Rad s djecom i mladima u školskoj i narodnoj knjižnici

Verena Tibljaš, dipl. knjiž.

CSSU

Knjižnica kao medij

međuprostor između obiteljskog okružja doma i javne “arene”

školska – središte učenja

narodna – središte susreta

Misija knjižnice za djecu i mlade: nekad i sad

nekad:

posudba knjiga, informacije, mediji, pristup

internetu, ljudi, prostor..

sad:

sve to + potpora u osobnom razvoju

«Mi nismo u information bussinesu, mi nismo u book

bussinesu, mi smo u people bussinesu»,

radimo s ljudima, informacije i knjige su samo alati,

ovisno o tipu sredine u kojem djelujemo, ovisno o

potrebama djece i mladih s kojima radimo, formiramo

naše usluge, programe, zbirke, prostor i sve ostalo.

Kako najbolje iskoristiti ključne godine: od rođenja do desete godine

50% sposobnosti za učenje razvije se do 4. godine života

drugih 30% razvija se do 8. rođendana

te vitalne godine temelji su za sve buduće učenje

ogranci moždanih stanica koji nisu uspostavili veze do 10. godine, nakon toga odumiru

poticati sva osjetila – mala djeca najbolje uče kroz iskustva svih svojih osjetila

učenje bilo čega, uključujući i čitanje, pisanje i računanje, može i treba biti zabavno

(iz “Revolucija u učenju” Gordona Drydena i Jeannette Vos)

Tko su naši korisnici?

djeca

mladi

roditelji

odgojitelji

učitelji

…?

Ciljne skupine prema vrsti i namjeni knjižnice

dječje knjižnice/dječji odjeli? (od rođenja do ranog puberteta+roditelji)

knjižnice/odjeli/programi za mladež? (13-19-24-…29?)

školske knjižnice?

varijante na temu

Knjižnica

Odjel

Programi

Djeca i mladi kao korisnici 21. stoljeća

djeca do 18 godina – 60% korisničke populacije narodne knjižnice: omjer ulaganja i korisnika?

odrastanje u doba spoznaje kulturne različitosti i globalizacije

nove vrste pismenosti novi mediji komunikacije (promjena navika u

slobodnom vremenu) brze promjene trendova ranije sazrijevanje unatoč duljoj ekonomskoj

ovisnosti informacije na svakom koraku (pitanje kvalitete i

osposobljenosti djece i mladih za selekciju –informacijska pismenost i medijska kultura)

Zašto bi djeca i mladi poželjeli svoje vrijeme provoditi u knjižnici?

Atmosfera?

Prostor?

Osoblje?

Prijatelji?

Ponuda?

Događanja?

Osobna dobit?

«Ako im ne ponudiš ono što im je

danas zanimljivo, bit ćeš im

nezanimljiv i nevažan ostatak života.»

Patric Jones

Zašto bi knjižničar volio raditi s djecom i mladima?

jer voli biti umoran na kraju radnog dana? jer voli ulagati više napora u radu? jer voli da njegovi kolege misle kako se “on samo

igra na radnom mjestu”?

jer se voli zabavljati?

jer voli biti budan i angažiran? jer voli izazove? jer voli “puniti baterije”? jer voli da mu je svaki radni dan drugačiji od

prethodnog?

«Izbjegni probleme s tinejdžerima – zaključaj

vrata u radno vrijeme.»

Patric Jones

2 ključna problema:

Kako ih privući?

Što s tolikim njima u knjižnici?

“Izazov je u tome da se stvori

takvo radno mjesto

na kojem će čovjek biti

najbolji što može biti.”

(Frederick W. Smith u knjizi

The Book of Leadership Wisdom/Knjiga o mudrosti vodstva)

Knjižnično osobljepoželjne osobine

obrazovanost i predanost

entuzijazam

inovativnost, poduzetnost, prilagodljivost, maštovitost

dobre komunikacijske vještine

sposobnosti suradnje s pojedincima i grupom

sposobnosti rješavanja problema

sposobnost analiziranja korisničkih potreba, planiranja, rukovođenja, procjenjivanja usluga i programa

želja za usvajanjem novih znanja i vještina, osobni rast

spremnost na suradnju

Knjižničar koji radi s djecom i mladima također treba poznavati i razumjeti:

razvojnu psihologiju djece i mladih

potrebe različitih dobnih skupina

trendove

teorije razvoja čitanja i promocije čitanja

umjetničke i kulturne mogućnosti

sadržaje u knjigama za djecu i mlade

sadržaje i ostalih medija koje nudi djeci i mladima

informacijske i komunikacijske tehnologije

Prostor

pretradicionalan?

preozbiljan?

premrtav?

prenemaštovit?

sterilan?

prostor& ozračje

udobno, ugodno, pristupačno, privlačno, zanimljivo i sigurno mjesto

prigodnog namještaja (visine polica, adekvatnih sjedalica, odraz sklonosti korisnika)

detalji, boje, rasvjeta, glazba, miris “ljubazna knjižnica” – knjižnica u funkciji korisnika

(učiniti raspored takvim da se korisnik može jednostavno i bez puno traženja pomoći snaći i koristiti građom; poruke u prostoru pozitivne, čak i “ne” “upakirati” ljubazno)

ne suviše uredno i sterilno, “kreativni nered” omogućiti njima da uređuju prostor

GrađaKriteriji za odabir i nabavu građe

raznolika, razvojno primjerena građa u svim formatima: tiskana (knjige, časopisi, stripovi, brošure), audiovizualna i elektronička (CD-i, DVD-i, kasete), igračke, edukativne igre, računala, softveri, pristup internetu

visoke kvalitete, primjerena dobi korisnika, suvremena, odraz raznolikih vrijednosti i mišljenja, odraz kulture lokalne zajednice, uvod u globalnu zajednicu

Usluge, programi, aktivnosti

ne razvijati usluge jer je “to dobro za knjižnicu”

te usluge trebaju služiti njima, biti njima zanimljive, prema njihovim željama krojene

informacija, kultura, cjeloživotno učenje, osobni razvoj, komunikacija

informacije za život

Informacijska pismenost i internet

Internaut? – uspješno & sigurno!

odgoj i edukacija prije svega, a ne kazne i zabrane

internet – prednosti i mane

“Upoznaj neprijatelja da bi ga znao svladati.” –učenjem protiv straha od nepoznatog

Knjižnični web za djecu i mlade

koji se obraća njima

koji izrađuju i ažuriraju oni

Oblici rada s djecom i mladima u knjižnici

Aktivnosti usmjerene na

– Promicanje čitanja

– Usvajanje raznih vrsta pismenosti

– Umjetnički odgoj

– Učenje (socijalno i kognitivno)

Moguća korelacija sa svim nastavnim područjima

– Druženje i zabava

– Kreativno provedeno slobodno vrijeme

Inozemni primjeri dobre prakse

Queens Borough Public Library -http://www.kidslinq.org/, http://www.teenlinq.org/: “Read-Down-Your-Fees”

Britanske knjižnice i BBC: “The Big Read”

Britanski “Born to Read”, talijanski “Nati per leggere”, singapurski “Born to Read, Read to Bond”…

Njemački “The Reading Ladder”

Korejske “Beautiful Grannies”

Norveški “Into the Text”

Međunarodni projekt “Books for All”

…

Domaći primjeri dobre prakse

KGZ: “Lektira na drugačiji način”

GK Marka Marulića Split: “Činimo pravu stvar – lektirom u borbi protiv nasilja među djecom”

GISKO: “Pssst..priča”, pidžama horror priče

KČ Fran Galović, Koprivnica: MIŠ; Knjige za bebe

DK Dubrovnik, NK Grad: “Od knjige do drame i obratno”

vinkovački online časopis “Male čarolije”

karlovačke tribine, zadarska “Svaštarnica”, riječki “Mladi za mlade”

“ČitAjmo, Rijeko!”

Međunarodni projekt “Djeca s ključićem oko vrata”

Knjižnica Sali, Dugi Otok

…

Programi

razgovori o knjigama

pričanje priča

debatne grupe i klubovi za raspravu

tematski okrugli stolovi

posjeti slavnih osoba

priredbe

programi u suradnji s drugim ustanovama i grupama

stvaralačke aktivnosti djece i mladih

igraonice

radionice

kvizovi ....

programi

Knjižnični program je njihovo pravo,

a ne “specijalni program”.

Aktivnosti

povremene(posjete razrednih i vrtićkih odjeljenja, izložbe, književni susreti, prigodne priredbe, obilježavanje važnih datuma…)

kontinuirane

(igraonice, radionice, tečajevi…)

mogućnosti

spremnost osoblja

raspoloživo osoblje

prostor

realne potrebe pojedine sredine

Što god radili s djecom i mladima...

osnovno načelo jest

s njima, a ne samo za njih

zašto?

Mi naučimo

10% od onoga što čitamo

20% od onoga što slušamo

30% od onoga što vidimo

50% od onoga što vidimo i čujemo

70% od onoga što izgovorimo

90% od onoga što izgovorimo i učinimo

Verona A. Magnesen

Timski rad

Timski rad

– zajednički cilj

– zajedničko ulaganje za postizanje cilja

– postignuti rezultati - uspjeh za sve

– osobna i zajednička odgovornost

Podjela rada

– zahtijeva suradničke vještine (radi postizanja zajedničkog cilja)

Što zahtijeva timski rad?(zahtjevi – prednosti)

međusobno pomaganje i ohrabrivanje međusobno uvažavanje – prihvaćanje drukčijeg mišljenja slušanje i obraćanje pažnje na drugoga izbjegavanje osobnih napada i uvreda obraćanje pažnje na svakog člana grupe svatko sudjeluje i čini najbolje što može pažnja se posvećuje temi radi se i raspravlja slijedeći ciljeve otvoreno se iznose problemi pridržavanje postavljenih pravila

prožimanje stručnih i socijalnih kompetencija (iz europskog Memoranduma o cjeloživotnom učenju)

10 zlatnih pravila važnih za timski rad

(prema Klippertu)

Kooperativne ili suradničke aktivnosti

Suprotno kompetitivnim oblicima – Natjecanje s drugima (protiv drugih)-kompetitivno

– Davati svoj prilog/maksimum za postizanje zajedničkog cilja -kooperativno

Bazira se na– teoriji malih skupina

– pozitivnom utjecaju iskustva na učenje (iskustveno učenje – osoba najuspješnije uči ako sama sudjeluje u stjecanju znanja)

– pozitivnoj međuovisnosti

Bolji rezultati nego kod individualnog učenja

Bitne prednosti:

razvoj sposobnosti rješavanja problema i sposobnosti zaključivanja

razvoj kritičkog mišljenja preuzimanje odgovornosti manje nediscipline veća motiviranost za učenje veća mogućnost za razvoj empatije razvoj humanih vrednota i međuljudskih vještina (tolerancija,

poštivanje drugih, ljubaznost) podizanje kvalitete odnosa među članovima grupe, veće

društvene kompetencije pomaže razvoju samopoštovanja

Suradnja s drugim ustanovama

Kulturna suradnja s drugim kulturnim ustanovama, udrugama, pojedincima

Obrazovna suradnja školske – narodne knjižnice

zajedničko planiranje

službeni sporazum o suradnji za provedbu zajedničkog plana

Društvena različiti suradnici na lokalnoj razini

ustanove, udruge, stručnjaci, volonteri, roditelji, prijatelji knjižnice

Suradnja školske i narodne knjižnice

zajedničko korištenje resursa

zajedničko podučavanje osoblja

kooperativni razvoj zbirki

suradnja pri planiranju programa

suradnja pri organizaciji lektire

suradnja pri podučavanju djece izradi referata, plakata..

organiziranje posjeta razreda narodnoj knjižnici

zajedničko promicanje čitanja i pismenosti

programi za upoznavanje djece s web-om

koordinacija elektroničkih usluga i mreža

zajedničko organiziranje posjeta književnika

Partneri u zajednici

– školska zajednica (unutar škole, druge škole)

– roditelji

– druge odgojno-obrazovne institucije/ustanove

– lokalne/regionalne vlasti, njihove specijalizirane službe, predstavnici politike (regionalnog planiranja, urbane politike, socijalne politike...)

– socijalne i zdravstvene službe

– narodne knjižnice, kulturne djelatnosti

– formalne i neformalne organizacije mladih

– predstavnici civilnog društva (naročito nevladine organizacije uključene u neformalno obrazovanje, kulturnu djelatnost, usmjerene na određene skupine, posebice marginalizirane)

– mediji

– predstavnici znanstvenih krugova

– .........

“Partnerski ugovor”

Što mi ulažemo (nudimo)

Što partner ulaže

Što mi očekujemo

Što partner dobiva

Što od toga ima krajnji korisnik (je li cilj u skladu s očekivanim rezultatom)

Planiranje usluga

tko?

što?

zašto?

kada?

gdje?

kako?

čime?

Mogući očekivani rezultati od partnerstva

povećanje broja korisnika/korisničkih skupina ili frekvencije korištenja

doprinos vlastitom profesionalnom razvoju i razvoju sredine

viša kvaliteta programa ugled u školi/javnosti transfer znanja prepoznatljivost u javnosti financijski prihod skretanje pažnje stručne javnosti i administracije na

problem

Zašto je partnerstvo nužno?

uvjet za kratkoročnu i dugoročnu učinkovitost i opstanak postignuća

maksimalna iskoristivost resursa

proširenje resursa

“dodana vrijednost” – ono što svatko ne može dati sam ali se stvara u zajedničkom radu

stimulativnost

doprinos javnoj vidljivosti/afirmacija u zajednici

stvaranje mreža podrške

Volonterstvo

volonterstvo izvana:Zakon o volonterstvu, obveze prema volonterima,

uvođenje volontera u svijet knjižnice (od nule)

volonterstvo iznutra:

osjećaj pripadanja, dobrovoljni rad zbog već stvorenih odnosa i poznatih razloga, prirodno stvoren knjižnični lobi

obični korisnik – potencijalni suradnik

sudjelovanje mladih

tinejdžeri volonteri

tinejdžeri savjetodavci

tinejdžeri “zastupnici”

marketing i promocija

sponzori

izdavačke kuće

kazališta, kina

klubovi za mlade

turističke agencije

grad, županija..

Suradnja s medijima

Redovno oglašavanje

Posebni pozivi (pressice, događanja…)

Posebne rubrike/emisije

“Što se nije objavilo, kao da se nije dogodilo.”

Jest za manju grupu sudionika, ali ne i za

zajednicu. Informacija nosi vijest koja dovodi

nove sudionike.

veliko oko nas prati...

Vrednovanje usluga

Nakon svega ipak ne smijemo zaboraviti

vrednovati

sami sebe,

svoje usluge i

rezultate rada...

neke dobre praksetipa “sve u jednom”

The Youth Library HOEB4U, Hamburg, Germany

medien@age - Die Neue Dresdner Jugendbibliothek / New Dresden Youth Library, Germany

The Seattle Public Library, USA

Los Angeles Public Library, USA

Queens Library for Teens, New York, USA

Planeta 11, Olsztyn, Poland

Young People’s Library, Bibliotheca Alexandrina, Alexandria, Egypt

Verging All Teens, Jurong Regional Library, Singapore

verbYL, Yeppoon, Queensland, Australia

Osnovne vrijednosti ovakvoga rada s djecom i mladima odražavaju se u:

zadovoljavanju njihovih potreba za komunikacijom

povećanoj djelotvornosti savladavanja vještina

jačoj motivaciji i osjećaju samopouzdanja

intenzivnom socijalnom učenju

pripremi za svijet rada

poticanju i razvoju sposobnosti potrebnih za demokraciju

Nekoliko savjeta za rad s djecom i mladima(i u knjižnici):

izoštrimo senzore i pružimo ruku

koristimo vući a ne gurati

zatražimo njihovu pomoć pod njihovim uvjetima

dokažimo svoju spremnost vremenom koje smo mislili da nemamo

budimo sigurnosna mreža, a ne zaštitni pokrivač

ostavimo vrata odškrinuta – zauvijek!

Za uzvrat dobit ćemo:

izučene i osamostaljene mlade voditelje vlastitih timova

više slobodnog vremena za ostvarivanje novih ideja

knjižnicu punu dobre vibracije

trenutke zadovoljstva koje nam nitko ne može uzeti

mlade suradnike koji će privući nove, i one koje mi sami nikada ne bismo uspjeli

««Knjižnice mijenjaju živote.»

Ne, knjižnice imaju ružne zidove, loše

osvjetljenje, brdo knjiga koje nitko nikad neće pročitati. Ne mijenjaju knjižnice živote, ljudi koji u njima rade to mogu.»

Patric Jones