psihodijagnosti ka sredstva u medicini i...

6. hrvatski kongres medicine radas me unarodnim sudjelovanjem

Šibenik, 30. rujna - 4. listopada 2015.

PSIHODIJAGNOSTI KA SREDSTVA U

MEDICINI I PSIHOLOGIJI RADA I PROMETA

Prof. dr. sc. Krunoslav MatešiFilozofski fakultet, CZONIvana Lu i a 310000 Zagrebe-mail: [email protected]

K. Mateši : Psihodijagnosti ak sredstva u medicini i psihologiji rada i prometa 6. hrvatski kongres medicine rada

Šibenik, 1. listopada 2015.

Po etak primijenjene psihologije (i medicine rada?) u Hrvatskoj2. sije nja 1932. po ela s radom Stanica za savjetovanje pri izboru zvanja pri Komori za trgovinu, obrt i industriju u Zagrebu.To je po etak primijenjene psihologije u Republici Hrvatskoj.

*

Zaposlenici:1. Aurel Forenbacher (1882.-1972.), botani ar, lije nik, direktor Stanice, lije nike medicine rada – povijesno izuzetna osoba. 2. Zlatko Pregrad (1903.-1980), doktor filozofije, psihotehni ar.

*

Za razumijevanje ovog procesa bitna je monografija Mire Kolar:Hrvatski radiša – 1903. – 1945. – 2003.



Aurel Forenbacher (1882.-1972.)

Zlatko Pregrad (1903.-1983.)



KRENIMO OD PRVOG PO ETKA!•Psihologija je znanost o umu i ponašanju (VandenBoss, APA, 2007.)•Ovo je aktualna definicija psihologije.•Možemo re i da je psihologija bila definirana kao:•a) ... znanost o ponašanju •b) ... znanost o doživljavanju i ponašanju •Autorskih definicija bilo je na stotine!

*

Više od stotinu godina: Psihologija je znanost i struka. *

Primijenjena psihologija starija je od eksperimentalne psihologije



• Najstariji problem primijenjene psihologije bio odabir nadarenih!• Selekcija intelektualno superiornih zabilježena je u Kini prije 2500 godina. Vidjeti:

(http://education.ufl.edu/faculty/files/2011/01/oakland_thomas_2011_vita.pdf)*

• Povijesno su postojale i postoje tri paradigme u pokušajima procjene inteligencije odnosno identifikacije nadarenih (Ackermann, 1996.):

1. Pedagoška paradigmaOni koji brzo, lako i uspješno u e jesu nadareni.

2. Medicinska paradigmaSvi mogu i tjelesni korelati psihi kih funkcija.

3. Psihološka paradigmaInteligenciju možemo procijeniti izazivaju i i mjere i kognitivne varijable kao što su zamje ivanje, pam enje, /u svim kategorijama/ mišljenje, zaklju ivanje, … .



• Prete a psihodiaganosti kih postupaka u suvremenom smislu bili su psihotehni ki aparati

• Psychotechnik – Wissenschaft von der praktischen Anwendung der Psychologie im Dienste Kulturaufgaben. – H. Münsterberg, 1914.

• Psihotehnika primjenjuje psihologijske spoznaje i metode na prakti na pitanja, koja donosi civilizirani život. – M. Tkal i , 1939.

• Psihotehnika se uobi ajeno odre uje kao dio I/O psihologije – temeljeno na procjeni psihomotori kih sposobnosti.

• Eksplozivan razvoj psihotehnike u Njema koj i mnogim europskim zemljama je bio usmjeren na selekciju industrijskog radništva.

• Psihotehnika /kao naziv/ u Hrvatskoj bila je vezana uz potrebe selekcije kandidata za obrtništvo.



• Razvoj testova i postupaka testiranja u Republici Hrvatskoj dijeli se u etiri razdoblja:

1. razdoblje 1912.-1931.• U ‘Uvodu u eksperimentalnu didaktiku’, Zagreb: HPKZ, 1912., objavljen je ‘Binet-

Simon-Goddard-Radosavljevi ev’ test za ispitivanje inteligencije djece• Objava nije imala nekih zna ajnijih posljedica na pedagošku praksu, tada u

Hrvatskoj studija psihologije nije još ni bilo.• Narednih dvadesetak godina objavljeno je još nekoliko prijevoda/pokušaja

adapatacija uglavnom Binet-Simonovog testa.• Opširniji tekst za prva etiri razvojna razdoblja dostupan je na sljede oj adresi: • www.nakladaslap.com/knjige.aspx?gid=ef81fefdcb4b4b2a84f308d9bbaa856d



• Zlatko Pregrad je pri pregledu kandidata odmah po eo s primjenom svoje prilagodbe Bobertagove adaptacije Binet-Simonovog testa –

- korišten je postupak u okviru psihološke paradigme. • 1935. Pregrad prire uje Stejskalovu adaptaciju Binet Simona. • Zajedno s R. Bujasom i M. Agapovim prire uju i Vojnu Betu i

Vojnu Alfu.• Godine 1935. po inje povremeno a od 1937. u Stanici je stalni

suradnik Zoran Bujas. • Ramiro Bujas i Zoran Bujas razvili su 1937. prvi potpuno

autorski test inteligencije u Hrvatskoj, to je:- Serija ‘Z‘.



Prvo izdanje Serije Z iz 1937. godineIz ovoga je kasnije razvijena M-serija



2. razdoblje 1931.-1948.•Drugo je razdoblje trajalo od 2. sije nja 1932., nakon što je otvorena Stanica za savjetovanje pri izboru zvanja u okviru Zavoda za unapre ivanje obrta Komore za trgovinu, obrt i industriju u Zagrebu.

*

•18. prosinca 1948. dolazi do politi kog napada na Ramira Bujasa, Zorana Bujasa i Adelu Ostoj i kao i napada na op u teoriju testova i praksu testiranja. •Osim spo itavanja zbog raznovrsnog i teškog ideološkog skretanja u sveu ilišnoj nastavi psihologije, u referatu su izri ito bili napadnuti i psihološki testovi kao i postoje a praksa njihove primjene u Hrvatskoj. •4. srpnja 1936. su psihološki testovi bili zabranjeni u SSSR-u.•Tražila se i njihova zabrana u Hrvatskoj. •Razlozi zabrane u SSSR-i u RH nisu bili isti, ali to nije bilo važno. •Jedna od posljedica napada bilo je ukidanje službe slijednika Stanice, a pet zaposlenih psihologa preko no i je ostalo bez posla.



3. razdoblje 1952.-1992.•Tre e razdoblje po elo je 1952. nakon ponovne uspostave Službe za profesionalnu orijentaciju (PO) i trajalo je do stvaranja samostalne Republike Hrvatske. •Ovo etrdesetogodišnje razdoblje možemo podijeliti u najmanje dvije podfaze, do Privredne reforme iz 1965. i nakon toga. •Od kraja 1950-ih ne testira se više samo za potrebe PO.•Nakon 2. svj. rata pove ava se broj diplomiranih psihologa, posebno u drugoj polovini 1960-ih.•To dovodi do zapošljavanja u vrlo raznolikim podru jima rada – raste potražnja za novim PDS. •Slovenski politi ari su 1952. osnovali kasniji Zavod za produktivnost dela sa zada om unosa zapadnih tehnoloških postupaka u industrijski nerazvijenu zemlju. •Zavod od 1970-ih nudi velik broj standardnih svjetskih testova za potrebe razli itih dijelova psihološke prakse



4. razdoblje 1992.-2013.• etvrto razdoblje zapo elo je nakon stjecanja naše neovisnosti i trajalo je do prijema Republike Hrvatske u EU.•U promijenjenim društveno-ekonomskim uvjetima dolazi do privatizacije cjelokupne izdava ke djelatnosti – pojavljuju se i privatni izdava i PDS-a. •Osobno ocjenjujem da je najve i iskorak u unaprje enju psihodijagnosti ke prakse u 4. razdoblju objavljivanje WISC-a IV HR. •WISC IV HR je prvi individualni prilagodljivi test za mjerenje inteligencije djece koji je u ovih 100 godina standardiziran na djeci u Hrvatskoj (N=1200).•Godine 2003.donosi se Zakon o psihološkoj djelatnosti. (NN 47, 25. 3. 2003.) dostupno na: http://www.psiholoska-komora.hr/static/documents/dok_zakon.pdf

PSIHOLOZI SU POSTALI SAMOSTALNA STRUKA!TEMELJ PSIHOLOŠKE STRUKE BILA JE I OSTAJE PSIHODIJAGNOSTIKA!!!



Na temelju lanka 60. Zakona o psihološkoj djelatnosti Hrvatsko psihološko društvo i Ministarstvo rada i socijalne skrbi osnovali su Hrvatsku psihološku komoru na Osniva koj skupštini održanoj 15. studenoga 2003. godine.

lanak 25. Zakona o psihološkoj djelatnostiPsihološke testove i mjerne instrumente koje je Komora propisala kao psihološke mjerne

instrumente (u nastavku: psihodijagnosti ka sredstva) mogu upotrebljavati psiholozi.Komora odre uje popis posebno zašti enih psihodijagnosti kih sredstava. Posebno zašti ena

psihodijagnosti ka sredstva zabranjeno je u cjelini ili u dijelovima preslikavati i na bilo koji na in davati na uvid neovlaštenim osobama. Ova zaštita obvezuje psihologe, izdava e i distributere psihodijagnosti kih sredstava, korisnike psihodijagnosti kih sredstava, pomo no osoblje, korisnike psiholoških usluga i sve druge sudionike u psihodijagnosti kom procesu.

Psihodijagnosti ka sredstva upotrebljavaju se sukladno standardima psihologijskog testiranja koje propisuje Komora. Psiholozi su slobodni u izboru psihodijagnosti kih sredstava i primjeni psiholoških metoda i tehnika u radu, osim kad su oni zadani u upravnom ili drugom pravnom propisu.

Upotreba psihodijagnosti kih sredstava protivno odredbama ovoga lanka je kažnjiva.



RAZVOJ KATEGORIZACIJA TESTOVA• Nakon II. svj. rata dolazi do potrebe klasifikacije PDS-a.• Po etak raspodjele psihodijagnosti kih sredstava daje APA.• Podjela se temelji na ishodima testiranja.• Postupno dolazi do nastanka A-B-C modela kategorizacije - danas prihva eno u brojnim

zemljama svijeta. • A-B-C model nije idealan, ali je dovoljno dobar za uvažavanje nacionalnih tradicija u

testiranju.• Polaze i od lanka 25. Upravni odbor Hrvatske psihološke komore donio je:

1) Pravilnik o kategorizaciji psihodijagnosti kih sredstava (Pravilnik, 2010), 2) Katalog psihodijagnosti kih sredstava3) Standarde psihološkog testiranja /svi dokumenti su dostupni na webu HPK/.

• Povjerenstvo za PDS HPK-a razvrstalo je testove u etiri kategorije: '0', 'A', 'B' i 'C’.

Katalog PDS HPK sadrži popis legalnih psihodijagnosti kih sredstava.



PSIHOLOGIJSKI TESTOVI ili PSIHODIJAGNOSTI KA SREDSTVA•Nekoliko definicija psihologijskih testova. •Ovu znademo svi:•Test je standardizirani postupak pomo u kojega se izaziva neka odre ena aktivnost, a onda se u inak te aktivnosti mjeri i vrednuje tako da se individualni rezultat usporedi s rezultatima koji su dobiveni kod drugih individua u jednakoj situaciji. (Z. Bujas, 1959.)•U nizu slu ajeva u ameri koj literaturi autori sustavno navode dvije definicije psiholoških testova koje su dali velikani u podru ju. •Test je sustavni postupak promatranja i opisivanja ponašanja uz pomo broj anih ljestvica ili utvr enih kategorija. (E. L. Cronbach)•Psihologijski test je objektivna i standardizirana mjera uzorka ponašanja. (A. Anastasi)



• Psihologijski test je standardizirani instrument (tj. test, inventar ili ljestvica) koja se koristi za mjerenje inteligencije, odre enih mentalnih sposobnosti (rasu ivanje, razumijevanje, apstraktno mišljenje itd.), odre ene spretnosti (mehani ka spretnost, ru na koordinacija, spretnost prstiju, ruku itd.), postignu a ( itanje, pisanje, matematika itd.), stavova, vrijednosti, interesa, li nosti i poreme aja li nosti ili drugih obilježja koja su važna u psihologiji. (APA, VandenBos, 2007., str. 753.):

• Možemo zaklju iti da su tu o ite poteško e da se do e do neke elegantnije odrednice psihološkog testa.

• ITC (2000) zauzima prili no defetisti ki stav u vezi testova i testiranja:• Svaki pokušaj preciznog definiranja testa ili testiranja kao procesa, vjerojatno e

propasti jer e pokušati isklju iti neke postupke koji bi morali biti uklju eni, a uklju iti druge koji bi trebali biti isklju eni.

• Za ve inu nas ostaje pojmovno da je test – metrika!



ISTRAŽIVA KI INSTRUMENTI• Istraživa ki instrumenti omogu avaju opažanje fenomena, ali ne daju

osnovu za individualnu psihodijagnosti ku procjenu!• Neprimjerene interpretacije rezultata istraživa kih instrumenata brinu

mnoge. • ITC je u travnju 2014. objavilo O itovanje o istraživa kim instrumentima.• O itovanje je prevedeno i dostupno na:

- Web stranicama HPD-a,- Web stranicama HPK-a,- Web stranicama ITC-a.

Možete uzeti primjerak sa stola.



Tko sve brine o testovima?• EFPA• APA• EAWOP• ETPG• ITC• Nacionalne udruge psihologa



Dvije temeljne podjele psihologijskih testovaI. -•i) testovi najve eg u inka – to su: testovi sposobnosti i testovi znanja, i•ii) testovi tipi nog ponašanja - to su: upitnici, inventari, tehnike i postupci za procjenu li nosti.

II. –•i) istraživa ki testovi•ii) psihodijagnosti ka sredstva (PDS)



• Definicija istraživa kog instrumenta postoji u Standardima za pedagoško i psihološko testiranje (AERA, APA, 1999./2006.,) :

Standard 3.27Ako je test ili njegov dio namijenjen samo za istraživa ke svrhe i ne raspa ava se za operativno korištenje, ta okolnost mora biti jasno istaknuta na svim interpretacijskim i tehni kim materijalima koji se šalju korisnicima.

Komentar:Ovaj standard odnosi se na testove koji se koriste samo u istraživa ke svrhe, ali ne i na standardne operacije u razvoju testa prije njegova puštanja u operativnu primjenu (npr. probne primjene).

*U O itovanju me unarodnog povjerenstva za testove (ITC) stoji sljede e:

• ... u istraživa koj praksi, testovni se podaci obi no koriste za procjenu pojava (npr. karakteristike testa ili odnosa izme u testovnih rezultata i jedne varijable na drugu), a cilj je unaprijediti spoznaje, razumijevanje i primjenu. Nasuprot tome, u institucijskoj i klini koj praksi, testovni se podaci obi no koriste za procjenu i donošenje odluka koje mogu utjecati na pojedine ispitanike.



• Daleko najve i broj istraživa kih instrumenata vezano je uz pojmove/deskriptore li nosti.

• Me utim, uvjerenje da se istraživa ki instrumenti odnose samo na upitnike i inventare li nosti – NIJE TO NO!

• Npr, ‘French kit’, sastavljeno kao baterija koja na prvi pogled podsje a na testove za provjeru Thurstoneovih Primarnih mentalnih sposobnosti, korišteno i u RH, ima sljede e upozorenje otisnuto na koricama:

The tests described in this manual are distributed for research use only. They should not be used for counseling or other operational purposes. - Educational Testing Service - Princeton, NJ.

Dostupno na: http://www.ets.org/Media/Research/pdf/Manual_for_Kit_of_Factor-Referenced_Cognitive_Tests.pdf



• Psihodijagnosti ka sredstva su samostalne ome ene publikacije, objavljuju ih izdava ka poduze a kojima je to glavna djelatnost (‘core activity’).

• PDS su sustavno pra ena u daljem razvoju – to uklju uje objavljivanje priru nika, klju eva za odgovore, pripadaju ih normi, testovi prihva eni u praksi prate se s novi, promijenjenim, dora enim odnosno poboljšanim oblicima.

• EuroPSY diploma ima naglasak na stjecanju komepetencija.• Temeljito razumijevanje odlika i mogu nosti psihologijskih alata bitna je pretpostavka te i

takove kompetentnosti.U RH je Odjel za psihologiju u Zadru do sada objavio sedam zbirki istraživa kih skala i upitnika.Treba pohvaliti ovo nastojanje budu i da se time op enito unaprje uje svijest o testovima i postupcima testiranja.Na žalost, bez obzira na istaknuta upozorenja, neki su od ovih instrumenata ugra eni u pravilnike i druge podzakonske akte vezane uz psihodijagnosti ke algoritme.



Upitnici li nosti•Tehnike i potupci za procjenu li nosti svode se na:•- samoprocjene•- procjene drugih•U analizama za koje vjerujemo da po ivaju na sagledavanju problema u uzro no-posljedi nim odnosima, generalno govorimo o psihološkom pristupu.•Me utim, u nevjerojatno velikom broju mogu ih postupaka za procjenu li nosti susre u se:

- alternativni pristupi (naziv iz ameri kih službenih dokumenata), odnosno- mitologijski pristupi (evropska kategorizacija).

•Temeljni je problem alternativ nih/mitologijskih prisutpa u facijalnoj ili prividnoj valjanosti postupaka.•U povijesti psihologije odba eni su sklopovi instrumentarija (psihotehni ki instrumenti za mjerenje psihomotori kih sposobnosti) zbog facijalne valjanosti.



Problemi s prividnom ili facijalnom valjanoš u • Jedan od najve ih problema u primjeni PDS-a jest PRIVIDNA VALJANOST!• Esencija psihotehnike bili su psihotehni ki aparati kojima se mjerilo

psihomotori ke vještine / psihomotori ku spretnost.• Procjene na temelju psihomotori kih varijabli pokazale su se neuspješnim.• Zabrana uporabe testova u SSSR-u 1936. bila je zbog psihotehnike.• Pri zabranjivanju uporabe testova u Hrvatskoj 1948. pozivalo se na

sovjetsku zabranu – iako su razlozi bili posve druk iji.• Danas su odba eni projektivni postupci na temelju testova crteža.• Npr. Warteggov test crteža proglašen je pravno ništavnim:

– http://www.hrr-strafrecht.de/hrr/1/98/1-618-98.php3

• Glavni lanak je bio u Annual Review of Psychology, davne 1976.:– http://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.ps.27.020176.002551



• U aktualnom vremenu javlja se problem (ne)prihva anja instrumenata koje je registrirala HPK.

• Posljedi no se upu uju prigovori Komori zbog nelegalnih PDS-a. • Bitne odlike testa su: zadovoljavaju e psihometrijske karakteristike, unificiranost postupka

primjene i normiranost kao temelj interpretacije dobivenih rezultata.• U pravno ure enim zemljama test mora zadovoljavati neke dodatne kriterije.• ETPG sprema pisma Europarlamentu i Vije u Europe sa zahtjevom da se op enito pove a

svijest svih sudionika u postupku testiranja da su testovi definirani i nekim pravnim normama.

• Legalnost uporabe se vezuje uz poštivanje autorskih i izdava kih prava, onaj tko testira mora imati legitimitet, bilo diplomu/struku, bilo odgovaraju u licencu unutar same psihologije

• U RH se koriste ilegalni PDS kao npr. MMPI 201, prisutni su razli iti oblici PDS zaostalih iz bivše Jugoslavije ija uporaba nije više pravno uredna, itd.

• Primjena testa mora biti pla ena. Na elo: jedan ovjek = jedan kredit, medij primjene nije bitan (test tipa ‘papir i olovka’, intra- internetsko testiranje, kartica, iPod, tablet, itd. )



Podsjetnik za primjenu testova u slu aju mogu ih vješta enja:(šalabahter za psihologe te vještake/pravnike/odvjetnike/suce)

• Je li test komercijalno objavljen?• Je li dostupan priru nik za korisnike?• Ima li dostatnu razinu valjanosti?• Ima li zadovoljavaju i stupanj pouzdanosti?• Je li instrument valjan za svrhu u koju e se koristiti?• Koje su potrebne kvalifikacije za primjenu instrumenta?• Je li instrument recenziran od strane stru njaka?

***• Koji se konstrukt procjenjuje?• Postoje li alternativne metode procjene konstrukta na izravniji na in?• Postoji li neprihvatljiva logika zaklju ivanja izme u mjerenog konstrukta i psihološko-pravnih

pitanja?• (Ackerman, M.K. /ed./: Essentials of Forensic Psychologicla Assessment, 2010.)



NAKLADNICI TESTOVA U RH• U RH je najstariji izdava testova Hrvatski zavod za zapošljavanje. • Prete a HZZZ-a bila je Stanica/Savjetovalište pri izboru zvanja koja je po ela s

radom 2. sije nja 1932. Ostali izdava i PDS-a u RH su:• 1. Mirko Drenovac –CRD serija • 2. Naklada Slap• Nekoliko doma ih autorskih izdava a je u nejasnom statusu nakon uvo enja

fiskalizacije.



HVALA!***

IDEMO S

PITANJIMA!

psihodijagnosti ka sredstva u medicini i...

Documents