rađanje i roditeljstvo 1

7/25/2019 Raanje i Roditeljstvo 1

1/26

RAANJE I

RODITELJSTVOAzra Hili


2/26

RAANJE

Nakon devet mjeseci dijete zakoraujeu ivot. To je poroajna aktivnost

(trudovi). U prosjeku porod za prvorotku traje !

sati.

"aanje dru#o# djeteta traje krae ($sati).


3/26

Faze poroda

Prva faza%materica vr&i ritmikekontrakcije' sve dok ne pukne

vodenjak. unkcija kontrakcije jepro&irenje u&a materice. Druga faza%plod se istiskuje kroz

poroajni kanal. Trea faza%izlazak placente

(posteljice).


4/26

Carski rez

Carski rezili sectio caesarea(od lat.caesarea carski* i sectio rez*) je

+irur&ki za+vat koji slui kao alternativava#inalnom porodu. Tr,u+ i materica se otvaraju i dijete se

vadi. - do posto poroda' ovisno o vrsti

,olnike ustanove' dovr&i se carskimrezom.


5/26

/omanjkanje kisika pri porodu predstavljaveliku prijetnju za dijete' dovodi dooz,iljni+ komplikacija.

0in roenja je najtur,ulentnije iskustvo uitavom ivotu ovjeka. Nije vi&e za&tien'ne prima +ranu i kisik pasivno...

Mnogi psihoanalitiari ka!u "a #ero$en#e trau%atian "o!ivl#a# i "a i%autica# na sve &to e se "oga$atikasni#e u !ivotu'


6/26

Roenje kao preokret

"oenje djeteta predstavlja preokretnajprije za roditelje i ,rau1sestre.

2tatus starije djece postaje dru#aiji. 2ve ove promjene mo#u izazvati

emocionalne i intelektualne posljedice.


7/26

Prematurna djeca

To su djeca roena nakon trudnoe kojaje ,ila kraa od 34 sedmica.

5maju rizik od6 7&teenja moz#a' 5zljeva krvi u mozak'

Hendikepa (ekstremno prematurnadjeca) 8ere,ralne pareze 7sla,ljeno# vida i slu+a...


8/26

9enna je etvrta najmanja ,e,a nasvijetu koja je preivjela' prema

re#istru doktora :d;arda


9/26

/rematurna djeca se pomnokontroliraju.

Nji+ovo stanje esto puta iziskujesmje&tanje u inku,ator.


10/26

>anas je donja vremenska #ranicapreivljavanja prijevremeno roeno#djeteta =! sedmice trudnoe (moe seroditi ! mjeseca prerano i sa teinom od? k#).

5straivanja pokazuju da svako etvrto

prijevremeno roeno dijete do,ijeneurolo&ko o&teenje.

Troje od etvoro djece u najrizinijoj #rupiprolazi do,ro.


11/26

Naje&e povrede su6 8p (cere,ral pares)'

7sla,ljen vid i 9o#nitivni poremeaji.


12/26

"azlozi prijevremeno# roenja6 >e@ormacija #rlia materice'

estoza' 7dvajanje posteljice' /si+osocijalni @aktori.


13/26

R(D)TE*J+T,(Priprema za porod

"oditelji nastoje stei znanja o onome &tose do#aa za vrijeme trudnoe i poroda(savjetovali&ta).

Bedicinske i psi+olo&ke okolnosti su jakoznaajne za porod i to da li e on ,itipozitivan ili ne#ativan doivljaj.

Tri @aktora imaju veoma jak uticaj6 /ripreme roditelja prije poroda' /odr&ka od strane dru#i+ oso,a' 2redina na porodiljskom odjelu.


14/26

>anas se vi&e panje poklanjapsiholo&ki% faktori%a.

Ca ,rau i sestre novo dijete moeznaiti ne&to ne#ativno (*nisamdovoljno do,ar i mama je rodila dru#odijeteD).

Eako nastaje lju,omora i osjeaj manjevrijednosti.


15/26

Otac

Eina zainteresiranost oca za trudnou je,itna i za nje#a i za majku.

2ve vi&e oeva prisustvuje porodu (uFvedskoj ak G). 2a aspekta emocija i relacija otac rea#ira

od dana kad je ena zatrudnjela. U prosjeku svaki peti otac prolazi *vlastitu

trudnouD. Cnatno uo,iajnije su psi+ike te#o,e

(nemir i tjesko,a z,o# poroda).


16/26

Novopostali roditelji

0esto dolazi do emocionalni+ te&koa

kad roditelji postanu svjesni da edo,iti dijete. Uznemirenost se odnosi i na zdravlje

djeteta. Normalan je stra+ od spontano#

po,aaja. 2tres utie i na @etus.


17/26

"oditelji moraju pri+vatiti da je enazaista trudna i da izrasta jedna nova

oso,a. Boraju stvarati u#odnu sredinu iza odrasle i za dijete' te opu&ten odnos.


18/26

EM(C)(NA*NA ,E-A)-ME. R(D)TE*JA )

DJECE Iezivanje (*,ondD) odnosi se na

emocionalnu vezu izmeu majke idjeteta.

2pona (*attac+mentD) odnosi se narelaciju koju dijete uspostavlja samajkom.

"ani kontakt olak&ava vezu majke sadjetetom. Ali je potre,no mno#o vremenaza uspostavu relacije izmeu roditelja idjece.


19/26

Harlow-ov eksperiment

/ret+odila mu je tvrdnja ,i+evioristikiorjentirani+ psi+olo#a' da su na#rade uo,liku +rane uvr&ivale vezu izmeumajke i djeteta.

Neovisno o tome #dje su mo#la do,iti jelo'mladunad majmuna su traila za&titu kod

pli&ane suro#at majke. To upuuje na to da su psi+olo&ki @aktori ,ili osnova veze izmeu

djece i odrasli+.


20/26


21/26

"oditeljstvo % jedna krizaJ

9oliko #od dijete ,ilo eljno i&ekivano'trudnoa predstavlja stresnu situaciju.

>onosi nove o,aveze' svakodnevnenavike se mijenjaju. C,o# to#atrudnou posmatramo kao krizusazrijevanja.

/rema


22/26

"oditelji i djeca u razliitimkulturama

"azlike izmeu kultura su uoljivije i,itnije od oni+ unutar jedne kulture.

U A@rici i Aziji majka i dijete #otovo nikadanisu odvojeni (djeca se nose na leima ilistomaku)' a u izvjesnim se kulturamasmatra da su prve #odine djeteta

potpuno nevane. 9od nas se odrasta u najuoj porodici' dok

je to u dru#im kulturama znatno vea#rupa.


23/26


24/26


25/26

U mno#im kulturama ,raa i sestrepostaju stvarni roditelji (pruaju skr,).

Na dru#im mjestima se ,raa i sestredoivljavaju kao protivnici. U izvjesnim se kulturama #leda na

dijete kao samostalno' a u dru#ima kao

suvi&e ovisno' pa se z,o# to#a potiena samostalnost.


26/26

/,A*A NA PA0NJ)1

rađanje i roditeljstvo 1

Documents