UNOSFirma'EROL BENZ'' DOOAdresaVukovjije Donje b.b. Kalesija

PravRacunU skladu sa lanom 11. i 13. Zakona o raunovodstvu i reviziji u Federaciji BiH (Slubene novine Federacije BiH, broj 83/09), a na osnovu ovlatenja iz Statuta 'EROL BENZ'' DOO , Vukovjije Donje b.b. Kalesija, direktor donosiPRAVILNIK O RAUNOVODSTVUI OPTE ODREDBElan 1.Ovim Pravilnikom ureuju se:interni raunovodstveni kontrolni postupci;raunovodstvene politike;odgovorna lica;rokovi za dostavljanje i knjienje dokumenata, aurnost;nain prijema, formiranja, kretanja, odlaganja i uvanja dokumentacije;poslovne knjige;popis sredstava i rokovi popisa;obraun i metode amortizacije;priprema, sastavljenje i prezentacija financijskih izvjetaja;ostala pitanja od znaaja za Drutvo.lan 2.U skladu sa kriterijima iz lana 4. Zakona o raunovodstvu i reviziji u Federaciji BiH, drutvo e po stanju na dan sainjavanja godinjih financijskih izvjetaja vriti propisano razvrstavanje, o emu direktor potpisuje odgovarajue obavjetenje koje se, uz godinje finansijske izvjetaje, dostavlja ovlatenoj instituciji za prijem i obradu finansijskih izvjetaja.lan 3.Sistem raunovodstva obuhvata prijem, sastavljanje, kontrole, knjienja i izvjetavanje.Organizacija knjigovodstva i raunovodstva se zasniva na raunovodstvenim naelima tanosti, istinitosti, pouzdanosti, sveobuhvatnosti, pravovremenosti i pojedinanom iskazivanju poslovnih dogaaja, te na integralnoj primjeni MRS i MSFI.lan 4.Drutvo je obavezno sainjavati knjigovodstvene isprave koje pruaju dovoljne, adekvatne i kompletne dokaze o nastalim poslovnim transakcijama.Drutvo je obavezno uvati knjigovodstvene isprave, dokumente, poslovne knjige i ostale evidencije i izvjetaje u propisanim rokovima.lan 5.Uprava drutva, odnosno ovlateno lice je odgovorno za organizaciju i funkcionisanje knjigovodstva i raunovodstva, u smislu cjelokupne organizacije, nadzora nad funkcionisanjem, obezbjeenja pristupa informacijama i obezbjeenja adekvatnih sredstava za rad.Uprava drutva, odnosno ovlateno lice je duno osigurati voenje raunovodstvenih i knjigovodstvenih evidencija u poslovnim knjigama iskljuivo na osnovu adekvatne dokumentacije i po osnovu nastalih poslovnog dogaaja.II INTERNI RAUNOVODSTVENI KONTROLNI POSTUPCIlan 6.Interni raunovodstveni kontrolni postupci podrazumijevaju kontrolu formalne, sutinske i raunske ispravnosti knjigovodstvene isprave.Kontrola formalne ispravnosti knjigovodstvene isprave utvruje da li je isprava sastavljena u skladu sa vaeim propisima, MRS i MSFI, ovim Pravilnikom i drugim aktima Drutva.Sutinska kontrola knjigovodstvene isprave utvruje da li se poslovna promjena stvarno desila i u obimu kako je naznaeno.Kontrola raunske ispravnosti knjigovodstvene isprave podrazumijeva kontrolu matematikih operacija dijeljenja, mnoenja, sabiranja i oduzimanja, na osnovu kojih su dobijeni rezultati na ispravi.Neispravna knjigovodstvena isprava odmah se vraa odgovarajuoj slubi, radi otklanjanja nedostataka.Kontrolu knjigovodstvenih isprava vri direktor ili lice koje on ovlasti.Kontrola formalne, sutinske i raunske ispravnosti se potvruje potpisom osobe koja ju je izvrila.lan 7.Ispravke u pisanim knjigovodstvenim ispravama se mogu vriti samo precrtavanjem, i to (po pravilu) od strane osobe koja je izdala knjigovodstvenu ispravu.Ispravka se potvruje potpisom lica koje ju je izvrilo, uz stavljanje datuma ispravke.lan 8.Knjigovodstvena isprava potvrene ispravnosti prosljeuje se knjigovodstvu, na osnovu ega se izdaje nalog za knjienje i podatak o poslovnoj promjeni se evidentira u poslovne knjige.III RAUNOVODSTVENE POLITIKElan 9.Raunovodstvene politike Drutva definisane su posebnim Pravilnikom.IV ODGOVORNA LICAlan 10.Za organizaciju utvrivanja zakonitosti i ispravnosti nastanka poslovne promjene, sastavljanje i kontrolu knjigovodstvenih isprava o poslovnoj promjeni odgovorna je uprava drutva.Za knjigovodstvene isprave odgovorna su lica koja rukovode slubama koje su te isprave dune sainjavati.Za poslovne knjige odgovoran je rukovodilac raunovodstva (odnosno: ovlateno lice u pravnom ili fizikom licu sa kojim je potpisan Ugovor o pruanju raunovodstvenih usluga).Za finansijske izvjetaje drutva odgovorna je osoba ovlatena za zastupanje drutva, upisana u sudski registar.lan 11.Rukovodilac raunovodstva, odnosno osoba koja vodi poslovne knjige, sastavlja financijske izvjetaje i koja je supotpisnik financijskih izvjetaja mora, pored optih uslova, ispunjavati i sljedee uslove: kolska sprema: V/VS ekonomskog smjera; radno iskustvo: 5 godina na poslovima raunovodstva i sastavljanja finansijskih izvjetaja; drugi uslovi: da posjeduje licenc za zvanje Certificirani raunovoa.lan 12.Direktor drutva moe donijeti odluku da se voenje poslovnih knjiga i sainjavanje financijskih izvjetaja povjeri drugoj pravnoj osobi koja ima uposlena lica sa licencom za zvanje Certificirani raunovoa.Ovakav nain organizovanja voenja knjigovodstva i raunovodstva se regulie posebnim Ugovorom o uslunom obavljanju knjigovodstvenih i raunovodstvenih poslova.V ROKOVI ZA SAINJAVANJE, DOSTAVLJANJE I KNJIENJE DOKUMENATAlan 13.Lica koja sainjavaju interne knjigovodstvene isprave duna su potpisanu ispravu i drugu dokumentaciju u vezi sa nastalom poslovnom promjenom dostaviti raunovodstvu odmah po izradi, a najkasnije u roku od tri dana od dana kada je poslovna promjena nastala.Lica koja primaju eksterne knjigovodstvene isprave duna su potpisanu ispravu i drugu dokumentaciju u vezi sa nastalom poslovnom promjenom dostaviti raunovodstvu odmah po prijemu, a najkasnije u roku od tri dana od datuma prijema.lan 14.Lica koja vode poslovne knjige, poslije provedene kontrole i primljenih knjigovodstvenih isprava, duna su da knjigovodstvene isprave proknjie u poslovnim knjigama narednog dana, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema knjigovodstvene isprave.lan 15.Za poslovne dogaaje koji traju due od jednog dana, datumom nastanka poslovne promjene smatra se datum zavretka poslovnog dogaaja, u smislu lana 13. stav 1. ovog Pravilnika.U sluaju sainjavanja knjigovodstvene isprave za period dui od jednog dana, potrebno je navesti datum poetka i zavretka poslovnog dogaaja.VI NAIN PRIJEMA, FORMIRANJA, KRETANJA,ODLAGANJA I UVANJA DOKUMENTACIJElan 16.Knjigovodstvena isprava je pisani dokument ili memorisani elektronski zapis o nastalom poslovnom dogaaju, potpisana od strane osobe koja je ovlatena za sastavljanje i kontrolu knjigovodstvene isprave.Sadraj knjigovodstvene isprave mora nedvojbeno i vjerodostojno pokazivati vrstu, obim i karakter poslovne promjene.Knjigovodstvena isprava je osnov za knjienje u poslovnim knjigama, nakon provedenih internih raunovodstvenih kontrolnih postupaka.lan 17.Knjigovodstvena isprava sastavljena kao elektronski zapis moe umjesto potpisa ovlatene osobe koja zastupa pravnu osobu ili osobu na koju je prenesena ovlast, sadravati ime i prezime ili drugu prepoznatljivu oznaku osobe ovlatene za izdavanje knjigovodstvene isprave, u skladu sa propisima o elektronskom potpisu.lan 18.Knjigovodstvene isprave koje pristiu u drutvo izvana, iz poslovnih odnosa s treim osobama koja su ih sainila (eksterne knjigovodstvene isprave) dostavljaju se u raunovodstvo u roku iz lana 13. stav 2. ovog Pravilnika.Knjigovodstvene isprave koje se sainjavaju unutar drutva (interne knjigovodstvene isprave) dostavljaju se u raunovodstvo u roku iz lana 13. stav 1. ovog Pravilnika.Prijem eksterne i interne knjigovodstvene isprave u raunovodstvo evidentira se kroz Knjigu primljenih dokumenata.lan 19.Knjigovodstvene isprave koje nastaju unutar drutva (interne isprave) sainjavaju zaposlenici u skladu sa Pravilnikom o unutranjoj sistematizaciji radnih mjesta, a prema opisu poslova.lan 20.Sainjavanje i kretanje dokumentacije po procesima utvruje se odlukom direktora drutva.lan 21.Knjigovodstvene isprave se uvaju u izvornom materijalnom obliku ili u elektronskom zapisu.Knjigovodstvene isprave se odlau u fascikle ili registratore u toku poslovne godine, a kompletiraju se nakon zavretka godinjeg obrauna i revizije.lan 22.Knjigovodstvene isprave, poslovne knjige i financijski izvjetaji uvaju se u poslovnim prostorijama Drutva.Ako je voenje poslovnih knjiga povjereno drugoj pravnoj osobi, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige se, do zavretka godinjeg obrauna, uvaju kod te pravne osobe, a nakon toga se predaju Drutvu, to se posebno ureuje ugovorom iz lana 12. ovog Pravilnika.lan 23.Trajno se uvaju:a) platne liste ili analitike evidencije o plaama u vezi sa plaanjem doprinosa,b) kupoprodajni ugovori po kojima je izvreno sticanje nekretnina,c) godinji raunovodstveni obrauni,d) financijski izvjetaji,e) konsolidirani financijski izvjetaji,f) izvjetaji o izvrenoj reviziji ig) svi interni akti od utjecaja na financijsko poslovanje drutva.Knjigovodstvene isprave na osnovu kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu uvaju se 11 (jedanaest) godina.Knjigovodstvene isprave na osnovu kojih su podaci uneseni u pomone knjige uvaju se 7 (sedam) godina.Pomoni obrauni, prodajni i kontrolni blokovi i sl. uvaju se dvije godine.VII POSLOVNE KNJIGElan 24.Poslovne knjige su evidencije o stanju i promjenama na imovini, obavezama, prihodima, rashodima i kapitalu Drutva.Poslovne knjige se vode odvojeno za svaku poslovnu godinu i predstavljaju osnov za izradu godinjih i polugodinjih finansijskih izvjetaja.Poslovne knjige se vode elektronski.lan 25.Poslovne knjige su: dnevnik, glavna knjiga i pomone knjige.Dnevnik je poslovna knjiga koja daje informacije o knjigovodstvenim promjenama, hronolokim redosljedom.Glavna knjiga je sistemska knjigovodstvena evidencija poslovnih promjena nastalih na imovini, obavezama, kapitalu, rashodima, prihodima i rezultatu poslovanja.Pomone knjige su analitike evidencije i vode se za: dugorona nematerijalna i materijalna sredstva, novana sredstva, zalihe, potraivanja, obaveze, kapital (dionika knjiga, odnosno knjiga udjela) i dr.lan 26.Glavna knjiga se sastoji od bilansne i vanbilansne evidencije.Predmet knjigovodstvene obrade podataka u glavnoj knjizi u dijelu bilansne evidencije su poslovni dogaaji koji zadovoljavaju kriterije propisane u MRS i MSFI.U glavnu knjigu vanbilansne evidencije evidentiraju se poslovne promjene koje ne zadovoljavaju uslove propisane u MRS i MSFI da budu priznate u financijskim izvjetajima, ali daju relevantne informacije pravnom licu.lan 27.Druge pomone knjige koje se vode su: dnevnik blagajne, knjiga ulaznih faktura (KUF), knjiga izlaznih faktura (KIF), knjiga udjela.lan 28.Pomone knjige se vode elektronski, na nain da obezbjeuju podatke o koliini, pojedinanoj i zbirnoj vrijednosti sredstava, obaveza i drugih stavki koje su predmet tih evidencija.lan 29.U dnevnik blagajne se unose poslovne promjene koje nastaju po osnovi gotovine i drugih vrijednosti koje se vode u blagajni Drutva.Dnevnik blagajne zakljuuje se na kraju svakog radnog dana i dostavlja se raunovodstvu istog, a najkasnije narednog dana.Blagajniko poslovanje se vri u skladu sa Pravilnikom o blagajnikom poslovanju.lan 30.Poslovne promjene knjie se na analitikim kontima koja su usaglaena sa propisanim kontnim planom.Analitiki kontni plan smatra se sastavnim dijelom ovog Pravilnika.lan 31.Glavna knjiga i dnevnik uvaju se 11 godina, a pomone knjige 7 godina.VIII POPIS SREDSTAVA I OBAVEZAlan 32.Drutvo je duno izvriti popis imovine i obaveza:a) na poetku poslovanja,b) najmanje jednom godinje, sa stanjem na dan 31. 12.,c) za tua sredstva, ista je obavezan popisati posebno (za svako pravno lice kojemu ta imovina pripada) i dostaviti po jedan primjerak popisnih lista,d) prilikom promjene cijena proizvoda i robe,e) prilikom statusnih promjena u skladu sa Zakonom o privrednim drutvimaf) na dan eventualnog pokretanja postupka steaja ili likvidacije,g) prilikom primopredaje dunosti lica zaduenih za materijalnu imovinu.lan 33.Popis imovine i obveza vri se na osnovu Odluke koju donosi uprava (direktor).Odluka o popisu sadri: broj, sastav i zadatak popisnih komisija, kao i rokove za dostavljanje izvjetaja o izvrenom popisu.Centralna popisna komisija i ostale popisne komisije se sastoje od tri lana, od kojih je jedan predsjednik komisije.U roku od tri dana nakon donoenja odluke o popisu, direktor donosi i rjeenje o imenovanju komisija za popis, a u roku od osam dana i Uputstvo o sprovoenju popisa.Za lanove popisnih komisija ne mogu se imenovati rukovodioci i osobe koje odgovaraju za rukovanje onim materijalnim i novanim vrijednostima koje popisuje ta komisija.U komisiju za popis potraivanja i obaveza ne mogu biti imenovane osobe koje vode knjigovodstvenu evidenciju potraivanja i obaveza.Zadatak Centralne popisne komisije je da rukovodi popisom, da koordinira radom pojedinih komisija, provjerava tok popisa i daje strunu pomo, pri emu sarauje sa rukovodiocima pojedinih organizacionih djelova Drutva, kao i sa efom raunovodstva.Na predlog komisije za popis, direktor moe angaovati vjetaka ili drugo kvalifikovano lice ili organizaciju, za procjenu kvaliteta i vrijednosti pojedinih oblika imovine i obaveza.lan 34.Uputstvo o sprovoenju popisa se uruuje lanovima komisija.Uputstvom se utvruju zadaci svih komisija i Centralne popisne komisije, kao i rokovi izvrenja tih zadataka.Pri popisu se koriste popisne liste, koje se sastavljaju za svako popisno mjesto posebno, i imaju sljedee elemente: broj popisne liste, mjesto popisa, datum poetka i zavretka popisa, potpis lanova popisne komisije, potpis odgovorne osobe popisnog mjesta, naziv i vrste sredstava, redni i nomenklaturni broj, jedinicu mjere, pojedinanu cijenu, stvarno stanje i stanje po knjigama, razliku izmeu stvarnog i knjigovodstvenog stanja i podatke o primjedbama.Popisna lista se izrauje u tri primjerka, jedan zadrava osoba odgovorna za popis, jedna se dostavlja slubi za raunovodstvo, a trea ostaje komisiji za popis do predaje izvjetaja Centralnoj popisnoj komisiji.Popisne liste potpisuju lanovi popisne komisije (svaku stranicu popisne liste) i osoba koja rukuje imovinom koja je predmet popisa.lan 35.O izvrenom popisu sastavlja se izvjetaj koji sadri:a) stvarno i knjigovodstveno stanje imovine i obaveza,b) razlike izmeu stvarnog stanja utvrenog popisom i knjigovodstvenog stanja,c) uzroke neslaganja izmeu stanja utvrenog popisom i knjigovodstvenog stanja,d) prijedloge za likvidaciju utvrenih razlika,e) nain knjienja, primjedbe i objanjenja lica koja rukuju, odnosno koja su zaduenamaterijalnim i novanim vrijednostima o utvrenim razlikama.lan 36.Komisije za popis dostavljaju svoje izvjetaje o popisu, zajedno sa popisnim listama, Centralnoj popisnoj komisiji, koja sastavlja zbirni Izvjetaj o popisu i dostavlja ga Direktoru, najkasnije 15 dana od isteka poslovne godine.Uz Izvjetaj o popisu dostavljaju se popisne liste, izjave odgovornih osoba, obrazloenje nastalihrazlika, prijedlozi za otpis, i druga zapaanja.Za tanost popisa i izvjetaja o popisu odgovorni su lanovi popisnih komisija.Podatke iz knjigovodstva u popisne liste unose lanovi popisnih komisija, a ne osobe koja rade u knjigovodstvu.lan 37.Prije sastavljanja godinjih finansijskih izvjetaja, vri se usaglaavanje potraivanja i obaveza po stanju na dan 31. 12.Za potraivanja po stanju na dan 31. 12., duniku se dostavlja konfirmacija izvod otvorenih stavki, na usaglaavanje.Na konfirmaciju izvod otvorenih stavki primljen od povjerioca, drutvo je duno odgovoriti poiljaocu u roku od osam dana od dana prijema.IX OBRAUN I METODE AMORTIZACIJElan 38.Amortizacija stalnih sredstava vri se u skladu sa Pravilnikom o raunovodstvenim politikama.Obraun i evidentiranje amortizacije vri se mjeseno i periodino, a po isteku poslovne godine se sainjava i evidentira konaan obraun amortizacije.Konani obraun amortizacije zasniva se na stvarnom stanju stalne imovine utvrenom popisom, odnosno, za sredstva koja su otuena u toku godine i dr., na osnovu odgovarajue dokumentacije.X PRIPREMA, SASTAVLJANJE I PREZENTACIJA FINANCIJSKIH IZVJETAJAlan 39.Priprema, sastavljanje i prezentacija financijskih izvjetaja se vri u skladu sa: Zakonom o raunovodstvu i reviziji i prateim i provedbenim propisima; MRS/MSFI; (MRS za mala i srednja preduzea) prateim uputstvima, objanjenjima i smjernicama koje donosi Odbor za primjenu MRS.lan 40.Poslovne knjige se zakljuuju poslije knjienja svih poslovnih promjena i obrauna na dan zavretka poslovne godine, a najkasnije do roka za dostavljanje finansijskih izvjetaja.Pomone knjige koje se koriste vie od jedne godine zakljuuju se po prestanku njihovog koritenja, osim knjige inventara koja se zakljuuje otuenjem sredstva.lan 41.Nakon zakljuivanja knjienja i izrade financijskih izvjetaja, za glavnu knjigu i pomone evidencije se pravi back up (arhiva) na eksternom hard-disku.Drutvo je duno osigurati mogunost tampanja podataka iz glavne i pomonih knjiga u rokovima njihovog uvanja.lan 42.Drutvo sastavlja i prezentira financijske izvjetaje za poslovnu godinu, i to za razdoblje od 01. 01. do 31. 12. tekue godine, sa uporedivim podacima za prethodnu godinu.U sluaju statusnih promjena, financijski izvjetaji se sastavljaju na datum statusne promjene.Financijski izvjetaji se sastavljaju i u sluaju otvaranja, odnosno zakljuenja postupka steaja, odnosno postupka likvidacije.lan 43.Godinje finansijske izvjetaje ine:1) Bilans stanja Izvjetaj o finansijskom poloaju na kraju razdoblja,2) Bilans uspjeha Izvjetaj o ukupnom rezultatu za razdoblje,3) Izvjetaj o gotovinskim tokovima Izvjetaj o tokovima gotovine,4) Izvjetaj o promjenama na kapitalu i5) Biljeke uz finansijske izvjetaje.Ukoliko Drutvo ima status malog pravnog lica, godinje finansijske izvjetaje ine:1) Bilans stanja Izvjetaj o financijskom poloaju na kraju razdoblja i2) Bilans uspjeha Izvjetaj o ukupnom rezultatu za razdoblje.Uz godinji finansijski izvjetaj korisnicima finansijskih izvjetaja se prezentiraju i posebni izvjetaji sainjeni prema zahtjevu Federalnog zavoda za statistiku.lan 44.Financijski izvjetaji moraju biti potpisani od strane osobe ovlatene za zastupanje Drutva, upisane u sudski registar, kao i ovjereni peatom Drutva.Financijski izvjetaji moraju biti ovjereni potpisom i peatom certificiranog raunovoe koji sadri naziv certificani raunovoa, ime i prezime i broj dozvole.lan 45.Ukoliko je Drutvo razvrstano kao veliko ili srednje pravno lice, duno je sastavljati i prezentirati i polugodinje finansijske izvjetaje za obraunsko razdoblje od 01. 01. do 30. 06., u skladu sa MRS 34 Periodini finansijski izvjetaji.Polugodinji izvjetaj obuhvata:1) Bilans stanja Izvjetaj o finansijskom poloaju na kraju razdoblja,2) Bilans uspjeha Izvjetaj o ukupnom rezultatu za razdoblje,3) Izvjetaj o gotovinskim tokovima Izvjetaj o tokovima gotovine,4) Izvjetaj o promjenama na kapitalu i5) Biljeke uz finansijske izvjetaje.lan 46.Drutvo razvrstano kao srednje ili veliko pravno lica obavezno je pripremati i dodatne Godinje izvjetaje o poslovanju.Godinji izvjetaj o poslovanju obvezno sadri:1) sve znaajne dogaaje nastale u razdoblju od zavretka poslovne godine do datuma predaje financijskog izvjetaja;2) procjenu oekivanog budueg razvoja Drutva;3) najvanije aktivnosti u vezi s istraivanjem i razvojem;4) informacije o otkupu vlastitih akcija i udjela;5) informacije o poslovnim segmentima Drutva;6) koritene financijske instrumente ako je to znaajno za procjenu financijskog poloaja i uspjenosti poslovanja Drutva;7) ciljeve i politike Drutva u vezi s upravljanjem financijskim rizicima, zajedno sa politikama zatite od rizika za svaku planiranu transakciju za koju je neophodna zatita i8) izloenost Drutva cjenovnom, kreditnom, trinom, valutnom riziku likvidnosti i drugim rizicima prisutnim u poslovanju Drutva.lan 47.Pojedinani i konsolidovani finansijski izvjetaji i izvjetaji o izvrenoj reviziji uvaju se trajno.Godinji izvjetaj o poslovanju uva se u originalnom obliku 11 (jedanaest) godina nakon isteka poslovne godine.Periodini obrauni uvaju se 5 (pet) godina.lan 48.Rasporeivanje dobiti i gubitka Drutvo vri u skladu s odredbama Zakona o privrednim drutvima, Statuta i drugih opih akta i odlukama nadlenog organa Drutva.lan 49.Ukoliko je drutvo razvrstano u velika ili srednja pravna lica, obavezno je svoje godinje financijske izvjetaje podvri reviziji.Ukoliko je Drutvo razvrstano u malo pravno lice, uprava (direktor) odlukom utvruje obavezu eksterne revizije.XI OSTALE ODREDBElan 50.Tumaenje ovog Pravilnika daje uprava (direktor) Drutva, a njegove izmjene i dopune vre se na nain na koji je i donesen.lan 51.Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donoenja, a primjenjuje se od 01. 01. 2010. godine.Broj: __________Datum, _______ godineD i r e k t o r______________________

RacPolitikeU skladu sa lanom 11. Zakona o raunovodstvu i reviziji u Federaciji BiH (Slubene novine Federacije BiH, broj 83/09), a na osnovu ovlatenja iz Statuta 'EROL BENZ'' DOO , Vukovjije Donje b.b. Kalesija, u daljem tekstu Drutvo, direktor donosiPRAVILNIKO RAUNOVODSTVENIM POLITIKAMAI MATERIJALNA STALNA SREDSTVAlan 1.Materijalna stalna sredstva su sredstva koja pravno lice dri za koritenje u proizvodnji ili isporuci roba i usluga, iznajmljivanje drugima ili za administrativne i druge svrhe, za koje je vjerojatno da e budue ekonomske koristi povezane s tim sredstvom priticati u pravno lice i nabavna vrijednost sredstva se moe pouzdano izmjeriti.Sredstvo e biti priznato kao stalno sredstvo i kada se zna da to sredstvo nee direktno poveavati budue ekonomske koristi, ali je nabavka tog sredstva neophodna da bi se dobile ekonomske koristi od drugih stalnih sredstava.lan 2.U materijalna stalna sredstva svrstavaju se i rezervni dijelovi kada se isti koriste uz opremu i kada se oekuje da e njihova upotreba biti dua od jedne godine.lan 3.Trokovi svakodnevnog odravanja dugoronog materijalnog sredstva se ne kapitaliziraju, ve predstavljaju rashod perioda.Izuzetno, novougraeni rezervni dijelovi i ulaganje u dugorono materijalno sredstvo se mogu kapitalizirati ukoliko e takvo ulaganje:- produiti vijek trajanja sredstva,- poveati njegov kapacitet,- dogradnja dijelova znaajno poboljati kvaliteta proizvodnog uinka, i- znaiti usvajanje novog proizvodnog procesa koji omoguuje znaajno smanjenje prethodno procijenjenih proizvodnih trokova.lan 4.Materijalna stalna sredstva se poetno vrednuju i iskazuju po troku nabavke.Troak nabavke materijalnog stalnog sredstva sainjavaju:- fakturna vrijednost dobavljaa,- trokovi prijevoza, ukljuujui i vlastiti prijevoz,- trokovi pripreme mjesta,- trokovi peditera, ako se stalno sredstvo nabavlja iz inozemstva,- uvozne dabine (carine i dr.),- nepovratni porezi i druge dabine,- trokovi montae i naknade strunjacima (arhitekte, ininjeri i sl.),- trokovi utovara, pretovara, istovara i sl.,- interni trokovi,- ostali trokovi direktno i iskljuivo vezani za dovoenje sredstava u radno stanje za namjeravanu upotrebu.U troak nabavke stalnog sredstva se uraunavaju i trokovi pozajmljivanja vezani za nabavku konkretnog stalnog sredstva, do momenta dovoenja sredstava u stanje za upotrebu.lan 5.Mjerenje nakon poetnog priznavanja dugorone materijalne imovine e se vriti metodom nabavne vrijednosti.lan 6.Materijalna stalna sredstva otpisuju se (amortizuju) na osnovu procijenjenog vijeka upotrebe, odnosno na osnovu procjene priticanja ekonomskih koristi po osnovu koritenja i upotrebe stalnih sredstava.Prilikom obrauna amortizacije u obzir se ne uzima ostatak vrijednosti.Vijek trajanja sredstva se procjenjuje prilikom svake nabavke, od lica koja e rukovati istim.Procijenjeni vijek trajanja pojedinanih sredstava je u prilogu ovog Pravilnika.lan 7.U sluaju kada znaajni sastavni dijelovi stalnog sredstva imaju razliit vijek upotrebe ili obezbjeuju korist na razliit nain, neophodno je primijeniti razliite amortizacione stope.Znaajni sastavni dijelovi su rezervni dijelovi ija vrijednost uestvuje sa vie od 30% u ukupnoj vrijednosti sredstva.lan 8.Drutvo e primjenjivati funkcionalni metod amortizacije za sredstva koja se koriste u proizvodnji.Za sva ostala sredstva primjenjivat e se linearni metod amortizacije.lan 9.Prag znaajnosti za dugoronu materijalnu imovinu je 10.000 KM za zemljite i 1.500 KM za ostala stalna sredstva.lan 10.Na datum svakog bilansa drutvo e izvriti procjenu da li je vrijednost stalnih sredstava umanjena, u smislu MRS 36 - Umanjenje vrijednosti sredstava.lan 11.Prilikom procjenjivanja da li ima bilo kakvih pokazatelja da je dolo do umanjenja vrijednosti sredstava, pravno lice uzima u obzir sljedee pokazatelje:Vanjski izvori informacija:a) znaajan pad vrijednosti sredstava tokom razdoblja, mnogo vie nego to bi se to oekivalo usljed protoka vremena ili normalnog koritenja sredstava;b) znaajne promjene s negativnim efektom za pravna lica nastale tokom razdoblja, ili za koje se oekuje da e nastati u bliskoj budunosti, u tehnolokom, trinom, ekonomskom ili zakonskom okruenju u kojem pravno lice posluje, ili na tritu kojem je dato sredstvo namijenjeno;c) porast trine kamatne stope ili drugih trinih stopa povrata dugoronih ulaganja tokom razdoblja, koji e, vjerovatno, znaajno uticati na diskontnu stopu primijenjenu kod obrauna vrijednosti u upotrebi sredstva ili njegove nadoknadive vrijednosti;d) knjigovodstvena vrijednost sredstava pravnog lica koje podnosi izvjetaj, vea je od njegove eskontne trine vrijednosti;Interni izvori informacija:e) postoje raspoloivi dokazi o zastarjelosti ili fizikom oteenju sredstva;f) nastanak znaajnih promjena s negativnim efektom na pravno lice tokom razdoblja, ili oekivanje da e takve promjene nastati u bliskoj budunosti, u pogledu obima ili naina upotrebe sredstava sada ili u budunosti. Ove promjene obuhvataju planove za prestanak ili rekonstrukciju poslovanja jedinice kojoj dato sredstvo pripada, planove za prodaju sredstva prije ranije oekivanog datuma, i ponovnu procjenu korisnog vijeka upotrebe sredstva kao ogranienog radije nego neogranienog;g) postojanje raspoloivog dokaza na osnovu internih informacija, koji ukazuje na to da su ekonomski efekti sredstva loiji ili e biti loiji od oekivanih.lan 12.Prilikom odreivanja nadoknadive vrijednosti u obzir se uzima cijena na aktivnom tritu, a u nedostatku aktivnog trita, najbolja raspoloiva informacija.II NEMATERIJALNA STALNA SREDSTVAlan 13.Nematerijalna sredstva su prava i druga neopipljiva sredstva koja pravno lice koristi u proizvodnji ili isporuci roba i usluga, nad kojim drutvo ima kontrolu i od kojeg se oekuju budue ekonomske koristi.lan 14.Mjerenje prilikom i nakon poetnog priznavanja dugorone nematerijalne imovine e se vriti metodom nabavne vrijednosti.lan 15.Nematerijalna stalna sredstva se amortizuju na osnovu procijenjenog vijeka upotrebe, odnosno na osnovu procjene priticanja ekonomskih koristi po osnovu njihovog koritenja.Vijek trajanja sredstva se procjenjuje prilikom svake nabavke.Procijenjeni vijek trajanja pojedinanih sredstava je u prilogu ovog Pravilnika.lan 16.Amortizacija nematerijalnih sredstava se vri linearnom metodom.lan 17.Za nematerijalna sredstva iji je vijek trajanja nemogue utvrditi, obavezno se vri testiranje sredstva na umanjenje, uporeivanjem njegovog nadoknadivog i knjigovodstvenog iznosa.Testiranje na umanjenje se vri najmanje na svaki dan bilansa stanja.lan 18.Prag znaajnosti za nematerijalna sredstva je 15.000 KM.III ULAGAKE NEKRETNINElan 19.Ulagake nekretnine predstavljaju dugoronu imovinu ili njene dijelove koji su namijenjeni za ostvarivanje najma ili su nabavljene sa namjerom ostvarivanja kapitalne dobiti.U sluaju posjedovanja kombinovane nekretnine, kao ulagake i redovne (poslovne), nekretnina e se priznavati po MRS 40 Ulaganja u nekretnine, ukoliko je dio za redovne, poslovne djelatnosti povrinom manji od 20% u odnosu na ukupnu povrinu nekretnine.lan 20.Mjerenje prilikom i nakon poetnog priznavanja dugorone ulagake nekretnine e se vriti metodom nabavne vrijednosti.IV POLITIKA VREDNOVANJA I ISKAZIVANJA ZALIHAlan 21.Zalihe robe i proizvoda u prodavnicama se vode po prodajnim cijenama.Zalihe robe i proizvoda u skladitu se vode po nabavnim cijenama.Zalihe materijala i proizvodnje u toku se vrednuju po nabavnim cijenama.lan 22.Tehnika utvrivanja nabavne vrijednosti / cijene kotanja je metoda prodaje na malo.Nabavna vrijednost / cijena kotanja zaliha utvruje se primjenom metode prosjenog ponderisanog troka.lan 23.Najmanje na dan svakog bilansa stanja, vri se procjena neto prodajne vrijednosti svih zaliha.Zalihe se vrijednosno otpisuju i svode na neto prodajnu vrijednost pojedinano.Izuzetno, svoenje na neto prodajnu vrijednost moe se vriti za zalihe koje se mogu srodno grupisati.lan 24.Pri procjeni neto prodajne vrijednosti, polazi se od najpouzdanijih dokaza, kojima se u vrijeme utvrivanja raspolae.Procjene uzimaju u obzir fluktuacije cijena i trokova, smanjenje prodajne cijene na aktivnom tritu, neupotrebljivost (opadanje kvaliteta, tehnoloka zastarjelost i sl.), zastarjelosti i due zadravanje proizvoda na zalihi.U nedostatku aktivnog trita, koriti se najbolja raspoloiva informacija.lan 25.Sitnim inventarom smatraju se predmeti iji je vijek upotrebe krai od jedne godine (12 mjeseci).Kao dopunski kriterij se uzima pojedinana vrijednost, nia od 250 KM.lan 26.Otpis sitnog inventara vri se metodom 100% otpisa.Otpis sitnog inventara vri se prilikom stavljanja u upotrebu, a isknjiavanje istog vri se kada je sredstvo rashodovano.lan 27.Prag znaajnosti za zalihe je 3.000 KM.V GOTOVINA I EKVIVALENTI GOTOVINElan 28.U raunovodstvu drutva mora biti obezbijeeno praenje gotovine i ekvivalenata gotovine analitiki, po vrstama i u skladu sa potrebama drutva.lan 29.Blagajniko poslovanje se vri u skladu sa posebnim Pravilnikom.lan 30.Sastavljanje Izvjetaja o gotovinskim tokovima se vri primjenom Indirektne metode.VI POTRAIVANJAlan 31.Potraivanja od prodaje i druga potraivanja iz poslovnih odnosa priznaju se po nominalnoj vrijednosti.lan 32.Najmanje na dan svakog bilansa stanja vri se procjena naplativosti potraivanja, pri emu se u obzir uzimaju sljedei faktori: likvidnost isolventnost partnera, povijesti otplaivanja obveza, ekonomski trendovi u datom podruju, snienje kreditnog rejtinga dunika.lan 33.Otpis potraivanja se vri na teret rashoda.lan 34.Prag znaajnosti za potraivanja je 2.000 KMVII REZERVISANJAlan 35.Procjena visine rezervisanja se vri na sljedei nain:a) Rezervisanje za zapoete sudske sporove se procjenjuje na osnovu tubenog zahtjeva, informacija o visini sudskih trokova, vjetaenjima i sl.b) Rezervisanje za otpremnine se procjenjuje na osnovu informacija o broju zaposlenika, visini otpremnine, godinama staa kod poslodavca i sl.c) Rezervisanja za date garancije se vre na osnovu podataka iz prethodnih godina. Ukoliko se prvi put poinje sa prodajom dobara / usluga na koje se daje garancija koristi se najbolja raspoloiva informacija.d) Rezervisanja za tetne ugovore se procjenjuju primjenom statistikih metoda.e) Rezervisanja za jubilarne nagrade se vre primjenom aktuarskih metoda.f) Rezervisanja za restruktuiranje drutva se procjenjuju na osnovu detaljne kalkulacije plana restruktuiranja koji sadri i financijske pokazatelje.g) Za ostala rezervisanja se primjenjuju metode za koje se u datom trenutku procjenjuje da su najpouzdanije.Procjenu rezervisanja za tetne ugovore, otpremnine i jubilarne nagrade vre ovlatena lica, vjetaci i aktuari.lan 36.Prilikom ukidanja rezervisanja drutvo e primijeniti bruto princip, iskazivanjem prihoda od ukidanja rezervisanja u punom iznosu rezervisanja i rashoda u punom iznosu.lan 37.Procjena visine rezervisanja vri se najmanje na dan izrade svakog bilansa stanja.Prilikom procjene visine rezervisanja primjenjuju se metode iz lana 35. ovog Pravilnika.lan 38.Rezervisanja se uvijek priznaju kao rashod, a ne kao sredstvo.VIII OBAVEZElan 39.Obaveze se iskazuju po nominalnoj vrijednosti i preispituju najmanje na svaki dan bilansa stanja.Dugorone obaveze se ne uveavaju za kamate predviene i obraunate u ugovorima i dokumentima o zaduenju.lan 40.Prag znaajnosti za obaveze je 3.000 KMIX PRIHODIlan 41.Prihod od prodaje robe se priznaje onda kada su u potpunosti zadovoljeni svi uslovi iz MRS 18:pravno lice je prenijelo na kupca sve znaajne rizike i koristi od vlasnitva nad robom, pravno lice ne zadrava uticaj na upravljanje u mjeri koja se obino povezuje s vlasnitvom, niti kontrolu nad prodatom robom, mogue je iznos prihoda pouzdano izmjeriti, vjerovatno da e transakcija biti praena prilivom ekonomske koristi u pravno lice i kada se trokovi koji su nastali ili e nastati u vezi s transakcijom mogu pouzdano izmjeriti.lan 42.Najmanje na dan bilansa stanja, pravno lice je duno izvriti procjenu priznatih prihoda.Procjena kada je pravno lice prenijelo znaajne rizike i koristi od vlasnitva na kupca, zahtijeva ispitivanje okolnosti pod kojima je izvrena transakcija.Prenos rizika i vlasnikih koristi podrazumijeva prenos prava vlasnitva ili prenos posjedovanja na kupca u trgovini na malo.Znaajan rizik jeste kada pravno lice zadri obavezu za nezadovoljavajue izvrenje prodaje (pravo povrata robe).Sve do momenta isteka roka povrata robe, prihod se ne priznaje.Kada se roba otpremi sa uslovom instaliranja, a roba se ne moe koristiti bez instaliranja, prihod se ne priznaje do momenta instaliranja.lan 43.Kada se pruanje usluga moe pouzdano procijeniti, prihodi povezani s tom transakcijom se priznaju srazmjerno stepenu izvrenja usluge na datum bilansa stanja.Stepen izvrenja posla se utvruje u srazmjeri nastalih trokova koji su direktno vezani za pruanje usluge.lan 44.Priznavanje prihoda od usluga od konsignacijske ili komisione prodaje vri se po izvrenoj konsignacionoj ili komisionoj prodaji krajnjem kupcu i to u nivou ugovorene provizije, i ispostavljene fakture, tj. obrauna komintentu.lan 45.Prihod se vrednuje po fer vrijednosti naknade koja je primljena ili se potrauje, pri emu se uzima u obzir iznos svakog diskonta i rabata, kao i za iznos svih drugih popusta koji su odobreni kupcu.Naknadno odobravanje popusta kupcima se ne priznaje kao smanjenje prihoda, ve kao rashod perioda.X DONACIJElan 46.Donacije se priznaju kao prihod na bazi principa sueljavanja prihoda i rashoda.Donacije vezane za sredstva, ukljuujui nenovane pomoi po fer vrijednosti, priznaju se u bilansu stanja kao odloeni prihod.Iznos odloenog prihoda se priznaje kao prihod u bilansu uspjeha na sistematskoj i racionalnoj osnovi u toku perioda korisnog vijeka trajanja sredstva.Broj:_________ / ______U _____________, ______ godineD i r e k t o r______________________

PravFinPoslNa osnovu ovlatenja iz Statuta 'EROL BENZ'' DOO , Vukovjije Donje b.b. Kalesija, u daljem tekstu Drutvo, direktor donosiP R A V I L N I Ko financijskom poslovanjuI OPE ODREDBElan 1.Ovim pravilnikom se ureuje planiranje, raspolaganje i kontrola raspolaganja financijskim sredstvima, plaanje obaveza, odravanje solventnosti, izvjetavanje i odgovornost ovlatenih zaposlenika za financijsko poslovanje.Financijsko poslovanje vodi se u skladu sa Statutom i propisima koji reguliu ovu oblast.II FINANCIJSKI PLANOVIlan 2.Godinji financijski planovi se sainjavaju prije poetka godine na koju se odnose i sadre: plan redovnih prihoda od obavljanja djelatnosti; plan redovnih rashoda od obavljanja djelatnosti; plan investiranja.Godinji financijski plan donosi Uprava drutva, odnosno lice koje je odgovorno za poslovanje i raspolaganje imovinom.III FINANCIRANJE POSLOVANJAlan 3.Financiranje poslovanja obuhvata planiranje, pribavljanje i korienje novanih sredstava iz vlastitih i tuih izvora u skladu sa postavljenim ciljevima i zadacima drutva, u skladu sa godinjim financijskim planom i propisima koji reguliu ovu materiju.lan 4.Lica ovlatena za raspolaganje i odgovorna za pribavljanje financijskih sredstava duna su da osiguraju dugoronu finansijsku stabilnost radi pravovremenog plaanja obaveza prema dravi, poslovnim partnerima, zaposlenom osoblju i prema kratkoronim i dugoronim izvorima sredstava.Lica ovlatena za raspolaganje finansijskim sredstvima, odnosno lica koja odluuju o njihovome rasporedu, kao i lica koja su ovlatena da zakljuuju kupoprodajne i druge ugovore, te lica ovlatena za finansiranje obaveza i potraivanja, odgovorna su za osiguranje dugorone finansijske stabilnosti i ravnotee preduzea.lan 5.Drutvo stie i pribavlja finansijska sredstva: naplatom potraivanja, na osnovu zajmova / kredita, namjenskim i dr. donacijama, na druge zakonom dozvoljene naine.lan 6.Drutvo moe primati kredite i pozajmice od pravnih i fizikih lica, ustanova, fondova i slino sa ili bez kamate, a sve u skladu sa posebnim propisima.Uslovi davanja ili primanja kredita i pozajmice utvruju se ugovorom o pozajmici ili kreditu.Zaduivanje, odnosno davanje pozajmice ili kredita odobrava i ugovor potpisuje Direktor, odnosno od njega ovlateno lice.lan 7.Drutvo formira svoje izvore sredstava po osnovu: uloga osnivaa - kapitala, dobiti, statutarnih rezervi, dugoronih i kratkoronih zaduivanja pozajmice, krediti i sl., na drugi nain predvien propisima.IV PLAANJE I ODRAVANJE SOLVENTNOSTIlan 8.Drutvo obavlja novani promet preko:a) transakcijskog rauna u konvertibilnim markamab) deviznog iro-rauna ic) blagajne, odnosno gotovinskim putem.lan 9.U skladu sa ugovorom i Zakonom o obligacionim odnosima, pored bezgotovinskog plaanja, prijenosom sa rauna preduzea, plaanje obaveza i naplata potraivanja moe se vriti kompenzacijom, cesijom, asignacijom i na drugi nain.lan 10.Kada se radi o insolventnom duniku sa kojim je poslovni odnos iz bilo kojeg razloga nesiguran, ovlaeni radnici, odnosno lica koja zakljuuju poslovni odnos (kupoprodaja, pozajmica i sl.) e ugovoriti da dunik preda bankarsku garanciju, mjenicu sa avalom banke, ili da plaanje obezbijedi na drugi nain u skladu sa propisima (zalog i sl.).Mjesto, vrijeme i nain predaje instrumenata obezbjeenja plaanja iz stava 1. ovog lana utvruje se posebnim ugovorom.Za tetu nastalu zbog nepostupanja po stavu 1. i 2. ovog lana odgovaraju radnici koji su zakljuili poslovni odnos, o emu odluku donosi Direktor drutva.lan 11.Drutvo moe izdavati mjenice za plaanje kratkoronih i dugoronih obaveza.V BLAGAJNIKO POSLOVANJElan 12.Gotovinska novana sredstva (novac u domaoj valuti, novac u stranoj valuti, hartije od vrijednosti, razni bonovi i sl.) dre se u blagajni kojom rukuje blagajnik Drutva.Blagajniko poslovanje regulisano je posebnim Pravilnikom.VI ODGOVORNOST ZA OBAVLJANJE FINANCIJSKOG POSLOVANJAlan 13.Direktor drutva odgovoran je za: obezbjeenje pune likvidnosti i solventnosti Drutva; raspolaganje sredstvima na raunima u poslovnim bankama; kontrolu financijskog poslovanja; kontrolu blagajne i likvidature; izmirenje obaveza u ugovorenom roku putem izdavanja naloga ili drugih instrumeneta plaanja;lan 14.Neposrednu odgovornost za financijsko poslovanje snose radnici koji neposredno obavljaju odgovarajue poslove i to: za obavljanje novanog prometa preko rauna, odgovorno je lice zadueno za te poslove (ef financijske operative, referent za plaanje), za uplaivanje gotovog novca iz blagajne na raun odgovoran je blagajnik, likvidator i ef financijske operative, za dranje i raspolaganje novcem u blagajni odgovoran je blagajnik i likvidator, za neblagovremeno plaanje obaveza odgovorno je lice zadueno za te poslove (referent za plaanje, blagajnik, likvidator) uz uslov da je prethodno i blagovremeno podnesen nalog za plaanje na potpis licu ovatenom za raspolaganje sredstvima, kao i uz uslov da je ovlateno lice potpisalo taj nalog i dostavilo radniku odgovornom za plaanje obaveza, za predaju instrumenata obezbjeenja plaanja povjeriocu, te za podnoenje instrumenata obezbjeenja plaanja na naplatu (garancija banke, mjenica) odgovoran je radnik zaduen za ove poslove. za obraun plaa odgovoran je obraunski referent zajedno sa neposrednim rukovodiocem likvidatora.VII ZAVRNE ODREDBElan 15.Tumaenje ovog Pravilnika daje uprava (direktor) Drutva.Izmjene i dopune ovog Pravilnika vre se na nain na koji je i donesen.lan 16.Ovaj Pravilnik stupa na snagu i primjenjuje se od dana donoenja.Broj:_________ / ______U ___________, ______ godineDirektor________________

PravBlagPoslNa osnovu ovlatenja iz Statuta 'EROL BENZ'' DOO , Vukovjije Donje b.b. Kalesija, u daljem tekstu Drutvo, direktor donosiPRAVILNIKO BLAGAJNIKOM POSLOVANJUI OPTE ODREDBElan 1.Ovim pravilnikom se ureuje organizacija blagajnikog poslovanja; poslovne knjige i dokumentacija u blagajnikom poslovanju; kontrola blagajnikog poslovanja; tretman manjkova i vikova u blagajni; plaanja gotovim novcem prema propisima o platnom prometu i porezu na dohodak; devizna blagajna i ostale odredbe.lan 2.U drutva se obezbjeuje praenje gotovine i ekvivalenata gotovine analitiki, po vrstama, i u skladu sa potrebama drutva.Gotovina i ekvivalenti gotovine drutva ine:- novana sredstva naplaena od kupaca;- novana sredstva podignuta sa transakcijskog rauna u KM,- novana sredstva koja se nalaze u blagajni u KM,- novana sredstva podignuta sa deviznog transakcijskog rauna,- novana sredstva koja se nalaze u deviznoj blagajni,- bonovi za posebne potrebe.II EVIDENCIJE O BLAGAJNIKOM POSLOVANJUlan 3.U drutvu se vode sljedee blagajne:- blagajna u KM (u daljem teksu KM-blagajna),- blagajna u deviznim sredstvima plaanja (u daljem tekstu devizna blagajna),- ostale blagajne, a na osnovu ukazane potrebe i odluke Direktora drutva.Sav promet gotovinskih novanih sredstava se evidentira u jednoj KM-blagajni i jednoj deviznoj blagajni.lan 4.Blagajniko poslovanje se evidentira preko: naloga za naplatu, naloga za isplatu, dnevnika blagajnikog poslovanja.Blagajnik moe voditi i pomone evidencije.Blagajniko poslovanje se moe evidentirati runo ili elektronski.U sluaju voenja blagajnikog poslovanja elektronski, dnevnik blagajnikog poslovanja, nalog naplate i nalog isplate moraju imati zadovoljavajuu formu.III ODGOVORNOST ZA BLAGAJNIKO POSLOVANJElan 5.Gotovinska novana sredstva se dre u kasi blagajne kojom rukuje blagajnik.Blagajnik drutva je odgovoran za naplate, isplate i stanje gotovine u blagajnama.Izuzetno, direktor drutva Odlukom moe imenovati vie blagajnika u sluaju organizovanja vie blagajni.IV NAPLATE I ISPLATE U BLAGAJNIlan 6.U KM-blagajnu se evidentiraju sljedee naplate: naplata prodatih dobara i usluga od pravnih i fizikih lica, podignuta gotovina sa transakcijskog rauna, pozajmice u gotovom novcu od fizikih lica, ostale uplate u gotovini koje su nastale kao rezultat redovnog poslovanja.Iz KM-blagajne se evidentiraju sljedee isplate: za plaanje nabavljenih dobara i usluga od pravnih i fizikih lica, akontacija za slubeni put, dnevnica i trokova slubenog puta, toplog obroka i ostalih dodatnih primanja, pozajmica fizikim licima, ostale isplate koje su nastale kao rezultat redovnog poslovanja.lan 7.Isplate fizikim licima koje su oporezive porezom na dohodak ne mogu se vriti u gotovom novcu iz blagajne.Pod fizikim licem, u smislu ovog lana se ne podrazumijeva samostalna djelatnost.lan 8.U deviznu blagajnu se evidentiraju sljedee naplate: podignuta gotovina sa transakcijskog deviznog rauna,Iz devizne blagajne se evidentiraju sljedee isplate: akontacija za slubeni put u inostranstvo, dnevnica i trokova slubenog puta u inostranstvo.lan 9.Izuzetno, gotovinske naplate i isplate u deviznim sredstvima plaanja se mogu vriti i po drugim osnovama, u skladu sa odlukom direktora i propisima koji reguliu oblast deviznog poslovanja.lan 10.Isplate i naplate koje se evidentiraju u KM-blagajni i deviznoj blagajni mogu se vriti samo na osnovu prethodno izdatog dokumenta kojim se odobrava ili nareuje naplata, odnosno isplata (raun, nalog ili dr. relevantan dokumenat).Isplate akontacija i drugih vidova isplata koje ne prati poseban dokument moe se vriti i u sluaju kada tu isplatu, svojim potpisom na samom nalogu za isplatu, odobri ili naredi direktor ili drugo ovlateno lice.Blagajniki dnevnik sa dokumentom o isplati i naplati, prije njegove predaje u raunovodstvo, mora biti potpisan od strane blagajnika, primaoca, odnosno isplatioca i drugih lica ovlatenih od strane direktora.lan 11.Svaki dokument u vezi sa gotovinskom isplatom i naplatom mora biti numerisan i popunjen tako da iskljuuje mogunost naknadnog dopisivanja.Ispisivanje i potpisivanje dokumenata o isplati i naplati je jednokratno, sa dvije kopije i orginalom, za potrebe primaoca, odnosno uplatioca, raunovodstva i blagajne.lan 12.KM-blagajna i devizna blagajna se vode i zakljuuju svakodnevno, ukoliko ima promjena (uplata i isplata) tog dana.Utvrivanje stvarnog stanja blagajne vri se na kraju svakog radnog dana.Blagajnik, odnosno zadueno lice, obavezno vodi blagajniki dnevnik u koji unosi i podatke o utvrenom stvarnom stanju i iskazuje eventualni viak ili manjak.Jedan primjerak blagajnikog dnevnika sa svim priloenim dokumentima o naplatama i isplatama, dostavlja se raunovodstvu na knjienje isti dan, a najkasnije sutradan.V BLAGAJNIKI MAKSIMUMlan 13.Visina sredstava koja se dre u KM-blagajni i deviznoj blagajni nije unaprijed ograniena, kao ni visina isplata iz KM i devizne blagajne, osim ukoliko bi time bili povrijeeni posebni propisi ili interesi drutva.U smislu stava 1. ovog lana, u svim situacijama u kojima je to propisano i mogue se preporuuje bezgotovinsko poslovanje putem transakcijskih rauna drutva otvorenih u poslovnim bankama, dok se gotovinska plaanja i naplate koriste samo u za to uobiajenim situacijama, odnosno ukoliko se za tim ukae posebna potreba, hitnost i sl.lan 14.Visina sredstava koja ostanu u deviznoj blagajni po zakljuivanju blagajnikog dnevnika na kraju dana, ukoliko nema potrebe za njihovim koritenjem, moraju se najkasnije sutradan poloiti na devizni raun.VI OSTALE ODREDBElan 15.Strana valuta iskazuje se po vrstama i po vrijednosti utvrenoj na bazi srednjeg kursa Centralne banke objavljenog na dan pod kojim se sastavlja izvjetaj.lan 16.Kontrolu blagajnikog poslovanja vri ef financijske slube, odnosno lice koje imenuje direktor.lan 17.Tumaenje ovog Pravilnika daje direktor, a njegove izmjene i dopune vre se na nain na koji je i donesen.lan 18.Ovaj Pravilnik stupa na snagu i primjenjuje se danom donoenja.Broj:_________ / ______U ____________, _____ godineDirektor_________________

PrvForCijenaU skladu sa lanom 2. stav 3. Zakona o kontroli cijena (Slubene novine Federacije BiH, broj 2/95 i 70/08), a na osnovu ovlatenja iz Statuta 'EROL BENZ'' DOO , Vukovjije Donje b.b. Kalesija, u daljem tekstu Drutvo, direktor donosiPRAVILNIK / PRAVILAo uvjetima i nainu formiranja cijena proizvoda / robe / uslugaI OPTE ODREDBElan 1.Ovim Pravilnikom se ureuju uvjeti i nain formiranja cijena proizvoda / robe / usluga.lan 2.Cijene se formiraju slobodno, prema uvjetima trita.Pri formiranju cijena proizvoda / robe / usluga nee se vriti dogovor sa drugim pravnim i fizikim licima, koristiti monopolski poloaj, niti druga pravna i fizika lica dovoditi u neravnopravan poloaj.lan 3.Cijene proizvoda / robe / usluga koje su predmet prodaje, naelno se formiraju na nain i po postupku utvrenim ovim Pravilnikom.II POSTUPAK FORMIRANJA CIJENAlan 4.Za formiranje cijena i utvrivanje uslova prodaje proizvoda / robe / usluga, nadlean je direktor.Direktor (odnosno vlasnik radnje) moe ovlastiti i drugog zaposlenika da vri formiranje cijena i utvrivanje uslova prodaje proizvoda / robe / usluga.lan 5.Za proizvode / robe / usluga kojima se cijene formiraju slobodno, direktor utvruje visinu prodajne cijene proizvoda / robe / usluga.Na osnovu utvrene prodajne cijene proizvoda / robe / usluga utvruje se visina razlike u cijeni (mare).lan 6.Prije stavljanja u promet proizvoda i robe mora se sainiti kalkulacija cijene.Za proizvode / robu u prodavnicama se sainjava maloprodajna kalkulacija, u skladu sa propisima o trgovini.Za proizvode / robu u skladitu se sainjava kalkulacija nabavnih cijena, s obzirom na to da se skladite trgovake robe, prema Pravilniku o raunovodstvu i raunovodstvenim politikama, zaduuje po nabavnim cijenama.Za proizvode / robu u skladitu koja se zaduuje po nabavnim cijenama utvruje se cjenovnik prodajnih cijena, koji treba da je dostupan kupcima.Za usluge koje se pruaju sainjava se cjenovnik usluga, koji treba da je dostupan kupcima.U cjenovnicima za proizvode / robu na skladitu i usluge iskazuju se cijene bez PDV-a, uz napomenu da PDV nije ukljuen u prodajnu cijenu.lan 7.Direktor, odnosno zaposlenik koji je ovlaten da sainjava kalkulaciju, odgovoran je za pravilnu primjenu svih propisa vezanih za ispravnost kalkulacije, odnosno za pravilnu primjenu propisa o cijenama.Kalkulacija prodajne cijene za robu i proizvode u maloprodaji, kao i kalkulacija nabavne cijene za robu i proizvode u skladitu, nakon provjere ispravnosti od strane direktora, mora biti ovjerena peatom i potpisom.III FORMIRANJE CIJENA TRGOVAKE ROBElan 8.Prodajna cijena trgovake robe u prodavnicama obuhvata sve trokove nabavke i druge trokove koji su nastali u procesu dovoenja zaliha na lokaciju prodaje.Elementi kalkulacije prodajne cijene za trgovaku robu u prodavnicama su:a) fakturna vrijednost dobavljaa, umanjena za odobrene popuste na fakturi;b) zavisni trokovi;c) ukalkulisana mara (RUC) od 0 do 500%;d) ukalkulisani PDV.lan 9.Prodajna cijena trgovake robe u skladitu obuhvata sve trokove nabavke i druge trokove koji su nastali u procesu dovoenja zaliha na lokaciju prodaje.Elementi kalkulacije nabavne cijene za trgovaku robu u skladitu su:a) fakturna vrijednost dobavljaa, umanjena za odobrene popuste na fakturi;b) zavisni trokovi.lan 10.U zavisne trokove spadaju uvozne carine i druge pristojbe (osim ulaznog PDV-a za registrovane PDV obveznike), trokove prevoza, trokove rukovanja i druge trokove koji se mogu direktno pripisati konkretnoj nabavci robe.U zavisne trokove se ukljuuju i trokovi sopstvenog transporta, utovara i druge interne usluge.IV FORMIRANJE CIJENA VLASTITIH PROIZVODAlan 11.Prodajna cijena proizvoda u prodavnicama obuhvata sve trokove nabavke i druge trokove koji su nastali u procesu dovoenja zaliha na lokaciju prodaje.Elementi kalkulacije prodajne cijene za proizvode u prodavnici su:a) trokovi koji su direktno povezani sa proizvodima, sirovina, materijal i direktni rad;b) rasporeeni opti trokovi proizvodnje (fiksni i varijabilni);c) ostali trokovi koji se, po MRS 2 i usvojenim raunovodstvenim politikama mogu priznati u cijenu kotanja proizvoda;d) ukalkulisana mara (razlika u cijeni);e) ukalkulisani PDV.lan 12.Prodajna cijena proizvoda u skladitu obuhvata sve trokove nabavke i druge trokove koji su nastali u procesu dovoenja zaliha na lokaciju prodaje.Elementi kalkulacije nabavne cijene za proizvode u skladitu su:a) trokovi koji su direktno povezani sa proizvodima, sirovina, materijal i direktni rad;b) rasporeeni opti trokovi proizvodnje (fiksni i varijabilni);c) ostali trokovi koji se, po MRS 2 i usvojenim raunovodstvenim politikama mogu priznati u cijenu kotanja proizvoda;V FORMIRANJE CIJENA USLUGAlan 13.Prodajna cijena usluga se iskazuje bez PDV-a i ima sljedeu strukturu:a) trokovi rada i drugih trokova osoblja koje je direktno angaovano na pruanju usluga;b) trokovi nadzornog osoblja;c) reijski trokovi;d) ostali trokovi direktno vezani za pruanje usluga;e) usluna mara;Za prodajnu cijenu usluga se ne sainjava kalkulacija.VI DAVANJE POPUSTAlan 14.Direktor (odnosno vlasnik radnje) ili od njega ovlateno lice, moe prilikom prodaje proizvoda / robe / usluga, pod odreenim uslovima, davati kupcima popuste.Popusti se mogu odobravati prilikom prodaje prozvoda i robe iz prodavnica i sa skladita, kao i prilikom pruanja usluga.lan 15.Odlukom direktora, odnosno od njega ovlatene osobe se utvruje visina popusta i kriteriji, odnosno uslovi koje treba da ispuni kupac da bi mu popust bio odobren.Visina popusta nije ograniena, ali se prilikom odobravanja trebaju potivati odredbe propisa o zatiti potroaa.VII OSTALE ODREDBElan 16.Za primjenu ovog Pravilnika odgovoran je direktor, odnosno od njega ovlatena osoba.lan 17.Ovaj Pravilnik stupa na snagu i primjenjuje se danom donoenja.Broj:_________ / ______U ___________, _____ godineDirektor______________________

PravORaduNa osnovu lana 107. Zakona o radu (Slubene novine F BiH, broj 43/99), lana 4. Opeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne Hercegovine (Slubene novine F BiH, broj 54/05) i odredbi Statuta 'EROL BENZ'' DOO Vukovjije Donje b.b. Kalesija u dajem tekstu: Drutvo) i nakon provedene procedure obavjetavanja i usaglaavanja za zaposlenicima, direktor donosi:0P R A V I L N I KO RADUI.OPTE ODREDBElan 1.Ovim pravilnikom u Drutvu ureuju se: zakljuivanje ugovora o radu, organizacija i sistematizacijaposlova, radno vrijeme i raspored radnog vremena, odmori i odsustva, plae i naknade plaa, izumi itehnika unapreenja, naknada tete, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obaveza zaposlenika,posebne odredbe o upravi i prijelazne odredbe.II.ZAKLJUIVANJE UGOVORA O RADU1. Trina orjentacija radalan 2.Zakljuivanjem ugovora o radu izmeu Drutva i zaposlenika zasniva se istovremeno i radni odnos.lan 3.Lice koje trai zaposlenje i zaposlenik koji zakljui ugovor o radu sa Drutvom ne moe biti stavljenod strane Drutva u nepovoljniji poloaj zbog rase, boje koe, posla, jezika, vjere, politikog ili drugogmiljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, lastva ili nelanstva u politikoj stranci,lanstva ili nelanstva u sindikatu, te tjelesnih i duevnih potekoa.lan 4.Drutvo i lice iz lana 3.ovog pravilnika potpuno slobodno i ravnopravno, uz jednake uslove propisanezakonom, kolektivnim ugovorom i ovim pravilnikom, uestvuju na tritu radne snage i poslodavaca.lan 5.Kada se u Drutvu ukae potreba za zasnivanje radnog odnosa sa novim zaposlenikom, direktordonosi odluku o zakljuivanju ugovora sa novim zaposlenikom pod uslovima iz ovog pravilnika.Radi realizacije odluke iz prethodnog stava, direktor moe odluiti da se oglas o zasnivanju radnogodnosa objavi u dnevnoj tampi i prijavi Zavodu za zapoljavanje.2.Vrste ugovora o radulan 6.Ugovor o radu sa odabranim licem, buduim zaposlenikom moe se zakljuiti:- na neodreeno vrijeme sa punim i nepunim radnim vremenom;- na odreeno vrijeme sa punim i nepunim radnim vremenom;- na neodreeno i odreeno vrijme uz probni rad;- sa pripravnikom;- sa stranim dravljaninom.Bez zasnivanja radnog odnosa, a radi strunog osposobljavanja za samostalni rad, Drutvo moe sazainteresovanim licem zakljuiti ugovor o volontenskom radu.Drutvo moe, pod odreenim uslovima sa zainteresovanim licem zakljuiti i ugovor o obavljanjuprivremenih i povremenih poslova.Zakljuivanje ugovora iz st. 1 do 3 ovog lana vri se u skladu sa Zakonom o radu i ovim pravilnikom.lan 7.Ugovor o radu zakljuuje se u pismenoj formi i sadri osnovne sastojke, propisane zakonom o radui ovim pravilnikom.III. OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRAVANJE ZA RAD1. Osposobljavanje i usavravanje u toku radalan 8.Drutvo moe uputiti uposlenika na usavravanje i osposobljavanje za rad. Direktor Drutva odrujekoji e se radnici upuivati na usavravanje i osposobljavanje i pod kojim uslovima.2. Pripravnicilan 9.Drutvo e primati pripravnike za osposobljavanje za samostalan rad za poslove propisane lanom12 i 13 ovog pravilnika.Kad se zavri pripravniki sta po ugovoru zakljuenim sa pripravnikom radi osposobljavanja zasamostalni rad, pripravnik polae struni ispit pred komisijom koju odredi direktor Drutva za praenjepripravnikog staa. O poloenom ispitu pripravniku se izdaje uvjerenje.Komisija iz prethodnog stava moe skratiti trajanje pripravnikog staa, ako je to zahtjevaopripravnik i ako pripravnik pokazuje izvanredne rezultate u osposobljavanju za poslove koje e obavljati.3. Volonterski radlan 10.Drutvo moe, na zahtjev zainteresovanog lica kojem je poslije kolovanja propisan pripravnikista zakonom i ovim pravilnikom, primiti to lice na struno osposobljavanje bez zasnivanja radnogodnosa i bez plae, na volonterski rad.Sa volonterom se zakljuuje pismeni ugovor o volonterskom radu.Po zavrenom volonterskom stau, volonter polae struni ispit pred komisijom koju odredi direktor.O poloenom ispitu daje se uvjerenje.IV. ORGANIZACIJA I SISTEMATIZACIJA POSLOVA1. Osnovna pitanja organizacije Drutvalan 11.Da bi Drutvo uspjeno obavljalo registrovanu djelatnost, organizuje se u dijelove i u njimasistematizovane poslove. Sistematizovane poslove obavljaju zaposlenici s kojima se zakljuuju ugovorio radu.Organizacija Drutva utvruje se u skladu sa zahtjevima savremene naune organizacije i potrebamaDrutva.2. Organizacija drutvalan 12.Drutvo se moe organizirati u sektore i odjeljenja. Odluku o obliku organizacije sektora i odjeljenjadonosi direktor drutva a na osnovu stanja i potreba drutva za uspjeno i efikasno poslovanje.Odlukom o organizaciji drutva odreuju se broj potrebnih radnika za odreene poslove i radne zadatke.lan 13.Odluka o organizacije i sistematizacije poslova smatra se sastavnim dijelom ovog pravilnika i nalazi seu prilogu.lan 14.Pored navedenih poslova u lanu 12 i 13 ovog pravilnika, zaposlenik je duan obavljati i druge poslovekoje po prirodi profesije i radnog mjesta moe obavljati zaposlenik i koje naredi neposredni rukovodilac.V. RADNO VRIJEME I RASPORED RADNOG VREMENA1. Radno vrijemelan 15.Drutvo sa zaposlenikom ugovara rad sa punim i nepunim radnim vremenom.Puno radno vrijeme iznosi 40 sati sedmino.Puno radno vrijeme iznosi 8 sati za radni dan, ako posebnom odlukom direktora nije drugaije utvreno.Ugovorom o radu sa zaposlenikom sa punim radnim vremenom utvruje se radno vrijeme.lan 16.Skraeno radno vrijeme moe se uvesti u Drutvu radi zatite zaposlenika od tetnih materija naposlovima na kojima su one evidentne.Skraeno radno vrijeme donosi direktor Drutva posebnom odlukom i izjednaava se sa punim radnimvremenom u pogledu prava na plau i drugih prava.2. Raspored radnog vremena2.1. Raspored punog radnog vremenalan 17.Dnevno radno vrijeme za zaposlenike sa punim radnim vremenom odreuje se odlukom direktora.Odmor u toku rada koji se ne priznaje u radno vrijeme odreuje se odlukom direktora.Ugovorom o radu sa zaposlenikom sa nepunim radnim vremenom utvruje se i raspored radnogvremena u toku dana, koje odreuje direktor Drutva.lan 18.Puno radno vrijeme u skladu sa Zakonom o radu i kolektivnim ugovorom, moe se u toku godineprerasporediti, tako da u toku jednog perioda traje due, a u toku drugog perioda krae od punog radnogvremena.Odlukom direktora Drutva, a kada se ukae potreba, uvodi se preraspodjela radnog vremena.Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena prosjeno radno vrijeme ne moe biti due od40 sati u sedmici.2.2. Prekovremeni radlan 19.U sluaju i pod uslovima propisanim Zakonom o radu i kolektivnim ugovorom u Drutvu se moeuvesti rad dui od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najdue 10 sati sedmino.Prekovremeni rad uvodi se odlukom direktora Drutva.2.3. Noni radlan 20.Rad u vremenu izmeu 22 sata uveer i 6 sati ujutro smatra se nonim radom. Noni rad uvodii odreuje direktor svojom odlukom.Ako je rad organizovan u smjenama, osigurava se izmjena smjena, tako da zaposlenik radi nouuzastopno najvie jednu sedmicu.VI. ODMORI I ODSUSTVA1. Odmorilan 21.U skladu sa Zakonom o radu i kolektivnim ugovorom o radu, Drutvo obezbjeuje zaposlenicimasljedee odmore u trajanju najmanje:- u toku radnog vremena30 minuta- dnevni odmor izmeu dva radna dana12 sati- sedmini odmor24 sata- godinji odmor18 dana- godinji odmor maloljetnika24 dana- godinji odmor zaposlenika koji radepod uticajem tetnih materija30 danalan 22.Najmanji iznos godinjeg odmora iz lana 21.ovog pravilnika uveava se po osnovu duinepezijskog staa i to:- od 5 do 10 godina1 radni dan- od 10 do 15 godina2 radna dana- od 15 do 20 godina3 radna dana- preko 20 godina5 radni danalan 23.Po osnovu uslova rada, prethodnih rezultata rada i drugih kriterija direktor Drutva moe odluitida se zaposleniku povea godinji odmor iz lana 21.i 22.ovog pravilnika do 5 radnih dana.Direktor donosi odluku iz stava 1.ovog lana na osnovu prijedloga neposrednog rukovodiocaposlova na kojima radi zaposlenik.2. Odsustvo sa rada2.1. Plaeno odsustvo do 7 radnih danalan 24.Prema odredbama Zakona o radu i odredbama kolektivnog ugovora, zaposlenik ima pravo naplaeno odsustvo od 7 dana u toku kalendarske godine u sluaju:- sklapanja braka3 radnih dana;- poroaja supruge2 radnih dana;- tee bolesti i smrti lana ue porodice4 radnih dana;- dravnih praznikaza dane praznika- vjerskih praznika2 radna dana.Zaposleniku se moe odobriti plaeno odsustvo i u drugim sluajevima za vrijeme utvrenopropisima kantona, kolektivnim ugovorom i odlukom direktora u skladu sa tim propisima.2.2. Bolovanje do 42 danalan 25.Zaposlenik odsustvuje sa posla usljed sprijeenosti za rad zbog bolesti u skladu sa Zakonom ozdravstvenom osiguranju (bolovanje).Odsustvovanje zbog bolovanja utvruje nadleni ljekar i evidentira se samo za radne dane.2.3. Neplaeno odsustvolan 26.Drutvo moe zaposleniku na njegov obrazloen zahtjev odobriti odsustvo bez naknade plee -neplaeno odsustvo u trajanju od ____ dana.Za vrijeme iz stava 1.ovog lana prava i obaveze zaposlenika iz rada i po osnovu rada miruju.Zaposlenik ima pravo na neplaeno odsustvo u trajanju od 2 dana radi zadovoljavanja vjerskihpotreba.VII. PLAE I NAKNADE PLAA1. Plaelan 27.Za obavljeni posao, prema organizaciji i sistematizaciji poslova, zaposlenika pripada plaa uskladu sa Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom i ovim pravilnikom.Plaa iz prethodnog stava sastoji se od osnovne plae, uveane po osnovu posebnih uslovarada - dodaci.Najnia neto satnica se utvruje kolektivnim ugovorom za podruje djelatnosti i ne moe biti manjaod 1,75 KM.Osnovna satnica uposlenika se utvruje tako da se najnia neto satnica, pomnoi sa koeficijentomsloenosti poslovaOsnovna plaa je najnii iznos koji se zaposleniku mora isplatiti za posao pripadajue grupe sloenostiza puno radno vrijeme i normalne rezultate rada, a utvruje se po grupama sloenosti kao proizvodosnovne plae i koeficijenta sloenosti.Odnos izmeu osnovice najnie i najvie vrednovanih poslova iznosi najmanje 1:5.Svaka grupa poslova utvrena je donjom granicom koeficijenta, tj.najniim koeficijentom kako sljedi:I grupaPodrazumumjeva jednostavne rutinske poslove sastavljene od manjeg broja razliitih i kratkotrajnihoperacija koje se obavljaju po jednostavnom postupku i sa jednostavnim sredstvima rada.Najnii koeficijent sloenosti poslova je 1,00.II grupaPodrazumljeva manje sloene poslove u proizvodnji, zajednikim slubama i upravi, koji se ponavljajui izvode s jednostavnim i mehanizovanim sredstvima rada bez njih.Najnii koeficijent sloenosti poslova je 1,30.III grupaPodrazumjeva srednje sloene poslove u proizvodnji, poslove sa razliitim mainama, alatom i napravama,u strunim slubama, upravi i slino, na kojima se rad ponavlja uz povremenu pojavu novih poslova.Najnii koeficijent sloenosti poslova je 1,60.IV grupaPodrazumjeva sloenije i raznovrsnije poslove koji se obavljaju u proizvodnji sa razliitim oruima inapravama, poslove kod pripreme rada i pri obezbjeenju proizvodnje, poslovnih i odgovoarajuih procesa,poslove za rasporeivanje i kontrolu rada, za pripremu materijala i alata za manje sloene poslove. Obavljanjeovih poslova zahtjeva razumjevanje uputstva iz pisanih, usmenih i grafikih oblika i njihov prenos za rjeavanjemanje sloenih, srednje sloenih i sloenih poslova.Najnii koeficijent sloenosti poslova je 2,00.V grupaPodrazumjeva sloenije poslove koji zahtjevaju vei stepen samostalnosti u izvravanju zadataka. To suposlovi sa raznovrsnim operacijama, sa razliitim mainama i sredstvima, uvoenje visoko mehanizovanih iautomatizovanih sredstava nieg stepena automatizacije i nadzor nad njima, poslovi organizovanja, voenja,pripreme rada, posebni zadaci u oblasti usluga. Poslovi koji znaajno utiu na radnu uspjenost kod drugihposlova i na uspjenost poslovanja.Najnii koeficijent sloenosti poslova je 2,50.VI grupaPodrazumjeva sloene i specijalizovane poslove koji se izvode sa razliitim mainama i sredstvima,poslovi na pripremi, projektovanju, analiziranju i operativnom i strunom voenju radnih procesa, rukovoenjuposlovanja poslovanja jedinica, analitikog prouavanja proizvodnje, specijalnih i administrativnih procesa,rukovanja procesom kontrole. Obavljanje posla trai samo smjernice za rad. Potrebno je teorijsko i praktinoznanje za obavljanje poslova vee specijalnosti.Najnii koeficijent sloenosti poslova je 3,00.VII grupaPodrazumjeva sloene i visoko sloene i visokosloene raznovrsne operacije za koje je potrebnozaokrueno znanje i sposobnost sistemskog obrazovanja i naunog rada, zaokrueno teoretsko i praktinoznanje koje omoguava obavljanje vrlo sloenih poslova, razumjevanje i objanjenje strunih rezimea ipronalazaka.To su sloeniji poslovi strunog voenja, pripreme, analize, kontrole organizacije poslovnog procesa.Postoji potreba za koordiniranje, rukovoenje, rasporeivanje, nadzor i savjetovanje u proizvodnom iposlovnom procesu. To su poslovi analize i promocije proizvoda na tritu, samostalnog voenja strunihtimova, samostalnog pripremanja odluka.Najnii koeficijent sloenosti poslova je 3,50.VIII grupaPodrazumjeva vrlo sloene strune poslove s potpunom sloenou samostalnog pripremanjaodluka. Neophodno je specijalistiko znanje, potrebno za izvoenje visoko strunih i sloenih poslova, zarad nauno-istraivakim projektima, sloenijim i vrlo sloenim poslovima rukovoenja, rasporeivanja,kontrole i koordinacije poslovnog procesa.Najnii koeficijent sloenosti poslova je 4,00.IX grupaPodrazumjeva visoko sloene kreativne poslove na analitikom proraunavanju, teoretsko i praktinoznanje i sposobnosti koje omoguavaju nova saznanja na struno sloenim oblastima organizovanjaprojektovanja i koordinacije privrednih i drugih sistema, rjeavanje najkomplikovanijih problema ioblikovanja modela za proces teoretskih znanja i rjeavanja u praksi.Najnii koeficijent sloenosti poslova je 4,50.X grupaPodrazumjeva najsloenije poslove na organizovanju i uestvovanju u razvojnom i naunomistraivanju, voenju istraivakih projekata i voenje organizacionih jedinica za istraivanje, organizovanjei koordinaciju rada privrednog sisitema.Najnii koeficijent sloenosti poslova je 5,00.1.1. Dodacilan 28.Plaa iz lana 27.ovog pravilnika utvrena za uslove i odreene dane poveava se na imedodatka za:- oteane uslove rada15%- prekovremeni rad30%- noni rad30%- rad nedjeljom20%- rad na dane dravnih praznika50%Procenat poveanja iz prethodnog stava primjenjuje se samo na plau utvrenu za vrijemeprovedeno u naznaenim statusima rada.lan 29.Osnovna plaa poveava se za svaku godinu radnog staa kod tog poslodavca za 0,6%, s tim daukupno poveanje ne moe biti vee od 20%.2. Naknade2.1. Nakanda plae na teret Drutvalan 30.Ukoliko poslodavac ne obezbjedi zaposleniku ishranu u toku radnog vremena (topli obrok), zaposleniku seisplaujemjesena naknada u iznosu od najmanje 20% prosjene neto plae isplaene u Federaciji BiH, premaposljednjim objavljenim podavima Federalnog zavoda za statistiku.Zaposlenik ima pravo na prevoz ili naknadu trokova prevoza na posao i sa posla u skladu sa pravilnikomo radu.Zaposlenik ima pravo na regres za koritenje godinjeg odmora u visini najmanje 50% prosjene netoplae svih zaposlenih ostvarene kod poslodavca u mjesecu koji prethodi isplati regresa, pod uslovom da privrednisubjekt - poslodavac nije prethodnu poslovnu godinu zavrio sa gubitkom.Poslodavac moe nagraditi i stimulisati zaposlenika povodom vjerskih, nacionalnih i dravnih praznika,kao i po osnovu ostvarenih uteda, racionalizacija i inovacija u procesu rada.Zaposleniku pripada pravo na plaene trokove prilikom putovanja (dnevnica). Visina dnevnice i nainplaanja ostalih putnih trokova utvrdit e se na osnovu propisa koje donese Vlada Federacije BiH.Zaposlenik ima pravo na novanu naknadu za vrijeme privremene sprijeenosti za rad zbog bolesti, uskladu sa zakonom.U sluaju smrti zaposlenika usljed nesree na poslu i tekog profesionalnog oboljenja, njegovoj porodicise isplauje novana naknada u visini najmanje tri prosjene plae ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjimobjavljenim podavimaFederalnog zavoda za statistiku.U sluaju smrti zaposlenika ili teke invalidnosti zaposlenika koji nisu posljedica nesree na poslu i u sluajusmrti lana ue porodice zaposlenika, isplauje se naknada u visini najmanje dvije plae iz prethodnog stava.lanom ue porodice iz prethodnog stava ovog lana smatraju se: brani drug, djeca, roditelji, kao iunuad bez roditelja koje zaposlenik izdrava ivei u zajednikom domainstvu.Zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju najmanje u visini tri prosjene plaeostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podavima Federalnog zavoda za statistiku.U sluaju otkaza, zaposlenik ima ima pravo na otpremninu u sluajevima i pod uvjetima utvrenim ulanu 100. ZOR.lan 31.Naknada za bolovanje do 42 dana plaa se u visini 70% plae isplaene zaposleniku za mjesec kojiprethodi mjesecu u kojem je nastupila sprijeenost za rad ili u visini od 100% osnovice za vrijeme bolovanjazbog povrede na radu i profesionalne bolesti, trudnoe i transplatacije.Naknada obraunata na nain iz prethodnog stava ovog lana ne moe biti nia od najnie plae vaeeza mjesec za koji se utvruje naknada.2.2. Naknada plae na teret drugih pravnih licalan 32.Zaposlenik ima pravo na naknadu plae koja ne tereti Drutvo, nego se obraunava na teret drugogpravnog lica i refundra se od tog pravnog lica, radi odsustvovanja zaposlenika sa posla u sluaju:- bolovanja preko 42 dana,- vojne vjebe- obavljanja javne funkcije i dr.Isplaene naknade iz stava 1.ovog lana na osnovu posebnog propisa refundiraju se od nadlenogzdravstvenog zavoda i drugog organa koji je pozvao zaposlenika zbog ega je morao odsustvovati sa posla.3. Naknada o putnim trokovima (slubena putovanja)lan 33.Zaposlenik ima pravo za naknadu trokova koji nastaju upuivanjem zaposlenika na slubeno putovanje.Naknadu za slubeno putovanje imaju pravo lica koja nisu u radnom odnosu, ako su prethodno uspostaviliugovorni odnos sa Drutvom i ako su upuena na slubeno putovanje.lan 34.Pod slubenim putovanjem iz lana 32.ovog pravilnika podrazumjeva se putovanje van mjesta redovnogzaposlenja zaposlenika i lica po ugovoru u zemlji i inostranstvu radi obavljanja odreenog slubenog posla zaDrutvo, a koje zaposleniku upuenom na to putovanje prouzrokuje posebne trokove.Nalog za slubeno putovanje izdaje direktor Drutva ili od njega ovlateno lice.lan 35.Izdaci za naknadu trokova slubenog putovanja obuhvataju trokove za.- ishranu,- smjetaj i- naknadu trokova prevoza.Naknada trokova za ishranu priznaje se zaposleniku u visini dnevnice, a trokovi smjetaja i prevozau visini rauna za te trokove na nain propisna ovim pravilnikom.3.1. Naknada za ishranu (dnevnica)lan 36.Zaposlenik ima pravo na dnevnicu za slubeno putovanje, i to:- jednu dnevnicu za svaka 24 sata ako putovanje traje vie dana,- jednu dnevnicu ako putovanje traje manje od 24 sata, a prelazi 12 sati i- pola dnevnice ako putovanje traje 8 do 12 sati.lan 37.Iznos dnevnice u zemlji i inostranstvu utvruje se do visine koju je Vlada Federacije BiHutvrdila Rjeenjem za radnke zaposlene u organima Federacije BiH ("Slubene novine FBiH",br.18/96).Dnevnica u zemlji je 10% prosjene plae u FBiH, a u drugim zemljama prema Rjeenju iz stava1.ovog lana.lan 38.Dnevnice po slubenom putovanju u zemlji obraunavaju se od sata polaska prijevoznog sredstvaiz mjesta polaska do sata dolaska prijevoznog sredstva u mjesto dolaska na slubeno putovanje. Usluaju koritenja vlastitog automobila vrijeme polaska i povratka rauna se od vremena naznaenogu nalogu i izvjetaju o slubenom putovanju.Dnevnice odreene za stranu dravu u koju se slubeno putuje obraunavaju se od sata prelaskagranice Federacije BiH, a dnevnice odreene za stranu dravu iz koje se dolazi do sata prelaskagranice Federacije BiH.Ako se za slubeno putovanje upotrebljava avion, dnevnice se obraunavaju od sata polaska avionado sata povratka aviona na aerdrom.Ako se za slubeno putovanje upotrebljava brod, dnevnica se obraunava od sata polaska brodado sata povratka broda u pristanite Federacije BiH.Ako se slubeno putuje u vie zemalja, u odlasku se obraunava dnevnica utvrena za stranudravu u kojoj poinje slubeno putovanje, a u povratku dnevnica dnevnica utvrena za stranu dravuu kojoj je slubeno putovanje zavreno. Za svako zadravanje, odnosno proputovanje kroz stranudravu koje traje due od 12 sati obraunava se dnevnica za stranu dravu.3.2. Naknada trokova za smjetajlan 39.Naknada za prenoite obraunava se u visini hotelskog rauna, osim hotela iznad "A" kategorije.Izuzetno od stava 1.ovog lana priznaju se trokovi prenoita i u hotelu "de lux" kategorije,ako u mjestu putovanja postoje iskljuivo hoteli "de lux" kategorije.Ako priroda posla zahtjeva, nalogodavac u putnom nalogu moe odobriti bezuslovno koritenje ipriznavanje trokova prenoita iz stava 2.ovog lana.3.3. Naknada trokova prijevozalan 40.Izdaci za prijevoz uinjeni na slubenom putovanju priznaju se u visini cijene iz putnike tarife zaprijevoz sredstvom one vrste i razreda koji se mogu upotrebljavati za slubeno putovanje premaputnom nalogu, u to spadaju i kola za spavanje.Obraun trokova vri se na osnovu priloenih karata, a izuzetno, kada se karte izgube, po vaeojtarifi, bez prilaganja karata, uz pismeno obrazloenje.Izdaci prijevoza u lokalnom saobraaju priznaju se samo na osnovu priloenih karata.Izdaci za taxi usluge priznaju se na osnovu rauna.lan 41.Zaposlenik kome se odobri na slubenom putovanju koritenje putnikog automobila u linojsvojini, priznaje se naknada u visini 20% cijene litre benzina po preenom kilometru. O preenimkilometrima podnosi se uz putni nalog potreban obraun sa potpisom podnosioca obrauna.3.4. Ostali izdacilan 42.Pod ostalim izdacima koji mogu nastati u vezi slubenog putovanja podrazumjevaju se izdacikao to su.- pribavljanje putnikih isprava,- vakcinisanje i lijeniki pregledi,- takse, telefonski i telefaks trokovi,- izdaci za prijevoz i prenos pote,- drugi pratei izdaci na slubenom putovanju.Izdaci iz prethodnog stava priznaju se i obraunavaju na osnovu rauna i drugih dokumenata.3.5. Akontacija i obraun trokovalan 43.Zaposlenik upuen na slubeno putovanje ima pravo, da prije polaska na slubeni put, naplati odDrutva akontaciju u visini predraunskih - procjenjenih trokova za hranu, smjetaj, prijevoz i ostaletrokove koji e nastati na slubenom putovanju.Akontacija se odobrava putnim nalogom koji je sastavni dio ovog pravilnika.lan 44.Izdaci za slubeno putovanje priznaju se na osnovu obrauna trokova koji se u roku od pet dana,po zavretku putovanja, podnose u skladu sa odredbama ovog pravilnika, uz pismeni izvjetaj o izvrenomslubenom putovanju, ovjeren od strane naredbodavca za slubeno putovanje.Uz braun iz prethodnog stava, koji je odtampan na putnom nalogu, prilau se dokumenti kaodokaz o plaenim raunima za.- smjetaj (raun)- prijevoz (razne karte, rezervacije, raun kola za spavanje, kabine u brodu, kilometraa zavlastiti automobil itd),- ostale izdatke (raun za taxi, telefonski i telex rauni i drugi za trokove iz lana 41.ovogpravilnika).Za isplatu trokova putovanja nastalih u inostranstvu prilae se i kursna lista nacionalne valute,a ako se ne priloi, primjenjuje se zvanini kurs Centralne banke za taj period.lan 45.Isplatom trokova putovanja pravda se primljena akontacija za to putovanje.Ukoliko se u propisanom roku ne vrati akontacija ne moe se vriti isplata drugih akontacija zaslubena putovanja, odnosno naplata e se izvriti prinudnim putem.4. Naknada za rad na terenu (terenski dodatak)lan 46.Naknada za terenski dodatak isplauje se zaposleniku upuenom na rad van mjesta prebivlitanjegove porodice odnosno sjedita Drutva due od 30 dana.Zavisno od obezbjeenja smjetaja i ishrane na terenu utvruje se dnevni iznos terenskogdodatka u visini od 80% dnevnice.Pravo na terenski dodatak, odvojeni ivot i dnevnice za slubeno putovanje meusobno se iskljuuju.5. Naknada za odvojeni ivotlan 47.Naknada za odvojeni ivot od porodice pripada zaposleniku upuenom na rad na terenu van mjestaprebivalita, ako mu nije priznata dnevnica i ako mu se ne obraunava terenski dodatak, te ako munije obezbjeen smjetaj i ishrana.Dnevni iznos naknade za odvojeni ivot od porodice iznosi 70% prosjene plae u FBiH.6. Rokovi, evidencije i ugovoranje plaa i naknada6.1. Rokovilan 48.Drutvo isplauje plae i naknade iz ovog pravilnika u periodu najdue od 30 dana po istekumjeseca za koji se vri obraun i isplata.6.2. Evidencije i javnost plaelan 49.U Drutvu se vode evidencije o plaama na nivou Drutva i pojedinane za svakog zaposlenikaelektronski. Pojedinane plae nisu javne.6.3. Ugovaranje plae i naknadalan 50.Plae i naknade iz ovog pravilnika unose se u ugovor o radu prilikom zakljuivanja ugovora uapsolutnim iznosima ili pozivom na odredbe koje reguliu pojedine vidove plaa i naknada.VIII. IZUMI I TEHNIKA UNAPREENJA ZAPOSLENIKAlan 51.Drutvo ima pravo otkupa izuma i tehnikog unapreenja kojeg je zaposlenik ostvario na radu iu vezi sa radom, u skladu sa Zakonom o radu.Zaposlenik je duan da ponudi izum i tehniko unapreenje Drutvu kao preem kupcu.Drutvo je duno da se o ponudi izjasni u roku od 30 dana od dana objavljivanja i da na taj nainstekne pravo pree kupnje.IX. NAKNADA TETElan 52.tetu koju zaposlenik prouzrokuje Drutvu na radu i u vezi sa radom, duan je nadoknaditi uskladu sa zakonom.Ako se naknada tete ne moe utvrditi u tanom iznosu Drutvo e imenovati komisiju da odreditetu u paualnom iznosu.lan 53.Komisija iz prethodnog lana moe smanjiti tetu ili osloboditi zaposlenika od obaveze naknade tete.X. TEKE POVREDE RADNOG ODNOSAlan 54.O tekim povredama radnog odnosa zbog kojih se daje otkaz zaposleniku odluuje direktor.XI. PRESTANAK UGOVORA O RADUlan 55.Ugovor o radu prestaje na nain propisan Zakonom o radu i kolektivnim ugovorom.1. Otpremninalan 56.Zaposlenik koji je sa Drutvom zakljuio ugovor o radu na neodreeno vrijeme, a kojem Drutvootkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazujezbog krenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od stranezaposlenika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji ns odreuje u zavisnosti od duine prethodnogneprekidnog trajanja radnog odnosa sa Drutvom.Otpremnina iz prethodnog stava utvruje se u iznosu oropisanom Zakonom o radu i kolektivnimugovorom.XII. OSTVARIVANJE PRAVA I OBAVEZA IZ RADNOG ODENOSAlan 57.O pravima i obavezama zaposlenika u Drutvu odluuje direktor Drutva ili drugo odgovorno lice.U sluaju povrede prava zaposlenika, a prije traenja zatite kod nadlenog suda, zaposlenik iDrutvo e pokuati mirno rjeavanje radnog spora.U postupku mirnog rjeavanja spora iz prethodnog stava moe se konsultovati vjee zaposlenikaili povjeriti rjeavanje spora arbitraom.XIII. POSEBNE ODREDBE ZA UPRAVU DRUTVAlan 58.Upravu drutva ine direktor i zamjenik direktora (ako je postavljen). Na lanove uprave Drutvashodno se primjenjuju odredbe ovog pravilnika, ako drugim propisom ili statutom nije drugaije ureeno.Prema odredbama lana 275.do 282. Zakona o privrednim drutvima:- direktora imenuje osniva (osnivai);- direktor se imenuje na neodreeno vrijeme;- poloaj, ovlatenja, odgovornosti i prava direktora ureuju se ugovorom izmeu osnivaa idirektora;lan 59.Plaa i druga materijalna prava zamjenika direktora ureuju se ugovorom izmeu direktora izamjenika direktora, uz prethodno odobranje osnivaa.lan 60.Ukoliko direktor podnese ostavaku duan je nastaviti obavljanje poslova u otkaznom roku kojiutvruje osniva i koji ne moe biti krai od 30 dana.XIV. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBElan 61.Uprava Drutva duna je u roku od 20 dana po usvajanju ovog pravilnika ponuditi zaposlenicimazakljuivanje ugovora o radu iz ovog pravilnika.lan 62.Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da vai pravilnik o radnim odnosima broj ____od _______ .lan 63.Ovaj pravilnik je obavezno uskladiti sa kolektivnim ugovorom koji se donosi za teritoriju Federacijei s ugovorom za pretenu djelatnost Drutva.lan 64.Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na oglasnoj tabli poslodavca.Broj:Datum,D I R E K T O R:

PravSistRadMjesNa osnovu ovlatenja iz Statuta 'EROL BENZ'' DOO Vukovjije Donje b.b. Kalesija (u daljem tekstu: Drutvo), direktor donosiP R A V I L I KO ORGANIZACIJI I SISTEMATIZACIJI RADNIH MJESTAlan 1.Ovim aktom se definiu osnovne postavke unutranje organizacije Drutva te, shodnopotrebama izvrenja tekueg poslovnog plana, utvruje, po kvalifikacionoj strukturi i vrstamaposlova koje e obavljati, procjenjen broj radnika Drutva.lan 2.Izvrenje planiranih poslova Drutvo e ostvariti preko raspoloivih poslovnih jedinica.lan 3.Za izvrenje planiranih poslova utvruje se ovaj sistematizovani broj radnih mjesta:R.StepenBrojPosebnabr.Naziv radnog mjestaKratak opis poslovaStrukastr.spr.izvr.znanja1DirektorRukovoenje preduzeem1234567891011121314151617181920lan 4.Direktor moe na sistematizovano radno mjesto, kad ocjeni da zainteresovano lice ima potrebnuradnu sposobnost, da rasporedi i lice koje nema definisanu spremu, uz uslov da obavljanje takvihposlova nije opasno po zdravlje radnika.lan 5.Radnici rasporeeni na sistematizovane poslove odgovaraju:-za aurno, blagovremeno i tano izvravanje povjerenih poslova,-za kvantitet i kvalitet poslova,-za sprovoenje i primjenu mjera zatite i samozatite,-za domainsko uvanje sredstava rada i materijala sa kojim se radi,-za uvanje saznanja o poslovanju Preduzea (poslovne tajne Preduzee), ije javnoiznoenje moe imati negativne posljedice po poslovanje Preduzea.lan 6.Kvantitativno i kvalitativno izvravanje povjerenih poslova radnici treba da izvravaju po najviimstandardima struke kojoj pripadaju, odnosno po kojima se predmetni poslovi obavljaju.lan 7.Za izvrenje poslova pomenutih radnih mjesta radnici imaju lina primanja koja su utvrena posebnimaktima.lan 8.Ovaj akt stupa na snagu danom potpisivanja, od kad tee i vrijeme njegove primjene.Datum,Broj:D I R E K T O R

PravZaNaRaduNa osnovu lana 6. Zakona o zatiti na radu (Sl.list SR BiH, broj 22/90 i ovlatenja iz Statuta 'EROL BENZ'' DOO Vukovjije Donje b.b. Kalesija, u daljem tekstu Drutvo, direktor donosiP R A V I L N I Ko zatiti na raduI - OSNOVNE ODREDBElan 1.Ovim Pravilnikom se obezbjeuje i sprovodi zatita na radu u drutvu, a naroito:I.Mjere zatite radnika na radu;II.Prava, obaveze i odgovornosti drutva i radnika;III.Evidencija;IV.Ostvarivanje obaveza prema organima koji vre inspekcijski nadzor iV.Zavrne odredbe.lan 2.Drutvo je duno da u okviru plana razvoja ili posebnom programa mjera zatite na radu obezbjediposebna sredstva za sprovoenje i unapreenje zatite na radu sa rokovima za njihovu realizaciju.lan 3.Pravo na zatitu na radu u drutvu imaju:1.Radnici u radnom odnosu u drutvu;2.Sva lica koja se po bilo kom osnovu nalaze na radu, a koja su angaovana od strane drutva,kao i uenici i studenti na praktinoj nastavi i strunoj praksi u drutvu, kojima je drutvoodobrilo obavljanje praktine i strune obuke,3.Lica na strunom osposobljavanju, prekvalifikaciji i dokvalifikaciji odnosno profesionalnojrehabilitaciji u drutvu.lan 4.Za organizaciju zatite na radu u drutvu i njeno sprovoenje zadueni su i odgovorni:dorektor ("odgovorno lice za zatitu na radu"), i svi radnici u okviru djelokruga obavljanja svojihposlova.II - MJERE ZATITE RADNIKA NA RADUlan 5.Mjere zatite radnika na radu obuhvataju:1.Mjere kojima se neposredno obezbjeuje sigurnost na radu;2.Mjere u vezi sa uslovima rada i3.Mjere u vezi sa posebnom zatitom radnika.1.Mjere kojima se neposredno obezbjeuje sigurnost na radulan 6.Mjere kojima se neposredno obezbjeuje sigurnost na radu obuhvatajua)opteb)posebne mjerec)mjere koje je drutvo obavezno sprovoditi.a)Opte mjere zatite radnika na radulan 7.Opte mjere zatite radnika na radu odreuju se na svim radnim mjestima.Opte mjere zatite radnika na radu obuhvataju naroito:- uslove koje treba da ispunjavaju radne i pomone prostorije,- upotrebu bezbjednih sredstava rada,- obezbjeenje odgovarajuih saobraajnica unutar drutva,- obezbjeenje potrebne temperature, ventilacije i osvjetljenja,- ogranienje buke,- obezbjeenje od udara elektrine struje,- otklanjanje tetnih uticaja kod rada na otvorenom prostoru, djelovanja opasnih materijala i- pruanje prve pomoi.Opte mjere zatite radnika na radu odreuju se prema vaeim tehnikim propisima, normativimai standardima.lan 8.Na poslovima odnosno radnim zadacima na kojima se opasnost i tetnosti kojima su izloeniradnici na radu, primjenom tehnikih mjera zatite ili na drugi nain, ne mogu otkloniti, drutvoje duno obezbjediti sredstva i opremu za linu zatitu na radu.lan 9.Sredstva i oprema za linu zatitu na radu koriste se u drutvu na odreenim poslovima premaspecifikaciji datoj normativnim aktom o uvanju, odravanju i koritenju istih koji je ureen kaoposeban opti akt.Izbor, nabavku i pribavljanje odgovarajuih atesta za nabavaku sredstava i opreme za linuzatitu vri direktor drutva.lan 10.Radnici su prilikom obavljanja poslova duni koristiti sredstva i opremu za linu zatitu na radu,i to:odravati ih u ispravnom stanju a nakon zavretka rada odloiti u ormar ili na drugo mjesto kojeodredi neposredni rukovodilac.Voenje evidencije o izdavanju sredstava i opreme za linu zatitu na radu i vremenu njihovogtrajanja vri direktor drutva.lan 11.Upute o pravilnom koritenju sredstava i opreme za linu zatitu na radu, kontrolu njihoveprimjene u namjenske svrhe i kontrolu njihovog odravanja svakodnevno vri direktor.lan 12.Ako prije isteka vijeka trajanja sredstava i opreme za linu zatitu na radu doe do unitenja,otuenja ili veeg unitenja istog, radniku se izdaje odgovarajue sredstvo i oprema za linuzatitu na radu.Okolnosti oko izdavanja na koritenje sredstava i opreme iz prethodnog stava utvrujeodgovorno lice. Odgovorno lice pokree postupak za utvrivanje eventualne odbovornosti.b)Posebne mjere zatite radnika na radulan 13.Upoznavanje radnika sa posebnim mjerama zatite na radu i kontrolu njihove primjene vridirektor, ukoliko se ukae potreba za posebnim mjerama zatite na radu.c)Mjere koje je obavezno sprovesti drutvolan 14.Drutvo je duno prilikom putanja u rad ili rekonstrukcije nekog proizvodnog objekta pribavitidokaz da je objekat izgraen odnosno da li je tehniko - tehnoloki proces koji se u njemu odvijaizveden prema tehnikoj dokumentaciji u kojoj su projektovane mjere zatite na radu.lan 15.Drutvo je duno da prije stavljanja u promet odnosno upotrebu sredstava rada i opreme zalinu zatitu na radu utvrdi da odgovaraju propisima donesenim na osnovu zakona.lan 16.Drutvo je duno obezbjediti stalno praanje ispravnosti i periodine preglede sredstava rada iopreme i sredstava line zatite radi sigurnosti radnika koji se njima koriste ili dolaze u dodirpri radu;lan 17.Periodini pregledima i ispitivanjima u preduzeu podlijeu sljedea sredstva rada i oprema:- Dizalice svih tipova koje slue za industrijski, graevinski i drugi transport;- Stabilni i pokretni kompresori i kompresorske stanice sa radnim pritiskom veim od 1 barili kapacitetom dobave veim od 6 m3/min;- Sve vrste sredstava rada na mehanizovani pogon i- Sve vrste alata i maina sa elektrinim, hidraulinim, pneumatskim, parnim pogonom imotorima sa unutranjim sagorjevanjem.lan 18.Periodini pregled i ispitivanje sredstava rada i opreme iz prethodnog lana koja se prvi putpustaju u rad vre se prije putanja u rad, a naredni pregledi i ispitivanja vre se najmanje jednomu tri godine.lan 19.Periodini pregledi i ispitivanja fizikih, hemijskih i biolokih tetnosti i mikroklime u radnim ipomonim prostorijama u kojima se one pojavljuju vre se u roku od tri godine, raunajuiod prethodno izvrenog pregleda i ispitivanja.Pregledi i ispitivanja fizikih, hemijskih i biolokih tetnosti i mikroklime u novoizgraenimradnim i pomonim prostorijama vre se kada nastanu uslovi zbog kojih je ispitivanje obavezno.lan 20.Novi pregledi i ispitivanja iz lana 18 i 19 ovog Pravilnika vre se ukoliko se izmjene usloviutvreni prethodnim pregledima i ispitivanjima.Izmjenjeni uslovi u smislu prethodnog stava mogu nastati usljed:- Graevinske rekonstrukcije objekta;- Zamjene odnosno rekonstrukcije postojeih, kao i postavljanju novih sredstava rada i opreme;- Promjena lokacije sredstava rada i opreme;- Izmjene tehnolokog procesa rada;- Rekonstrukcija ili zamjene postojeih odnosno uvoenje novih ureaja, postrojenja ii pripadajuih instalacija u radnim i pomonim prostorijama sa ciljem da se mikroklimatskiuslovi i prisutne tetnosti dovode u dozvoljene granice.lan 21.Periodini pregled i ispitivanja sredstava i opreme za linu zatitu na radu vre se na nain i popostupku koji je propisan standardima i propisima donesenim na osnovu zakona.2.Mjere u vezi sa uslovima radalan 22.Drutvo je duno da za svako radno mjesto utvrdi uslove rada i zahtjeve u pogledu zdravstvenihi psihofizikih sposobnosti radnika koji e raditi na tom radnom mjestu.Radnik ne moe zasnovati radni odnos ako prethodno nije utvreno da njegovo zdravstvenostanje i psihofizike sposobnosti odgovaraju uslovima rada i zahtjevima radnog mjesta.Radnik je u obavezi svakih 10 (deset) godina izvriti provjeru njegovog zdravstvenog stanja ipsihofizike sposobnosti.lan 23.Radnik koji boluje od bolesti koja se bez njegova obavjetenja ne moe utvrditi ljekarskimpregledom ili ima takve nedostatke koji na odreenom radnom mjestu mogu predstavljatiopasnost za radnika ili okolinu, duan je o tome obavijestiti organizaciju iz oblasti zdravstva.lan 24.Kad su na odreenom radnom mjestu uslovi rada takvi, da i pored primjene mjera zatitena radu postoji opasnost od oboljenja odnosno od nastupanja invalidnosti nakon odreenogvremena provedenog na tom radnom mjestu, drutvo je duno preduzeti neku od mjerakojom e sprijeiti nastupanje oboljenja, odnosno invalidnosti kod radnika koji radi na tomradnom mjestu.Mjere iz prethodnog stava mogu biti:-ogranienje rada u toku radnog vremena ili odreenog perioda na raddnom mjestu,-rasporeivanje radnika na druge poslove u toku radnog dana,-rasporeivanje radnika na drugo radno mjesto koje odgovara stepenu njegove ilinie strune spreme odreene vrste zanimanja, znanju i sposobnostima i-preventivni i programirani odmori.lan 25.Drutvo utvruje naroito teke, naporne i po zdravlje tetne poslove (u daljem tekstu:poslove sa posebnim uslovima rada).Radna mjesta sa poslovima sa posebnim uslovima rada smatraju se:-Radna mjesta sa poveanim rizikom od povreivanja, nastanka profesionalnih oboljenjai oteenja zdravlja radnika;-Radna mjesta sa specifinim zahtjevima, koji u cilju sigurnog i uspjenog rada uslovljavajuposebne zdravstvene i psihofizike sposobnosti radnika na tim radnim mjestima i-Radna mjesta na kojim ne postoji mogunost primjene propisanih mjera zatite na radu.lan 26.U drutvu nema poslova ni radnih mjesta sa posebnim uslovima rada.lan 27.U prostorijama i objektima drutva gdje se radi sa lakozapaljivim tekuinama kao i na mjestimagdje je prema