sve

državne službenike u institucijama je ista i utvrđuje je Savjet ministara.

- državni službenici su svrstani u šest platnih razreda: prvi platni razred su stručni saradnici, drugi platni razred su viši stručni saradnici, treći platni razred su stručni savjetnici, četvrti platni razred su rukovodioci organizacionih jedinica, peti platni razred su pomoćnici ministara i šesti platni razred su sekretari i sekretari sa posebnim zadatkom.

- koeficijente koji se odnose za platne razrede i unutar platnih razreda utvrđuje Savjet ministara.


Obračun plata

Plata se određuje tako da se polazna osnova pomnoži sa koeficijentom platnog razreda i poveća za dodatak radi unapređenja, te ukupan iznos poveća po osnovu radnog staža.

Državni službenik koji je unaprijeđen ima pravo na povećanje plate u iznosu najviše do 30% od visine plate utvrđene za to radno mjesto.

Savjet ministara utvrđuje iznose povećanja plata.

Plata se povećava za 0,5% za svaku započetu godinu radnog staža, a najviše do 20%.

Interesantno je napomenuti da Zakon nije predvidio uvećanje plate na osnovu uslova rada kao ni uvećan radni staž po istom osnovu.


Naknada za privremeno obavljanje poslova U slučaju da se u nekoj od institucija ne

mogu popuniti radna mjesta državnih službenika zbog nemogućnosti osiguravanja kadrova, državnim službenicima koji privremeno obavljaju taj posao u instituciji povećava se plata do 50%, u zavisnosti od nastalog povećanja obima posla.

Agencija daje mišljenje da li su u konkretnom slučaju ispunjeni uslovi potrebni za primjenu napred iznesenih stavova.


Plaćeno odsustvo

Državni službenik ima pravo na naknadu plate do visine jedne plate za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog odsustva i za prvih 30 dana odsustva sa posla radi bolesti ili invalidnosti.

Bez obzira što zakonom nisu predviđeni slučajevi kada radnik ima pravo na plaćeno odsustvo (osim godišnjeg odmora i naknade) može se iz tumačenja zakonskih odredbi zaključiti da je plaćeno odsustvo kategorija koja se može podvesti pod status službenika vezan za radno mjesto.


Ostale naknade Državni službenik ima pravo na naknadu za: - troškove prevoza na posao i sa posla - prehranu za vrijeme rada - regres za godišnji odmor - u slučaju smrti državnog službenika ili člana njegove uže

porodice - troškove selidbe iz mjesta stalnog prebivališta u mjesto gje ima

službeni stan i nazad - troškove za obrazovanje - jubilarne nagrade - otpremninu pri odlasku u penziju. Rukovodeći državni službenici čije je mjesto prebivališta udaljeno

više od 60 kilometara od mjesta obavljanja službenih zaduženja imaju pravo u 2 (dvije) naredne godine na naknadu troškova odvojenog života i smještaja u mjestu rada.

Visina naknade za posebne dodatke određuje se podzakonskim aktima za svaki pojedinačan slučaj.

Državni službenik ima pravo na naknadu troškova u vezi sa službenim putovanjima kao što su dnevnice, troškovi prevoza i sl.

Savjet ministara podzakonskim aktom utvrđuje vrstu i visinu troškova za rukovodeće državne službenike.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

Prekobrojnost službenika

U slučaju razrješenja sa dužnosti nastalog usljed spajanja dva ili više organa ili smanjenja obima posla, razriješeni državni službenik ima pravo na otpreminu u visini iznosa šestomjesečne plate.

Visina otpremnine povećava se na 12 mjeseci kod državnih službenika koji imaju najmanje 15 godina radnog staža.

Plata savjetnika se veže za platu pomoćnika ministra iz petog platnog razreda.

Odobravanje plata i naknada državnih službenika i savjetnika.

Plate i naknade utvrđuju se Budžetom institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine koji odobrava Parlamentarna skupština.


95) Odsustvo i godišnji odmor

Državni službenici od prvog do trećeg platnog razreda imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana i na plaćeno odsustvo od pet dana u jednoj kalendarskoj godini.

Državni službenici od četvrtog do šestog platnog razreda imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 25 radnih dana i na plaćeno odsustvo od pet dana u jednoj kalendarskoj godini.

Godišnji odmor za državne službenike u dužem trajanju od predviđenog, može se utvrditi podzakonskim aktom.


96) Neplaćeno odsustvo i rad sa skraćenim radnim vremenom Državni službenik ima pravo na neplaćeno

odsustvo u situacijama kada mu je neophodno da sprovede određene aktivnosti koje nisu vezane za radne zadatke.

To su obično: - poseta članu porodice koji živi u

inostranstvu, - školovanje, - obavljanje neodložnih ličnih i porodičnih

poslova, - priprema za polaganje ispita, - njega teško obolelog člana uže porodice..itd.


Skraćeno radno vrijeme se može definisati kao radno vrijeme koje je manje od 40 sati nedeljno.

Obično, skraćeno radno vrijeme koriste majke maloljetnog djeteta koje doje djecu. Skraćeno radno vrijeme obično se koristi u dnevnom rasporedu radnog vremena.

Skraćeno radno vrijeme vezuje se za ličnost državnog službenika i ne može se propisati u načelu.

Korištenje skraćenog radnog vremena mora se odobriti od nadležnog starešine koji izdaje pismeno rješenje.

Državnom službeniku koji koristi skraćeno radno vrjeme pripada plata u iznosu određenim zakonom.

Podzakonskim aktom utvrđuju se uslovi u skladu s kojim državni službenik može uzeti neplaćeno odsustvo, i kada se može dužnost državnog službenika obavljati sa skraćenim radnim vremenom. Sekretaru sa posebnim zadatkom se ne dozvoljava rad sa skraćenim radnim vremenom.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

97) Stručno obrazovanje i usavršavanje

Državni službenici su obavezni da neprestano rade na svom stručnom obrazovanju i usavršavanju.

Državni službenik ima pravo i obavezu da učestvuje na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti.

O učestvovanju državnih službenika na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti, odlučuje lice određeno podzakonskim aktom vodeći pri tome računa o pojednakom učešću svih državnih službenika.


98) Prestanak radnog odnosa Državnom službeniku prestaje radni odnos u

državnoj službi u slijedećim slučajevima: - dobrovoljno istupanje iz državne službe - ispunjavanje zakonski propisane starosne

dobi za penzionisanje - trajna nesposobnost da obavlja svoje radne

dužnosti zbog zdravstvenog stanja, pod uslovom da državni službenik nije u stanju da bude premješten na drugo odgovarajuće radno mjesto u državnoj službi

- gubitak državljanstva Bosne i Hercegovine - sticanje državljanstva druge države

suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine i njenim zakonima

- prekobrojnost


- istek perioda na koji je sekretar sa posebnim zadatkom postavljen, u slučajevima kada sekretar na posebnom zadatku nije prije postavljenja bio državni službenik

- odbijanje polaganja zakletve i/ili potpisivanja teksta zakletve

- nezadovoljavajući probni period - dvije uzastopno negativne ocjene rada - ako je osuđen za krivično djelo i zbog

izdržavanja kazne zatvora mora biti odsutan sa rada u državnoj službi duže od 6 mjeseci

- na osnovu izrešene disciplinske mjere prestanka radnog odnosa u državnoj službi.


Postupak za prestanak radnog odnosa Bez obzira što zaposlena lica u državnoj službi

imaju status državnog službenika, postupak za prestanak radnog odnosa je različit, zavisno od funkcije koje obavljaju državni službenici.

Danom pravosnažnosti rješenja o prestanku radnog odnosa, prestaju sva prava državnog službenika koje proizilaze iz rada.

Državnog službenika razrješava Agencija, po pribavljenom mišljenju nadležne institucije sa izuzetkom sekretara sa posebnim ovlaštenjima..

Rukovodeće državne službenike razrješava organ nadležan za postavljenje uz pribavljeno mišljenje Agencije.

Državni službenik može tražiti od Odbora preispitivanje odluke o razrješenju u skladu sa zakonom.


Naknade

Državni službenik ne ostvaruje pravo na otpremninu ako izgubi svoj status, svojom krivicom.

Odbor će poništiti zapošljavanje i postavljenje državnog službenika koji je postavljen suprotno zakonskim odredbama, što će se detaljnije urediti podzakonskim aktom.


99) Disciplinska odgovornost državnog službenika Državni službenik se može smatrati disciplinski

odgovornim zbog kršenja službenih dužnosti utvrđenih ovim zakonom, nastalih kao rezultat njegove krivice.Povrede službenih dužnosti mogu biti:

- izvršenje radnji koje predstavljaju krivično jelo protiv službene dužnosti ili drugo krivično jelo odnosno prekršaj, kojim se nanosi šteta ugledu državne službe što čini radnika nepodobnim za rad u državnoj službi

- odavanju državne, vojne i službene tajne, odnosno povreda propisa o čuvanju tih tajni

- zloupotrebe i prekoračenja službenih ovlaštenja - neizvršavanje ili nesavjesno i nemarno vršenje

povjerenih poslova i zadataka - odbijanje izvršenja zakonitih naređenja

neposrednog pretpostavljenog Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

- bavljenje jelatnostima kojima se onemogućava ili otežava građanima ili drugim licima da - ostvaruju svoja prava u postupcima pred organima državne službe

- bavljenje jelatnostima ili radom koji je u suprotnosti sa interesima državne službe

- prouzrokovanje veće materijalne štete namjerno ili iz krajnje nepažnje

- neopravdan izostanak sa posla - kršenje pravila radne discipline u državnoj službi - neblagovremeno i neuredno izvršenje

povjerenih poslova i zadataka u državnoj službi - neprimjereno ponašanje prema građanima,

saradnicima i drugim licima u vršenju državne službe.



Interesantno je napomenuti da Zakonom nije regulisana materijalna odgovornost radnika za učinjenu štetu poslodavcu ili trećem licu.

Iz navedene tvrdnje moglo bi se zaključiti da službenik nema materijalnu odgovornost u toku radu.

U Zakonu je samo u jednoj tačci definisano kao disciplinska odgovornost službenika u slučaju da učini materijalnu štetu u toku rada namjerno ili iz krajnje nepažnje.

Dakle radnik odgovara samo disciplinski a ne i materijalno, za učinjenu štetu u toku rada.

Postavlja se opravdano pitanje na koji način se nadoknađuje materijalna šteta, ko je nadoknađuje i po kom postupku. Vjerovatno se na postupak naknade materijalnu štetu, koje radnik učini u toku rada ili u vezi sa radom primjenjuju norme obligacionog prava.

Odgovornost za izvršenje krivičnih dijela i prekršaja ne isključuje disciplinsku odgovornost državnog službenika, pod uslovom da takvo jelo istovremeno predstavlja povredu dužnosti. Podzakonskim aktima, pravilnokom, se detaljnije uređuje disciplinski postupak u slučajevima povrede radne dužnosti.

100) Disciplinski postupak Interesantno je napomenuti da je vođenje disciplinskog

postupka kao i načinu izricanja disciplinske mjere zaposlenika u državnoj službi Bosne i Hercegovine, različit u odnosu na isti postupak u za zaposlene u državnoj službi Republike Srpske.

Osnovna razlika je u obaveznosti postupanja po prijedlogu mjere izrečene od strane disciplinske komisije.

Prijedlog mjere disciplinske komisije izrečenih zaposlenim u državnoj upravi Republike Srpske ne obavezuje starešinu organa u konačno donešenoj odluci o izricanju disciplinske mjere. Prijedlog disciplinske komisije starešina može, ali i ne mora uvažiti.

U institucijama Bosne i Hercegovine Agencija je vezana prijedlogom odluke disciplinske komisije.

Državni službenici i zaposlenici institucija imaju pravo da, protiv državnog službenika za kojeg postoji pretpostavka da je prekršio radne dužnosti, uz diskreciju podnesu zahtjev za disciplinski postupak organu nadležnom za postavljanje.


Pravo podnošenja zahtjeva pripadaju ministru i zamjenicima ministra. Prilikom primanja zahtjeva za disciplinski postupak protiv državnog službenika, organ nadležan za postavljanje:

- izdaje, po prijemu informacije, pismenu potvrdu licu koje je zahtjev predalo, a istovremeno se pismena potvrda šalje i Agenciji,

- može proslijediti slučaj ombudsmenu, - Ombudsmen izrađuje izvještaj i dostavlja ga licu

koje je zahtjev predalo, licu protiv koga je zahtjev predat i organu nadležnom za postavljanje. Ombudsmen može dati preporuke i/ili predložiti mjere organu nadležnom za postavljanje

- osigurava licu koje je predalo zahtjev diskreciju postupka pred ombudsmenom

- nakon provedenog postupka izriče disciplinske mjere pismene opomene ili pismeni ukor, a u slučaju da smatra da povreda dužnosti od strane državnog službenika zaslužuje strožiju mjeru, predmet će proslijediti Agenciji, uz prethodno pribavljeno mišljenje organa nadležnog za postavljenje.


Agencija je nadležna za utvrđivanje disciplinske mjere za svoje državne službenike i može izreći disciplinsku mjeru.

Ukoliko izvještaj ombudsmena ne sadrži zadovoljavajuću preporuku ili ukoliko organ nadležan za postavljanje ili Agencija ne donese odgovarajuću mjeru u slučaju državnog službenika protiv kojeg je pokrenut zahtjev za disciplinskim postupkom, državni službenik može tražiti od Odbora i nadležnog suda preispitivanje izvještaja ili mjere, te:

- imati pristup administrativnom dosjeu koji se nalazi pred organom nadležnim za postavljanje, Agencijom i Odborom

- ostvariti pravo da bude saslušan i dobije pravnog zastupnika pred organom nadležnim za postavljanje, Agencijom i Odborom.


101) Disciplinske mjere

U slučaju da državni službenik učini povredu radne dužnosti mogu se izreći disciplinske mjere koje se uslovno mogu podjeliti na dvije grupe. Prvu grupu činile bi mjere opomene dok bi druga grupa obuhvatala represivne mjere.

To su: - pismena opomena - pismeni ukor - suspenzija prava učešća u javnim konkurencijama

u državnoj službi u periodu od najviše dvije godine - kaznena suspenzija sa poslova i plate tokom

perioda od 2 dana do 30 dana - degradacija na nižu kategoriju u okviru radnih

mjesta - prestanak radnog odnosa u državnoj službi.


102) Krivični postupak U slučaju da se protiv državnog službenika pokrene krivični

postupak na osnovu istih činjenica koje su razmatrane u disciplinskom postupku, svi pokrenuti disciplinski postupci se suspenduju, dok nadležni sud ne donese pravosnažnu presudu u krivičnom postupku. U slučaju da se protiv državnog službenika odredi pritvor u toku vođenja krivičnog postupka, u trajanju dužem od tri mjeseca, prestaje mu radni odnos po sili zakona.

Ukoliko se državni službenik koji je okrivljen oslobodi: - državni službenik se vraća na svoje ranije radno mjesto i

njegov personalni dosje ne smije sadržavati informacije o krivičnom postupku i/ili preventivnoj suspenziji u vezi s tim postupkom

- disciplinske mjere se ne mogu preduzeti na osnovu istih činjenica po kojima je državni službenik oslobođen.

Ukoliko se optužba protiv državnog službenika odbije, disciplinski postupak se može preduzeti na osnovu istih činjenica u skladu sa zakonom.

Ukoliko se državni službenik protiv koje je pokrenut krivični postupak proglasi krivim, institucija se obavezuje činjenicama koje je utvrdio nadležni sud.


103) Suspenzija Interesantno je rješenje instituta suspenzije u Zakonu

o radnim odnosima u institucijama Bosne i Hercegovine. Suspenzija se naziva „preventivna“ što u krajnjem ima značenje privremene mjere udaljenja radika sa posla.

Kada se pokrene disciplinski postupak, organ nadležan za postavljenje državnog službenika odmah suspenduje državnog službenika u slučajevima:

da se protiv državnog službenika pokrene krivični postupak za krivično jelo počinjeno u vršenju službene dužnosti, ili

da se državni službenik nalazi u pritvoru. Kada se pokrene disciplinski postupak u skladu sa

zakonom, organ nadležan za postavljenje državnog službenika može suspendovati državnog službenika u slučajevima:

- da je protiv državnog službenika pokrenut krivični postupak za krivično jelo za koje se izriče kazna zatvora u trajanju od namjanje pet godina,


- da je državni službenik zatečen u izvršenju krivičnog jela za koje se izriče kazna zatvora u trajanju od najmanje 5 godina,

- da postoje ozbiljni razlozi koji ukazuju na izvršenje krivičnog jela.

U slučaju preventivne suspenzije: - lice koje je suspendovano prima

puni iznos plate - disciplinski postupak se suspenduje

sve dok se ne donese pravosnažna presuda nadležnog suda.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

104) Upravljanje državnom službom Nadležna institucija utvrđuje opšte smjernice za

vođenje kadrovske politike u institucijama i donosi podzakonske akte koji proizilaze iz zakona.

Svaka institucija osniva jedinicu koja je zadužena za implementaciju odredbi zakona koje se odnose na upravljanje državnom službom.

Jedinica u institucijama osigurava upravljanje osobljem institucija i vodi dosje za svakog državnog službenika, i osigurava da svaki državni službenik koji obavlja dužnosti u instituciji ima nesmetan pristup svom administrativnom dosjeu.

Jedinica institucije usklađuje aktivnosti institucije i sarađuje sa Agencijom. Po prethodnom odobrenju rukovodioca institucije, organ nadležan za postavljanje podnosi Agenciji godišnji izvještaj o radu i plan rada za narednu godinu.


105) Ombudsmen

Ombudsmen pomaže u realizaciju i poštovanje principa utvrđenih u zakonu i u skladu sa njegovim odredbama, djeluje kao posrednik u pitanjima koja se odnose na status državnog službenika.

Svi državni službenici i zaposlenici institucije biraju na mjesto ombudsmena jednog državnog službenika.

Ombudsmen ne smije biti član organa nadležnog za postavljenje u instituciji u kojoj obavlja svoju dužnost.

Isto lice može biti postavljeno za ombudsmena dvaju ili više institucija. Izbor ombudsmena potvrđuje organ nadležan za postavljenje.


106) Agencija za državnu službu Savjet ministara osniva Agenciju za državnu službu i imenuje

njenog rukovodioca. Rukovodilac Agencije nalazi se na radnom mjestu sekretara sa posebnim zadatkom, a bira se i postavlja u skladu sa odredbama zakona, na period od pet godina.

Agencija za državnu upravu: a) osigurava:

realizaciju procesa zapošljavanja državnih službenika na zahtjev institucija

pomaže institucijama u realizaciji njihove kadrovske politike, organizacionog razvoja kao i pri uspostavljanju centralnog registra osoblja

obuku i razvoj državne službe b) podnosi godišnji izvještaj o radu i plan rada za narednu

godinu Savjetu ministara na odobrenje c) provodi ankete u okviru institucija na zahtjev Savjeta

ministara d) obavlja ostale poslove i zadatke utvrđene ovim zakonom. Agencijom rukovodi rukovodilac Agencije koji donosi Pravilnik

o unutrašnjoj organizaciji Agencije uz prethodnu saglasnost Savjeta ministara. Rukovodilac Agencije ima status državnog službenika i bira se po postupku kao i ostali državni službenici. Mandat mu traje pet godina i ima pravo na ponovni izbor.


107) Odbor državne službe za žalbe Odbor državne službe za žalbe je, u skladu sa ovim zakonom i

njegovim podzakonskim aktima, odgovoran za razmatranje svih konačnih odluka, preduzetih ili propuštenih radnji institucije ili Agencije koje se odnose na status državnih službenika i to na zahtjev:

- državnog službenika na kojeg se sporna odluka, preduzeta ili propuštena radnja odnosi

- institucije gje službenik obavlja svoju dužnost - Agencije. Prava i dužnosti odbora su: - saslušava podnosioca žalbe, ukoliko je to primjereno situaciji - poziva svjedoke i eksperte kada se to smatra neophodnim - traži i dobiva sve relevantne informacije od nadležnih organa - usvaja poslovnik koji se objavljuje u “ Službenom glasniku BiH“ . Odluke Odbora moraju biti donesene na zakonskim osnovama i

pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju. Odluke Odbora su:

- konačne i podliježu svakom preispitivanju od strane nadležnog suda, u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine

- dostaviće se podnosiocu u roku od osam dana od dana donošenja.


Savjet ministara osniva Odbor koji se sastoji od tri člana. Javna konkurencija za popunjavanje slobodnih radnih mjesta

u Odboru se oglašava u “ Službenom glasniku BiH“ , diplomatskim i konzularnim predstavništvima i u najmanje tri dnevna lista koja se distribuišu na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, najmanje tri mjeseca prije roka za predaju molbi.

Nezavisna komisija za izbor kandidata, koju imenuje Savjet ministara, bira članove Odbora, na osnovu njihovog radnog iskustva i pokazane sposobnosti da obavljaju dužnost u Odboru. Savjet ministara imenuje članove Odbora na rok od četiri godine sa mogučnošću ponovljenog izbora.

Član Odbora je: nezavisan i nepristrasan nije na javnoj funkciji na koju je izabran direktno ili indirektno,

odnosno nije imenovan na radno mjesto u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini

povlači se sa dužnosti prije isteka mandata samo na inicijativu Savjeta ministara, koja je pokrenuta usljed izuzetnih okolnosti i konsenzusom ostalih članova Odbora

činom imenovanja, članovi Odbora ostvaruju beneficije na osnovu statusa koji odgovara statusu sekretara. Podzakonskim aktima koje usvoji Savjet ministara dalje se reguliše status članova Odbora.


108) Postupak sa radnicima zatečenih u službi

Zakonski status radnika u postojećim institucijama ostaje isti danom stupanja na snagu ovog zakona, sve dok Agencija za njihova radna mjesta ne obavi kompletan postupak revizije.

Agencija donosi rješenje o prestanku radnog odnosa radnika koji su koji su zaposleni protivno odredbama Zakona o državnoj upravi ili ne ispunjavaju opšte i posebne uslove za rad u organima državne uprave.

Za upražnjena radna mjesta organizuje se javna konkurencija.

Rješenje o prestanku radnog odnosa stupa na snagu nakon okončanja kompletnog postupka javne konkurencije u skladu sa zakonom.

Iskustvo kandidata koji je prethodno bio na radnom mjestu na koje se odnosi javna konkurencija može biti uzeto u obzir za vrijeme procesa javne konkurencije


Radnici koji su se zatekli na radu u organu državne uprave a koji su zaposleni u skladu sa Zakonom o državnoj upravi koji je bio na snazi u momentu postavljanja i koji ispunjavaju opšte i posebne uslove za rad u organu uprave, prolaze kroz postupak ocjenjivanja u trajanju od 12 mjeseci.

Postupak ocjenjivanja uređuje Agencija za državnu službu uzimajući u obzir princip ocjene rada propisane zakonom.

Organ nadležan za postavljenje potvrđuje postavljenje onih radnika koji su uspješno prošli postupak ocjenjivanja, a otpušta one koji nisu uspješno prošli postupak ocjenjivanja ili ne ipunjavaju uslove za rad u organu uprave.

Za upražnjena mjesta organizuje se javna konkurencija.Prof. dr Mla|en Mandi}, Radno pravo, Apeiron, Fakultet pravnih nauka

109) Naknada Radnik kojem prestane radni odnos, ima pravo na

otpremninu u visini prosječne mjesečne plate isplaćene u instituciji u mjesecu koji je prethodio mjesecu u kome je stupio na snagu Zakon o radnim odnosima u institucijama Bosne i Hercegovine.

Otpremnina se isplaćuje radniku za ukupan radni staž osiguranja, a utvrđuje se tako da se prosječna pomnoži sa koeficijentom, i to za:

Radni staž osiguranja: ( Koeficijent) a) do 5 godina (1,33) b) od 5 do 10 godina (2,00) c) od 10 do 20 godina (2,66) d) preko 20 godina (3,00)


110) Donošenje rješenja o prestanku radnog odnosa Istovremeno sa donošenjem rješenja o prestanku

radnog odnosa, organ nadležan za postavljenje odlučuje po službenoj dužnosti i o pravu na otpremninu radnika.

Otpreminu po osnovu rješenja isplaćuje Ministarstvo za trezor institucija Bosne i Hercegovine.

Radnik kome je prestao radni odnos ima pravo žalbe ako smatra da je organ nadležan za postavljenje povrijedio neko njegovo pravo koje je utvrđeno zakonom.

Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana prijema takvog rješenja.

Dok se ne donesu propisi o radnim odnosima, te pravima i obavezama po osnovu radnog odnosa na nivou Bosne i Hercegovine, na zaposlene u institucijama primjenjivaće se važeći propisi iz ove oblasti.


radno pravo - prezentacija na 2003

Documents