PUNSKI RATOVI

Rim je postao velika država. Trebalo je još osvojiti i bogati otok Siciliju, ali zbog Sicilije sukobili su se

Rimljani s najbogatijom pomorskom državom Kartagom. Kartaga je imala moćnu mornaricu i bila

gospodarica zapadnog Sredozemlja. U 3.st.pr.Kr Kartaga vlada Sjevernom Afrikom, južnom

Španjolskom (Hispanijom), zapadnom Sicilijom, Korzikom, Sardinijom. Utvrdite na karti gdje se nalaze

ova područja.

Rimljani su Kartažane nazivali PUNI, pa se po tome ratovi Rima i Kartage nazivaju PUNSKI RATOVI.

Trajat će od polovice 3. do polovice 2.st. pr.Kr.

PRVI PUNSKI RAT

Od kada su Rimljani zavladali Etrurijom i grčkim kolonijama na jugu Italije počinju se uz zemljoradnju

baviti i trgovinom pa su im na Sredozemlju zasmetali Kartažani. Rimljani žele i Siciliju (bogata žitom),

a i Kartagi smeta jačanje Rima. U sukob između Grka i Kartažana na Siciliji umiješao se Rim što je

dovelo do Prvog punskog rata (264.-241.g.pr.Kr.). Rimljani su bili uspješni u ratovanju na kopnu, a

Kartažani na moru. Rim je počeo graditi brodove prema jednoj kartaškoj lađi koju su pronašli

nasukanu. Po uzoru na taj brod Rimljani su ubrzo izradili 120 velikih brodova s po 5 redova vesala, a

opremili su ih i pokretnim mostovima s kukama koje bi zakvačili za neprijatelja. Rimljani tako

pobjeđuju u Prvom punskom ratu te su dobili Siciliju, Korziku i Sardiniju. ovi otoci postaju prve rimske

PROVINCIJE – pokrajine.

DRUGI PUNSKI RAT

Nakon poraza Kartažani žele vratiti izgubljeno, a Rimljani još proširiti teritorij. Povod Drugom

punskom ratu (218.-201.g.pr.Kr.) je bilo zauzimanje luke Sagunt u Hispaniji te je Rim navijestio rat

Kartagi. Slavni kartaški vojskovođa HANIBAL s 60 000 vojnika i 37 bojnih slonova prelazi preko Pirineja

i Alpa te dolazi u Sjevernu Italiju .

Na tom putu stradalo je više od polovice njegove vojske i svi slonovi osim jednog, a on je sam

oslijepio na jedno oko koje mu je već otprije bilo bolesno. U sjevernoj Italiji popunio je svoju vojsku iz

redova nezadovoljnih naroda koje su pokorili Rimljani. Hanibal je došao gotovo do samih zidina grada

Rima. Povijesni izvori kažu da su Rimljani u panici trčali ulicama i vikali „Hanibal ante portas“, što na

latinskom znači „Hanibal pred vratima“.

Bitka kod Kane u južnoj Italiji 216.g.pr.Kr. bila je veliki poraz Rimljana.

Ipak, Hanibal nije napao sam grad Rim jer nije imao dovoljno vojnika, a pomoć iz Kartage nije

dolazila. U međuvremenu rimski vojskovođa Kornelije Scipion Stariji odlazi u Afriku, a Hanibal se

morao povući iz Italije da obrani svoj grad. Dolazi do bitke kod mjesta Zama blizu Kartage 202. g.pr.Kr

u kojoj su Rimljani porazili Hanibala. Posljedice za Kartagu bile su teške: gube Hispaniju, Numidiju,

morali su Rimljanima izručiti sve ratne brodove i platiti veliku ratnu odštetu.

TREĆI PUNSKI RAT

Nakon niti pedeset godina bitke kod Zame Kartaga se ponovo obogatila, što izaziva rimsku mržnju i

zavist. Priča kaže kako je rimski senator Katon punih dvadeset godina svaki svoj govor završavao

rečenicom: „Uostalom, mislim da Kartagu treba razoriti“. Treći punski rat (149.146.g.pr.Kr.) zapravo

je bila opsada i osvajanje grada Kartage. Rimski vojskovođa Scipion Mlađi spriječio je opskrbu grada

hranom, zavladali su glad i bolest. Rimljani su zauzimali grad ulicu po ulicu, kuću po kuću, dok su se

Kartažani, čak i žene i djeca, očajnički borili. Kartaga je sravnjena sa zemljom, opljačkana, a svi

Kartažani su odvedeni u ropstvo.

U 2.st.pr.Kr. Rim je već bio toliko jak da je istovremeno ratovao u više zemalja. Tako su 148.g.pr.Kr.

Rimljani zauzeli Makedoniju, a dvije godine kasnije i Grčku. Rim je postao gospodar Sredozemlja.