PSIHOLOGIJA I PEDAGOGIJA

SPORTA

Predavač:

Amir Zulić, prof.

Predstavite se!

- ime i prezime (nadimak)

- gdje radite, gdje ste igrali

- zašto ste se odlučili postati trener

- vaša iskustva s pedagogijom, psihologijom,

psihološkom pripremom...

- što očekujete od tečaja

- što očekujete od ovog predavanja

PEDAGOGIJA je znanost o odgoju

Pedagogija se bavi, istražuje i proučava odgoj

Odgoj omogućava ljudski rast i razvoj,

usavršavanje i građenje osobe

Cilj odgoja je:

zdrava, humana, slobodna, kulturna, radina,

stvaralačka, demokratska i sretna osoba

Teorije odgoja

1. Nativistička teorija

2. Teorija empirizma

3. Teorija konvergencije ili pomirenja

4. Multifaktorske teorije – dodaju čovjekovu angažiranost i aktivnost

DIDAKTIKA grana pedagogije koja proučava opće

zakonitosti obrazovanja

Dva su osnovna pojma u obrazovanju:

1. Znanje sistem činjenica o nekom području

koje je čovjek naučio i zapamtio

2. Sposobnosti omogućuju obavljanje određenih aktivnosti

(senzorne, intelektualne, izražavanje, fizičke...)

Stupnjevi znanja

1. prihvaćanje

2. prepoznavanje

3. reprodukcija

4. primjena

5. stvaranje, kreacija

Odgojni proces

- dugotrajni proces, vezan za čovjeka tijekom čitavog

života, a događa se u interpersonalnoj komunikaciji

UKLJUČUJE TRI KOMPONENTE:

1. Racionalno-intelektualnu (proces usvajanja znanja, vještina,

navika) – vodi shvaćanju određenih stavova

2. Emocionalnu (proces usvajanja stavova i izgrađivanja vlastitih uvjerenja) – vodi konkretnom prihvaćanju

3. Voljnu (proces razvijanja pozitivnih osobina) – vodi djelovanju, aktivnosti

TRENER

I NJEGOVA ODGOJNA ULOGA

Zadatak

Molim vas

napišite 10 karakteristika koje

bi trebao imati

trener

Osnovni čimbenici odgoja

obitelj

odgojno-obrazovne društveno okruženje

instutucije (među njima klub i trener)

Pedagoški stil

Stil rada pedagoga, učitelja, trenera

1. Autokratski stil

2. Demokratski stil

3. Anarhistički stil

Međuljudski odnosi

- temelj odgojnog procesa

1. Osobni odnos (neformalni)

2. Profesionalni odnos (formalni)

Činitelji uspješnih međuljudskih odnosa

1.Empatija - sposobnost uživljavanja u tuđe emocije,

postupke, razmišljanja

2. Socijalna percepcija - kako vidimo sebe i druge - egoistična ili objektivna

3. Emocionalni stavovi - kakve osjećaje budi osoba

- simpatija ili antpatija

4. Socijalna:

a) reverzibilnost - izbjegavati izraze koje ne želimo da nam se vrate

b) ireverzibilnost - neprimjerene izjave (psovke, vrijeđanja)

Neki korisni savjeti za komunikaciju

Govoriti ono što želite da se dogodi, govoriti pozitivno

(afirmativno)

Poticati (govorom ili mimikom)

Aktivno slušati sugovornika

Izbjeći etiketiranje, govoriti o ponašanju, ne o osobi

“Želim”, “bilo bi dobro” umjesto “moram”, “moraš”

Izbjegavati pitanja sa “zašto” (“zašto si to učinio...”)

Zašto slušati?

* shvatite što vam je osoba rekla

* pokažete razumijevanje

* potaknete osobu da kaže još više

* odgovorite na ono što vam je rečeno

* smanjite intenzitet emocija osobe skojom razgovarate

* pomognete govorniku da jasnije sagleda svoj problem i tako ga osnažite za njegovo rješavanje

* izgradite odnos povjerenja

Kako slušati?

* odlučite da ćete slušati i usmjerite pažnju na sugovornika

* gledajte osobu u oči

* postavljajte pitanja

* parafrazirajte

* nemojte previše govoriti

* nemojte prekidati

* naučite šutjeti

* izbjegavajte ometajuće pokrete

Kako davati kritike

* nitko ne voli kad ga kritiziramo

* kritika ne treba biti poniženje

* najbolje ju je izreći u četri oka

* treba ju izreći što prije, ako je moguće neposredno nakon pojave ponašanja koje je zaslužilo kritiku

* kritika treba biti određena, možda i unaprijed planirana

* ne kritizirajte osobu zbog nečeg što je izvan njene kontrole

* usmjerite kritiku na ponašanje osobe, nikad na njezinu ličnost

* nemojte zaboraviti pohvaliti osobu

Pohvale

* ljudi više vole pohvale nego kritike

* pohvala ne treba sadržavati kritiku

* pohvala može biti verbalne i neverbalna

Neka od načela odgojnog rada

s mladim nogometašima

Upoznati ih sa normama ponašanja

(nagrade,kazne)

Promatrati ponašanja

Kontaktirati s roditeljima

Kontaktirati sa školom

Utjecati na mlade nogometaše u duhu kodeksa

ponašanja u nogometu

Karakteristike sportskog trenera

Pedagog, odgajatelj

Poznaje igrača - sposobnosti,interese,zdr.stanje,školu...

Bodri i podržava, spreman pomoći

Zna odvojiti privatno i poslovno

Zna stvoriti i održati radnu atmosferu

Primjer je učenicima / vodi sportski život

Stručan i u toku s novostima u razvoju struke

Motivator na aktivnost, učenje

Dobar komunikator

Odmjeren, strpljiv, pravedan

Poštuje učenike

Ponosan na svoj poziv i ono što radi

Ponašanje trenera na utakmici

Neposredno pred utakmicu igračima dajte poznate zadatke (prema sposobnostima)

Djeca (igrači) uče po modelu, ponašat će se kao i vi

Najbolje psihološki pripremljen je trener!

- kontrola misli, ponašanja i emocija

Odgodite analizu za drugi dan

Poželjno ponašanje trenera na

utakmici: - Ne reagirati “burno” na svaku grešku

- U slučaju greške ohrabriti i po potrebi dati uputu za ispravak

- Pohvaliti trud iako nije doveo do rezultata

- Pohvaliti dobru izvedbu (akciju) iako nije dovela do rezultata

- Ne davati igračima negativne primjedbe osobne prirode

- Povremeno igrače podsjetiti da trebaju igrati što bolje, ali ako ne pobijede nije “smak svijeta”

- Poticati ih da uživaju u igri i njenoj ljepoti, bez obzira na rezultat

- Poticati ih da uživaju u daljnoj igri čak i ako je rezultat već sasvim izvjestan

- Ne kritizirati poraz, već nedovoljan trud ili nedovoljnu pripremljenost

5 stupnjeva moralnog razvoja:

1. Sve je u redu dok me ne uhvate / vide

2. Oko za oko

3. Prema drugima se ponašam onako kako bi volio da se drugi ponašaju prema nama

4. Poštujem vanjske zakone i pravila

5. Ponašam se onako kako je najbolje za sve (uključene u igru), za cijelo društvo

ZADATAK 1.

Napišite 3 razloga zašto djeca

prestaju trenirati nogomet

ZADATAK 2.

Podijelite se u grupe od po 4-5

članova i napišite 5 razloga zašto

dijete prestaje trenirati nogomet

Zašto djeca napuštaju sport?

1. Trebaju nešto drugo raditi

2. Promjena interesa

3. Ne doživljavaju se dovoljno uspješnima, vrijednima

4. Ne zabavaljaju se dovoljno

5. Žele promjeniti sport

6. Dosadno im je

7. Ne vole trenera

8. Treniraju preteško

9. Nije im dovoljno uzbudljivo

10. Doživljavaju sport previše stresnim

Značajke tinejdžera koji su “izgorjeli”

u sportu

Na sebe su gledali samo kao na sportaše

Nedostatak kontrole nad svojim životom

Stalna anksioznost, zabrinutost

Prevelika očekivanja drugih ljudi i njih samih

Isključiva orijentacija na posljedicu (“moram pobijediti”)

Pritisak roditelja

Dugački monotoni treninzi bez raznolikosti (manjak zabave)

Značajke tinejdžera koji su “izgorjeli”

u sportu (nastavak)

Nekonzistentan pristup trenera

Ozljede usljed pretjeranog vježbanja

Nisko samopoštovanje

Kratki vremenski rokovi

Učestala i naporna putovanja

Pokazivanje ljubavi od strane drugih ljudi ovisno o tome gube li ili pobjeđuju

Perfekcionizam (ne dopuštaju sebi pravo na grešku)

ZADATAK 3.

Napišite bar 4 načina kako

uspješnije trenirati djecu, tako da

ostanu u nogometu

ZADATAK 4.

U istim grupama napišite 6 načina

kako uspješnije trenirati djecu, tako

da ostanu u nogometu

Kako uspješnije trenirati djecu?

- Primjetite djete kad radi dobro i nagradite ga (manje gledajte greške)

- Dajte nagradu ljubazno i iskreno

- Postavite realna očekivanja

- Nagradite uloženi napor isto kao uspjeh

- Fokusirajte se na tehniku i vještinu

- Mijenjajte aktivnosti

- Mijenjajte pravila da bi se osjetili uspješnijima

- Nagradite dobru tehniku, ne samo posljedicu

- Kad ispravljte grešku koristite pozitivni “sendvič”

- Smanjite strah od učenja novih vještina

- Budite entuzijast! – djeca vole pozitivno

- Pokažite da imate povjerenje u igrače

- Lakše je promijeniti situaciju (vježbu, trening), nego osobine ličnosti sportaša.

- Sportaši imaju istovremeno više motiva zašto su u sportu (nogometu) - pronađite ih!

- Lideri (vođe) mogu povećati motiviranost

- Posvetite više pažnje zabavi i druženju na treningu

- Ponekad se prilagodite pojedincima u grupi

- Ako niste taj dan "svoji", prikrijte to ili obavijestite igrače

Roditeljski sastanak na početku sezone:

- izložiti didaktičke ciljeve sportske sezone (što želite postići u predstojećoj sezoni – indiv. i grupni plan)

- upoznati roditelje s prednostima treniranja nogometa

- izložiti pravila ponašanja roditelja

- učiniti da vas roditelji prihvate kao edukatora djeteta (stručnost, dug rad s djecom, ljubav za djecu i trenerski poziv)

- prikupiti informacije o vannogometnim aktivnostima djeteta (škola, vanšk, obitelj, i po danima treninga)

- poboljšati sportsku kulturu roditelja

Roditeljski na sredini sezone:

- osvrnuti se na didaktički napredak

- osvrnuti se na pon. roditelja

- prikupiti informacije o vannog. aktivnostima

djeteta (je li došlo do promjena)

- demistificirati i dedramatizirati uspjehe i poraze

- riješiti event. konflikte

- poboljšati sportsku kulturu roditelja

Roditeljski na kraju sezone:

- analizirati postignute i nepostignute ciljeve

- dati savjete za praznike

- riješiti event. konflikte

- obavijestiti o sljedećoj sezoni, pogotovo za one

koji mijenjaju kategoriju

- poboljšati sportsku kulturu roditelja – nova tema

- osvrnuti se na ponašanje roditelja

Odgovornosti roditelja djece-sportaša

1. Ohrabrite svoje dijete da se bavi sportom, ali mu ne stvarajte pritisak. Neka samo izabere hoće li igrati, i hoće li odustati.

2. Saznajte što vaše dijete očekuje od sporta i podržite ga da to ostvari

3. Roditelj procijenjuje da je li dijete fizički i emocionalno spremno za igru i jesu li uvjeti za igru sigurni.

4. Uvjerite se da je trener koji vodi vaše dijete stručan.

5. Zadržite pobjeđivanje u perspektivi i pomozite djetetu da i ono to učini.

6. Pomozite djetetu da postavi sebi ciljeve koje može ostvariti (koji znače pobjedu).

7. Pomozite djetetu da kroz sport nauči univerzalno

vrijedne stvari za cijeli život.

8. Pomozite djetetu da bude odgovorno prema

momčadi i prema treneru.

9. Ako je potrebno, naučite svoje dijete disciplini.

10. Prepustite svoje dijete treneru na treningu i na

utakmici; ne budite «trener u sjeni».

11. Upoznajte trenera s alergijama i drugim posebnim

zdravstvenim stanjima svog djeteta, i vodite

računa da dijete na utakmice i treninge nosi

potrebne mu lijekove.

Kodeks pravila ponašanja roditelja

djece-sportaša

1. Za vrijeme utakmice ostanite u publici.

2. Dozvolite treneru da radi svoj posao. Ne savjetujte ga u tehnici i taktici.

3. Ponašajte se kulturno. Ne dobacujte nedolične komentare trenerima, delegatima ili roditeljima obje momčadi.

4. Za vrijeme utakmice budite djetetu roditelj, podrška. Ne trener.

5. Za vrijeme utakmice ponašajte se primjereno, ne pijte alkohol i ne dolazite u alkoholoziranom stanju.

6. Veselite se uspjesima momčadi vašeg djeteta.

7. Pokažite interes, entuzijazam i podršku svom djetetu.

8. Kontrolirajte svoje emocije.

9. Pružite pomoć, ako vas to zamoli trener ili neka druga

službena osoba.

10. Zahvalite treneru, delegatima i drugim entuzijastima koji

sudjeluju u događaju.

PSIHOLOGIJA

Znanost koja se bavi ponašanjem,

svjesnim iskustvom pojedinca

i njegovim nesvjesnim procesima

Psihologija sporta

matematika

biomehanika

sportska ekonomija

pedagogija

sociologija sporta

fiziologija sporta

klinička

psihologija

teorija tjelesnog

odgoja

industrijska

psihologija

psihologija rada

fiziološka

psihologija

pedagoška

psihologija

PSIHOLOGIJA

socijalna

psihologija

razvojna

psihologija

psihodijagnostika

PSIHOLOGIJA SPORTA

antropometrija sportska

meteorologija kibernetika

pedagogija sporta

teorija treninga

MOTIVACIJA

usmjerenost, intenzitet i ustrajnost

nečijeg ponašanja

da bi se nešto postiglo

MOTIVI su uzroci ljudskog ponašanja

U svakom trenutku naše je ponašanje određeno

velikim brojem motiva koji su u međusobnim

složenim odnosima.

Motivacijskim ciklusom objašnjava se kako

dolazi do nekog ponašanja.

Podjela motiva:

1. biološki, urođeni ili primarni motivi za hranom i pićem

za seksom

za kretanjem

za izbjegavanjem boli

za odmorom i snom

2. Socijalni, stečeni ili sekundarni motivi za društvom

za suigurnošću

za samopoštovanjem

za ugledom

za moći

za samostalnošću

za stvaralaštvom

Hijerarhija motiva prema Maslowu

5. Potreba za samoaktualizacijom

4. Potreba za poštovanjem (ugled, uspjeh, znanje)

3. Potreba za pripadanjem (ljubav, prijateljstvo, grupa)

2. Potreba za sigurnošću (“krov”, posao)

1. Fiziološke potrebe

Motivacija sportaša

Interakcija individualnih i situacijskih faktora

Individualni faktori + Situacijski faktori osobine ličnosti trenerov stil vođenja

potebe atraktivnost mogućnosti

interesi uvjeti igre

ciljevi

Najčešći motivi bavljenja sportom kod djece

EKSTRINZIČKI (vanjski) RAZLOZI razveseliti druge nagrada pobjeda SOCIJALNI RAZLOZI prijatelji momčad odmjeravanje s ostalima INTRINZIČKI (unutrašnji) RAZLOZI usavršavanje vještine, znanje osobni doprinos, uspjeti u nečem uzbuđenje igre, uživanje u igri

Decijeva teorija kognitivne evaluacije

Kontrolni aspekt nagrade

(npr. nagrada za pobjedu)

– dugoročno smanjuje unutrašnju motivaciju

Informacijski aspekt nagrade

(npr. nagrada za dobro izveden zadatak)

- povećava unutrašnju motivaciju

Kako povećati unutrašnju

motivaciju (Weinberg, 1984):

1. osigurati dovoljnu količinu uspješnih iskustva 2. dozvoliti sportašima prihvaćanje veće osobne odgovornosti za odluke i pridržavanje pravila u sportu 3. pohvala 4. postavljanje realističnih ciljeva 5. činiti trening interesantnim, variranjem sadržaja i redosljeda vježbi 6. omogućiti pojavu 'flow'-a (tj. uronjenosti u aktivnost) kroz optimalnu prilagođenost zadataka sposobnostima pojedinca

Nagrade i kazne

Nagrada stvara osjećaj samopoštovanja

Jasno postavite pravila Nagrada (i Kazni)

Budite dosljedni!

Nagradite (ili Kaznite) ponašanje, ne osobu!

POTREBA (MOTIV)

ZA POSTIGNUĆEM

Potreba za postignućem – potreba za dostizanjem ili premašivanjem određenog standarda kvalitete

Situacija postignuća – ona koja uključuje proces vrednovanja ishoda nečije aktivnosti u odnosu na određeni standard

Razvijenost motiva postignuća:

motiv za x procjena = rezultat emocionalna ponašanje

postignućem situacije reakcija

visoko razvijen traži izazove,

(motiv za x vjerojatnost = prema usmjeren na situacije u kojima

postizanjem uspjeha uspjehu ponos u uspjehu može uspjeti,

uspjeha) 50% bolje igra

nisko razvijen izbjegava rizik,

(motiv za x vjerojatnost = izbjeći usmjeren na situacije u kojima

izbjegavanjem uspjeha neuspjehu sramotu, stid može biti loš,

neuspjeha) 5% ili 95% lošije igra

Pozornost!

Motiv za postignućem treba biti

visok, ali ako je previsok igrač bi

mogao “izgoriti u želji” da bude

uspješan

Svatko uspjehom doživljava nešto drugo

Jedna od češće korištenih podjela ciljeva koji znače uspjeh:

· ciljevi usmjereni na posljedicu (npr. biti prvi, pobjediti)

· ciljevi usmjereni na izvedbu (npr. povećati kvalitetu udarca)

· ciljevi usmjereni na proces (npr. taktiku, usmjerenost na kretanje, čuvanje protivnika, prostora)

Ciljevi postignuća (uspjeha) mogu za

vrijeme utakmice biti usmjereni na:

1. Zadatak (proces, izvedbu) - usmjerenost na provođenje taktike, rješavanje situacija, sl.udarac - uspoređivanje sa samim sobom (igrati bolje od sebe) - usmjerenost na sadašnjost - moguće manje nervoze i frustracije, bolja kontrola emocija, veća ustrajnost, samopozudanje proizlazi iz vlastitih kvaliteta, bolja igra... - lakše donosi naprdak u kvaliteti igre

2. Posljedicu - usmjerenost na pobjedu, rezultat, nagradu, pohvalu - uspoređivanje sebe s drugima (igrati bolje od drugih) - usmjerenost na prošlost ili budućnost - moguća manja kontrola tijela i emocija, veća napetost, moguće smanjenje uloženog napora, samopouzdanje proizlazi iz usporedbe s protivnikom, traženje opravdanje, igrač može “izgorijeti”... - teže donosi napredak u kvaliteti igre

Razvojna psihologija

grana psihologije koja se bavi razvojem čovjeka

- motorički razvoj

- intelektulani razvoj

- emocionalni razvoj

- socijalni razvoj

Napuštene pretpostavke o razvoju

čovjeka:

Dijete je “čovjek u malome”

Nasljeđe je mnogo važnije od okoline u formiranju

ličnosti

Osnovne razlike u ličnosti između

odraslog čovjeka i djeteta:

U mehanizmima kontrole agresivnosti

U načinu reagiranja na frustracije

U sposobnosti razumijevanja

U samostalnosti

Životna razdoblja mladog nogometaša

Životno razdoblje Dob Dobna kategor. u

nogometu

Srednje djetinjstvo 6/7 – 10/11 god Limači (7 – 10

god)

Kasno djetinj.

-Predpubertet

11 – 14 god Mlađi pioniri

(11 i 12 god)

Pubertet - rana

Adolescencija

14 – 17 god Pioniri (13 i 14)

Kadeti (15 i 16)

Kasna

adolescencija

16 – 25 god Juniori (17 i 18

god)

Faze u razvoju djece – vrhunskih

sportaša

1. Ulazak u svijet sporta

2. Faza ulaganja

3. Faza savršene sportske izvedbe

4. Faza održavanja odlične izvedbe

Za kasnije postizanje vrhunskih

sportskih rezultata važno je:

- da se djeca ne specijaliziraju prerano za jedan

sport

- da roditelji, treneri i ostali shvaćaju i naglašavaju

zabavu i razvoj kao cilj bavljenja sportom

- da roditelji pružaju punu podršku, ali ne stvaraju

pritisak i postavljaju zahtjeve

UČENJE

- relativno trajno mijenjanje pojedinca na

osnovu iskustva

Učenje po modelu podrazumijeva:

1. Promatranje ponašanja druge osobe

2. Pamćenje onoga što se percipira

3. Izvođenje zapamćenog (kada smo za to

motivirani)

Krivulje učenja

Negativno akcelerirana krivulja učenja

Pozitivno akcelerirana krivulja učenja

Sigmoidna krivulja učenja

Kako učinkovito prezentirati

igračima motorički zadatak?

1. Ne davati igračima previše informacija.

2. Što više pokazivati i demonstrirati.

3. Demostrirajući, usmjeriti pažnju sportaša na

bitne stvari (ključne riječi)

4. Odabrati najpogodniju metodu podučavanja

Motoričko učenje i motoričke

vještine

Proces učenja motoričke vještine:

1. kognitivna faza

2. asocijativna faza

3. autonomna faza

Kriteriji usvojenosti motoričke

vještine:

1. Pokreti su međusobno usklađeni i povezani

2. Svaki od dijelova pokreta je usavršen

3. Svaki pokret svaki puta se izvodi na gotovo

identičan način

4. Vještina je automatizirana, tj. izvodi se bez razmišljanja

5. Fleksibilna je, tj. njeno izvođenje se donekle prilagođava

konkretnim uvjetima

6. Tijek njenog stjecanja tipičan je za stjecanje motoričke

vještine

Koje su to situacije u kojima

možemo prepoznati potrebu za

psihološkom pripremom ?

1) bolja igra na treningu nego na službenim utakmicama

2) velike oscilacije u kvaliteti igre i na treningu i na utakmici

3) padovi koncentracije i pažnje tijekom igre

4) nekontrolirane emocionalne reakcije

5) ravnodušnost ili pretjerano 'izgaranje' na utakmicama

6) nedostatak komunikacija među suigračima

7) konflikti igrača i trenera

Zapamtite!

NE mora postojati problem da se

angažira psiholog !

Najbolje je kad igrači, trener, klub

ili savez samo žele biti još bolji

nego što su trenutno !!!

Što je psihološka priprema?

Trening

kojim se djeluje na

razvoj vještina, sposobnosti i ličnosti sportaša

u smjeru povećanja stabilnosti i kvalitete

izvedbe

OSNOVNI CILJ

PSIHOLOŠKE PRIPREME:

Stalno unapređivanje razvoja vještina i osobina

sportaša i sportske ekipe u smjeru koji

omogućuje maksimalno ispoljavanje njihovih

sposobnosti.

Želim vam uživanje u tečaju i

uspješno polaganje ispita!

Amir Zulić, prof.