Ptice lete na sve strane

Eko skupina 1.b

Vrapčići

• Rašireni su diljem svijeta, a najviše ih ima u Europi i Aziji. Vrlo se brzo prilagođavaju uvjetima zemalja koje nastanjuju, a neke vrste toliko su prilagodljive da ih se praktično može svrstati u pripitomljene ptice koje nimalo ne uznemirava čovjekova prisutnost.

Svejedi su, a za izgradnju gnijezda koriste sve

mogućnosti koje su im na raspolaganju - udubine u zidovima, napukla stabla, napuštena gnijezda većih

ptica, itd.

U Hrvatskoj i u nekim drugim zemljama obični

vrabac se naziva i vrapcem pokućarcem. U Americi

vrapca nazivaju engleskim vrapcem da bi ga

razlikovali od autohtonog američkog vrapca.

kos

• vrsta ptice koja originalno potječe iz Evrope, Azije i Sjeverne Afrike, a dovedena je i u Australiju i Novi Zeland.

• Spada u pjevačice.

Mužjak je crne boje perja, crno-smeđe boje nogu, a kljun je dug i žuto-crvene

boje. Ženka je smeđe boje s ponekom crnom mrljom i

prilično je neugledna. Nešto je svjetlije boje na trbuhu, koji

je posut mnoštvom pjegica smećkaste boje. Noge su joj

tanke i sivometalne boje sa 4 prsta na kojima se nalaze

sitne kandže.

Uglavnom živi uz šumarke, na livadama, u

gradovima itd.Kos je svejed koji se

uglavnom hrani insektima, puževima, crvima,

obožava iskopavati gliste u vrtovima, a dopunjava

prehranu i orasima, sjemenkama i

koštunjavim voćem. Zimi jede bobice koje ostaju po granama i razne sjemenke

koje nalazi.

roda

• ima dug i crven kljun. • Ima dug vrat i duge, crvene

i tanke noge. Perje joj je bijele boje, a na krilima se nalazi nešto dugog i crnog perja. Ženka i mužjak ne razlikuju se s obojenošću.

• Staništa su joj područja uz močvare, poplavne livade i vlažne šume. Let joj je spor.

Glasa se klepetanjem. Hrani se različitim malim

životinjama, kao što su kukci, svime onim što može uloviti.

U travnju ili svibnju savija veliko gnijezdo, u krošnji

stabla ili na krovovima kuća. Najčešće ima pet jaja. Oba roditelja sjede na jajima i

brinu se o mladima. Živi u srednjoj i istočnoj Europi.

svraka

• Svraka je lako prepoznatljiva crno-bijela ptica, iznimno dugog repa.

• Svraka se hrani kukcima, malim sisavcima, jajima i mladim pticama.

Ženka u gnijezdo snese od 5 do 8 jaja te na njima sjedi na njima

nekoliko tjedana. Iz njih se izlegu ptići koji

nemaju perje. Nakon nekoliko dana, ptići već imaju crno-bijelo perje.

galeb

• Galebovi su dugokrile ptice koje žive svugdje u blizini mora, ali isto tako i pored jezera i rijeka.

• Odrasle su ptice bijele sa sivim krilima, a mladi su sivo-smeđe boje. Noge i kljun s u prepoznatljivo žute boje.

Većina vrsta galeba su svežderi koji, već prema prilici, jedu živu hranu ili otpatke i strvinu. No ipak preteže životinjska hrana kao što su ribe, mekušci

raci ili bodljikaši, a ponekad i mali glodavci.

Galebovi su prilično glasne ptice, što se još pojačava jer su društvene, pa se

glasa više njih istovremeno. Svoje krikove

najčešće puštaju u nizu, jedan za drugim.

orao

• orlovi imaju velike i snažne zakrivljene kljunove za kidanje mesa, snažne i mišićave noge i velike panđe. Imaju i izrazito dobar vid koji im omogućava da ugledaju potencijalni plijen iz daljine.

Orlovi grade gnijezda na visokom drveću ili liticama. Mnoge vrste

nesu dva jaja, ali stariji, snažnij ptić često ubije mlađeg

brata ili sestru kada se izlegne. Dominantni ptić je obično ženka, jer su one veće od

mužjaka. Roditelji ne pokušavaju zaustaviti

ovo ubijanje.

golub

• Zbijene su građe, imaju kratak vrat, te kratke i uske noseve.

• Golublja gnijezda golubovi najčešće izrađuju od štapića pronađenih u prirodi. Na golubljim jajima za vrijeme inkubacije sjede i mužjak i ženka.

Golubovi se hrane sjemenjem, voćem i

biljkama. Za razliku od ostalih ptica,

proizvode vlastito mlijeko. Golublje

mlijeko ima vrlo visoke nutritivne vrijednosti, a roditelji njime hrane

svoje mlade.

papige

• Boja perja ovih ptica jako varira, od jednobojnih zagasito smeđih, pa do vrlo živih i sjajnih boja. Većina vrsta je uglavnom zelene boje s mrljama izraženih boja, svijetložute, crvene ili plave. Druge su većinom bijele i žute, a nekoliko ih je i plave boje.

Mogu biti dugi od 9 do 100 cm. Dok su neki graciozni, drugi su maleni i zdepasti. Izuzetno su vokalne ptice, s

uglavnom grubim i nemelodičnim glasovima. U

zatočeništvu neke vrste postaju vješte u vokalnom

izražavanju. Prvenstveno se hrane plodovima, sjemnjem,

pupoljcima, nektarom i peludom; ponekada jedu i

kukce.

guske

• Divlja guska je tipična ptica selica

• Guska se u Hrvatskoj većinom uzgaja uz rijeku Dravu, Savu i Dunav

Uvjet za držanje gusaka nije voda, već

trava, jer je guska tipična pašna domaća

životinja. Guske snesu u

proljeće običn9 12 – 15 jaja na kojima

odmah ostanu sjediti.Nakon 30 dana izvale

se guščići.

lastavice• Lastavice nastanjuju sve

kontinente osim Antarktike. Smatra se da potječu iz Afrike, jer tamo živi najviše vrsta. Također se pojavljuju na mnogim otocima.

• Karakteristika ovih ptica je njihova prilagođenost lovu za hranom u letu: kukce hvataju u zraku.

• Tijelo im je vitko, a krila uska. Kljun je kratak, a grkljan mogu široko otvoriti. Porodica obuhvaća 75 vrsta.

Lastavice su selice. Oblik repa im je vrlo specifičan i po njemu su dobili ime razni predmeti, pa i leptir lastin rep. Nekoliko vrsta je postalo ranjivo zbog ljudskih

aktivnosti na njihovim područjima, ali su mnoge druge

imale koristi od promjene okoliša i sada žive i blizu ljudi.

gavran

• U letu se glasno glasaju zvukom koji liči na šuplje korrk ili korkh. Gavran može vrlo dobro oponašati i glasove drugih vrsta. Može iznimno dobro imitirati ljudski govor.

Obični gavrani su stanarice. U vrijeme "udvaranja" koje je kod gavrana zimi, može ih se vidjeti

kako u paru u letu izvode akrobacije. Okrugla gnijezda

grade na stijenama ili stablima, a u novije vrijeme sve češće na dalekovodima. Ove ptice žive u

trajnim parovima, a isto gnijezdo koriste više godina. Na četiri do šest jaja pretežno leži

ženka, ali nakon što se ptiči izlegu, hrane ih i brinu o njima

oba roditelja.

labud

• Perje labudova je ili potpuno bijelo, ili je mješavina crnog i bijelog, pri čemu bijela varijanta može ponekad imati crne vrškove krila.

• Crni labudovi su jedina crna vrsta labudova. Imaju bijele vrškove krila i izraženo crveno obojene kljunove. Mužjaci i ženke su uvijek vrlo slični.

Raspon krila im može doseći dva metra, a mogu težiti 15 kilograma. Suprotno krilima, noge su im relativno kratke,

tako da labudovi na tlu djeluju prilično nespretno. No zato imaju vrlo snažne

letne mišiće pa mogu preletjeti i više od tisuću kilometara do svojih gnjezdišta

na sjeveru.Oba roditelja zajedno brinu o

mladuncima. Ostaju s njima do godine dana.

Navodi o životnom vijeku labudova su vrlo različiti. Kreću se od 19 pa do 50 godina, a dijelom i puno više od toga.

pingvin

• Pingvini su grupa ptica koje ne mogu letjeti

• Zbijeno tijelo s uskim ali snažnim perajama u koje su im se preoblikovala krila čini ih vrlo dobro prilagođenim životu u vodi.

Oči pingvina su građene da omoguće oštar vid

pod vodom.Pingini se na kopnu

međusobno sporazumijevaju

glasanjem zvukovima koji podsjećaju na zvuk

trube. Neki puštaju glasove poput

magarećeg revenja, pa se jedna vrsta i zove

magareći pingvin.

sova• sove su vrlo korisne ptice i u našoj

zemlji su zaštićena vrsta• U svijetu su danas poznate 134

vrste sova, od toga se u Europi gnijezdi 13 vrsta, u Hrvatskoj 10.

• treba znati da nisu sve sove isključivo noćne ptice! Naime, ima onih koje vole zoru i predvečerja, potom one koje su podjednako aktivne i danju i noću te one koju su čak nešto aktivnije danju.

Sova ima bešuman let. Ima i noge i prste obrasle perjem – ovo im

služi da budu još nečujnije prilikom obrušavanja na plijen. Osim toga, perje na nogama ih grije te štiti od ugriza plijena.

Sove su grabežljivice i jedu sve – glodavce, gliste, kukce, ali i

vodozemce i gmazove te druge ptice. Mnoge sove hrane se

isključivo jednom vrstom hrane. U Aziji, primjerice, postoji vrsta sove

koja jede isključivo ribu.

grlica

• Prilično je plašljiva ptica. Živi na Sredozemlju, u južnoj i srednjoj Europi. Rado boravi pokraj vode. U Aziji je prilično rjetka, a kod nas se može ponekad naći u tolikom broju da čini štetu. Selica je te se seli u listopadu. Zimu provodi u Africi, u područjima južno od Sahare.

Boja joj je sivkastosmeđa. Sa strane na vratu ima pet crnih pruga

omeđenih srebrnastobijelom bojom. Guša i gornji dio grudi su joj crveni kao vino, a ostali dijelovi doljnjeg dijela tijela su plavkastosmeđi, te

prelaze mjestimično u smeđebijelu boju. Hrbat je mrkosive boje, a

pokrovna pera na leđima su pretežno riđe boje. Dugačka je od 26 do 30 cm,

raspon krila joj je 50 cm, a dužina repa 12 cm. Teška je oko 300 grama. Uzgaja se i pripitomljena u kavezima zbog ugodnog gugutanja. Kljun joj je crne boje, a noge jarkocrvene. Glas

joj je veoma ugodan i lijepo odzvanja kroz šumske udoline.