psihologija uČenja i pouČavanja pamćenje i zaboravljanje

20.04.23

PSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJAPamćenje i zaboravljanje

prof.dr.sc. Tajana Ljubin Golub

Dr.sc. Zlatka Kozjak Mikić

1PSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA

20.04.23

Pamćenje

= obrada informacija i sadržaja

= dinamičan proces (osim o samim podražajima ovisi o mnogo drugih čimbenika, npr. osobine ličnosti, prethodna iskustva, stavovi…)

PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA 2

20.04.23

Pamćenje

= sposobnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija stečenih iskustvom ili aktivnim učenjem

U ponašanju se očituje:

Reprodukcijom (npr. esej tip odgovora)

Prepoznavanjem/ rekognicijom ( npr.T/N tip odgovora)

Uštedom pri ponovnom učenju istog sadržajaPSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA 3

20.04.2319/09/2011

FIZIOLOŠKA OSNOVA PAMĆENJA


POUČAVANJA

20.04.2319/09/2011

Tijekom procesa pamćenja dolazi do promjena u živčanom sustavu

aktivirani neuron aktivira druge, ti drugi slijedeće i dolazi do „neuronskog paljena” na osnovi takvog povezanog „neuronskog kruga” pojedine se informacije dovode u vezu

ako se takva “paljenja” češće ponavljaju veza među informacijama se učvršćuje/ konsolidira


POUČAVANJA

20.04.2319/09/2011

DOSJEĆANJE (osnova pamćenja)je aktivacija jednog neuronskog kuga


POUČAVANJA

20.04.23

Anatomske teorije:

tijekom procesa pamćenja događaju se promjene u strukturi živčanih stanica- više dendrita, više sinapsi i međusobnih mjesta povezanosti, brži prijenos impulsa

Neurobiokemijske teorije:

tijekom procesa pamćenja događaju se biokemijske promjene, promjene u sintezi bjelačnevina, RNK ili DNK


Koji dio mozga upravlja sposobnošću pamćenja?

20.04.2319/09/2011PSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA 8

20.04.23

− Glavna struktura korteksa odgovorna za pamćenje je HIPOKAMPUS (jedan od najstarijih dijelova limbičkog sustava u dubini korteksa)

- Eventualno oštećenje onemogućuje dugoročnu pohranu novih sadržaja


POUČAVANJA

20.04.23

EKSPLICITNO I IMPLICITNO PAMĆENJE


POUČAVANJA

20.04.23

Eksplicitno ili deklarativno pamćenje:

zahtijeva svjesno pronalaženje podataka u pamćenju- odgovor na pitanje ŠTO?

*semantičko pamćenje (općenito znanje; značenje riječi, činjenice, pravila npr. zemlja je okrugla, Ludolfov broj, pravila o računskim operacijama i predznacima)

*epizodičko pamćenje (pamćenje događaja koje je pojedinac doživio, pamćenje vezano uz određeno vrijeme)


POUČAVANJA

20.04.23

Implicitno ili nedeklarativno pamćenje:

ne zahtijeva svjesno pronalaženje podataka u pamćenju- odgovor na pitanje KAKO?

* proceduralno pamćenje

(npr. pamćenje motoričkih vještina, npr. vožnja autom, igranje tenisa, tablica množenja...)


POUČAVANJA

20.04.23

Model “

trokomponentnog skladišta

pamćenja”


20.04.23

LEGENDA:

PODRAŽAJISENZORNOPAMĆENJE

KRATKOROČNOPAMĆENJE

DUGOROČNOPAMĆENJE

PAŽNJA PONAVLJANJE,KODIRANJE

PRONALAŽENJE

DOSJEĆANJE

KONTROLNI PROCESI

FAZE PAMĆENJA


POUČAVANJA

20.04.23

Korištenje informacija iz dugoročnog pamćenja (dosjećanje)

2. Odabir strategije traženja u

dugoročnom p.(npr. pretraživanje

po kategorijama- formule)

3. Aktiviranje plana za reproduciranje

Sadržaja/ znaci za dosjećanje

(npr. KAKO kvadrirati binom)

1. Aktiviranje kontrolnog mehanizma

(ŠTO trebam napraviti?)

4. Manifestacija odabranog ponašanja

( izračunavanje)

Poticaji dosjećanju(npr. pitanje učeniku, zadatak)


20.04.23

Druga podjela pamćenja

Razina traga ( „nekako mi zvuči poznato…”) Razina prepoznavanja (npr. ispravna

formule za ploštinu kruga među sličnima) Razina reprodukcije (npr. dijeljenje dvojnih

razlomaka) Razina automatizacije (npr. tablica

množenja)


20.04.23

pamćenje uključuje usvajanje (zapamćivanje), retenciju i dosjećanje – da bi nešto zapamtili prvo to moramo moći percipirati

više vrsta pamćenja koja imaju i različitu fiziološku osnovu ( npr. verbalno vs. pamćenje lica)


POUČAVANJA

OSNOVNE SPOZNAJE O PAMĆENJU

20.04.23


konstruktivna priroda pamćenja ljudi ne mogu percipirati sve informacije, a one

koje percipiraju uklapaju u postojeća znanja kako bi im nova informacija bila razumljiva

logička cjelovitost pamćenja tendencija da ono što u upamćenome nije jasno i

logično zamijenimo onime što nam je logično, da bi nam bilo razumljivije


POUČAVANJA

20.04.23

Promjene u reproduciranju sadržaja- formiranje vlastitog SMISLA TEKSTA Izostavljanje pojedinosti, čak i nekih

značajnih koje se ne uklapaju u naša očekivanja

Unošenje novih detalja koja nam pomažu da si objasnimo ono što nam je neobično

Izdvajanje dominantne pojedinosti oko koje reproduciramo ostalo

Izmjenu pojedinosti- riječi, naziva Izmjenu redoslijeda radnje


20.04.23

Pamćenje i emocionalna vrijednost informacije

Neke informacije pamtimo vrlo dugo, čak i bez mnogo ponavljanja

Zašto? ako su zbog nečeg privukle PAŽNJU, ako su

dobro ORGANIZIRANEPSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA 20

20.04.23

Pamćenje i emocionalna vrijednost informacije

Što izaziva PAŽNJU?

neobično, zanimljivo, izaziva iznenađenje/ neočekivano (= “orjetacijski refleks”)

Znatiženja= intelektualna

emocijaPSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA 21

20.04.23

Zaboravljanje

Brzina zaboravljanja ovisi prvenstveno o stupnju naučenosti sadržaja, manje o složenosti

Uzroci? Više teorija, 3 glavne i najbolje potkrijepljene:

Teorija slabljenja traga

Teorija interferencije

Teorija pogrešnog ključa reproduciranja (ne možemo naći pravi način da “dozovemo” informaciju)


20.04.23

OSNOVNE SPOZNAJE O PAMĆENJU pamćenje opada s vremenom


POUČAVANJA

20.04.23


na zaboravljanje osim vremena utječu i druge informacije koje nam ometaju staro pamćenje (pojava interferencije)

retroaktivna interferencija: novo učenje ometa ranije naučeno

proaktivna interferencija: zapamćivanje je teže ako ranije informacije ometaju usvajanje novih


POUČAVANJA

20.04.23


dosjećanje, tj. pronalaženje informacija olakšava postojanje podsjetnika (npr. slične vanjske

okolnosti kao prilikom zapamćivanja) dobra učvršćenost informacija (puno puta

ponavljano, ako postoje brojne veze s drugim informacijama)

dobra organizacija informacija (npr. logički strukturirane ili ako su mnemotehnički asocirane)


POUČAVANJA

20.04.23


pozitivni transfer: ono što naučimo možemo primijenjivati u drugom području

npr. kad student položi prvu godinu studija, druga mu je lakša, a treća još više ne zbog sadržaja koji treba naučiti nego stoga što je naučio "kako" učiti


POUČAVANJA

20.04.23


obzirom na stupanj pažnje razlikujemo: automatsko ili usputno pamćenje namjerno pamćenje za koje treba napor

na zapamćivanje utječe perceptivna istaknutost


POUČAVANJA

Kako potaknuti upamćivanje kod učenika?

Von Restorffov efekt Efekt prvenstva Efekt novosti Integrirano ponavljanje (povezivati s njihovim

iskustvom, dosadašnjim znanjem, korelacija s drugim predmetima, primjeri koji su njima važni)

20.04.2319/09/2011PSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA 28

20.04.23

EFEKT PRVENSTVA I EFEKT NOVOSTI

EFEKT NOVOSTIpamtimo ono što se

dogodilo zadnje

EFEKT PRVENSTVApamtimo ono što se

dogodilo prvo


POUČAVANJA

20.04.23

VON RESTORFFOV EFEKT

30

Von Restorffov

efekt: pamtimo

ono što je istaknuto

20.04.23

OSNOVNE SPOZNAJE O PAMĆENJU dosjećanje je bolje u istom kontekstu u kojem

je bilo i zapamćivanje (ali ako neku činjenicu isključivo vežemo uz neki kontekst, onda to otežava njezino dosjećanje izvan tog konteksta)

ukoliko se dijelovi vještine vježbaju po slučajnom redoslijedu, tada se smanjuje veza s kontekstom i dijelovi vještine se bolje nauče


POUČAVANJA

20.04.23

OSNOVNE SPOZNAJE O PAMĆENJUNa pamćenje utječe i:prošlo iskustvo olakšava zapamćivanje (npr. bijelci lakše pamte lica bjelaca, crnci crnaca, kinezi kineza, itd, tj. javlja se pristranost u zapamćivanju i stoga i u prepoznavanju)… hrana, … buka … nespavanje ...


POUČAVANJA

20.04.23

Poremećaji pamćenja privremeni Trajni

zbog oštećenja ili bolesti mozga zbog degeneracije iz psiholoških razloga (represija/

Freud!)


20.04.23

Poremećaji pamćenja

Hipomnezija (oslabljeno p.)

Amnezija (potpuni gubitak, retrogradna ili anterogradna- npr. kod alkoholičara, ali i manjak B1 vitamina)

Paramnezija (lažno sjećanje, “dejavu”)

Hipermnezija (nemogućnost zaboravljanja nekih nebitnih pojedinosti)


20.04.23

POREMEĆAJ PAMĆENJA – ALZHEIMEROVA BOLEST


POUČAVANJA

psihologija uČenja i pouČavanja pamćenje i zaboravljanje

Documents