psihologija učenja i poučavanja

31
PEDAGOŠKA PSIHOLOGIJA (skripta - pitanja, odgovori 2005./'06.) 1. Kojih se etičkih principa treba pridržavati u istraživanjima iz područja psihologije obrazovanja? Istraživanje ni na koji način ne smije naškoditi sudionicima – treba pokušati naći način da se ne naudi sudionicima, ako to nije moguće treba se zapitati da li su ti rezultati zaista tako važni da daju pravo na provedbu istraživanja unatoč mogućim poslijedicama. Istraživač mora osigurati tajnost individualnih podataka – istraživač je trajno odgovoran za tajnost prikupljenih podataka ako ispitivanje nije anonimno. Istraživač ne smije varati sudionike – kad je god to moguće valja koristiti metode koje ne zahtjevaju obmanjivanje ispitanika, i treba što prije dati potrebna objašnjenja i stvarna svrha istraživanja, ako su obmanuti. Kad je riječ o ispitivanju djece, treba naglasiti da istraživači trebaju imati roditeljsku odnosno skrbničku suglasnost za sudjelovanje djece u istraživanju djeca ne smiju biti prisiljena, istraživač se ne smije roditeljima predstavljati kao savjetovatelj i mora držati u tajnosti informacije dobivene od djeteta u povjerenju. 2. Navedi i ukratko objasni etape kroz koje prolazi svako istraživanje. Etape kroz koje prolazi svako istraživanje: Identifikacija i definiranje problema istraživanja – problem istraživanja mora biti takav da ga je moguće ispitati znanstvenim metodama, te ga je važno prvo jasno i precizno formulirati. Nakon što istraživač zaključi da je problem moguće znanstveno provjeriti, postavlja hipoteze o njegovu rješenju. HIPOTEZE su pretpostavke, odnosno provizorni odgovori na postavljeno pitanje. Testiranje postavljenih hipoteza – kad su hipoteze postavljene, treba ih provjeriti, a za provjeru treba: a) utvrditi istraživački pristup i definirati nacrt istraživanja b) odrediti uzorak ispitanika na kojemu će se ispitivanje provoditi c) definirati metode prikupljanja podataka. Provjera zaključaka istraživanja – kad je ispitivanje provedeno, valja interpretirati dobivene rezultate. Mogu biti u skladu s postavljenim hipotezama, a ponekad dobiveni rezultati nisu u skladu s očekivanjima. 3. Koje su prednosti i nedostaci eksperimenta u prirodnim uvjetima u odnosu na eksperiment u laboratoriju? LABORATORIJSKI EKSPERIMENTI provode se obično u vrlo strogo kontroliranim uvjetima gdje je moguće s većom sigurnošću tvrditi da su promjene u zavisnoj varijabli (varijabla-promjenjiva pojava) direktna posljedica eksperimentalne manipulacije nezavisnom varijablom. Događa se da dobiveni rezultati nisu primjereni situacijama u svakodnevnom životu. EKSPERIMENTI U PRIRODNIM UVJETIMA obično imaju slabiju kontrolu relevantnih činitelja koji su osim nezavisne varijable mogli djelovati na zavisnu varijablu. No to su eksperimenti čija su trajanja duža, odvijaju se u stvarnom okruženju u realnom društvenom okruženju i rezultati su važni za praksu. 4. Što je hipoteza? Navedi jedan primjer. Hipoteza je pretpostavka, odnosno provizorni odgovor na postavljeno pitanje. Primjer: Zamislimo da želimo ispitati kakav je odnos između korištenja vizualnih pomagala u poučavanju i količine gradiva koju su učenici zapamtili. Tu možemo imati dvije hipoteze. Jedna bi glasila: (NUL – HIPOTEZA) uporaba vizualnih pomagala u poučavanju i količina zapamćenog gradiva nisu u međusobnom odnosu, tj. učenici će zapamtiti jednaku količinu gradiva bez obzira koristi li učiteljica vizualna pomagala

Upload: kristina-kljucaric

Post on 03-Sep-2015

98 views

Category:

Documents


11 download

DESCRIPTION

Skripta iz kolegija Psihologija učenja i poučavanja

TRANSCRIPT

PEDAGOKA PSIHOLOGIJA

(skripta - pitanja, odgovori 2005./'06.)1. Kojih se etikih principa treba pridravati u istraivanjima iz podruja psihologije obrazovanja? Istraivanje ni na koji nain ne smije nakoditi sudionicima treba pokuati nai nain da se ne naudi sudionicima, ako to nije mogue treba se zapitati da li su ti rezultati zaista tako vani da daju pravo na provedbu istraivanja unato moguim poslijedicama. Istraiva mora osigurati tajnost individualnih podataka istraiva je trajno odgovoran za tajnost prikupljenih podataka ako ispitivanje nije anonimno. Istraiva ne smije varati sudionike kad je god to mogue valja koristiti metode koje ne zahtjevaju obmanjivanje ispitanika, i treba to prije dati potrebna objanjenja i stvarna svrha istraivanja, ako su obmanuti. Kad je rije o ispitivanju djece, treba naglasiti da istraivai trebaju imati roditeljsku odnosno skrbniku suglasnost za sudjelovanje djece u istraivanju djeca ne smiju biti prisiljena, istraiva se ne smije roditeljima predstavljati kao savjetovatelj i mora drati u tajnosti informacije dobivene od djeteta u povjerenju.2. Navedi i ukratko objasni etape kroz koje prolazi svako istraivanje.Etape kroz koje prolazi svako istraivanje: Identifikacija i definiranje problema istraivanja problem istraivanja mora biti takav da ga je mogue ispitati znanstvenim metodama, te ga je vano prvo jasno i precizno formulirati. Nakon to istraiva zakljui da je problem mogue znanstveno provjeriti, postavlja hipoteze o njegovu rjeenju. HIPOTEZE su pretpostavke, odnosno provizorni odgovori na postavljeno pitanje.

Testiranje postavljenih hipoteza kad su hipoteze postavljene, treba ih provjeriti, a za provjeru treba: a) utvrditi istraivaki pristup i definirati nacrt istraivanja

b) odrediti uzorak ispitanika na kojemu e se ispitivanje provoditi

c) definirati metode prikupljanja podataka.

Provjera zakljuaka istraivanja kad je ispitivanje provedeno, valja interpretirati dobivene rezultate. Mogu biti u skladu s postavljenim hipotezama, a ponekad dobiveni rezultati nisu u skladu s oekivanjima.3. Koje su prednosti i nedostaci eksperimenta u prirodnim uvjetima u odnosu na eksperiment u laboratoriju?

LABORATORIJSKI EKSPERIMENTI provode se obino u vrlo strogo kontroliranim uvjetima gdje je mogue s veom sigurnou tvrditi da su promjene u zavisnoj varijabli (varijabla-promjenjiva pojava) direktna posljedica eksperimentalne manipulacije nezavisnom varijablom. Dogaa se da dobiveni rezultati nisu primjereni situacijama u svakodnevnom ivotu.

EKSPERIMENTI U PRIRODNIM UVJETIMA obino imaju slabiju kontrolu relevantnih initelja koji su osim nezavisne varijable mogli djelovati na zavisnu varijablu. No to su eksperimenti ija su trajanja dua, odvijaju se u stvarnom okruenju u realnom drutvenom okruenju i rezultati su vani za praksu.4. to je hipoteza? Navedi jedan primjer.Hipoteza je pretpostavka, odnosno provizorni odgovor na postavljeno pitanje.

Primjer: Zamislimo da elimo ispitati kakav je odnos izmeu koritenja vizualnih pomagala u pouavanju i koliine gradiva koju su uenici zapamtili. Tu moemo imati dvije hipoteze. Jedna bi glasila: (NUL HIPOTEZA) uporaba vizualnih pomagala u pouavanju i koliina zapamenog gradiva nisu u meusobnom odnosu, tj. uenici e zapamtiti jednaku koliinu gradiva bez obzira koristi li uiteljica vizualna pomagala ili ne. A druga bi hipoteza glasila: (AFIRMATIVNA HIPOTEZA) uporaba vizualnih pomagala u pouavanju dovodi do poveanja koliine zapamenog gradiva.

5. Zamislite istraivanje koje ispituje utjecaj vizualnih pomagala na koliinu gradiva koje su uenici usvojili. Kako biste proveli eksperimentalno istraivanje? to bi bila nezavisna, a to zavisna varijabla i kako bise ih mjerili?Zavisna varijabla koliina zapamenog gradiva.Nezavisna varijabla vizualna pomagala.Funkcija eksperimenta koliki nivo nezavisne varijable utjee na zavisnu.U eksperimentalnom istraivanju treba se provjeriti kakav je utjecaj nezavisne varijable na zavisnu, u ovom sluaju kako vizualna pomagala utjeu na koliinu gradiva koje uenici usvoje. To istraivanje bih provela tako da bih uzela uenike nekoliko razreda, uzela bih neke prosjene i neke dobre uenike (konzultirala bih se s uiteljicom), te bi ih podijelila u dvije grupe. Jednoj grupi uenika bi odrala sat na temu neke nastavne jedinice sa vizualnim pomagalima, a drugoj bi grupi odrala potpuno isti takav sat samo to ne bih koristila vizualna pomagala. Na kraju sata bi i jednoj i drugoj grupi postavila nekoliko pitanja vezanih uz gradivo te bi na temelju njihovih odgovora zakljuila koliki je utjecaj nezavisne na zavisnu varijablu, odnosno koliki je utjecaj vizualnih pomagala na koliinu gradiva koje su uenici usvojili.6. Pretpostavimo da elite ispitati stavove studenata Sveuilita u Zagrebu prema Internetu. O emu sve morate voditi rauna ako elite formirati reprezentativan uzorak?

Moramo voditi rauna o tome da su svi ispitanici studenti Sveuilita u Zagrebu. Ne moemo meu ispitanike uzeti umirovljenike ili primjerice studente Sveuilita u Osijeku jer se ipak ele ispitati stavovi studenata Sveuilita u Zagrebu, a ne u Osjeku ili primjerice stavovi umirovljenika. Da bi formirali reprezentativan uzorak onda uzorak mora to tonije predstavljati (reprezentirati) populaciju iz koje je odabran, a to su u naem sluaju studenti Sveuilita u Zagrebu.7. Koje su posljedice visoke ispitne anksioznosti kod uenika i studenata?ISPITNA ANKSIOZNOST najee se odreuje kao stanje uzbuenosti, napetosti, osjeaja neugode i zabrinutosti koja se javlja u ispitnim situacijama, nakon njih i pri njihovom zamiljanju i oekivanju.

POSLJEDICE visoke ispitne anksioznosti kod uenika i studenata:

postiu najloije rezultate na testovima i ispitivanju kada im je jako stalo da postignu dobar rezultat i kada je naglaeno vrednovanje njihovog uratka,

to su zadaci tei i sloeniji to su njihovi rezultati loiji,

tee se odluuju na pogaanje tonog rjeenja pitanjima s vie ponuenih odgovora. Tako postiu slabije rezultate jer se pogaanjem na osnovi sluaja moe dobiti odreeni broj bodova,

ee gube godinu ili naputaju studij te postiu nii prosjek ocjena u odnosu na osobe slinih kognitivnih sposobnosti, ali niske ispitne anksioznosti,

najloije rezultate postiu na usmenom ispitivanju,

imaju puno ometajuih misli koje oteavaju proces prisjeanja i rjeavanja problema, panja je usmjerena na vlastite fizioloke i emocionalne reakcije (znojenje, panika,...), a ne na zadatak.8. Kako smanjiti ispitnu anksioznost kod uenika?

Treba izbjegavati vremenski pritisak ako nije nuan za vjetinu ili znanje koje ispitujemo ili pouavamo,

kada komentiramo rezultate testa ili ispitivanja, naglasimo kako dajemo ueniku povratne informacije o tome to je uinio dobro, a to loe i da je to vanije od same ocjene, naglasimo da su test i ispitivanje prilika da uenici vide koliko su napredovali u znanju ili vjetini, a ne mjera uenikovih sposobnosti,

u odreenim situacijama treba rei uenicima da je neto trenutno iznad njihovih mogunosti i da se s toga ne trebaju zabrrinjavati ako u tome ne uspiju,

treba koristiti predispitivanje kako bi se uenici navikli na neuspjeh i da imaju s im usporediti svoj rezultat na pravom testu,

trebamo pouiti uenike vjetinama upravljanja stresom te vjetinom i stavovima potrebnim za uspjeh na testiranju.9. Na koje dvije kategorije se mogu podijeliti strategije suoavanja sa stresom zbog neuspjeha i koje strategije spadaju u pojedinu kategoriju?

Uenici koji primjenjuju ove strategije imaju bolji kolski uspjeh i vie samopotovanja.

Strategije usmjerene na rjeavanje problema (popravljanje ocjena)

preuzimanje odgovornosti

socijalna podrka

traenje pomoi od roditelja

Strategije usmjerene na smanjenje neugodnih emocija (kad se dobije loa ocjena)

izraavanje ljutnje

traenje utjehe i zaboravljanje

neadekvatne reakcije

bavljenje drugim aktivnostima.

10. Kako vole uiti introvertirana, a kako ekstravertirana djeca? Kako treba biti organizirana nastava, a da se zadovolje potrebe i jednih i drugih uenika?Tipini ekstravert je osoba koja voli promjene i raznolikost i usmjerena je prema ljudima i dogaajima oko sebe, dok je introvertiranoj osobi vanija stabilnost i njen unutarnji svijet osjeaja i razmiljanja.

Ekstravertirani uenici (obino bolji uenici u osnovnoj koli) vole:

nestrukturirano uenje

uiti u grupi i kroz razne aktivnosti.

Introvertirani uenici (obino bolji u srednjoj koli i na fakultetu) vole:

strukturirano uenje

uiti u miru i imati jasno odreene zadatke.

( s toga uiteljice moraju imati to na umu i organizirati tako nastavu da uvrste zadatke i za jedne i za druge kombinirano. 11. Kako pomoi slabovidnim uenicima, uenicima sa smetnjama sluha, uenicima koji mucaju, uenicima s jezino-govornim smetnjama, mentalno lako zaostalim uenicima, uenicima s tekoama u uenju, hiperaktivnim uenicima, uenicima s tekoama u ponaanju (ako ima vie od 5 naina dovoljno je navesti pet)? SLABOVIDNI UENICI

ovisno o stupnju slabovidnosti sjediti blizu uiteljice ili ploe

u uionici ne smije biti opasnih prepreka

valja smanjiti nepotrebnu buku u razredu

pri izvoenju pokusa valja im dopustiti da se priblie radnom stolu

uiteljica ne smije napustiti uionicu , a da ne upozori uenike na to slabovidnost ne smije biti izgovor za slabo postignue

vrata moraju biti posve zatvorena ili irom otvorena

potreban materijal valja stavljati na isto mjesto kako bi ga uenik lako dohvatio

UENICI SA SMETNJAMA SLUHA

treba sjediti u prednjem dijelu razreda da to bolje vidi uiteljicu i njeno lice govoriti ako je mogue na razini uenikovih oiju

upute za rad davati okrenuti prema razredu

vane dijelove gradiva pokazati na grafoskopu

govoriti u kraim reenicama

da se ne govori u isti glas

uitelj mora govor pratiti prikladnim neverbalnim znakovima

UENICI KOJI MUCAJU

prozivati uenike prije odgovaranja

usmjeriti se na sadrtaj onoga to govore, a ne na izgovor

zadavati im vie pismenih zadataka

ne dopustiti da im to bude izgovor za slabije postignue ili za izbjegavanje kolskih aktivnosti

omoguiti da to vie govore u situacijama koje im stvaraju manje tekoa

uz suradnju roditelja uputiti uenika na logopedske vjebe

ne proglaavati ih mucavcima

UENICI S JEZINO-GOVORNIM SMETNJAMA

voditi biljeke o djetetovu napretku u govornom izraavanju u razredu

brigom o tome da dijete redovito odlazi na govorne i jezine vjebe

poticanjem izraavanja i na druge naine: pismeno, slikom ili pokretom

umjerenou na proirenje djetetova rjenika i poticanjem stvaranja novih pojmova

MENTALNO LAKO ZAOSTALA DJECA usmjeriti na poduku u stjecanju temeljnih vjetina

omoguiti uenje i uvjebavanje na konkretnim primjerima

gradivo treba izlagati u manjim dijelovima zadavajui im kratke upute za rad

povratne informacije trebaju biti ee, a esto valja provjeravati i njihov uradak

treba im dati vie vremena za svladavanje zadataka

gradivo treba kreativno prilagoditi uenikovim mogunostima

uklanjati izvore ometanja iz okoline

ne treba im pomagati u stvarima koje mogu sami izvoditi

UENICI S TEKOAMA U UENJU

pouavanje treba poeti na razini spremnosti za uenje u posebnom podruju, a ne na razini opih potencijala

zadatke prilagoditi da omoguuju postizanje poetnog uspjeha

zadavati krae zadatke i davati neposredne povratne informacije

uvjebavanje temeljnih vjetina kako bi se savladale perceptivne smetnje

esto treba provjeravati razumjevanje gradiva

valja davati dovoljno vremena za odgovaranje

vano je ranije prepoznati vrstu smetnje koja dovodi do tekoe u uenju

HIPERAKTIVNI UENICI

uvjebavanje zadataka ili vjetina (itanja, pisanja, crtanja) u malim koracima

uvjebavanje procesa u uem podruju na zadacima usmjeravanja i zadravanja panje

kombinacija uvjebavanja zadatka i procesa, npr. uvjebavanje perceptivne diskriminacije na brojkama i slovima, a ne na besmislenim likovima

UENICI S TEKOAMA U PONAANJU

jasno uspostaviti pravila ponaanja i ophoenja u razredu i koli

paljivo birati potkrepljenja za poeljno ponaanje

suradnja s ostalom djecom, da ona svojim odobravanjem ne potiu nepoeljno ponaanje

ukljuiti uenike sa smetnjama u ponaanju u socijalizacijske grupe u kojima se ue socijalne i kognitivne vjetine kao to su: kontrola izraavanja emocija, empatinosti, suzdravanje od impulsivnog ponaanja, sagledavanje okoline i tueg ponaanja kao bezopasnog

upotrebljavati strategije u kolskim aktivnostima koje smanjuju osjeaj manje vrijednosti, nauenu bespomonost i pojaavaju pozitivnu sliku o sebi

12. Koliki postotak je u populaciji nadarene djece, a koliki djece s posebnim potrebama?

Postotak nadarene djece u populaciji je 4 do 6 %, a postotak djece s posebnim potrebama se kree negdje izmeu 10 i 15 %.13. Kako uiteljica moe pridonijeti boljoj integraciji djece s posebnim potrebama u redovne razrede? Navedi i ukratko objasni.Uiteljica:

unaprijed poblie upoznaje prirodu djetetove smetnje ali i njegove jake strane priprema uenike u razredu na dolazak takvog uenika predvia mogue reakcije uenika u razredu

utvruje uenikovo uvjerenje u vlastite sposobnosti uenja i njegove mogue reakcije na kolske zadatkeUz prvi susret prije uvoenja uenika u razred, u svrhu boljeg upoznavanja s njim ili njom, vano je prikupiti i podatke o stupnju zabrinutosti i o negativnim stavovima i reakcijama ostalih uenika. Informacije se mogu prikupiti temeljem psiholokog testiranja i u razgovoru s djetetovim roditeljima i starateljima. Pri planiranju rada s djetetom vano je uoiti djetetove jake strane jer e to omoguiti stjecanje pozitivnih iskustava sa kolom, a uspjeh u jednom podruju motivirat e dijete da se vie napregne u podrujima u kojima razmjerno zaostaje.14. Navedi kako se mogu kategorizirati djeca s potekoama u ponaanju.

Djeca s potekoama u ponaanju mogu se svrstati u etiri skupine:1. Djeca kod kojih se poremeaj u ponaanju oituje u suprotstavljanju autoritetu, neprijateljskim osjeajima, nedostatku osjeaja krivnje.

2. Anksiozna i povuena djeca koja su plaljiva, pokoravajua, osjetljiva, pretjerano ovisna o drugima i sklona potitenosti. Ta su djeca esto sklona pesimizmu, niskog su samopotovanja, a mnoga pate od nauene bespomonosti.

3. Socijalno nezrela djeca: nezainteresirana, nespremna na suradnju.

4. Socijalizirano-agresivna djeca s tekoama u ponaanju ali prihvaena od vrnjaka, esto sklona delikventnom ponaanju, uzimanju droga. Meu njima se esto pojavljuju voe maloljetnikih bandi.15. Na kojim pretpostavkama poiva akceleracija u obrazovanju darovitih?

AKCELERACIJA svladavanje obrazovnog programa bre i/ili u mlaoj dobi nego to je to uobiajeno. Ideja o akceleraciji poiva na tri pretpostavke: Daroviti uenici razlikuju se od vrnjaka po brzini kojom usvajaju znanje.

Bre svladavanje programa bolje e udovoljiti obrazovnim potrebama darovitih.

Sadraji propisanih programa prikladni su i za darovite, ali nisu im dostupni zbog dobne/razredne barijere, tj. djeca idu u nii razred zbog kronoloke dobi, a njihovim obrazovnim potrebama odgovarao bi sadraj programa vieg razreda.16. U emu je prednost obogaenja programa pred akceleracijom u obrazovanju darovitih?

Obogaenje programa je pristup koji ukljuuje ideje vezane uz akceleraciju da darovito dijete ui bre i da e bre svladavanje programa bolje udovoljiti potrebama djeteta. Neki smatraju da akceleracija nee zadovoljiti potrebe darovitih te je prednost obogaenja programa pred akceleracijom u tome to je uobiajeni sadraj kolskih predmeta ogranien i premonoton darovitim uenicima. Darovitim uenicima sadraj predmeta mora biti obogaen mogunostima za primjenu i elaboraciju znanja.. pouavanje treba ii u veu dubinu, tj. temu treba obraditi detaljnije i svestranije nego to je to uobiajeno.17. Sastavite dva zadatka koji ispituju konvergentno miljenje.

Konvergentno miljenje je ono koje dovodi do jednog naina rjeenja problema. Zadaci konvergentnog miljenja su npr. zadaci u klasinim testovima inteligencije (''AKO JE IVAN VII OD PETRA, A PETAR VII OD DAMIRA, TKO JE VII IVAN ILI DAMIR?'') ili klasinim ispitima znanja (''KOJI JE GLAVNI GRAD REPUBLIKE HRVATSKE?'').18. Sastavite dva zadatka koji ispituju divergentno miljenje.

Divergentno miljenje zahtjeva da se na problem odgovori na nove i orginalne naine, usmjereno je na vie rjeenja. Npr. ''KAKO SE SVE MOE UPOTRIJEBITI OLOVKA OSIM ZA PISANJE?'' ili ''KAKO BI IZGLEDAO SVIJET DA SMO SVI JEDNAKO VISOKI?''.19. Kako uiteljica loim uenicima moe prenijeti svoje oekivanje uspjeha i potaknuti ih na uenje?

Uiteljica treba:1. Razvijati vjetine pomou smislenih zadataka mnoge uiteljice (u najboljoj namjeri) stavljaju pretjerani naglasak na razvijanje vjetine koja je kod loeg uenika slabo razvijena. Primjerice uenika koji loe ita tjeraju na itanje usmjeravajui ga na njegove pogreke tijekom itanja. Na taj je nain uenik usmjeren na to kako e pravilno proitati tekst, a ne na smisao onoga to ita. U takvom bi sluaju uiteljica trebala ueniku omoguiti i itanje iz zadovoljstva (zanimljive kratke prie ili neto to uenik voli).2. Tretirati svakog loeg uenika kao osobu za sebe svaki lo uenik ima razvijen vlastiti stil suoavanja s neuspjehom. Uiteljica ga treba prepoznati kako bi kod uenika mogla poticati efikasnije ponaanje. Kada uiteljica otkrije uenikovu nedjelotvornu strategiju suoavanja s neuspjehom, mora sustavno nagraivati i pohvaljivati ponaanje koje je suprotno od toga. Pritom mora biti svjesna da to nije ni kratak ni lagan zadatak. Ponaanje koje se ustalilo nije lako promijeniti.

3. Povezati uspjeh s ulaganjem truda jedan od najvanijih zadataka uiteljice je da omogui uenicima da shvate vezu izmeu ulaganja napora i uspjeha, a neki od naina su:

raspravljanje s uenicima o zadacima koje nisu uspjeno obavili te o moguim uzrocima toga,

treba traiti uenika da sam procjeni koliko mu vremena treba za neki zadatak, a nakon zavretka zadatka obavijestiti ga koliko mu je zapravo vremena trebalo, pomoi uenicima da razlikuju zadatke koje mogu uspjeno obaviti od onih koje ne mogu,

traiti od uenika da prije nego vide rezultate testa sami procjene na koliko su pitanja tono odgovorili i koju bi ocjenu mogli dobiti.

4. Staviti naglasak na pomo, a ne na suosjeanje mnoge uiteljice loim uenicima postavljaju lake zadatke i pokazuju da od njih niti ne oekuju vie. To nikako ne pomae ve donosi vie tete nego koristi. Svakom ueniku treba postavljati zahtjevne zadatke, ali takve u kojima uz trud i pomo moe uspjeti.

5. Omoguiti ueniku javni uspjeh loim uenicima povremeno treba omoguiti da pred drugima u razredu postignu uspjeh u nekom zadatku.20. to se moe uiniti u razredu kako bi se smanjile negativne uenike strategije usmjerene izbjegavanju osjeaja neuspjeha?

Uiteljica moe uiniti slijedee: Uiti uenike natjecanju sa samim sobom u pretjerano natjecateljskoj atmosferi koja vlada u koli veliki je dio uenika i uenica svjestan da ne moe biti najbolji i stoga odustaju od uenja. Zato je vrlo vano razvijati natjecanje sa samim sobom, tj. osim apsolutnog vrednovati i relativni napredak svakog uenika. Koristiti suradniko uenje to je uenje u kojem se ui u timovima sastavljenim od dobrih i od loih uenika. Ocjenjuje se ne samo rad pojedinca, nego i itavoga tima.

Nauiti uenike da dijele zadatke na manje dijelove ovo je potrebno kako bismo nauili uenike da ne postavljaju previsoke ili preniske ciljeve i tako sami sebi onemoguavaju u postizanju uspjeha.

Davati zadatke primjerene teine i povezati ulaganje napora s uspjehom ako su zadaci ueniku preteki on kikad nee imati doivljaj uspjeha i vrlo brzo e se prestati truditi. Slino je i s prelaganim zadacima za koje ne treba ulagati trud. Osjeaj uspjeha (a to je najjai motivator) imamo kad rijeimo teak problem zbog kojega smo se morali truditi.

Ne izjednaavati sposobnost s osobnom vrijednou bez obzira na sposobnost uenika, nikada ih ne treba izjednaavati s njihovom osobnom vrijednou. To to je netko sposoban, ne znai da je kao ovjek bolji od nekoga tko je manje sposoban.

21. Navedi i ukratko objasni dvije glavne ciljne orijentacije kod uenja.

a) usmjerenost na uenje intrizina motivacija i usmjerenost na zadatak, ele unaprijediti svoje sposobnosti, to bolje nauiti i razumijeti naueno (intencionalni pristup).b) usmjerenost na izvedbu ekstrinzina motivacija, cilj je pokazivanje sposobnosti drugima, a ne znanje (samojaavajui pristup), tee mogu demonstrirati svoje visoke sposobnosti i dobiti pozitivne procjene od strane drugih ljudi.22. Opii uenika usmjerenog na uenje i uenika usmjerenog na izvedbu.

Uenici usmjereni na uenje:

smatraju kako je glavni cilj kolovanja postizanje kompetencije u onome to se ui u koli skloni su birati tee i izazovne zadatke

kad naiu na prepreke, pokuavaju i dalje, tako da njihova motivacija pa i uinak rastu

kad doive neuspjeh smatraju kako njihova strategija uenja nije bila dobra i kako je treba promjeniti

vode rauna o tome koliko mogu nauiti bez usporeivanja s drugima

shvaaju uiteljicu kako osobu koja im moe pomoi i dati korisne informacije

Uenici usmjereni na izvedbu:

motivirani su eljom da dobiju pozitivnu ocjenu svoga rada (ili izbjednu negativnu)

brinu se o tome hoe li dobiti dobre ocjene, biraju lake sadraje i izbjegavaju izazove

kad naiu na prepreke uglavnom brzo odustaju

svoje sposobnosti procjenjuju niskima skloni su se prepustiti osjeaju bespomonosti jer ne vjeruju kako imaju anse dobiti dobre ocjene

vide uiteljicu kako suca koji ne vrednuje njihov individualni napredak, nego ih usporeuje s drugim uenicima23. to je intrinzina, a to ekstrinzina motivacija? Navedi po jedan primjer za obje vrste motivacije.

INTRINZINA MOTIVACIJA odgovor je na unutarnje uenikove potrebe kao to su radoznalost, potreba za znanjem, osjeaji kompetencije te rasta i razvoja (uenik se ukljuuje u dodatnu nastavu iz novog predmeta nevezanog za gradivo koje ui).EKSTRINZINA MOTIVACIJA odnosi se na motivaciju koja svoj izvor ima izvan uenika, primjerice dobar rezultat na testu, ocjene, uiteljiina pohvala, diploma ili medalja i druge nagrade (uenje nezanimljivog gradiva za viu ocjenu).24. Kako se moe poveati ekstrinzina motivacija uenika u razredu?

Ekstrinzina motivacija povezuje uspjeno izvoenje zadataka s posljedicama do kojih je uenicima stalo. Temelji se na: - potkrepljenjima (nagrade-pohvala, ocjene) - povratnim informacijama (moraju biti jasne i specifine)

- nagrade koje u samom zadatku inae ne postoje.

Posljedice koje uenici najee ele su naravno, dobre ocjene, ali to mogu biti i materijalne nagrade, doputenje uenicima da se bave nekom aktivnou koju vole, simbolike nagrade, pohvale i drutvene nagrade, te nagrade koje daje uiteljica.

25. Navedi jednu dobru i jednu lou pohvalu za rad uenika i obrazloi zato je dobra, odnosno zato nije.

Kada pohvaljuju i nagrauju uenike uiteljice bi se trebale usmjeriti na zalaganje uenika, a ne na njihove sposobnosti. Glavna funkcija pohvale je poticanje adekvatnog ponaanja uenika, a slui i kao informacija uenicima o tome to su dobro uinili. Na primjer: ''Drala si se teme piui sastav'' to je dobra pohvala jer je specifina. Ona naglaava to je specifino uenik dobro uinio pa je stoga to djelotvorna pohvala. ''Sastav je odlian'' to nije dobra pohvala, openita je pa je stoga i nedjelotvorna pohvala.

26. Navedi jedan primjer kako bi mogli potaknuti radoznalost uenika (a da primjer nije iz udbenika).

Npr. moemo postaviti neki smijean matematiki zadatak ili ga primjerice otpjevamo. Isto tako moemo jednog uenika poslati u knjinicu da sazna znaenje imenice, a ostalim uenicima u razredu kaemo definiciju i zadamo im zadatak da izmisle jednu rije pod uvjetom je imenica i nacrtaju je. Kada se uenik vrati iz knjinice tada kae definiciju imenice koju je pronaao, a uenici jedan po jedan izgovaraju rijei koje su napisali. Tada drugi uenik uz nau pomo govori da li je to imenica ili ne, a tko je dobro napravio, dakle ija je rije imenica taj stane na stolac.27. Objasni kako se moe poveati intrinzina motivacija kod uenika.

Uiteljica bi trebala u svakodnevni rad ukljuiti one aktivnosti i sadraje koji su zanimljivi veini uenika:

a) prilagoavanje onoga to se ui uenikim interesimab) uvoenje novosti i raznolikosti u nastavu

c) aktivno sudjelovanje uenika i brze povratne informacije

d) poticanje radoznalosti

e) povezivanjem onoga to se ui sa osobnim ivotom uenika

f) pomaganje uenicima u postavljanju vlastitih ciljeva

28. Objasni ILE metodu ocjenjivanja. to se eli postii ovom metodom?

METODA INDIVIDUALNIH OEKIVANJA metoda nagraivanja uenika za napredak, a ne apsolutni uinak, jer svi uenici mogu napredovati ako se trude, ali ne mogu svi dobiti najbolje ocjene. Ovom se metodom eli postii da se uenici trude i tako vie i kvalitetnije ue dobivajui povratnu informaciju o svom napretku. Svaki tjedan se provjerava znanje uenika barem jednim kratkim testom od 10-ak pitanja. Na svakom testu je mogue postii 100 bodova, rezultati se odreuju odmah nakon testiranja i to da uenici zamjene testove, a uiteljica ita tone odgovore, uenici mogu pregledati svoje testove i s uiteljicom raspraviti o pitanjima.

Poetni temeljni rezultati prosjeni rezultat uenika na prolim testovima.

Bodovi napretka daju se prema napretku u odnosu na prole rezultate (od 0 do 3 boda).

Povratna informacija uenicima broj bodova mora biti naznaen na testu, a testovi uenicima vraeni to prije, oni koji su dobili 2 ili 3 boda dobivaju potvrde. Ako roditelji i uiteljica vrednuju napredak, tada e to initi i sami uenici. Izraunavanje novih rezultata zbroj bodova na svim testovima podjeljen s brojem testova.

Bodovi napretka i ocjene visok broj bodova rezultira i veom ocjenom.

29. Koje su temeljne karakteristike suradnikog uenja?SURADNIKO UENJE dva ili vie uenika zajedno rade na nekom zadatku i usklauju svoje napore da bi ga uspjeno obavili, pritom svaki od njih mora dati svoj doprinos, inae cilj nee biti postignut. Ukoliko postignu cilj svi e biti nagraeni.Glavne karakteristike su:

uenici rade u malim grupama na zadatku koji im da uiteljica

u svakoj grupi ima dobrih, prosjenih i loih uenika

svaka grupa sastoji se od uenika razliitog spola i drugih karakteristika

nagradu dobiva grupa, a ne pojedinac

30. Opii metodu suradnikog uenja Slagalica (timovi usmjereni na postignue, integrirano suradniko uenje itanja i pisanja, grupno istraivanje).

Uenici se podjele u male grupe od 5 6 lanova te biraju ime grupe. Svaka grupa dobije nastavno gradivo koje treba nauiti izloeno u obliku teksta. Tekst je podjeljen na dijelove i svaki uenik mora nauiti jedan dio. lanovi razliitih grupa koji su dobili isti dio teksta sastaju se i pomau jedni drugima. Nakon toga svatko se vraa u svoju grupu i objanjava lanovima svoj dio teksta, a ostali pozorno sluaju i pokuavaju nauiti taj dio. Jednom ili dva puta tjedno uenici se individualno testiraju da bi se provjerilo koliko su nauili, te se za svakog odreuje koliko je napredovao u odnosu na prolo testiranje. Dakle, nije toliko bitan apsolutni broj bodova nego je li uenik napredovao u uenju. Najvei broj bodova dobiju oni koji su rijeili sve zadatke ili su najvie napredovali. Rezultat grupe je zbroj bodova njenih lanova.31. Navedi i objasni tri faze samoreguliranog uenja.

Samoregularno uenje samousmjeravajui proces kojim uenici transformiraju svoje mentalne sposobnosti u vjetine uenja. Odvija se u 3 faze:

1. FAZA PRIJE SAMOG UENJA ostvaruju se neophodni uvjeti za uenje. Uenik postavlja ciljeve, planira strategije i definira svoja vjerovanja (je li u stanju nauiti i da li mu je samo stalo do ocjene).

2. FAZA UENJA procesi koji se odvijau za vrijeme samog uenja, kao to su odravanje panje, samopouavanje i samonadgledanje.

3. FAZA NAKON UENJA procesi koji predstavljaju reakciju uenika na uenje i rezultate uenja: samovrednovanje, atribucije(to su uzroci uspjeha ineuspjeha u uenju), vlastite reakcije i prilagoavanje.

32. Navedi i objasni glavne strategije uenja.

Strategija DUBOKOG PROCESIRANJA temelji se na uenikovom interesu za ono to ui. Njegov cilj je razumjeti gradivo i otkriti dublje znaenje materije. Ovakav uenik puno ita, postavlja pitanja, usporeuje, povezuje s onim to ve zna, raspravlja s drugima. Kod POVRINSKOG PROCESIRANJA uenik doivljava uenje samo kao sredstvo za postizanje nekog cilja, primjerice, bolje ocjene. On uglavnom pokuava zapamtiti ono to ui ne razmiljajui previe i ne povezujui razliite komponente istog zadatka, niti trai veze izmeu razliitih zadataka.

Strategija SAMOOTEAVANJA ukljuuje namjerno neulaganje truda kako bi se u sluaju neuspjeha taj isti neuspjeh mogao pripisati neuenju, a ne nedostatku sposobnosti. Ako uenik ne ui, a ipak uspije, on e to pripisati svojim sposobnostima (nije uio, a ipak je uspio). U sluaju neuspjeha, to nee biti dokaz njegove nesposobnosti (nije uspio zato to nije uio, a ne zato to je nesposoban).

33. to je intencionalni (samojaajui, samozatitini) pristup uenju? Koje su glavne osobine uenika s ovim pristupom?

PRISTUPI UENJU:

a) intencionalni pristup uenju uenik je intrizino motiviran i usmjeren na zadatak. Cilj mu je to bolje nauiti i razumijeti ono to ui. Strategija uenja temelji se na dubokom procesiranju uenik ima visoko samopotovanje, uvjeren je da moe postii uspjeh na testu, ali to pripisuje ulaganju truda. Uspjeh vrednuje prema vlastitim standardima, tj. prema tome koliko je nauio. Povratne informacije koje trai su vezane uz gradivo, a ne uz njeogve sposobnosti.

b) samojaajui pristup uenju osnovni motiv za uenje je osobno napredovanje kroz pokuaj pokazivanja kompetentnosti. Ui zato da drugima pokae kako je sposoban. To je obino povrinsko procesiranje. Ima visoko samopotovanje, uvjeren je da moe postii uspjeh, ali to pripisuje svojim sposobnostima.c) samozatitni pristup cilj ovakvog uenika nije uenje ni pokazivanje sposobnosti. On uenju pristupa vrlo pasivno. eli na najmanju mjeru svesti ulaganje napora i mogunost nuspjeha.Strategije uenja temelje se na povrinsko mprocesiranju. Ima nisko samopotovanje, ne vjeruje da bi mogao postii uspjeh u uenju, a mogui uspjeh pripisuje vanjskom utjecaju (srei ili ponaanju uiteljice).34. Kako sudjelovanje i suradnja potiu samoregulirano uenje?

Ako uenici postanu aktivni sudionici u procesu uenja, to nee samo poboljati njihove strategije uenja, nego i motivaciju. Primjerice, metoda u kojoj uenici pouavaju jedni druge uspjena je zbog injenice da uenik ne moe biti pasivni promatra nego mora aktivno sudjelovati u procesu uenja. Obostrano pouavanje zahtijeva od uenika da mijenjaju uloge uitelja i uenika, a to ih prisiljava da usmjeravaju panju i nagdledaju razmiljanje druge osobe.Kad uenici igraju ulogu uitelja, imaju priliku ponovno uiti ono to su mislili da ve znaju. Dok pouavaju druge, i sami se poinju drukije odnositi prema strategijama koje koriste. Ako se ispostavi da su strategije uspjene i motivacija se poveava.

35. Koja je razlika izmeu upravljanja razredom i discipline?

- upravljanje razredom odnosi se na ponaanja uitelja i faktore organizacije u razredu koji dovode do stvaranja pozitivne okoline za uenje.- disciplina odnosi se na ona ponaanja uitelja koja predstavljaju reakciju na uenika ponaanja koja ometaju rad, sigurnost i proces uenja.36. Kako uitelj moe poticati kohezivnost razreda? Dajte jedan primjer.

Uitelj moe poticati kohezivnost razreda na slijedee naine:

davanje zadataka koji zahtijevaju suradnju smanjenje natjecanja na najmanju moguu mjeru

poticanje prosocijalnog ponaanja

pomaganje svakom ueniku da se identificira s razredom kao cjelinom

izbjegavanje favoriziranja nekih uenika, ne svaljivanje krivice na iste uenike

Npr. ako uiteljica non stop hvali par uenika, odnosno u razredu postoje crne ovce doi e do zavisti, svae, ljubomore i kohezije nee biti.37. Koje su karakteristike modela poslunosti i modela odgovornosti kod upravljanja razredom? to naglaava jedan, a to drugi model?

karakteristike modela poslunosti: cilj uenici potuju naredbe naelo poslunost autoritetu

ponaanje uitelja kazna i nagrada

ponaanje uenika uenici naue konformizam i poslunost

karakteristike modela odgovornosti:

cilj nauiti uenike da donose odgovorne odluke

naelo uenje iz vlastitog ponaanja i odluka

ponaanje uitelja objasniti i primijeniti logike posljedice

ponaanje uenika uenici internaliziraju razloge za postojanje pravila i uenje samoregulacije

- model poslunosti naglaava autoritet uitelja i konformizam, a model odgovornosti naglaava samoregulaciju i pomo uenicima da shvate razloge postojanja pravila i posljedice njihovog nepotivanja38. Koje su prednosti rada u malim grupama (prema Good i Brophy)?Prednosti rada u malim grupama: pouavanje se moe prilagoditi specifinim potrebama uenika u grupi

uitelj moe izravno nadgledati rad uenika u grupi i odmah im pruiti povratne informacije o tome to jesu ili to nisu dobro napravili

povueni uenici i oni kojima slabije ide neko gradivo, vjerojatno e biti slobodniji postavljati pitanja u manjoj grupi nego pred cijelim razredom

uenici e vie raditi ako ih se izravno nadgleda i vodi

radei u maloj grupi uenici e vjerojatno osjeati vie odgovornosti za zadatak

39. Kako se prvog dana nastave ponaaju uitelji koji uspjeno odravaju disciplinu u razredu?

- u poetku rade s razredom kao grupom iako kasnije planiraju raditi u manjim grupama ili individualno. Rijetko su angairani oko jednog uenika, a da ostali ne rade nita. Stalno su u razredu i ne doputaju da ih ometaju roditelji ili pojedinani uenici.

- prve aktivnosti s uenicima su obino vrlo jednostavne i zabavne. Materijali za prvu lekciju su dobro pripremljeni, jasno prezentirani i razliiti. Od uenika se oekuje da odmah ponu raditi, ali im se informacije daju postupno. Pauze izmeu pojedinih aktivnosti su vrlo kratke.

- veliki dio prvog dana posvete razrednim pravilima i raspravi o njima. Obino potiu uenicima da i sami predloe pravila. Tijekom prvog tjedna nastave svakodnevno podsjeaju uenike na pravila.

- pouavaju uenike specifinim postupcima koji pridonose disciplini (kako da postupe ako ele na WC, kako izlaze iz razreda na kraju sata i sl.)

- kada jednom postave pravila stalno nadgledaju njihovo provoenje. Na njihovo krenje reagiraju odmah i svaki put.40. Kojih uputstava se treba drati pri postavljanju pravila u razredu?

DEFINIRANJE PRAVILA postavljanje pravila koja uenicima daju okvir za prikladno ponaanje nuno je za stvaranje discipline u razredu. Uenicima mora biti jasno to se smije, a to ne.

Uputstva:

usuglasiti pravila u razredu s pravilima kole uenicima jasno navesti pravila

objasniti zato je svako od pravila potrebno

navesti pravila u pozitivnim terminima

odabrati manji broj pravila (5-7)

ukljuiti uenike u proces donoenja pravila41. Zato je potrebno ukljuiti uenike u proces donoenja pravila u razredu?

kad uenici sudjeluju u donoenju pravila onda ih smatraju svojima i vjerojatnije e ih se pridravati. zajedniko donoenje pravila potie unutranju nasuprot vanjskoj kontroli ponaanja. suradnja pomae uenicima da uoe vrijednosti koje stoje iza nekog pravila (potovanje ili odgovornost). zajedniko donoenje pravila potie razvoj moralnog zakljuivanja.42. Kako se moe poveati vrijeme provedeno u radu u razredu i tako preventivno djelovati na disciplinu?

prenijeti uenicima uvjerenje kako je uenje u njihovom iovtu vana stvar koja je vrijedna i vremena i truda (ako uitelj nalazi izlike za nerad, onda e i uenici). uenje treba poeti odmah na poetku sata i to s neim zanimljivim. odrediti nain obavljanja uobiajenih postupaka (predavanje testova, brisanje ploe, postavljanje u red za uinu itd.) najbolje je zaduiti uenike. odravanje reda u razredu ne smije naruavati tijek sata.43. Kako se moe to efikasnije iskoristiti vrijeme provedeno u radu u razredu?

ZANIMLJIVOST I STALNA ZAOKUPIRANOST - uiniti sat zanimljivim i da se uenici ukljue,uitelj treba biti aktivan i ne prespor, metode je dobro esto mijenjati, uenici moraju imati priliku sami aktivno sudjelovati, suradniko uenje je efikasnije od individualnog, izbjegavati prekid ili usporavanje sata. NAPRAVITI KONTINUIRANE PRIJELAZE IZMEU AKTIVNOSTI ODRAVATI GRUPNU PANJU temeljem dva glavna principa odgovornou (stvoriti u uenicima odgovornost za njihov uinak za vrijeme grupnog rada) i grupnom budnou (strategija postavljanja pitanja koja sve uenike za vrijeme sata dri spremnima. Postavi se pitanje, a onda se prozove uenika). STALNA SVJESNOST O PONAANJU UENIKA uitelj koji je stalno svjestan to se dogaa u razredu moe trenutno reagirati na svako remeenje rada i zna tko je takvo ponaanje zapoeo. Uitelj treba to ee gledati po razredu i uspostavljati kontakt oima s uenicima. NE PREKIDANJE SATA ZBOG DISCIPLINSKIH PROBLEMA treba izai na kraj s remeenjem discipline u razredu, a da se pritom ne prekida sat.44. Objasni odravanje grupne panje kao strategiju upravljanja razredom.Svi uenici trebali bi neprekidno biti usmjereni u ukljueni u rad, ak i u sluaju kad uitelj radi samo s jednim od njih. Postoje dva glavna principa za odravanje grupne panje: odgovornost i grupna budnost ili spremnost. - Odgovornost se odnosi na stupanj u kojem uitelj uenike dri odgovornima za njihov uinak za vrijeme grupnog rada. Primjeri za poveanje odgovornosti u ovakvom radu su: uenici na glas odgovaraju zajedno, podiu u zrak ono to su napisali ili nacrtali tako da to uitelj moe vidjeti, uitelj obilazi uenike kako bi vidio to su uinili, jedan uenik neto radi, a drugi promatraju kako bi kasnije mogli komentirati. - Grupna budnost odnosi se na strategiju postavljanja pitanja koja sve uenike za vrijeme sata dri spremnima. Jedan od naina je da se prvo postavi pitanje, a onda se prozove uenik koji na njega treba odgovoriti. Ako bi se prije prozvao uenik, a onda postavilo pitanje, panja ostalih uenika odmah bi oslabila.45. Objasni kako situacija u koli moe pridonijeti nediscipliniranom ponaanju uenika.

Obiljeja situacija u koli koje pridonose nediscipliniranom ponaanju uenika: loe upravljanje uitelja razredom

loi odnosi uitelja meusobno, te odnosi uitelja s ravnateljem i strunom slubom

autoritarni stil ravnatelja u upravljanju kolom

nepostojanje jasnih pravila i njihovo nepotivanje

slaba suradnja kole s roditeljima

neurednost kolske zgrade i okolia46. Objasni u emu se sastoji i navedi korake naela najmanje intervencije u odravanju discipline.

NAELO NAJMANJE INTERVENCIJE ne treba praviti veliku frku, ako se stvar dade rijeiti malim zahvatom.

a) prevencija entuzijazam uitelja, dinaminost nastave, poticanje i odravanje interesa.b) neverbalni znakovi prednost je to ne remete koncentraciju ostalih uenika (Bojan kasni sa zadatkom; uitelj se naginje prema njemu).c) hvaljenje ispravnog ponaanja ignorirati neeljeno i hvaliti poeljno ponaanje (Bojane, uo sam da si rad u gipsu predao meu prvima).d) hvaljenje drugih uenika hvaljenje dobrih primjera ponaanja kod ostalih uenika kako bi se postiglo poeljno ponaanje (vidim da je veina pri kraju rada; odlino!).e) izravan zahtjev nesmije se etiketirati, ve samo zahtjevati ispravno ponaanje (Bojane, molim te pouri!!!).f) ponovljeni zahtjev metoda pokvarene ploe (ponavljanje zahtjeva bez obaziranja na upadice uenika Bojane, vano je da zavri na vrijeme.)

g) posljedice ako nita ne djeluje, primjeniti disciplinske kazne (loa ocjena) treba postupiti u skladu s reenim (nakon nastave Bojan ostaje 15 minuta i zapoinje novi zadatak kako bi sutra dobio na vremenu).47. Na koji nain kanjavanje neposlunog uenika njemu moe predstavljati nagradu?a) panja uitelja ima jae pozitivno djelovanje nego to su negativni efekti kazne. Ako je dijete eljno panje onda mu je i negativna panja je bolja od nikakve. Na taj nain dijete ui da, eli li privui panju uitelja, mora uiniti neto to je inae nedoputeno.

b) panja suuenika oni se pritom dobro zabavljaju. Netko ini ono to se oni sami ne bi usudili iako to ponekad ele.c) razbijanje dosade doivljavaju li uenici nastavu nezanimljivom i glupom, sve e uiniti kako bi si olakali ivot.48. Navedi i ukratko objasni glavne korake (etape) u modifikaciji ponaanja. definirati neeljeno ponaanje i naine na koje se odrava vano je poeti samo s 1 ili 2 oblika ponaanja koja bismo eljeli promjeniti. To treba biti neto to se esto dogaa i lako je opaziti. odrediti ime i kada potkrepljivati eljeno ponaanje - nagrade mogu biti trovrsne:

konkretne nagrade u obliku neke stvari (naljepnica, bombon), u obliku aktivnosti koje uenik moe napraviti za nagradu ii nekuda, sjesti negdje po elji, ispriati vic, socijalne nagrade pohvala, ljubazan osmjeh vrste kazna i naini njihove primjene sedam principa djelotvorne i humane kazne: kanjavati rijetko, dobro razjasniti djetetu zbog ega je kanjeno, osigurati djetetu alternativnu mogunost da zaradi nagradu, poticanje oblika ponaanja koji su suprotni ponaanju koje se eli ugasiti, izbjegavati fiziko kanjavanje, izbjegavati kanjavanje kada smo ljuti, kazniti neeljeno ponaanje na njegovu poetku, a ne na kraju. smanjiti uestalost potkrepljivanja nakon to se ponaanje uenika popravi treba prorijediti nagraivanje.49. to je restitucija? Navedi jedan primjer. Koja je glavna pozitivna posljedica restitucije?

RESTITUCIJA nain da se upravlja uenicima, a da se pritom ne naruava njihovo samopotovanje.- glavna pozitivna posljedica je da dijete postaje jae i kroz vlastiti trud mu se vraa samopotovanje. Suoava ga se posljedicama onoga to ini i trai da sam odredi nain kako e stvar popraviti.

Restitucija obiljeava sljedee:

povezana je s nekom viom vrijednosti

jaa osobu koja je pogrijeila (jer mu daje priliku da ispravi tetu)

zadovoljavajua je naknada za oteenog

poinitelj se treba potruditi

povezana je s podrujem u kojem je uinjen prijestup

malo je vjerovatno da e se pogreka ponoviti

neka kritike, krivnje, ljutnje

- primjer restitucije - nakon to je dijete uhvaeno kako svom kolegi baca torbu kroz prozor, osvjesti se njegovo ponaanje time to ga se pita kako bi se on osjeao da se njemu to uini i zatim se zajedno trae rjeenja situacije (npr. dijete nosi svome kolegi tobru do kole svaki dan ili zajedno ue itd.)50. Navedi i ukratko objasni glavne izvore sukoba izmeu uitelja i roditelja.

a) roditelji i uitelji opaaju istu stvar razliito roditelj djete vidi kao energino i spontano, a uitelj kao divlje i nedisciplinirano razlike u percepciji su uvjetovane time to oboje vide dijete u razliitim uvjetima.b) osjetljivost roditelja kada su ocjene djeteta u pitanju razmiljanje: ako je moje dijete loe, znai da ja kao roditelj loe odgajam neki roditelji konstruktivno rijeavaju problem, dok drugi krive uitelja da nije objektivan.c) uitelji i roditelji imaju razliito iskustvo razliiti stupanj obrazovanja uitelja i roditelja (podcjenjivanje uitelja zbog nieg obrazovanja ili prihvaanje svega to uitelj kae).d) kola mijenja djecu neovisnost o roditeljima to neki roditelji teko podnose, propagiranje moralnih ili religijskih stavova koje roditelji ne prihvaaju.e) roditelji nemaju dovoljno vremena kola mora biti fleksibilna kad je u pitanju vrijeme kad roditelj moe doi na razgovor.51. Nemojte kasniti na nastavu je li ovo pravilo za uenike dobro formulirano? Zato? Kako bi trebalo glasiti?

Pravilo nije dobro formulirano jer je oblikovano u negativnom terminu, to je zapravo zabrana i uenicima govori to se nesmije initi, ali ne i ono to treba trebalo bi biti formulirano: dolazit emo na nastavu na vrijeme!!!Zabrane stvaraju lou atmosferu koja negativno utjee na odnose izmeu uenika i uitelja. Pravila izreena u pozitivnim terminima govore uenicima o tome kako se trebaju ponaati, dok pravila izreena u negativnom govore samo to se ne smije initi, ali ne kako se treba ponaati.52. Uitelj je primjetio da dva uenika meusobno apuu. to bi u tom trenutku trebao uiniti? to bi trebao uiniti ako i nakon toga ne prestanu?

Najee je dovoljno samo pogledati uenika koji se bavi nekom nedoputenom aktivnou. Ne pomogne li takvo pogledavanje, uitelj moe doi do njega ne prekidajui pritom ono to govori i moe ga dotaknuti (istezanje uiju i povlaenje za kosu nije doputeno). Velika je prednost ovakvih neverbalnih intervencija u odnosu na verbalne to uglavnom ne remete koncentraciju ostalih uenika. Ne pokau li se djelotvorni neverbalni znakovi

ueniku se upuuje izravan zahtjev: ''Marko prestani priati!''. Treba voditi rauna da se zahtjev vee uz ponaanje a ne osobu. Nije li uenik uvaio zahtjev od prve treba ga ponoviti u istom obliku ak i vie puta kako bi shvatio da uitelj doista misli ozbiljno. Ako sve navedeno ne djeluje uenike treba suoiti s posljedicama: ''Vidim li te jo jednom da pria dobiti e negativnu ocjenu.'' I prije nego izrekne tvrdnju ako onda uitelj

mora biti siguran da e doista i uiniti ono to je rekao. Nakon to to uini treba izbjegavati daljnje primjedbe na raun dotinog uenika.53. Kako razvijati prepoznavanje rijei kao italaku vjetinu u nastavi?

Stalno proirivanje liste rijei koje se cjelovito prepoznaju. to je lista vea, to ita rjee zastaje da bi analizirao slovo-po-slovo o emu se radi. Obino su to u poetku: ime djeteta, srodniki nazivi (mama, tata, sin...), pa nazivi objekata u djetetovoj blizini itd. U skladu s time napravljene su i liste najfrekventnijih rijei to uiteljicama trebaju pri izradi/izboru materijala za itanje. Upotreba konteksta u poetku slikovnog, a kasnije sve vie i tekstualnog. Pritom rije moe biti izravno definirana (hladnjak je elektrini ureaj u kojem se na hladnom uvaju namirnice), ili se moe ponuditi neki drugi klju za njezino prepoznavanje (npr. sinonim djetetu poznat od ranije: hladnjak je zapravo friider). Koritenje rjenika i drugih prirunika u svrhu pronalaenja objanjenja i odreenja pojmova.54. Navedi i ukratko objasni etape usvajanja vjetine itanja.

Pri uenju itanja prolazi se kroz nekoliko karakteristinih etapa:1. Etapa cjelovitog prepoznavanja

dijete napamet ui znaenje napisane rijei i vezu izmeu nje i njezina znaenja.

ako se mueu poznatim rijeima nau nepoznate, pa makar se sastojale i od poznatih slova, nee ih znati proitati; eventualno e ogaati po smislu ili drugim asocijacijama

2. Etapa poetne glasovne analize

panja se poinje usmjeravati na pojedina slova, osobito ona prava. Ostatak rijei se konstruira na temelju usvojenog rjenika.3. Etapa prevoenja slova u glas

dijete poinje obraati panju i na ostala slova u rijei i prevoditi ih u njihovu glasovnu zamjenu, tj. uspostavlja vezu izmeu grafema i fonema. poznaju sva slova, u stanju su slovkati, tj. zamjeniti svako pojedino slovo glasom, ali nisu potom u stanju sve to ponovno sastaviti u cjelinu.

4. Etapa sloenog prevoenja grafikih jedinica u glasovne

to je nain itanja uvjebanih itaa koji se rukovode cjelinom gramatike i sintaktike strukture.

to je ortografska strategija u kojoj se napisana rije vie ne rastavlja na grafeme nego se zapaa kao jezina i pravopisna cjelina u nekom vie ili manje smislenom kontekstu. 55. Navedi i ukratko objasni tehnike za poveanje brzine itanja.

Osloboditi se artikulacije u itanju Slabi itai i kad tiho itaju miu usnama tj. ono to itaju moraju najprije izgovoriti da bi tek onda to razumjeli. Uvjebani itai imaju usta zatvorena kad itaju, ali ipak misaono izgovaraju, pa onda razumjevaju.

Vjebom je mogue osloboditi se govora kao posrednika u procesu itanja, tj. moe se postii da se napisani znakovi direktno dekodiraju u razumjevanje sadraja.

Osim same utede vremena dobit se ogleda i u samom procesu razumjevanja.

Jedan od naina uvjebavanja tihog itanja bez izgovaranja (artikulacije) je sljedei: itajte u sebi, a istovremeno glasno brojite ili kuckajte olovkom po stolu odreeni takt, npr. 1-2-3-4, 1-2-3-4 itd. U poetku izgleda nemogue, ak izluujue, no ubrzo mozak prihvati igru.

Proiriti vidno polje pri itanju Vidni kut pri itanju iznosi 5-6 to omoguuje da se jednim pogledom, tonije jednom fiksacijom, obuhvati samo 6-10 znakova.

Vjebanjem irenja perifernog vidnog polja postie se zamjeivanje do 25 znakova jednom fiksacijom, pa se ve samim time vrijeme itanja odreenog teksta smanjuje za vie od pola (trajanje fiksacije ostaje nepromjenjeno).

Poetne vjebe izvode se pomou stupaca slova, a one sloenije pomou stupaca rijei (tri stupca). Uvijek se fiksira srednji stupac, a itaju se lijevi i desni.

Smanjiti broj regresivnih pokreta oiju Pri stjecanju ovje vjetine vrlo je korisna upotreba tzv vizualnih pokazivaa (tu ulogu moe uspjeno odigrati i obina olovka). Pokaziva se dri ispod teksta i ravnomjerno se pomie. Time se usmjerava panja i potiu ritmiki pokreti oiju. Pri vjebanju postupno se poveava brzina pomicanja pokazivaa: ubrzo e to poveati i brzinu razumjevanja proitanog (uz uvjet da se ovo ubrzo ne shvati previe doslovno).

Razvijati prikladne strategije itanja Jedna od vanih znaajka dobrog itanja je njegova fleksibilnost tj. prilagoavanje naina itanja svrsi itanja.

Neophodno je razvijati razliite strategije itanja, npr. sposobnosti za:

pronalaenje potrebnog materijala tekstualnih izvora znanja (rjenici, enciklopedije,monografije, asopisi...)

definiranje vlastitih ciljeva itanja odreenog teksta

odabiranje materijala i ocjenu vrijednosti podataka koju pruaju pojedini izvori

organizaciju onoga to se ita sastavljanjem prikladnih biljeaka56. Objasni konstruktivistiki pristup pouavanju matematike.Zadatak uiteljice je da organizira takvo okruenje u kojem rasprava pomae izgradnji uenikova znanja. To se postie uporabom metoda koje e osigurati interakciju uenika (primjerice, suradnikog uenja ili rasprave).Pri pouavanju uiteljica pomae ueniku da nadograuje novo na ve postojee znanje, omoguuje mu slobodu za vlastite konstrukcije, a pouava pojmove koji su u zoni priblinog razvoja uenika. Uenje se moe odigravati i kroz kognitivni konflikt pred koji uiteljica stavlja uenika kako bi on preispitao svoja znanja.

U sluaju matematike uiteljica treba obogatiti okolinu uporabom razliitih manipulativnih materijala (temeljne kockice kockice koje se nadograuju jedne na druge; tapii, grah...). Ovi materijali nisu samo pomo u raunanju, oni su nuni za pouavanje s razumjevanjem.

57. emu slui provjeravanje znanja kad su u pitanju uenici (uitelji, roditelji, prosvjetne vlasti, srednje kole i sveuilita)?

Provjeravanje znanja moe imati svrhu: povratne informacije, selekcije, motivacijske svrhe i davanje ocjena, a podaci dobiveni provjerom mobu biti:

podaci namjenjeni uenicima provjera znanja moe dati podatke o napredovanju i stvarnom znanju. Pomou povratne informacije uenici vide da li su im strategije uenja dale odgovarajue rezultate. Svrha provjere znanja je i motivacija uenika (ei ispiti navode uenike da redovito prate gradivo). podaci namjenjeni uiteljima provjeravanje znanja uenika daje povratne informacije uiteljima formativna provjera (slui za provjeru predznanja ili znanja usvojenih tijekom dijela poduke slui za bolje planiranje poduke, npr. formiranje grupe uenika po predznanju za grupni rad) i sumativna provjera (govori o uenikom znanju nakon poduke te o djelotvornosti poduke. Dobivene podatke uitelj moe koristiti za planiranje dodatne ili dopunske nastave.)

podaci namjenjeni roditeljima provjera znanja daje roditeljima uvid u kolsko napredovanje njihovog djeteta. Roditelj moe pomoi djetetu odabrati primjerenije strategije uenja ili nagraditi dijete za uspjeh. podaci namjenjeni prosvjetnim vlastima podaci dobiveni provjerom znanja uenika mogu posluiti prosvjetnim vlastima za ocjenu uspjenosti kole ili uitelja.Usvojeno znanje uenika moe dati i podatke o primjerenosti nastavnog programa uenicima odreene dobi. podaci namijenjeni srednjim kolama i sveuilitima Ocjene iz zavrnih razreda osnovne kole slue pri izboru kandidata za upis u srednje kole, a ocjene postignute u srednjoj koli dio su podataka za odabir kandidata pri upisu na sveuilite. Na taj nain svrha provjera znanja jest i koritenje tih podataka u selekciji.58. Koje su prednosti usmenog ispitivanja znanja?

uitelj moe tijekom usmenog ispita reagirati na uenike odgovore i tako primjerenije ispitati stvarno znanje, kod pismenog to nije sluaj.

uitelj moe voditi rauna o kvalitativnim razlikama u uenikom znanju, pismeni tee mjeri.

uitelj moe uoiti i reagirati na odgovore koji su priblino toni ili one koji su potpuno apsurdni pa ukazuju na antiznanje.

mogue je bolje provjeriti razumijevanje i uporabu znanja nego na pismenim ispitivanjima.

uenici ee ue s razumijevanjem ukoliko oekuju usmeno ispitivanje.

59. Koji su nedostaci usmenog ispitivanja znanja?

a) vremenski neekonomino uitelj moe provjeriti znanje malog broja uenika.b) ispitivanje je nuno subjektivno razliiti uenici dobivaju razliita pitanja, na koja uenici znaju bolje ili loije odgovoriti (ovisi o srei).c) obuhvaeno je manje gradiva nego kod pismenog ispitivanja.

d) uitelj je mjerni instrument i tu se javlja niz greaka koji odluuju kod ocjenjivanja.60. Koje su prednosti pismenog ispitivanja znanja?

svim uenicima su postavljeni isti zadaci tako da je njihovo znanje meusobno usporedivo. prilikom ispitivanja je isti reim rada i vrijeme odgovaranja za sve uenike. ukoliko su jasno odreeni kriteriji ocjenjivanja nakon ispita onda je ocjenjivanje pismenih ispitivanja objektivnije nego pri usmenom ocjenjivanju. pismenim ispitom se moe obuhvatiti vie gradiva nego kod usmenog. vremenski je ekonominije jer se u jednom satu moe ispitati znanje cijelog odjeljenja.61. Koji je glavni nedostatak pismenog ispitivanja znanja?

- pismeni ispiti najee trae uenje i poznavanje injenica te se esto ui bez razumijevanja ili uporabe nauenog (uenici bubaju gradivo).62. Uz koje osobe se vee poetak humanistike psihologije i to je njihova temeljna pretpostavka?

Humanistika psihologija se kao pokret formirala tek 60-ih godina. Pojedinci su na razliite naine pridonijeli ostvarenju koncepta humanistike psihologije.

Charlotte Buhler pojam cijeloivotnog razvoja

Rollo May naglaava ulogu europskog egzistencijalizma i fenomenologije

J. L. Moreno razvija psihodramu K. Lewin teorija polja F. Peris Gestalt terapija V. Frankl logoterapija koja naglaava ljudsku potrebu da osmisli smrt i patnju tako da ovjek moe s njima ivjeti- dva najpoznatija psihologa koja su pridonijela razvoju humanistike psihologije su Carl Rogers i Abraham Maslow. -Rogers smatra da sva ljudska bia pokazuju tendenciju samoostvarenju, ali da socijalizacija esto blokira tu potrebu (terapijski odnos temeljen na bezuvjetnom pozitivnom prihvaanju, empatiji i iskrenosti, stjecanje veeg stupnja samousmjerenosti biranje i uenje iz posljedica svog izbora).-Maslow samoostvarenje je najvia razina ljudskog razvoja u kojoj su ljudski potencijali u potpunosti ostvareni.63. Navedi i ukratko objasni glavne principe humanistikog obrazovanja prema Gagu i Berlineru.

Principi humanistikog obrazovanja: - uenici najbolje ue kada imaju elju i potrebu za znanjem. Kad uenici razviju vjetinu analize to im je i zaista vano, kao i vjetinu usmjeravanja svog ponaanja prema tim eljama i potrebama, uenje e biti bre i lake. Stoga bi uenicima trebalo dopustiti da sami biraju ono to e uiti. Oni e biti motivirani uiti neki sadraj ako im on treba ili ga zbog neega ele znati.Objanjenje:

a) uenici najbolje ue kada imaju elju i potrebu za znanjem.b) znanje o tome kako uiti je vanije od stjecanja velike koliine znanja.c) samovrednovanje je jedini smisleni nain vrednovanja uenikova rada unutarnji razvoj i samoregulacija.d) osjeaji su vani isto koliko i injenice usmjerenost na kognitivnu i emocionalnu sferu.e) uenici ue najbolje u okolini koja ih ne ugroava psiholoki, emocionalno i fiziki neugroavajua okolina gdje uenik ima mogunost testiranja sposobnosti, doivljaja novih iskustava i pravljenja pogreki bez izvrgavanja ruglu i kritici.

Temeljni ciljevi humanistikog obrazovanja:

poticanje pozitivnog samousmjeravanja i nezavisnosti (razvoj regulatornog sustava)

razvoj sposobnosti za preuzimanje odgovornosti za vlastito uenje (regulatorni i afektivni sustav)

razvoj kreativnosti (divergentno miljenje)

radoznalost (istraivako ponaanje u funkciji neravnotee ili disonance u bilo kojem od sustava)

interes za umjetnost (primarno sa svrhom razvoja afektivno/emocionalnog sustava)

64. Navedi i ukratko objasni principe tzv. otvorenog obrazovanja.

Otvoreno obrazovanje se temelji na etiri osnovna principa:

1. umjesto centraliziranog razreda u kojem je uiteljica glavna toka, razred se dijeli na fleksibilna podruja koja se zovu centri interesa ili uenja.2. uenici se potiu na istraivanje razreda i sami odabiru aktivnosti koje ele uiti. Uenik moe ostati u pojedinom centru koliko god eli.3. razred i centri za uenje su opremljeni razliitim nastavnim materijalima kako bi se potaknulo zanimanje uenika. Materijali se mijenjaju u skladu s promjenom interesa uenika do koje nuno s vremenom dolazi.4. povjerenje u uenika je glavna karakteristika odnosa izmeu uenika i uiteljice, a uiteljica radi s pojedinim uenicima i malim grupama te im pomae da naue vie nego to bi to uinili sami.65. Navedi i ukratko objasni glavne kritike humanistike psihologije.

a) oslanjanje na subjektivno iskustvo nemogunost provjere jer neko iskustvo ne mora biti isto za sve ljude.b) mali broj istraivanja rezultati istraivanja pokazuju da je kod humanistikog pristupa obrazovanju uspjeh uenika isti ili manji od prosjeka, ali je stav prema koli i uenju bolji.c) preputanje uenicima odgovornost za uenje neki uenici esto biraju za uenje ono to nije teko i izbjegavaju sloenije zadatke.d) prevelik naglasak na izraavanju osjeaja stvaranje ozraja u razredu u kojem se vrednuje izraavanje osjeaja neizravno stvara pritisak na uenike da kau o sebi ono to inae ne bi rekli.e) problemi vrednovanja uenika testiranje znanja naruavalo bi principe humanistikog pristupa po kojemu uenici sami biraju koliko i to e uiti.66. Znanje o tome kako uiti je vanije od stjecanja velike koliine znanja. Obrazloite ovaj princip humanistikog obrazovanja. Zato je ovaj princip od posebne vanosti upravo u dananje vrijeme?

Cilj obrazovanja trebao bi biti poticanje uenika na uenje te nauiti uenike kako se ui. U dananjem drutvu u kojem se znanje brzo mijenja ovakvo gledite imaju i mnogi koji u obrazovanju prihvaaju kognitivnu perspektivu. Uenici bi trebali biti samomotivirani za uenje i elja da neto naue trebala bi biti njihova osobna.67. Navedi i objasni uvjete koje prema Rogersu uitelj/ica mora ispunjavati da bi uenje bilo uspjeno?

a) prirodnost uenici moraju imati mogunost razgovora o uiteljiinim osjeajima (frustracije i nezadovoljstvo zbog uenikog ponaanja, ali isto tako i osjeaji topline, brige i simpatije za uenike). Uiteljica mora biti spremna priznati svoja ogranienja (bilo da se radi o znanju, strpljivosti u odnosu s uenicima ili energiji za rad).b) povjerenje u uenike kod SVAKOG uenika uiteljica bi trebala pronai neto to zaista cijeni i vrednuje, a onda to ueniku i pokazati. Da bi uiteljica to mogla uiniti mora imati povjerenja u uenike i kao osobe i kao uenike, te poznavati njihove sposobnosti i interese.c) empatinost uiteljica se mora staviti u kou uenika to je vie mogue. Na taj nain moe bolje razumjeti i pogreke koje uenici prave u uenju kao i emocionalne probleme koji ih u uenju ometaju.68. Zato (prema Rogersu) treba koristiti ugovore s uenicima?

- ugovor sklopljen izmeu uiteljice i uenika o tome to i koliko uiti omoguuje ueniku kontrolu nad uenjem jer mu nije nametnuto, ve je izraz dogovora potie se preuzimanje odgovornosti za svoje uenje te stvara osobnu vezu uitelja i uenika u veim razredima.69. Objasni kada informacije prelaze iz kratkoronog u dugorono pamenje? Navedi jedan primjer.

Kada informacija na koju usmjerimo panju doe u kratkorono pamenje treba ostaviti vremena za njezinu proradu, osobito ako je nova. U kratkorono pamenje stane 5 9 novih informacija koje se bez ponavljanja zadravaju tamo oko 30 sekundi. Informacije se iz kratkoronog u dugorono pamenje pohranjuju:

ponavljanjem (za radno pamenje)

kodiranjem osobnom ukljuenou, traenjem unutarnjih veza ili dvostrukim kodiranjem (piemo i nacrtamo, otpjevamo, igrokaz)

primjer: drago mi je ja sam Marija (kodira se ah ona se zove kao moja mama), tada nam to ue u dugorono pamenje koje je zapravo velika biblioteka.

Strategije pohrane informacija u dugorpno pamenje ukljuuju 3 vrste procesa:

a) ponavljanje uenje napamet, nepovezano s ostalim znanjem i ako se na to ne vraamo esto,

zaboravimo brzob) organizacija organizirani materijal olakava pamenje traenje unutarnjih veza (uspostava

hijerarhije meu kljunim informacijama)

c) elaboracija proirivanje informacija dodavanjem ili povezivanjem s poznatim

- primjer mnemotehnika za pamenje planeta: Moja Vrlo Znatieljna Majka Je Svima Uvijek Nabrajala Planete (Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn,...)

70. Koja je razlika izmeu Thurstonove i Gardnerove koncepcije inteligencije?

- Thurston navodi kako postoji vie primarnih mentalnih sposobnosti, a Gardner smatra da inteligencija nije entitet sloen od sposobnosti, ve da postoji 7 nezavisnih multiplih inteligencija (logiko-matematika, lingvistiko-verbalna, vizualno-spacijalna, tjelesno-kinestetika, glazbena, intrapersonalna i interpersonalna) koje su u jedinstvenoj kombinaciji kod svakog ovjeka.71. Navedi i ukratko objasni faktore inteligencije po Thurstonu.- primarne mentalne sposobnosti - pamenje, verbalno razumijevanje, verbalna fluentnost, rezoniranje, numerika, perceptivna i vizualno-spacijalna sposobnost te primarne sposobnosti ne ukljuuju g-faktor (generalni) za koji kasnija istraivanja pokazuju da postoji u osnovi ovih sposobnosti.FAKTOROPIS FAKTORA

1.Verbalno razumjevanjeSposobnost brzog razumjevanja rijei

2.Verbalna tenostSposobnost brze upotrebe rijei

3.Numeriki faktorSposobnost brzog baratanja brojevima

4.Spacijalni faktorSposobnost snalaenja u prostoru

5.Perceptivna brzinaSposobnost brzog uoavanja sitnih detalja

6.Asocijativno pamenjeSposobnost pamenja

7.Zakljuivanje (induktivno)Sposobnost logikog zakljuivanja

72. Navedi i ukratko objasni faktore inteligencije po Gardneru.

1. logiko-matematika sposobnost logikog razmiljanja, osoba prirodno i spontano organizira stvari u red ili poredak.2. lingvistiko-verbalna osjetljivost na znaenje i poredak rijei, kao i razliito koritenje jezika. Pamenje verbalnih podataka i razvijanje rjenika.3. vizualno-spacijalna (prostorna) uoavanje simetrije i sklada, snalaljivost u prostoru.4. tjelesno-kinestetika rukovanje predmetima, sklad pokretasposobnost stvaranja ili rjeavanja problema koristei vlastito tijelo.5. glazbena otkrivanje ritma, obrasca i tempa, osjetljivost na visinu, melodiju i ton.6. intrapersonalna poznavanje samog sebe, upornost, razumiju sebe, svoje motive, raspoloenja.7. interpersonalna sposobnost uspostavljanja dobrih odnosa s drugim ljudima emocionalna inteligencija, uoavanje razlika meu ljudima.73. Koja je razlika izmeu faktora verbalnog razumjevanja i faktora verbalne tenosti?

Verbalno razumijevanje se odnosi na sposobnost brzog razumjevanja znaenja rijei, a verbalna tenost na koritenje rijei sloenog ili manje poznatog znaenja te sposobnosti brze upotrebe rijei (brz i toan govor).74. Navedi i objasni dvije komponente ispitne anksioznosti.

a) neodgovarajui kognitivni procesi ometajue misli poput ''to ako dobijem jedinicu'' i ''Nikad neu poloiti''.b) poviena pobuenost autonomnog ivanog sustava smanjuje raspoloivi kapacitet panje potreban za kognitivne procese koje zahtjeva ispitna situacija.75. Navedi i ukratko objasni tri kriterija kreativnosti.

a) pronai novo, originalno rjeenje problema vie pogleda na problem, a ne samo jedno rijeenje.b) vidjeti neobian odgovor tamo gdje ga drugi ne vide izdizanje iz normalnog uobiajenog naina razmiljanja.c) napraviti originalno umjetniko djelo

76. Majka i dijete su ostali zatvoreni u malom i potpuno mranom liftu. Majka se prestraila i poela plakati, a za njom i dijete. Nekoliko dana kasnije u kui nestane struje i soba ostane u mraku. Dijete pone i vritati. Nacrtajte i objasnite to se dogodilo prema mehanizmu klasinog uvjetovanja.

To je generalizacija podraaja. Dijete je doivjelo negativno iskustvo i sada se dogodilo da je ostalo u mraku te se dijete podsjetilo dogaaja u liftu. To je ujedno i definicija generalizacije podraaja (pojava da se uvjetovana reakcija ne javlja samo na orginalan podraaj ve i sve to mu je slino).- mrak predstavlja neutralni podraaj, a majin pla bezuvjetan podraaj koji izaziva strah kod djeteta, bezuvjetna reakcija je naravno djetetov pla.- dijete je povezalo nestanak struje sa osjeajem straha u malom, mranom liftu i tako je sam pogled na mranu sobu postao uvjetovani podraaj koji izaziva pla (uvjetovanu reakciju) ak i bez majinog plaa.77. Nacrtaj i na jednom primjeru objasni proces klasinog uvjetovanja.

Primjer: Pas naui luiti slinu na zvuk zvona.

PRIJE UVJETOVANJA

UVJETOVANJE (ponavlja se vie puta)

POSLIJE UVJETOVANJA

78. to je generalizacija podraaja kod klasinog uvjetovanja? Objasni na jednom primjeru.

GENERALIZACIJA PODRAAJA pojava da se uvjetovana reakcija ne javlja samo na orginalan podraaj ve i sve to mu je slino.Primjer:

1. Neka osoba je doivjela prekrasno iskustvo za vrijeme pjesme koju pjeva neki pjeva i sada koju god pjesmu taj pjeva pjeva, osoba se prisjea tog lijepog trenutka.

2. Strah ispita od matematike se pokazuje i kod ispita iz slinih predmeta kao to su fizika ili kemija. Podsmjeh profesora iz jednog predmeta na komentar uenika moe izazvati suzdravanje komentara na drugim predmetima itd.79. Na seminarima ste radili vjebu Prianje prie (Pokvareni telefon). Navedi tri funkcije koje ta vjeba moe imati kad se radi s uenicima u razredu.

razvijanje komunikacije, suradnje razvijanje koncentracije pamenje

vjeba za precizno izraavanje, govor

razvija se sposobnost sluanja

razvija se samopouzdanje

80. Na seminarima ste radili vjebu Pokloni. Kako biste tu vjebu uklopili u nastavu hrvatskog ili stranog jezika?

Mogli bi je uklopiti na nain da poklonimo nekome neto to poinje slovom koje smo danas uili...Svrha ove vjebe moe biti motivacija za tekst Torba u udbeniku za 3. razred. U tom tekstu se spominje djeak Luka kojemu je potrebna torba. Da sam bogata i da mogu kupiti to god elim, kupila bi Luki torbu koju on ve dugo prieljkuje. Upravo se i u uvoj vjebi radi o darivanju. Papiri na kojem pie to bismo toj osobi poklonili kad bi bili bogati, damo svakom lanu skupine. Uenici u skupini itaju na glas to su dobili na poklon. Uiteljica komentira kako je svaki poklon vrijedan i podsjea na onoga tko nas je darivao. Igra se moe prilagoditi i za prigodno vrijeme darivanja (Boi, roendan).81. Navedite 4 funkcije koje po vaem miljenju ima igra Tajni prijatelj.

uenici se meusobno bolje upoznaju

potivanje slinosti i razlika dovodi do pozitivnog ozraja u razredu

zbliavanje uenika kroz igru

poticanje kreativnosti i mate

82. Koji su naini kojima uitelj moe zadrati panju uenika u razredu? Navedi po jedan primjer za svaki nain. objasniti svrhu uenja (kada e im to trebati, povezati sa ivotom) novo gradivo kada su djeca odmorna (umor i dekoncentracija) mjenjanje aktivnosti (to ee)

umetnuti tjelesne aktivnosti (sada emo se malo razgibati)

-usmjeravanje panje uenika na temi rasprave:a) postavljanje provokativnog pitanja (ima li vie sitih ili gladnih ljudi na Zemlji)b) provjeravanje predznanja prije demonstracije pokusa (to e se dogoditi kada se zapaljena svijea pokrije aom)

c) uvoenje zbunjujueg primjera (kako da ispod leda u sjevernim morima ima ivota)

83. Koji su naini za osmiljavanje-kodiranje informacija za pohranu u dugorono pamenje? Navedi po jedan primjer.

ponavljanje (mnemotehnika, glasno ponavljanje, prenauavanje) uenje gradiva koje nije smisleno povezano). uvjebavanje na razliitim zadacima automatizam kojim se dio radne memorije oslobaa za obradu ostalih informacija npr. tvorba glagola u stranom jeziku na razliitim vrstama glagola. koritenje predloaka za ponavljanje i uzajamno presluavanje povezano i strukturirano gradivo jedna osoba prepriava materijal, a druga postavlja dodatna pitanja.84. Na kojoj pretpostavci o ljudskoj prirodi se temelji instrumentalno uvjetovanje?

Pretpostavka: ovjek eli postii ugodu, a izbjei neugodu (hedonizam ovjek je aktivan).85. Navedi Thorndike-ov zakon efekta i jedan primjer.

- zakon efekta govori o tome da e se ponaanje praeno nagradom uvrstiti, tj. poveat e se vjerojatnost njegova ponavljanja, dok e ponaanje praeno kaznom oslabiti.- primjer: djete koje zbog nepodoptine koju uini dobije odobravanje vrnjaka, nastavlja sa takvim ponaanjem.

- primjer: pohvale djevojkama koje su obuene u plavo, poveao se broj djevojaka obuenih u plavo.86. to je potkrepljenje? Navedi jedan primjer.- potkrepljenje posljedica koja poveava vjerojatnost pojavljivanja nekog ponaanja neko ponaanje je uestalo ili trajno zato jer je potkrepljeno neim.- primjer je psovanje djeteta prvi put je oponaalo odrasle i izazvalo smijeh to je bio dovoljan poticaj za daljnje psovanje.87. Koje su karakteristike primarnih potkrepljivaa?

- primarna potkrepljenja vezane uz primarne bioloke potrebe, zadovoljavaju nae osnovne potrebe (glad, e, san, toplina, spavanje), njih ne trebamo posebno uiti i bitna su za preivljavanje.88. Koje vrste sekundarnih potkrepljivaa postoje? Navedi po jedan primjer.Sekundarni potkrepljivai naueni uparivanjem s primarnima ili nekim drugim ve usvojenim sekundarnim potrebama. socijalna potkrepljenja osmjeh, zagrljaj, pohvala, panja. potkrepljivake aktivnosti pristup omiljenim igrakama, zabavi ili igrama. simbolika potkrepljenja novac, ocjene.89. Koja je razlika izmeu pozitivnih i negativnih potkrepljivaa? Navedi primjer pozitivnog i negativnog potkrepljivaa. pozitivni potkrepljivai poveavaju estinu ponaanja jer dovode do eljenih i ugodnih posljedica (pohvala zbog tonog odgovora, nagrada zbog zavretka razreda s odlinom ocjenom) negativni potkrepljivai poveavaju estinu ponaanja zbog uklanjanja ili smanjenja nekog neugodnog podraaja (markiranje sa ispita bez kazne poveava mogunost ponovnog markiranja, uitelj koji po stoti put objanjava gradivo loim uenicima moda pokuava izbjei neugodan i zamoran popravni ispit)90. Objasni negativne posljedice kanjavanja.

- kazna moe smanjiti nepoeljno ponaanje, ali nee dovesti do novih, poeljnih oblika ponaanja to se postie potkrepljenjem.- kazna izaziva agresivnost kod kanjene osobe i navodi pojedinca da izbjegava situacije u kojima je kanjen.

kazne esto nisu efikasne

izaziva jake negativne posljedice

modelira agresiju

ne ui se unutarnja kontrola ponaanja

lako se pretvori u zlostavljanje

dovodi do agresije

91. Objasni Premackovo naelo i navedi jedan primjer.

- Premacovo naelo - poeljnija aktivnost poslui kao potkrepljenje za neke manje este ili manje eljene aktivnosti potkrepljivanje jedne aktivnosti drugom koja je privlanija (starije uenike mogue je nauiti da sami sebi pronau aktivnosti koje e im sluiti kao potkrepljenja za obavljanje manje eljenog posla). I mi sebe sami moemo motivirati na taj nain, npr. ''Kad pripremim novo predavanje za svoje uenike, itat u najnoviji krimi koji sam posudila u knjinici.

- primjer Premacovog naela je kad uiteljica kae: ''kad zavrite zadatke u radnoj biljenici, moete proitati strip sa mog stola'' ili ''Kad rijeite ove matematike zadatke na ploi, moete u biljenicu nacrtati neto lijepo to ste danas vidjeli na putu do kole''.92. Kako smanjiti spolnu diskriminaciju u razredu?

posvetiti jednaku koliinu vremena djeacima i djevojicama, poticati i djevojice na nezavisnost i asertivnost (znati se izboriti za sebe), postavljati pitanja sline teine i djeacima i djevojicama, ne prisiljavati uenike na stereotipne spolne uloge, poveati broj mukaraca u kolskom okruenju.93. Napii i objasni formulu za izraunavanje kvocjenta inteligencije kod djece.

IQ = MD/KD x 100

- MD mentalna dob, zadaci za 5, 6, 7, 8,... godina za koju je dijete rijeilo zadatke.

- KD kronoloka dob

- mentalna dob oznaava da je dijete sposobno rijeiti zadatke primjerene za odreenu dob i ona se dijeli sa djetetovom kronolokom dobi te mnoi sa 100 zbog izbjegavanja decimala

- npr. dijete koje ima mentalnu dob od 12 god., a zapravo mu je 10 godina, njegov kvocjent inteligencije je 120.94. Objasni Maslowljevu teoriju motivacije.

- prema Maslowu, ovjek ima temeljne potrebe (fizioloke i potrebe za sigurnou) i psiholoke potrebe (potreba za pripadanjem, uvaavanjem i samoostvarenjem)

- potrebu za samoostvarenjem ovjek moe zadovoljiti samo ako su zadovoljene temeljne egzistencijalne i psiholoke potrebe

- samoostvarenje ukljuuje koritenje vlastitih mogunosti, sposobnosti i talenata, ispunjenja poziva, sudbine ili misije to je tenja za cjelovitom spoznajom, za prihvaanjem i spoznajom vlastite prirode uz stalno nastojanje prema postizanju vlastitog integriteta (moe se oitovati u umjetnikom izraavanju, majinstvu, znanstvenom radu itd.)

5. samoostvarenje

(potreba za samoostvar.)

4.potovanje i samopotovanje

(potreba za uvaavanjem)

3.pripadnost(potreba za pripadanjem)

2.sigurnost (potreba za sigurnou)

1.egzistencijalne potrebe (fizioloke potrebe)

- zadovoljenje svake pojedine potrebe motivira prelazak na viu stepenicu. 95. Kakav je odnos izmeu inteligencije i kreativnosti?

- kreativni ljudi su u prosjeku inteligentni kao i veina ili inteligentniji od veine, ali visoka inteligencija ne podrazumijeva visoku kreativnost.- prosjena inteligencija je nuan ali ne i dovoljan uvjet za kreativnost kreativna djeca potjei uz obitelji koje su i same kreativne, koja cijeni djeje interese, nezavisnost i preuzimanje rizika.96. to motivira uenike s visokom potrebom za postignuem?

izazovni zadaci srednje teine biraju zadatke srednje teine za koje vjeruju da ih mogu ostvariti i tako zadovoljavaju motiv za postizanjem uspjeha. visoki standardi

jasne i neposredne povratne informacije

mogunost da pokuaju ponovno

uvjerenje u vlastite mogunosti i uspjeh

97. to motivira uenike s visokim strahom od neuspjeha (niskom potrebom za postignuem)?

stalne pohvale za svaki i najmanji uspjeh jasno definirani mali koraci u zadacima

ne previsoki standardi (zadaci srednje teine)

mogunost da budu zatieni od neugodnosti zbog neuspjeha

izabiru vrlo teke ili vrlo lagane zadatke98. Koje su karakteristike odraslih ljudi s visokom potrebom za postignuem?

ele odobravanje autoriteta ele zaraditi

ele uspjeti vlastitim snagama

ele potovanje svojih prijatelja

ele se natjecati i pobjediti

ele naporno raditi i napredovati

99. Nacrtaj i ukratko objasni proces pamenja.

podraaji

panja

pohrana i dozivanje

- podraaji dolaze do senzornog registra koji slui samo kao kratkoroan spremnik iz kojeg podraaji odlaze u kratkorono pamenje procesom panje.- procesima pohrane i dozivanja kratkorono pamenje je povezano s dugoronim, a metakognicija su kontrolni procesi koji nadziru cjelokupan protok informacija kroz sustav.100. Koja je razlika izmeu senzornog i kratkoronog pamenja?

- senzorno pamenje slui za primanje podraaja (ono to primimo pomou osjetila te se obrauje u pojedinim senzornim registrima u mozgu), a kratkorono ili radno slui za obradu informacija u svrhu pohrane u dugorono pamenje.101. Kako su u razredu diskriminirani djeaci, a kako djevojice?

Djeaci su diskriminirani prema: vrsti sposobnosti (neuredniji) numerika i specijalna inteligencija osobini linosti (agresivniji) razigrani, neposluni

kolskom ozraju (kola feminizira) djeaci zbog puno ena ne doivljavaju kolu kao mjesto za sebe, nego igralite.

Djevojice su diskriminirane na slijedei nain: koliina i vrsta komunikacije vremensko komuniciranje je due sa djeacima nakon predavanja jer su oni nediscipliraniji

postavljanje pitanja postavlja im se vie sloenih pitanja (apstraktnija, oekuje se reprodukcija)

oekivanja djeake se vie slua i pohvaljuje njihov kreativan rad, djevojice su prekorene ako prekinu uiteljicu, a od djeaka se to oekuje, od djevojica se oekuje da budu dobre, mirne i poslune to nije dobro jer se kasnije nee znati probiti u ivotu vrste sposobnosti verbalna i perceptivna inteligencija (vie smisla za detalje).

102. Navedi i objasni karakteristike povrinskog procesiranja informacija?

- kod povrinskog procesiranja uenik doivljava uenje samo kao sredstvo za postizanje cilja (npr. bolje ocjene). Pokuava zapamtiti gradivo bez razmiljanja i povezivanja razliitih komponentni istih zadataka, niti trai veze izmeu razliitih zadataka.103. Navedi i objasni karakteristike dubinskog procesiranja informacija?

- temelji se na uenikom interesu za ono to ui, cilj je razumijeti gradivo i otkriti dublje znaenje materije, puno ita, postavlja pitanja, usporeuje, povezuje s onim to ve zna, raspravlja s drugima.104. Opii 4 tipa uenika prema Martinu Covingtonu.

1. usmjereni prema uspjehu izraen motiv za postizanje uspjeha bez straha od neuspjeha2. usmjereni izbjegavanju neuspjeha strah od neuspjeha premauje uspjeh pa su orijentirani na izbjegavanje neuspjeha3. pretjerano maloduni uenici nije im stalo do uspjeha, niti se boje neuspjeha4. pretjerano ambiciozni uenici stalo im je do uspjeha i ulau velike napore, ali u isti tren imaju veliki strah od neuspjeha

105. Kojim initeljima uenici mogu pripisati svoj uspjeh ili neuspjeh? Navedi i ukratko objasni.

Uenik obino svoj uspjeh pripisuje na sljedea dva naina: trajni unutarnji uzrok ''Pametan sam''

trajni vanjski uzrok ''Bilo je lagano''

Uenik obino svoj neuspjeh pripisuje na sljedea dva naina:

promjenjiv unutarnji uzrok ''Nisam se ba trudio''

promjenjiv vanjski uzrok ''Nisam imao sree''------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

106. Kako se trebaju ponaati uitelji pri svakodnevnom odluivanju u razredu?

- uitelji se trebaju voditi po naelu najmanje intervencije pri rjeavanju svakodnevnih problema

- naelo najmanje intervencije:

a) prevencija entuzijazam uitelja, dinaminost nastave, poticanje i odravanje interesa

b) neverbalni znaci prednost je to ne remete koncentraciju ostalih uenika

c) hvaljenje ispravnog ponaanja ignorirati neeljeno i hvaliti poeljno ponaanje

d) hvaljenje drugih uenika hvaljenje dobrih primjera ponaanja kod ostalih uenika kako bi se postiglo poeljno ponaanje

e) izravan zahtjev nesmije se etiketirati, ve samo zahtjevati ispravno ponaanje

f) ponovljeni zahtjev metoda pokvarene ploe (ponavljanje zahtjeva bez obaziranja na upadice uenika)

g) posljedice ako nita ne djeluje, primjeniti disciplinske kazne (loa ocjena) treba postupiti u skladu s reenim

107. to je disleksija i kako se prepoznaje?

- disleksija smetnje itanja povezane s neurolokim initeljima koji dovode do tekoe u primanju i preradi vidnih podraaja; pokazatelji disleksinosti: a) tekoe u povezivanju slova i glasab) zamjena slinih slova u itanju

c) neizgovaranje slova na kraju rijei

d) dodavanje slova koja ne postoje u rijei

e) pogaanje rijei

108. to je disgrafija i kako se prepoznaje?- disgrafija smetnje u pisanju povezane s disfunkcijom psihomotorikih centara; pokazatelji disgrafinosti:

a) nezgrapan i neitak rukopisb) izostavljanje ili zamjena slova u rijei

c) zrcalno pismo za neka slova ili brojke

d) pisanje rijei zajedno

109. U kojim podrujima darovita djeca pokazuju potencijal ili ve ostvaruju visoko postignue?- darovita djeca pokazuju potencijal ili su uspjena u podrujima: a) ope intelektualne sposobnostib) specifine akademske, kolske

c) kreativne

d) rukovodilake

e) umjetnike

f) psihomotorne

110. Odaberi i objasni 6 osobina samoaktualiziranih ljudi po Maslowu.

- samoaktualizirane osobe prihvaaju sebe, druge, svoju i ljudsku prirodu bez jadikovanja i negodovanja, onakvom kakva jest.- spontane su u ponaanju ponaaju se konvencionalno u stvarima koje nisu bitne, ali kada im je neto vano, u stanju su odbaciti sva pravila.- usmjereni su na problem imaju cilj u ivotu i razlika izmeu poslovnog i privatnog ivota se gubi.- imaju povremenu potrebu za samoom i privatnou mogu se u potpunosti osloniti na vlastite kapacitete i mogu biti same bez osjeaja nelagode.- imaju nekoliko istinski bliskih prijatelja dublja i vra prijateljstva, prijatelji su stabilniji i zreliji od prosjeka, ali je krug prijatelja mali jer bliskost zahtjeva vrijeme i trud.- svjeina doivljaja izvor zadovoljstva predstavljaju im i banalne stvari na koje se ljudi ne obaziru.- stvaralatvo kreativnost djeteta prije nego se naui bojati ismijavanja i jo uvijek gledaju svijet sa svjeinom i bez preduvjerenja.

111. Objasni u emu se sastoji i navedi korake naela najmanje intervencije u odravanju discipline.

a) prevencija entuzijazam uitelja, dinaminost nastave, poticanje i odravanje interesa

b) neverbalni znaci prednost je to ne remete koncentraciju ostalih uenika

c) hvaljenje ispravnog ponaanja ignorirati neeljeno i hvaliti poeljno ponaanje

d) hvaljenje drugih uenika hvaljenje dobrih primjera ponaanja kod ostalih uenika kako bi se postiglo poeljno ponaanje

e) izravan zahtjev nesmije se etiketirati, ve samo zahtjevati ispravno ponaanje

f) ponovljeni zahtjev metoda pokvarene ploe (ponavljanje zahtjeva bez obaziranja na upadice uenika)

g) posljedice ako nita ne djeluje, primjeniti disciplinske kazne (loa ocjena) treba postupiti u skladu s reenim

112. Je li inteligencija naslijeena ili se razvija pod utjecajem okoline? Navedi istraivanja koja to potvruju?

- brojna istraivanja jednojajanih i dvojajanih blizanaca te srodnika pokazuju da je inteligencija plod i genetskog nasljea i utjecaja okoline (istraivanja Erlenmayer-Kimling i Jarvik te istraivanje Bratka kod nas).- izrazito nepovoljna okolina e utjecati jae od nasljeenog potencijala, ali ako je poticajnost okoline dosegla minimum, nasljeene predispozicije e se pokazati vanijim.

113. Koja je razlika izmeu sadrajnih i procesnih teorija motivacije?- sadrajne odgovaraju na pitanje to i bave se potrebama, a procesne odgovaraju na pitanje kako i bave se kognitivnim procesima

114. Navedi pravila kojih se treba drati kod pristupa tekstu (uenja nove lekcije).pregledati tekst, postaviti pitanja, odrediti kljune rijei, proitati tekst, napraviti strukturu teksta, ponovno pregledati tekst, ponoviti svojim rijeima.

115. Koliki postotak uenika ima pojedini stil uenja?vizualni 65%, auditivni 30%, kinestetiki 5%.

bezuvjetna reakcija

(luenje sline)

bezuvjetni podraaj

(hrana)

bez odgovarajue reakcije

(nema luenja sline)

neutralni podraaj

(zvuk zvona)

bezuvjetna reakcija

(luenje sline)

neutralni podraaj + bezuvjetni podraaj (zvuk zvona + hrana)

uvjetovana reakcija

(luenje sline)

uvjetovani podraaj

(zvuk zvona)

metakognicija

senzorni registar

radno ili kratkorono pamenje

dugorono pamenje