prsten br. 1

ILIJA TOLIĆ:

Zajedništvo, odanost, razumijevanje

FRANJEVCI I BOSNA:

Priča o opstanku i ostanku

STVARATI, GOSPODARITI:

Poslovna škola za poduzetnike Posavine i Srednje Bosne

BROJ 1 | GODINA I.

01_naslovnica.indd 301_naslovnica.indd 3 11/30/06 10:06:41 AM11/30/06 10:06:41 AM

02-04_sadrzaj.indd 202-04_sadrzaj.indd 2 11/29/06 1:32:51 PM11/29/06 1:32:51 PM

razgovor ugodni5 Ilija Tolić: “Prsten” zajedništva, odanosti i razumijevanja

9 ljudi, događaji, povodi...

mi pitamo12 Željko Komšić: U Bosni i Hercegovini su svi ugroženi!

stvarati, gospodariti15 Objediniti snage - otvoriti radna mjesta 17 Znanje, iskustvo, ideje - nova radna mjesta Poslovna škola za Posavinu i Srednju Bosnu

dobri ujaci bosanski18 Franjevci i Bosna - priča o opstanku i ostanku

tko smo, kamo idemo22 Bosna, ili nazire li se kraj raseljavanjima

dokumenti25 Članovi UBH “Prsten”29 Statut Udruge bosanskih Hrvata ”Prsten”

putujemo Bosnom32 Kreševo - ”un bellissimo borgo”

otvorena knjiga36 Ignorira li Zagreb hrvatsku književnost BiH

naslikana zemlja Bosna39 Bosna - slika što poželi biti naslikanom...

sačuvana ljepota42 Kad je Hercegovka inspirirana Bosnom

naša priča46 Šargija za dva maestra i cijelu Bosnu

vješto, brzo, mudro48 Rad će mi se zasigurno vratiti

50 Pristupnica

SADRŽAJ

Naslovnica:Posavka, Vlatko Blažanović

|3

02-04_sadrzaj.indd 302-04_sadrzaj.indd 3 11/29/06 1:33:03 PM11/29/06 1:33:03 PM

IMPRESUM:

Glavna urednica: Dinka Martinović Ivurek

[email protected]

Zamjenica glavne urednice: Ivana Kolovrat

Grafička urednica: Ema Klubičko

Fotografija: Saša Lisjak

Lektorica: Ksenija Hristov

Izdavač: Udruga bosanskih Hrvata

”Prsten”

Av. Marina Držića 6/3

Zagreb

[email protected]

www.prsten.net

Za izdavača: Predsjednik Udruge Ilija Tolić

Izdavačko vijeće: Bruno Iljkić, predsjednik

Juro Martinović

Pavo Zubak

Tomislav Dubravac

Mijo Marić

Tisak: Grafički zavod Hrvatske

ISSN:1846-338X

uvodnik

4|

Postoji, poštovani čitatelji, ono pre-lijepo, neponovljivo doba u ljud-

skom životu kada više ništa ne MORA-MO - gonjeni životnim i profesionalnim obavezama i nužnostima. Vrijeme je to kada gotovo sve možemo i znamo, a od-luke donosimo bez pritisaka i prevelikih ograničenja, motivirani sviješću o vlasti-tim mogućnostima, ali i potrebama onih kojima naše znanje, iskustvo i rad mogu biti nužna pomoć i pokretač da ostvare vlastiti životni cilj.

Imati cilj i znati kako ga ostvariti - mu-drost je, ne samo u životnim, već svakako i u poslovnim odlukama.

Svjesni da sve to posjeduju, članovi Udru-ge bosanskih Hrvata ”Prsten” su upravo zato i krenuli u realizaciju svoje misije čijim je segmentima i detaljima, u najvećoj mjeri, i posvećen ovaj prvi broj našeg časopisa.

To je samo djelomičan odgovor na pi-tanje - zašto je jednoj udruzi uopće po-treban tako slojevit i tematski raznovrstan časopis kad se interno komuniciranje može obaviti Internetom ili News Lette-rom, biltenom.

Drugi dio odgovora je u želji da se me-đusobno bolje upoznamo, ali i da druge upoznamo s vlastitom poviješću, kultu-rom, tradicijom, umjetnošću, znanstve-nim, sportskim i inim dostignućima koja su odredila naše pojedinačno biće i biće našeg naroda, ali koja daju i posebnost rodnom zavičaju i zemlji, ili zemljama, u kojima smo odabrali živjeti.

Sve to zbog toga što nas užurbanost 21. stoljeća prečesto ograničava samo na

”danas” i ”ovdje”, pa se nerijetko smetne s uma što su i čime bosanski Hrvati obo-gatili i obilježili Hrvatsku - zemlju i narod, ali i europsku i svjetsku baštinu.

Ovaj ćemo put spomenuti tek nekoliko imena iz područja znanosti, umjetnosti i gospodarstva. Samo ćemo podsjetiti da su dva hrvatska nobelovca - bosanski Hr-vati: Vladimir Prelog i Ivo Andrić, da je jedan od dva Oskara Hrvatska dobila u suradnji s Bosnom i Hercegovinom u fil-mu ”Ničija zemlja”. A nije prevelik broj onih koji znaju da je poštovana gospođa Zlata Bartl, bosanska Hrvatica autorica zasigurno najpoznatijeg hrvatskog ”bren-da” - ”Vegete”...

No, te i mnoge druge, pamćenja vrijed-ne stvari već su se dogodile, a naš način razmišljanja i djelovanja je - činiti danas, da bi sutra bilo bolje, ili kako je jedno-stavno nazvan naš jesenski koncert u dvo-rani Lisinski - ”Prsten za budućnost”.

Zato argumentima i već postignutim re-zultatima tvrdimo da ćemo u budućnosti postići poštovanja vrijedne rezultate u po-dručjima informatike i turizma, odnosno hotelijerstva, graditeljstva i prehrambene industrije, znanosti i umjetnosti..., ali prije svega u povezivanju ljudi, ideja i njihovih ostvarenja usmjerenih na kvalitetu, ljepo-tu i smisao života na našim prostorima.

Vaša

IZMEĐU NOBELA I OSKARA

Posebno zahvaljujemo na suradnji pri realiozaciji prvog broja časopisa Prsten: Etnografskom muzeju u Zagrebu, Izdavačkoj kući Graphic Car i gospodinu Magbulu Škori iz Sarajeva za ustupljene reprodukcije starih razglednica.

02-04_sadrzaj.indd 402-04_sadrzaj.indd 4 11/30/06 9:27:50 AM11/30/06 9:27:50 AM

|5

Od starijih su, umjesto današnjih video igrica, konzo-la i i-podova, širom otvorenih očiju upijali legende

svoga roda, učeći živjeti zajedno s drugima i drukčijima, a od zaborava, kvara i nestajanja čuvati vrijednosti na kojima su čista obraza i velika srca opstajale generacije - učiniti najbolje što možeš sam, a onda se osvrni na onog do sebe i dodaj mu ruku ako posustaje. Mladenačke i djevojačke dane provodili su učeći, ali i čuvajući igre i običaje roditeljske, pa i igre ”prstena” mijenjajući zvuke violine i šargije ritmom roka i željom da se otkrije veliki svijet. Prvo preko Save, a dalje je samo nebo granica. I krenuli su sa svojim životnim bitkama, osvajanjima i upijanjima svega što ih može učiniti boljima. I uspjeli su, a onda su se, kako su ih učili njihovi stari, osvrnuli oko sebe i odlučili pružiti ruku onima koji žele isto što i oni nekad - uspjeti u životu, čista obraza i velika srca. Zato za početak priče o Udruzi bosanskih Hrvata ”Prsten”, razgovaramo s prvim među jednakima, predsjednikom Ilijom Tolićem.

Tko je i s kojom osnovnom namjerom, ciljem utemeljio udrugu ”Prsten”?

Veća skupina intelektualaca i poduzetnika srednje generacije podrijetlom iz Bosanske Posavine i Srednje Bosne, u želji da napravi iskorak u odnosima Hrvata koji žive u Republici Hrvatskoj i onih koji žive na spomenu-tim bosanskim prostorima, donijela je odluku i utemeljila Udrugu ”Prsten” 9. listopada 2005. godine. Udruga je tako i koncipirana na regionalnom principu predstavnika općina Bosanske Posavine i Srednje Bosne, a u Upravni odbor izabrani su predstavnici jedanaest općina s pra-vom glasa da bi se tijekom godine ovaj odbor proširio s još četiri člana bez prava glasa pri donošenju odluka dok ih skupština Udruge ne verificira.

Kako se Udruga financira?Financiramo se iz članarine koju plaćaju pravne i fizičke

osobe, ali svakako i iz donacija onih koji su u našem, radu, našoj misiji prepoznali istinsku vrijednost, smisao.

Lako je moguće da vas sredina okarakterizira kao samo još jednu od brojnih zavičajnih udruga, koje se povremeno sastaju radi neobaveznog druženja i

zabave njegovih članova. Po čemu se vi razlikujete od sličnih udruga?

Sve se udruge utemeljuju da bi se ljudi sličnog načina mišljenja, interesa ili ciljeva družili, pa tako se i Udruga ”Prsten”, gledano s pravne strane, odnosno iščitava-njem njena statuta, ne razlikuje mnogo od ostalih udru-ga, ali samo za one koji ne znaju strukturu našeg član-stva. Udruga ”Prsten”, gledano kroz današnje egzaktne podatke, zasigurno je unikatna na prostorima Republi-ke Hrvatske. Tu tvrdnju potkrjepljujem činjenicama: 1. ”Prsten” danas okuplja 150 pravnih subjekata koji u

“PRSTEN” zajedništva, odanosti i razumijevanjaSve je počelo ”ljudikanjem”, razgovorom i druženjem uz vedar smijeh i sočan zalogaj. Ili možda još mnogo, mnogo ranije, kad su s prvim djetinjim plačem udahnuli zrak s mirisom savskih bukova ili tajnovitih šuma Srednje Bosne...

DINKA MARTINOVIĆ IVUREK

ILIJA TOLIĆ, PREDSJEDNIK UDRUGE BOSANSKIH HRVATA ”PRSTEN”

Ilija Tolić, predsjednik Udruge bosanskih Hrvata ”Prsten”

05-08_tolic intervju.indd 505-08_tolic intervju.indd 5 11/29/06 1:35:04 PM11/29/06 1:35:04 PM

6|

Republici Hrvatskoj ostvaruju bruto prihod od oko 15 milijardi kuna, a s poduzećima koja naši poduzetnici imaju i na prostoru Bosne i Hercegovine, ukupan bruto prihod se povećava na oko 20 milijardi kuna. Nadalje, naša posebnost definirana u programskim ciljevima, jest okupljanje naših znanstvenika, intelektualaca, inovatora, umjetnika koji svojim znanjem i iskustvom, potvrđenim vrhunskim rezultatima u njihovim struka-ma, mogu pomoći u razvijanju ideja i projekata za ulaganja naših privrednika. I to kako na prostorima Republike Hrvatske, tako još i više na području Bosne i Hercegovine. Pozitivnom, konstruktivnom sinergijom ZNANJA, IDEJA i KAPITALA sigurni smo da ćemo na-praviti taj dodatni iskorak i tako opravdati posebnost, specifičnost naše Udruge. U godinu dana postojanja, možemo to s ponosom istaknuti, već smo napravili zna-čajne pomake prema realizaciji naših ciljeva.

2. Ukupan broj zaposlenih u poduzećima, našim čla-nicama kreće se oko brojke od 12 tisuća, od čega je

devet tisuća u Hrvatskoj, a tri u Bosni i Hercegovini. Ako znademo da je godišnji bruto nacionalni dohodak u RH oko 30 milijardi eura, to znači da naša Udruga okuplja članove koji stvaraju 10% bruto nacionalnog dohotka Republike Hrvatske.

Koliko se vaša udruga može okarakterizirati jednonacionalnom ili elitističkom (uspješni, bogati Hr-vati)?

Udrugu ”Prsten” utemeljili su Hrvati te je iz tog razloga dobila naziv UBH - Udruga bosanskih Hrvata ”Prsten”. Međutim, u našem članstvu već imamo veći broj podu-zetnika Bošnjaka, ali i drugih nacionalnosti, pa se ne bojimo takvog etiketiranja.

Što se tiče elitizma, bez obzira na veliki broj uistinu respektabilnih poduzetnika u našoj Udruzi, ne može biti govora o elitizmu kao isključivosti ili elitizmu s negativ-nim predznakom jer nam članstvo čine najširi slojevi gra-đanstva, a vrata su otvorena za sve ljude velikog srca koji žele pomoći drugome, ljude dobih namjera i kon-struktivnih ideja.

U vašim materijalima sam vidjela da vam je je-dan od ciljeva, odnosno jedna od želja, stvoriti realnu sliku o Bosancu. Što to zapravo znači? Što je realna slika o Bosancu?

Zbog izrazito čestih turbulencija u Bosni i Hercego-vini ljudi su bili prisiljeni ostaviti sve što su stekli i pod

krajnje nepovoljnim uvjetima odlaziti iz tih krajeva, često bježati spašavajući samo goli život. Dolazeći u nove sredine često su osjećali da su teret tamošnjem stanovništvu, a sami su bili u krajnje ovisnom položa-ju. Pogledajmo tolike primjere iz cijele ljudske povijesti - takvi došljaci gotovo nikad i nigdje nisu bili dobro-došli. Istodobno, takve situacije ruše samopouzdanje, a kod drugih ljudi o nama stvaraju lošu sliku. Ta se loša slika često pretvara u banalan, ukalupljen stereotipni način zaključivanja kome smo skloni i kada su okolno-sti sasvim izmijenjene. Mi upravo to tvrdimo - sada su okolnosti uistinu potpuno izmijenjene. U prilog tome smatram potrebnim navesti da je u našem članstvu ve-lik broj sveučilišnih profesora, doktora znanosti, inte-lektualaca svih profila, eminentnih umjetnika, sportaša, te mnogih drugih osoba korisnih svakoj zajednici i na koje mora biti ponosno svako društvo. Smatramo da nas kao skupinu treba gledati kroz naše vrijedne ljude koji stvaraju, uspješno rade, grade.

Kome ćete i po kojim kriterijima pomagati i zašto?

Temeljni cilj naše Udruge je objedini snage, potenci-jale, ideje, dobru volju, rad, organizacijske sposobnosti, kako bismo pomogli mladim ljudima u Bosanskoj Po-savini, Srednjoj Bosni, Hrvatskoj... A uistinu je mnogo oblika pomoći koju članovi naše Udruge žele i mogu ostvariti. Prvi zadatak koji moramo kvalitetno odraditi, a već dobrim dijelom i jesmo, jest povezivanje naših čla-nova. U tu svrhu članovi Udruge ”Prsten”, danas vodeći hrvatski gospodarstvenici i vlasnici uspješnih tvrtki, kako u smislu hardwarea tako i softwarea: In 2 i GEOFOTO rade software Udruge koji će omogućiti brzo povezivanje i protok informacija među članovima. Vrijednost ovog projekta je 300 tisuća kuna. A i sami znate da živimo u vremenu u kojem je pravodobna i potpuna informacija od temeljne, zapravo neprocjenjive vrijednosti u svakom segmentu poslovanja, a rekao bih i života uopće.

Nerijetko spominjete da su za vas posebna bri-ga i obaveza djeca poginulih branitelja.

Jedan od ciljeva Udruge je obrazovanje djece poginu-lih branitelja Bosanske Posavine i Srednje Bosne, kao i nadarene djece kojoj je pomoć potrebna.Želja nam je da kroz obrazovanje i gospodarska ulaga-nja u Bosansku Posavinu i Srednju Bosnu pomognemo i potaknemo zapošljavanje i opstanak i ostanak Hrvata na ovim prostorima. U tome pravcu vodi i utemeljenje

razgovor ugodni

Od prvog sastanka šireg povjerenstva Udruge u Okrugljaku do nezaboravnog koncerta Prsten za budućnost u dvorani Lisinski


|7

zaklade Udruge ”Prsten”, a koja će se baviti isključivo školovanjem djece i pomoći u obrazovanju općenito.

U našem članstvu je veliki broj sveučilišnih profesora i visokoobrazovanih ljudi koji razmatraju mogućnost osni-vanja neke vrste poslovne škole u Bosanskoj Posavini i Srednjoj Bosni, a u tome nam podršku daju naši članovi, istaknuti dužnosnici ovdje u Hrvatskoj.

Po svemu što i kako činite u svakom ste tre-nutku svjesni koliko je važno da koristite sve oblike komuniciranja kako među članstvom, tako i prema svim segmentima javnosti, onima koji mogu pomoći u realizaciji vaših ciljeva, ali i onih koji vašu pomoć trebaju.

Točno. Da bi naš rad i naši ciljevi bili što bolje pred-stavljeni zainteresiranim korisnicima, naša Udruga putem aktivne web stranice objavljuje sve aktivnosti i oblike po-moći, te koristim ovu prigodu pozvati sve one koji se slažu s našim programom da nam se pridruže. Posebno pozi-

vam naše iseljenike da razmotre mogućnosti zajedničkih ulaganja s našim poduzetnicima, prvenstveno u Bosansku Posavinu i Srednju Bosnu, ali i u Republiku Hrvatsku.

Da smo respektabilna, ali i po svojim temeljima i cilje-vima posebna udruga dokaz je i pokretanje našeg časo-pisa čiji je prvi broj svesrdno pomogao naš član i najveći poduzetnik u auto djelatnosti u Hrvatskoj gospodin Pavo Zubak, vlasnik tvrtke AUTOZUBAK.

Veliku su pomoć dali i svi članovi naše Udruge i to na različite načine, od financijske do vlastitog radnog an-gažmana. Želim se svima posebno zahvaliti na iskazanoj slozi i nesebičnosti u želji da pomognu drugome.

U našem nastojanju da pomognemo, nadamo se da će se naš ”Prsten” neprestano širiti i jačati pa se unapri-jed zahvaljujem svima koji budu željeli pomagati onima kojima je to potrebno na način i putem koji je Udruga definirala.

Što ste do sada, u smislu pomoći pojedincima ili skupinama, institucijama učinili, realizirali?

Dosad je naša najveća akcija bila pomoć pri izgradnji obiteljske kuće u Botincu obitelji Jelavić s desetero djece podrijetlom iz Bosanske Posavine. U toj smo akciji priku-pili oko 300 tisuća kuna.

Iz sredstava koja su do sada prikupljena iz članarine i do-nacija članova Udruge ili neposrednim sudjelovanjem naših članova, potpomogli smo: DonBOSCOfest 2006. - Festival duhovne glazbe; ”Napretkov” dobrotvorni koncert Fonda za stipendiranje đaka i studenata ”Ivo Andrić - Vladimir Prelog”

u Zagrebu, izdavanje monografije ”Banjolučka biskupija u riječi i slici od 1881. do 2006.”; Udrugu obitelji poginulih i nestalih branitelja 107. HVO brigade Gradačac-Tramoš-nica za podizanje spomen-obilježja poginulim braniteljima u Domovinskom ratu i žrtvama Drugog svjetskog rata s po-dručja Tramošnice; Dobrotvornu večeru u hotelu ”Zovko” ”Plehančani Plehanu” za izgradnju crkve na Plehanu. Potom Dane kulture i običaja Hrvata u Bosanskoj Posavini - Lede-nice u organizaciji HKD Napredak - Gradačac; folklornu skupinu Udruge Hrvata BiH ”Rodna gruda” iz Dugog Sela; folklornu skupinu Posavskog zavičajnog kluba ”Derventsko kolo” iz Zagreba, Filmski festival u Orašju....

Kako se može postati članom Udruge Prsten?Članom Udruge ”Prsten” može postati svaka pravna ili

fizička osoba koja prihvati naš statut, a za širenje uprav-nog odbora u regionalnom smislu, potrebno je iz jedne općine najmanje pet pravnih osoba koje bi izabrale svoga člana u to tijelo.

Tko može tražiti vašu pomoć?Naše je načelo - pomagati, a ne davati. A pomagati se

može onima koji ulažu vlastiti trud i energiju koji pone-kad, zbog raznih okolnosti, nisu dovoljni da se aktivnost pokrene. Dakle na prvom mjestu mora postojati vlastita spremnost da se radi i stvara kao temeljni preduvjet za našu pomoć.

Kako ste organizirani, odnosno po kojem prin-cipu funkcionirate?

Udruga ima tri temeljna pravca djelovanja: 1. Po-vjerenstvo za gospodarstvo koje se bavi projektima za ulaganja u gospodarstvo Bosanske Posavine, Srednje Bosne i Republike Hrvatske, a na čelu mu je poduzetnik Bruno Iljkić; 2. Povjerenstvo za rad, zdravstvo i socijalnu skrb, uz ostalo se bavi osmišlja-vanjem ideja i oblika pomoći starijima, nemoćnima i bolesnima, te osobama s invaliditetom, a vodi ga dr. Vjekoslav Jeleč; te 3. Povjerenstvo za obrazovanje znanost, kulturu i sport koje osmišljava projekte u spomenutim područjima, a objedinjuje ga dr. Tomi-slav Dubravac.

Kako biste odgovorili na pitanja, koja se istina ne postavljaju previše javno i otvoreno, npr. ”kad ste tako uspješni i sposobni, zašto se ne vratite u vaš za-vičaj i razvijate ga tamo na licu mjesta” ili ”zašto ste vi otišli iz Bosne, i zašto mislite da se tamošnji prognani Hrvati trebaju vraćati”?


8|

Cijela ljudska povijest obilježena je migracijama, kre-tanjima ljudi u potrazi za mjestom, sredinom, područjem gdje mogu realizirati svoje mogućnosti. Stanovništvo iz krajeva iz kojih mi potječemo, na lijevu obalu rijeke Save prelazilo je oduvijek. Nekada jednostavno da bi osigu-rali dostatno hrane za svoju obitelj, a onda za boljom zaradom, moći, slavom, znanjem, srećom. Koliko je npr. Talijana u Americi? Koliko je samo Hrvata u Njemačkoj, na Novom Zelandu ili Australiji? Veliki dio tih odlazaka potaknut je ljudskom potrebom za kretanjem, traganjem, ostvarivanjem snova. Ova je pojava prisutna oduvijek i vrijedit će zauvijek. Ona je izraz ljudske slobode i prava na izbor.

Ali u sjećanju su nam ratni događaji iz bliske prošlo-sti koji su ogroman broj ljudi prisilili na odlazak s vla-stitih ognjišta. Radi se o ljudima koji su imali sigurnu egzistenciju i nisu imali želju odlaziti iz svojih krajeva. Stjecajem različitih okolnosti, prije svega dugog vre-mena čekanja da se steknu uvjeti njihova povratka,

mnogi su od njih u novim sredinama organizirali život u novoj sredini, ali je još uvijek ogroman broj onih koji bi se rado vratili. Takvima želimo pomoći da po-krenu posao, sebi i drugima omoguće kvalitetan život, a kraju u kojemu žive razvitak. Važno je napomenuti da se više od polovice Hrvata koji su u vrijeme ratnih razaranja prognani iz Bosne tamo i vratilo. Njima mo-ramo pomoći.

Kako vidite buduću kvalitetnu, sinergijsku su-radnju Hrvatske i BiH i što ćete vi kao Udruga u tom smislu poduzeti?

Ključna je riječ upravo sinergija. Turizam npr. zimski u Bosni ljetni u Hrvatskoj ili, kako se to običava reći, zajednički nastupi na trećim tržištima. Pa i mi koji smo osnivali ovu udrugu svojim poslovnim angažmanom na različite načine povezujemo dvije zemlje koje su zemljo-pisno, prometno, stanovništvom naprosto upućene jed-na na drugu.

Koliko će politika, kroz koju se još uvijek filtri-raju svi naši životi na ovim prostorima, utjecati, odno-sno određivati te odnose, a koliko ekonomski kriteriji i kvaliteta života općenito?

Kroz čitavu suvremenu ljudsku povijest utjecaj politike na ljudski život je neosporan. Dominantna su dva oblika djelovanja politike na društvo i pojedinca. Jedan je kada

političari pojedince, skupine i društvo stavljaju u funkciju vlastite koristi i ciljeva.

Na žalost, na našim prostorima ova pojava nije rijet-kost. Kad govorimo o razvijenom svijetu kojemu stre-mimo, treba reći da je tamo politika, u onom dnev-no-političkom smislu, servis stanovništvu i njegovim potrebama - zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, obrazo-vanju, gospodarstvu. Zdravstveno i socijalno zašti-ćen, obrazovan i zaposlen čovjek temelj je stabilnog, uspješnog društva. Zato je naša težnja pomoći, ponaj-prije u tom gospodarskom smislu što će biti osnova da se unaprijedi i obrazovni i zdravstveni sustav.

Istodobno, sve su to preduvjeti povratka onih koji se žele vratiti, ali i odluke da ne odlaze oni koji u odlasku vide jedini oblik opstanka. Što se više budemo skriva-li iza tvrdoglavih nacionalnih interesa, zanemarujući gospodarske, ekonomske, bit ćemo dalji od rješenja koji su za sve, a ne samo za Hrvate, ili samo za Boš-njake ili samo za Srbe. Kad se stvore uvjeti - primarno

posao i pristojan život, onda će nam različitosti kulturološ-ke, nacionalne, religijske i sve druge, biti zajedničko bogat-stvo, a ne teret i razlog za su-kobe i ratove.

Kako ocjenjujete izbor gospodina Komšića za hrvat-skog člana Predsjedništva BiH i što je vaša preporuka, sa-vjet, inicijativa njemu samom iz vaše perspektive - uspješnih bosanskih Hrvata koji žive u Hrvatskoj?

Smatramo važnim napomenuti da u programu našeg rada nije predviđeno političko djelovanje. I kao pojedin-ci i kao Udruga ”Prsten” zastupamo legalizam i izabrani politički predstavnici u Bosni i Hercegovini imaju našu pomoć u mjeri u kojoj je traže. Otvoreni smo za suradnju i spremni za kolektivno djelovanje. Dobronamjerni smo, a imamo i ideja, i znanja i novca. Na tim osnovama pozivamo na suradnju i gospodina Komšića.

Da bismo realizirali naše ciljeve nužna nam je pomoć i potpora lokalne uprave i samouprave u spomenutim krajevima, ali i čelništva Bosne i Hercegovine kao drža-ve. Zato ih ovim putem pozivamo na suradnju od pri-marnog interesa, kako za stanovništvo BiH, tako i za još kvalitetnije i svestranije odnose Hrvatske i Bosne i Herce-govine općenito.

DOPUSTITE MI DA NA KRAJU ISKORISTIM OVAJ RAZGOVOR I U IME UDRUGE BOSANSKIH HRVATA ”PRSTEN”, POZOVEM SVE ZAINTERESIRANE DA SE UČLANE U UDRUGU I POMOGNU NAM U REALIZA-CIJI NJEZINIH CILJEVA I IDEJA.

POZIVAMO KREATIVNE LJUDE DA NAM PREDLOŽE NOVE IDEJE.

POSEBNO POZIVAMO HRVATE RASELJENE DILJEM SVIJETA DA NAM SVOJIM ZNANJEM I ISKUSTVOM POMOGNU U REALIZACIJI POSTOJEĆIH I NOVIH IDEJA.

razgovor ugodni


|9

PREDSJEDNIK RH STJEPAN MESIĆ PRIMIO DELEGACIJU PRSTENA

Hrvatski predsjednik Stje-pan Mesić primio je polo-vicom studenog izaslanstvo UBH ”Prsten” u čijem su sastavu bili: Ilija Tolić, Juro Martinović, Bruno Iljkić, Sandra Bagarić, Marijan Biškić, Tomislav Dubravac, Vjekoslav Jeleč i Ivo Jelušić. Ocjenjujući misiju Udruge kao neosporno iznimno vrijednu, predsjednik Mesić je, u želji da pomogne rje-šavanju njenih konkretnih zadataka, odredio i kontakt osobe s Udrugom radi ope-rativnosti i jednostavnijeg i bržeg obavljanja nužnih formalnosti.

ljudi, događaji, povodi...

09-12_vijesti.indd 909-12_vijesti.indd 9 11/29/06 1:37:45 PM11/29/06 1:37:45 PM

10|

ljudi, događaji, povodi...

HRVATSKA VLADA I PREMIJER IVO SANADER - KONSTRUKTIVAN PRISTUP OSTVARENJU CILJEVA UBH PRSTEN

Iznimne su mogućnosti gospodarske suradnje Hrvatske i Bosne i Hercegovi-ne u kojima tvrtke i poduzetnici u član-stvu UBH ”Prsten” mogu imati posebnu ulogu, iako kao pojedinci već i sada zauzimaju respektabilno mjesto u tom smislu. Sinergijska povezanost dviju zemalja - zemljopisna, jezična, kultu-rološka, prometna i prije svega ljudska

- temelji su za njezin uspješan i dugo-trajan razvoj, uz ostalo se konstatiralo u razgovoru članova gospodarskog povjerenstva Udruge. Premijer Sana-der ponudio je Udruzi cjelovit know how za formiranje poduzetničkih zona u BiH, a bilo je riječi i o otvorenoj liniji HABOR-a za ulaganje hrvatskih tvrtki u Bosansku Posavinu i Srednju Bosnu uz garancije HAMAG-a (Hrvatska agenci-ja za malo gospodarstvo). Koliki zna-čaj zaživljavanju misije Udruge u ovom gospodarskom smislu daje Vlada RH

potvrđuje i činjenica da je za izravnu suradnju s njom imenovan upravo mi-nistar financija Ivan Šuker. Udruga PR-STEN, napose u ovom gospodarskom segmentu, ostvaruje značajne kontakte sa znanstvenim institutima, a očekuje se da će Institut ”Ivo Pilar” izraditi fisi-bility studiju za konkretne projekte koje Udruga predloži.

U delegaciji Udruge “Prsten” bili su: Ilija Tolić, Pavo Zubak, Marko Pi-punić, Stipo Matić, Zvonko Biljecki i Bruno Iljkić.

ZAKLADA

UBH ”Prsten” kao zakladnik, 30. li-stopada o. g., na svom Upravnom odboru donijela je odluku o osnivanju ZAKLADE ”Prsten” kao načina pomoći u školovanju učenika i studenata, djece branitelja Bosanske Posavine i Srednje Bosne.

Uz temeljnu imovinu od 100.000,00 kuna, novac će se prikupljati djelatno-stima Zaklade, donacijama članova zakladnika, te drugih fizičkih i pravnih osoba, dok se 15 članova zakladnika obvezalo u naredne tri godine uplaći-vati po 20.000,00 kuna.

U proceduri je još sklapanje dona-torskih ugovora s manjim novčanim iznosima. Zakladnik poziva sve druge koji žele pridonositi Zakladi da se pri-ključe ovom humanom projektu.

Srebrni novac ukrašen zlatom, filigran (Kraljeva Sutjeska)


|11

”PRSTEN ZA BUDUĆNOST”

Pod tim je imenom, 15. listo-pada, u zagrebačkoj Koncertnoj dvorani ”Vatroslav Lisinski” odr-žan humanitarni koncert u orga-nizaciji UBH ”Prsten”, čiji je pri-hod namijenjen školovanju đaka i studenata djece branitelja Bo-sanske Posavine i Srednje Bosne. Sudjelovali su: Sandra Bagarić,

Nina Badrić, Ivana Banfić, Crvena jabuka, Ivo Gregurević, Hari Mata Hari, Ivana i Marija Husar, Kemal Monteno, Boris Novković, Đani Sti-paničev i Vanna.

Udruga se posebno zahvaljuje na donacijama Zagrebačkoj banci te: Allianz osiguranju, KFK tehnici, tvrtki PRO HENI, KOLORSPEKTRU, BE-STPROJEKTU, Gradu Zagrebu, Hr-vatskom društvu skladatelja i MAR-KOT-TEL-u.

S KARDINALOM VINKOM PULJIĆEM

Što su vremena teža, a ljudska ne-volja veća ljudi se više, intenzivnije i slojevitije vežu za crkvu, ali ne samo kao duhovno utočište. To su stoljeći-ma činili i čine i Hrvati-katolici u Bo-

sni, pa su svećenici i crkva kao insti-tucija - najvjerodostojnije mjesto da se definiraju iskonske potrebe naroda i u mirnodopskim uvjetima gradnje i razvoja jednako kao za ratova, progo-na, migracija.

Predstavnici Udruge bosanskih Hrva-ta ”Prsten” tako su se ove jeseni susreli

s kardinalom Vinkom Puljićem koji je upravo najznačajnijom ocijenio njenu misiju ulaganja u gospodarstvo BiH i stvaranja novih radnih mjesta. Svojim se ugledom, savjetima i kvalitetnim in-formacijama obvezao i u Hrvatskoj i u BiH dati punu i praktičnu pomoć ostva-renju ovih ciljeva.


12|

Na nedavno održanim izborima u BiH za

hrvatskog člana državnog Predsjedništva izabran je Željko Komšić iz So-cijaldemokratske partije (SDP). Njegov izbor iza-zvao je žestoke reakcije HDZ-a i drugih stranaka s hrvatskim predznakom, čiji su kandidati proteklih godina uvjerljivo pobjeđi-vali. U HDZ-u su za Ko-mšića ustvrdili kako ga nisu izabrali Hrvati, nego Bošnjaci i Srbi, te kako on nije ”pravi Hrvat” jer nije vjernik-katolik i ”ne go-vori hrvatskim jezikom”. Međutim, Željko Komšić je ustvrdio kako će se za-lagati ne samo za prava Hrvata, nego svih gra-đana BiH - kako Srba i Bošnjaka, tako i Jevreja, Roma i svih ostalih koji su u poslijeratnoj BiH na marginama društva.

Slažete li se s ocjenama hrvatskih poli-

tičara da su Hrvati u BiH kao najmalobrojniji kon-stitutivni narod ugroženi te da su i stoga posebno osjetljivi na pitanja jezi-ka, kulture, obrazova-nja, informiranja…?

Bosna i Hercegovina je specifična država u kojoj je u svakom njenom dijelu neko negdje u manjini, a nema niti jednog čovjeka na svijetu koji nije u većoj ili manjoj mjeri osjetljiv na pitanja jezika, kulture, in-formiranja… Hrvati u BiH su ugroženi, ali kao i svi ostali naro-di u Bosni i Hercegovini, lošom kvalitetom obra-zovanja, niskim nivoom informiranja, lošom i neefikasnom zdravstve-nom zaštitom. Što se tiče kulture jezika i obra-zovanja, to je nešto što svaki narod ne da treba, nego mora njegovati. Tako je to, ne samo pra-vo, već i obaveza hrvat-skog naroda, bez obzira

ŽELJKO KOMŠIĆ: Što je interes Hrvata u Bosni i HercegoviniStopa nezaposlenosti u BiH je 46%, dok je njeno stvarno stanje teško utvrditi jer mnogo stanovnika radi na crno. Ovo, ne samo što ometa povratak ljudi, već i razvojni put Bosne i Hercegovine prema EU. Siguran sam da bi u Posavini živjeli i radili mnogi, čak i oni koji u njoj nisu nikada boravili, samo da je ekonomska situacija dobra

IVICA PJANIĆ

mi pitamo

ČLAN PREDSJEDNIŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE U IME HRVATSKOG NARODA

Iz životopisa Željka Komšića Željko Komšić je u zgradu Predsjedniš-tva BiH preselio iz kabineta načelnika općine Novo Sarajevo. Diplomirani je pravnik i dopredsjednik SDP-a BiH. Bio je predsjedavajući Gradskog vije-ća, zamjenik gradonačelnika Saraje-

va i dva puta općinski načelnik Novog Sarajeva. Nakon pobjede Alijanse za demokratske promjene na izborima 2000. godine Komšić je imenovan za ambasadora BiH u tadašnjoj Srbiji i Crnoj Gori. Podnio je ostavku nakon što je SDP na idućim izborima, 2002. izgubio vlast. Komšić je, inače, rođen

1964. u Sarajevu. Tijekom rata bio je pripadnik Armije BiH, koja ga je od-likovala najvećim ratnim priznanjem ”Zlatnim ljiljanom”. Završio je i Scho-ol of Foreign Service Georgetown Uni-versity u Washingtonu. Za sebe kaže da je obično sarajevsko dijete. Ože-njen je, otac jednogodišnje djevojčice.

FOTO

: V. L

IST

12-17_komsic i raditi.indd 1212-17_komsic i raditi.indd 12 12/1/06 12:56:31 PM12/1/06 12:56:31 PM

|13

da li živi u Bosni i Hercegovini ili bilo gdje u svijetu, pa i u samoj Hrvatskoj.

Iz ovakvih pitanja može se izvesti zaklju-čak da je hrvatski narod ugrožen bilo gdje izuzev u Hrvatskoj, a Hrvati žive i u SAD-u i u Australiji i svuda po svijetu, gdje njeguju svoje pismo, kulturu i jezik, iako u tim ze-mljama nisu konstitutivan narod već manji-na, a u Bosni i Hercegovini su konstitutivan narod što im je i ustavom zagarantirano. U demokratskim državama je apsolutni princip da je većina odgovorna za ma-njinu i ja ću raditi na punoj afirmaciji i ponovnom zaživljavanju tog principa u svakom dijelu Bosne i Hercegovine. Ja se ne osjećam ugroženim niti se osjećam kao manjina.

Kako ocjenjujete službenu poli-tiku države Hrvatske prema BiH u po-sljednjih petnaest godina i možemo li očekivati da će biti stvoreni uvjeti za po-vratak iseljenih i protjeranih iz BiH?

U proteklih petnaest godina službena politika Hrvatske prema Bosni i Herce-govini je imala svoje oscilacije. Zadnjih godina odnos između Hrvatske i Bosne i Hercegovine je u uzlaznoj putanji i ja se nadam da ćemo ubrzo riješiti sva otvorena pitanja, te punim kapacitetom pristupiti ispunjavanju uvjeta neophod-nih za što brže priključivanje euroatlant-skim integracijama.

Koliko program SDP-a, s obzirom da nije nacionalna stranka, dopušta da brinete o specifičnim interesima nekog naroda i zbog čega SDP nije kandidirao osobu i za člana Predsjedništva BiH iz redova Bošnjačkog naroda?

Program Socijaldemokratske partije BiH je takav da zastupa interese svih, pa tako i hrvatskog naroda kao konstitutivnog na-roda u Bosni i Hercegovini. O ”specifič-nim” interesima Hrvata u BiH u zadnjih petnaestak godina su vodili računa HDZ-ovci i čime je to rezultiralo? Veliki broj Hr-vata nedostaje u Bosni i Hercegovini.

Smatra li se onda da nisu pravi Hrvati oni koji su članovi SDP-a, ili njihovi sim-patizeri, ili oni koji su glasali za SDP? Da li to znači da oni nisu Hrvati, ili su manje dobri Hrvati od onih iz stranaka s hrvat-skim predznakom. Zar boljitak svih u dr-žavi ne znači i boljitak hrvatskog naroda u toj istoj državi? Važna stvar na kojoj ću posebno ra-diti je definiranje i odgovor na pitanje ”Šta je to hrvatski nacionalni interes u Bosni i Hercegovini”. Do sada je svako živ, prema dnevnopolitičkim potrebama

Zgrada Zemaljske vlade (danas Predsjedništvo BiH) izgrađena 1885. po projektu arhitekta Josipa Vancaša

Električna centrala u Sarajevu izgrađena 1895, samo 13 godina nakon što je u rad puštena prva električna centrala u svijetu, u New Yorku

Električni tramvaj u Sarajevu, prvi na Balkanu i u Austro-Ugarskoj monarhiji, pušten je u promet 1. svibnja 1895.


14|

sve proglašavao nacionalnim interesom. Treba hladne glave, realno, objektivno, racionalno, identifikovati stvarni hrvatski nacionalni interes i to dugoročno za narednih dvadeset - trideset godina, a ne od izbora do izbora. To je ono što treba Hrvatima, i onda nema problema ni za Hrvate, ni za druge narode u Bosni i Hercegovini.

Kako ocjenjujete nastojanja za povratak u Bo-sansku Posavinu ili Srednju Bosnu, te za oživljavanje gospodarstva u regijama koje se bile u središtu ratnih operacija?

Prošlo je više od deset godina od kraja rata. Ve-lika je greška napravljena od strane Međunarodne

zajednice, jer su se investirala ogromna sredstva u cigle, crijep, beton, a jako malo u održivost života povratnika. Sam popravak kuća i infrastrukture nije nešto što će samo po sebi vratiti popula-ciju, pogotovo mlade u njihovo prijeratno prebivalište. Da bude-mo iskreni, veliki broj obnovljenih kuća i stanova njihovi predratni vlasnici su ili prodali, ili zamije-nili, ili ih koriste kao neku vrstu vikendica. Ovdje prije svega mi-slim na vlasnike koji su stanovali na području u kojem nisu većin-ski narod. Mislim da je ključni element po-vratka, ili da ga nazovem mi-gracija stanovništva, ekonomska situacija, odnosno poljoprivreda i sigurnost. Na žalost, u ovom tre-nutku u BiH, poljoprivreda je na katastrofalnom nivou. Dovoljno je

reći da sama stopa nezaposlenosti iznosi 46%, dok je stvarnu stopu nezaposlenosti teško utvrditi jer mnogo stanovnika radi na crno. I ovo, ne samo što ometa po-vratak, već ometa i razvojni put Bosne i Hercegovine ka Europskoj Uniji. Siguran sam da bi u Posavini živjeli i radili mnogi, čak i oni koji u Posavini nisu nikada ni živjeli ni radili, samo da je ekonomska situacija dobra.

Reakcije ”hrvatskih stranaka” na vaš izbor bile su na trenutke vrlo oštre, sve do najava da bi to moglo obnoviti zahtjeve za trećim entitetom u BiH. Hoćete li se osjećati odgovornim ako događaji do-vedu do nove radikalizacije odnosa u BiH, umjesto

najavljenog napretka i prospe-riteta za sve građane?

Ne znam na kakvu radikalizaci-ju mislite. Što se tiče reakcija, pa svako ima pravo da se ljuti kada izgubi. Ja sam tokom predizborne kampanje javno poručio da ću ih pobijediti, i sada mi nije jasno u čemu je problem. To što se nekoliko gubitnika ljuti i što se sramoti, to je njihovo ogle-dalo. Međutim, običan narod u ovoj zemlji samo razmišlja kako da preživi od prvog do prvog. Kod njih svakog mjeseca nastu-pa radikalizacija i to je ono što je meni važno, kao i na koji način to poboljšati.

Korištene reprodukcije razglednica Sarajeva iz austro-ugarskog razdoblja, objavljene u knjizi Magbula Škore ”Pozdrav iz Sarajeva”, izdavača Grap-hic Car.

mi pitamo

Stambeni kompleks na Marijin-Dvoru, izgradio je vlasnik ciglane na Koševu, August Braun, supruzi Mariji 1912.

Katedrala, prvostolna crkva Vrhbosanske nadbiskupije, posvećena Presvetom Srcu Isusovom, građena od 1884. do 1889. u romansko-gotskom stilu, arhitekt Josip Vancaš


|15

U tu svrhu, naše tvrtke-članice, čija je temeljna dje-latnost informatika, izrađuju informatički sustav

pod nazivom ”Ring” (prsten) koji će u sustav povezati sve naše članice. Sustav će imati više razina, a ova prva će omogućiti razvrstavanje svih članica po dje-latnostima, raspolaganje informacije o brutto prihodi-ma, broju uposlenih i sl. Bit će omogućena optimal-na razmjena usluga, dobara i rada među članicama i fizičkim osobama što je prirodna kohezijska snaga članova Udruge. Sustav će omogućiti optimalan pro-tok informacija o radnim mjestima koja otvaraju naše tvrtke-članice jednako kao i o našim ljudima koji tre-baju posao.

Pripala mi je čast i obaveza formiranja ”Povjerenstva za poduzetništvo” u kojemu moramo izraditi program

djelovanja u gospodarskom životu RH i BiH. U Povje-renstvu nas je jedanaest, a okupljamo se u užem sasta-vu nekoliko puta, u širem jednom mjesečno, radi veće operativnosti.

U užem Povjerenstvu su: Zvonko Biljecki - Geofoto, Ante Mandić - IN2, Pavo Zubak - AutoZubak, Marko Pipunić - Žito Osijek, Stipe Matić - M-San i Bruno Iljkić - Megakop, a u širem su: Ivica Zovko - Zovko d.o.o., Šime Gudeljević - Feroterm, Marin Filipović - Finvest i Tomislav Antunović - Antunović d.o.o.

KRITERIJI ZA IZBOR ČLANOVA POVJERENSTVA

Primaran kriterij za izbor članova ovog Povjerenstva je činjenica da su po svom habitusu stvaraoci i vođe, koji su počeli od nule i stvorili respektabilne kompanije u regiji, a ono što je za cijelu Udrugu osobito važno je to da su oni ljudi neupitnih moralnih vrijednosti. Ne manje važno je da su članovi Povjerenstva iz što većeg broja naših općina te da stvaraju u djelatnostima gdje smo posebno jaki: informatičkoj, naftnoj, drvnoj i pre-

OBJEDINITI SNAGE - otvoriti radna mjestaJedna od najvažnijih zadaća Udruge ”Prsten” je - okupiti našu populaciju koja živi u RH, ponajprije poduzetnike, znanstvenike, umjetnike; objediniti znanje i ideje te pronaći optimalne putove za njihovu realizaciju, a onda djelovati prema utvrđenom programu na tržištu RH i BiH

BRUNO ILJKIĆ

stvarati, gospodariti


16|

hrambenoj industriji, te graditeljstvu, hotelijerstvu i auto branši.

Kao prvi među jednakima ovog Povjerenstva, osobito sam vodio računa da osim najjačeg centra - Zagreba uključimo i Slavoniju koja je, rekao bih organski vezana uz Bosansku Posavinu. Naravno da su važni - kvaliteta, postignuti rezultat i potencijal.

Izbor je bio težak prije svega zato što na našu sreću imamo još mnogo kolega koji svojom kvalitetom, posti-gnutim rezultatima i potencijalom potpuno jednako za-služuju biti u ovom Povjerenstvu. Sada su nam suradnici, a u narednim mandatima - naši nasljednici.

Treba reći da pripadamo srednjoj generaciji koja je manje-više stabilizirala vlastite kompanije i osobne živo-te, s respektabilnim životnim i poslovnim iskustvom na jednoj strani, a opet s dovoljno energije i poleta, da mo-žemo pokrenuti i raditi na ovakvim projektima.

NEPROCJENJIVA VRIJEDNOST ZNANJAIznimno važno područje našeg djelovanja je školova-

nje djece i studenata u RH i BiH. Povjerenstvo je u tom pravcu pokrenulo organizaciju Zaklade Prsten, a ideja je da upravo Zaklada o tome skrbi, a ne sama Udruga. Njeno financiranje naredne tri godine osigurano je izrav-nim donacijama svih članova Povjerenstva, predsjednika Udruge i većeg broja članova Udruge.

Treći projekt našeg Povjerenstva je interno glasilo, časopis ”Prsten” čiji prvi broj upravo držite u rukama. Ne treba trošiti riječi koliko je važan taj projekt u popularizaciji našeg pro-grama, a bit će tiskan i distribuiran u 40.000 primjeraka.

Sve spomenute aktivnosti do sada uspješno ostvarujemo, a posljednja faza sustava Ring bit će gotova za pet mjeseci, čime će se i završiti prvi krug kratkoročnih ciljeva.

ARGUMENTI SU NA NAŠOJ STRANIU ovome času dovoljno je reći da, na prostoru Bo-

sanske Posavine i Srednje Bosne postavljamo jasan pro-gramski cilj - otvaranje novih radnih mjesta, a izravni angažman članova Udruge ”Prsten” je, uz već postojeće, otvaranje novih tvrtki.

Napomenuo bih da tamo imamo tvrtki veličine do 1500 uposlenih. Iako je ta naša konkretna aktivnost na terenu iznimno važna, jednako važnim smatramo - pro-moviranje naše ideje da se putem gospodarskog djelo-vanja oživi područje Bosanske Posavine i Srednje Bosne i na taj način osiguramo opstojnost Hrvata. Znamo da to ne možemo učiniti sami i svjesni smo ozbiljnosti, veličine i odgovornosti poduhvata, ali smo isto tako svjesni da alternative nema, te smo odlučili biti inici-jalna snaga u stvaranju svijesti, u obje države, za po-trebom ostvarenja takvog programa. Stvaranjem poli-tičke volje za takav program otvorili bismo mogućnost uspostavljanja zakonske regulative i infrastrukture za nesmetano i brže odvijanje gospodarske aktivnosti u obje države.

POTPUNA OTVORENOST ZA IDEJE, PROJEKTE, ČLANOVE

Svojim primjerom bismo motivirali svoje kolege iz RH, a koji nisu iz BiH - poslovne partnere iz cijelog svijeta da investiraju u Bosansku Posavinu i Srednju Bosnu. U tom pravcu u RH smo napravili konkretne korake i početne rezultate. Primili su nas i premijer Ivo Sanader i pred-sjednik RH Stjepan Mesić i pružili bezuvjetnu potporu. Imali smo i susrete s resornim ministrima - financija, gos-podarstva te unutarnjih poslova, što je rezultiralo kon-kretnom linijom kredita HBOR-a za investiranje u BiH. Zaključak je da u RH imamo apsolutnu podršku mjero-davnih državnih organa, dok nas takvi isti kontakti u BiH tek očekuju.

Sigurni smo da smo na pravom putu i da nećemo odu-stati te pozivamo sve da nam se pridruže na ovom traj-nom putovanju s uistinu plemenitim nakanama.

stvarati, gospodariti


|17

S tim se problemom susreću i razvijene zemlje koje sve više ulažu u posebne programe edukacije, a koji poči-

nju već u osnovnoj školi. Promjene u gospodarstvu su brze i stalne i zahtijevaju kraće i prilagođene programe obra-zovanja poduzetnika. Na temelju samo nekoliko spome-nutih razloga sasvim je jasno da se na području Posavi-ne i Srednje Bosne treba pokrenuti program edukacije budućih poduzetnika u trajanju od tri ili šest mjeseci koji bi bio fokusiran na one segmente koji su ključni za stjecanje znanja i vještina u pokretanju malog i srednjeg poduzetništva. Tu je riječ o osnovama organizacije i me-nadžmenta, marketinga, financija, pravne regulative i računovodstva.

U tom smislu bi ova poslovna škola poseban naglasak stavila na aktivno sudjelovanje u nastavi u praksi istaknutih poduzetnika koji bi svojim konkretnim primjerima i analiza-ma slučajeva davali presudno važnu dimenziju u kreiranju ideja i ohrabrivanju polaznika u cilju osnivanja i pokretanja novih poduzeća.

BOSANSKI HRVATI - POKRETAČI BOLJE SURADNJE

U Hrvatskoj je danas značajan broj uglednih poduzetnika podrijetlom iz Posavine i Srednje Bosne koji su razvili svoja poduzeća i djelatnosti. Neki od njih imaju i svoje podružnice u BiH, a upravo to može biti most suradnje u osmišljavanju i osnivanju novih poduzeća i obiteljskih gospodarstava.

U koncipiranju i izvođenju programa poslovne škole za poduzetnike sudjelovali bi i istaknuti sveučilišni profesori iz ekonomije, agronomije i srodnih područja koji su podrije-tlom iz Bosne i Hercegovine i koji su posebno motivirani za taj projekt. Sudjelovanje u izvođenju programa je, naravno, otvoreno i za sve ostale profesore i nastavnike jer je znanost nedjeljiva po geografskim kriterijima.

NAUČITI UPOTRIJEBITI ZNANJEPolaznici poslovne škole za poduzetnike trebali bi na kra-

ju uspješno završenog programa biti u stanju prepoznavati poslovne prilike i potencijale koje pružaju prostori Posavine i Srednje Bosne. Oni bi tijekom obrazovanja imali zadaću osnivanja virtualne firme i praktično ovladati procedurom i dokumentima koji su potrebni za osnivanje novog po-duzeća. Time bi i onaj prvi korak koji je ispunjen admi-nistriranjem i često iritantan za poduzetnika bio značajno olakšan. Posebno valja naglasiti: danas su u suvremenom i globaliziranom svijetu sve konkurentske i komparativne prednosti jedne zemlje ili jednog kraja sadržane u glavi pojedinca, u njegovim sposobnostima i znanju.

Ratom opustošena Bosna i Hercegovina, a posebice Srednja Bosna i Posavina imaju u tom smislu najizraženiji problem oporavka gospodarstva ili bolje rečeno pronala-ženja novih ideja i odgovora glede bržeg razvoja. Znača-jan broj visokoobrazovanih kadrova i stručnjaka iz prakse zbog ratnih neprilika otišao je u inozemstvo. Razvoj po-duzetništva u tim sredinama je doista i pitanje tamošnjeg opstanka Hrvata. Ne treba zanemariti ni činjenicu da je upravo na ovim prostorima primjetan trend nuđenja svakojakih poslovnih škola čiji su inicijatori prije svega motivirani zaradom, a da pri tome nemaju kvalificirane i priznate predavače. Ako smo iskusili loše posljedice financijskog inženjeringa, ne bismo smjeli ponoviti i do-pustiti inženjering u sferi obrazovanja. Poslovna škola za poduzetnike značila bi jedan novi i snažniji motiv ostanka Hrvata na spomenutim prostorima i njihovog poslovnog povezivanja s Hrvatskom i svijetom. Ona bi se uklapa-la u koncept Bolonjske deklaracije koju su prihvatile sve europske zemlje, a čija bit leži u razvoju znanja, razmjeni informacija, studenata i nastavnika te značajno tješnja su-radnja s gospodarstvom.

POSLOVNA ŠKOLA za Posavinu i Srednju BosnuRazvoj poduzetništva je jedna od ključnih odrednica ekonomske politike svih zemalja u tranziciji, pa tako i Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Donedavno se smatralo da su glavni problemi poticanja bržeg gospodarskog razvoja nedosta-tak modernih tehnologija i novca. Međutim, nedostatak poduzetničkog menta-liteta i duha zapravo je najizraženiji problem u tegobnom procesu mijenjanja naslijeđenih gospodarskih struktura

prof. dr. sc. IVAN LOVRINOVIĆ


18|

U takvoj Bosni i Hercegovini, kao predodređenoj za franjevačko poslanje, od srednjeg vijeka do da-

nas - preko sedam stotina godina - neprekidno postoji i djeluje bosanskohercegovačka zajednica franjevačkog reda koja je svojim plodnim vjersko-crkvenim civilizacij-skim i kulturnim djelovanjem prožela i obuhvatila cijeli slavenski jug.

U Bosnu i Hercegovinu dolaze 1291. godine na po-ziv srpskog ekskralja Stefana Dragutina, tada upravite-lja ugarskih vojvodstava Mačve i sjeveroistočne Bosne, koji se žali papi Nikoli IV na vjersku zapuštenost i kri-vovjerje.

Na vjetrometnom prostoru Bosne i Hercegovine, Balkanskog poluotoka i jugoistočne Europe, koji je uvijek bio dodirna, ali i sudarna točka različitih du-hovnih sustava i civilizacija, začela se i oblikovala karakteristična franjevačka ideja i praksa dijaloga i su-života, kao jedinoga ljudski prihvatljiva sredstva za premošćivanje različitosti i suprotnosti - od čovje-ka do čovjeka, od zajednice do zajednice.

BOSANSKA VIKARIJA 1340-1517.

Zalaganjem bana Stjepana II Kotromanića, a u vrijeme boravka generala Reda Gerarda Odonisa u Bosni 1340. osnovana je Bosanska vikarija koja s mnogo izgrađenih crkava i samostana, djeluje na golemom prostoru od Kar-pata, Besarabije i Crnog mora, do Istre i do Apulije u juž-noj Italiji. Religijsko-crkveni i civilizacijski ”pejzaž” Bosne i Humske zemlje u to vrijeme već je slika osebujnog plura-lizma i paralelizma: Crkva bosanska sa svojim obredom i snažnom političkom ulogom, franjevci kao uspješni ute-meljitelji zapadnog kršćanstva, a već od tridesetih godina 15. st. u nekim središtima istočne Bosne djelatan je islam, s karakterističnim oblicima tursko-orijentalne civilizacije. U istočnim dijelovima Bosne i Huma, osobito nakon osni-vanja Srpske arhiepiskopije 1219. godine, očituje se i bi-zantski utjecaj posredstvom srpskog pravoslavlja.

Organizirano djelovanje franjevaca u Bosni pokazalo se kao dalekovidan naum. Nakon krvavog iskorjenjiva-nja ”kuge bosanske” metodama kaznenih ekspedicija inspiriranih i organiziranih u Ugarskoj, franjevci nude mnogo prihvatljiviji oblik borbe za vjeru strpljivim i sno-šljivim načinima svjedočenja i djelovanja, integrirani u ljudsku svakodnevicu.

FRATAR I SULTAN 1463. GODINEU turskoj oluji 1463. potonula je srednjovjekovna

bosanska civilizacija i, poput Atlantide, preselila se u legendu. Od tada, tijekom sljedeća četiri stoljeća, Bo-sna i Hercegovina je uključena u posve drukčiji duhov-no-civilizacijski krug, orijentalno-islamski.

Jedina organizirana zajednica koja je tu propast preži-vjela i ostala kontinuirano djelovati u tom novom okružju - jest bosanska franjevačka uredodržava. U katastrofič-nim svibanjskim danima1463. godine, dok se institucije i gradovi bosanske države ruše u prah, a kršćanska Europa stoji nepo-kretna, pred sultana, svjetskog osvajača, izlazi samo fratar - Anđeo Zvizdović, kustod bosanski.

Ne da se odupire, to nije njegov posao, već da potraži rješenje za život -svoj, svojeg naroda, svoje zajednice. U tom nastupu fra Anđela Zvizdovića tri-jumfalni sultan nalazi zdrav račun za sebe jer mu je najmanje potrebna pusta zemlja. Rezultat ima epo-halnu vrijednost: carska povelja Ahdnama Mehmeda II, koja će, unatoč mnogim kršenjima njezinih sveča-nih obećanja, stoljećima biti pravna osnova egzisten-cije i održanja franjevaca i katoličko-franjevačkog puka u Bosni i Hercegovini. U fra Anđelovu izlasku pred Mehmeda el Fatiha, na Milodražu 28. svibnja 1463. dalekosežno se otjelovilo jednostavno geslo iz franjevačkog Pravila: secundum loca et tempora - djelovati prema prilikama mjesta i vremena.

FRANJEVCI I BOSNA - priča o opstanku i ostankuBosna i Hercegovina je uvijek bila na okrajcima svjetova, Zapadu Istok, Istoku Zapad, njihova spona, ali i surovo razbojište. O nju su se otimali gospodari, u njoj i nad njom smjenjivale civilizacije, vjere, vladari... Nastajale i nestajale ljudske zajednice i ustanove

IVAN LOVRENOVIĆ

Sv. Katarina, bojena skulptura, drvo, 18. st. Crkva Franjevačkog samostana Kreševo

Fojnički grbovnik iz 1340. g. Samostan Fojnica

dobri ujaci bosanski

18-21_franjeci.indd 1818-21_franjeci.indd 18 11/29/06 1:45:36 PM11/29/06 1:45:36 PM

|19

... Ja, sultan Mehmed-han, (dajem) na znanje cijelom svi-jetu (puku i odličnicima), da su posjednici ovoga carskog fermana, bosanski duhovnici, našli moju veliku milost, pa zapovijedam: Neka nitko ne smeta i ne uznemiru-je spomenute ni njihove crkve. Neka (mirno) stanuju u mom carstvu. A oni koji su izbjegli, nek budu slobodni i sigurni. Neka se povrate i neka se bez straha u zemlja-ma moga carstva nastane u svojim manastirima. Ni moje visoko Veličanstvo, ni moji veziri, ni moji službenici, niti itko od stanovnika moga carstva neka ih ne vrijeđa i ne uznemiruje. Neka nitko ne napada, niti vrijeđa i ugro-žava: ni njih, ni njihov život, ni njihov imetak, ni njihove crkve. Pa i to, ako bi iz tuđine doveli kojega čovjeka u moju državu, da im je dopušteno...

SEOBA FRANJEVACAPotkraj 17. stoljeća, tijekom bečkog rata (1683-1699)

i poslije njega, za katolike i franjevce Bosne Srebrene nastaju najcrnji dani. Turska tada pod Bečom doživlja-

va svoj najteži poraz od kojeg se neće nikada oporaviti. Prekosavski i dalmatinski krajevi su oslobođeni, turska se granica povlači na Savu i Dinaru. U tim krvavim prili-kama, narod se zajedno s fratrima, masovno iseljava. U cijeloj Bosni ostaje samo 25 tisuća katolika-Hrvata i 29 franjevaca. Iščezao je nekad solidni trgovačko-obrtnički sloj, propada materijalno-privredna osnova života. Ne-staju u plamenu i ruševinama drevni samostani: Olovo, Srebrenica, Tuzla, Gradovrh, Visoko, Rama, Modriča. Samo tri ostadoše uzgor: Fojnica, Kreševo i Kraljeva Su-tjeska. Stoljeće i pol, sve do 19. stoljeća u Bosni i Herce-govini se živi u okolnostima posvemašnjeg civilizacijskog posrnuća. Vladaju korupcija, bezakonje, nasilništvo, ra-zne bolesti, a osobito kuga koja hara u nizu naleta.

PREPORODNO 19. STOLJEĆEDevetnaesto stoljeće je doba velikih društvenih i duhov-

nih preokreta u Europi, čiji valovi zapljuskuju i slavenski jug, a ni tursko feudalno ustrojstvo im ne može posve odoljeti. Najistaknutiji nosioci duha tih promjena u Bosni i Hercegovini jesu franjevci Bosne Srebrene - književnici, publicisti, znanstvenici, prosvjetitelji-narodni učitelji, poli-tički borci... Mnogi od njih vezuju se čvrsto uz nacionalno-preporodne pokrete u južnoslavenskim zemljama, osobito uz ilirizam i Ljudevita Gaja, uz kulturno-nacionalnu akciju Josipa Jurja Strossmayera. U svojem radu na osebujan način pomiruju i spajaju duhovni poziv, drevne bosansko-hercegovačke tradicije i svjetovne ideje moderne Europe. Nakon reformi u Osmanskome Carstvu i proglašenja građanske jednakosti 1856. godine, počinju se obnavljati stari i graditi novi samostani i crkve, mahom na mjestima ili u krajevima gdje su i nekada davno bili.

AUSTRO-UGARSKA POTISKUJE FRANJEVCE

Prelazak Bosne i Hercegovine iz turskih u austro-ugar-ske ruke 1878. franjevcima Bosne Srebrene donio je nove promjene i - nove nevolje. Stoljećima oni su upravljali svoju vjeru u Austriju, nadajući se s te strane oslobođenju, i sami često surađujući na tome opasnom poslu i ispašta-jući zbog njega. Međutim, brzo se vidjelo da je to samo još jedna tuđinska vlast i da se iščekivanja ne ispunjavaju. Godine 1885. fra Anto Knežević piše: ”... ne živimo u raju, izuzev lične slobode, nema nikakve razlike između ovog robovanja i robovanja pod turskom upravom. Naš narod doveden je do najnižeg stupnja siromaštva radi stalnih progona, teških poreza...”

Napetosti se produbljuju kada novouspostavljena re-dovna crkvena hijerarhija (1881), uz obilatu potporu austrougarske vlasti, nastoji potisnuti franjevce iz života Crkve i naroda, i oduzeti im ulogu koju su dotle imali ti-jekom stoljeća. Franjevci se tako u razdoblju austro-ugar-ske uprave nad Bosnom i Hercegovinom i za vrijeme prve Jugoslavije, posvećuju usavršavanju i uzdizanju srednjeg i visokog školstva, izdavanju časopisa, znanstvenom radu. U tome razdoblju nastaju dvije kapitalne znanstvene sin-teze o franjevačkoj Bosni i Hercegovini: povijest fra Mije Batinića ”Djelovanje franjevaca u Bosni i Hercegovini za prvih šest vjekova njihova boravka”, 1881. i kulturno-povijesna sinteza fra Julijana Jelenića ”Kultura i bosanski franjevci”, 1912-15.

Povelja Ahdnama sultana Mehmeda II. el Fatiha izdana Franjevcima u Milodražu 1463. g. Samostan Fojnica


20|

SPECIFIČNOST BOSANSKOG FRATRAU duhovnom i životnom prostoru obilježenom bizantsko-

pravoslavnom, europsko-katoličkom i islamsko-orijental-nom, te kasnije i sefardsko-židovskom civilizacijom - djeluje bosanskohercegovački fratar u ogromnom historijskom rasponu od gotovo pola tisućljeća, naviknut na praksu suži-vota i na razlike kao normalan sadržaj svakodnevice. Takvi životni i povijesni uvjeti pred franjevce postavljaju veliku, upravo dramatičnu zadaću brige o duhovnom identitetu, a često i egzistencijalnom integritetu konfesionalne i narodne zajednice. Oni tu zadaću obavljaju uspješno, rukovodeći se, kako je negdje zapisano, ”prema duhu redovničkom, prema predajama Provincije i osjećajima narodnosti”.

”Dušu” franjevačke Bosne i Hercegovine nitko u umjetnosti nije tako kongenijalno otkrio kao Ivo Andrić u noveli Čaša, u kojoj stari fratar Nikola ”Mumin” ovako poima pripadanje pozivu i zavičaju, savjetujući mlađeg brata da se okani bježanja u svijet:Nije tebi mjesto u svijetu i u Njemačkoj, nego u mana-stiru i u Bosni. Šta ćeš? Ovo je zemlja oskudna i ubo-ga, tijesna i mrka, ni valija u njoj nije lako biti, a kamo li raja i redovnik... Kome je do toga da bude rahat i zenđil, nije mu se trebalo u njoj ni roditi ni zafratriti. Ovdje se dram radosti dušom plaća...”

FRANJEVAČKI LJETOPISIU 18. stoljeću počinju franjevci u svojim ljetopisima, po

maksimi koju je zabilježio Ivo Andrić: ”Zapiši, pa će i Bog upamtiti”, neposredno i precizno pisati o konkretnoj sva-kodnevici, razvijajući pred nama živu panoramu stare Bo-sne, sa svim njezinim fantastičnim različitostima, sa svim njezinim lijepim i strašnim čudima. U najpoznatije ljeto-pise toga doba spadaju: Ljetopis fra Nikole Lašvanina, Ljetopis sutješkog samostana fra Bone Benića i Ljetopis kreševskog samostana fra Marijana Bogdanovića.

LJEKARUŠEIzvorno: likaruše, katkad, hećimuše (po turskom) - fra-

njevačke rukopisne zbirke zdravstvenih uputa i ljekarnič-kih recepata. Fratarska zdravstvena djelatnost jednim se dijelom snažno oslanja na pučku medicinu, a drugim na stručna znanja stečena iz knjiga ili u toku studija u inozemstvu. Generacijama i stoljećima fratri su sva ta znanja pomno bilježili kao praktične upute i savjete nastojeći odstraniti natruhe praznovjerja. Pomoć nisu uskraćivali nikome - obraćali su im se vjernici svih vjera. Samo fojnička samostanska zbirka broji više od 150 sta-rih knjiga iz medicine.

KNJIŽEVNOST BOSANSKIH FRANJEVACAOvaj ogranak starije hrvatske književnosti počinje s

prvim tiskanim djelima Matije Divkovića na početku 17. stoljeća, a traje zapravo, neprekinuto do danas, iako bi se moglo reći da mu je Grgo Martić posljednji ”klasični” protagonist. Raznovrstan je spisateljski rad: od nabož-no-didaktičke i pripovjedačke proze, književno-teoloških i filozofskih spisa i religiozne poezije iz starijega razdo-blja, do historiografske i ljetopisne proze, romantičarske budničke poezije, političke publicistike i ostalih žanrova novijeg doba. Značajna crta franjevačke književno-jezič-ne prakse oduvijek je bila njihov poliglotizam i polialfa-betizam. U taj obzor ulazili su, naravno europski jezici (latinski, talijanski, mađarski, njemački i dr.), no uvijek je bio živ i interes za jezike islamske civilizacije (turski, arapski, perzijski), kako poradi praktičnih potreba, tako i iz duhovne znatiželje ili znanstvenih poriva. Za bosansku franjevačku tradiciju vezano je ime čuvenog europskog latinista Jurja Dragišića (Georgius Benignus de Salviatis) iz 15-16. stoljeća. Rođen u Srebrenici, u poznatom sred-njovjekovnom plemićkom rodu, pobjegao iz Bosne za turskog osvajanja, Dragišić je završio studije na najvećim

Srebrom okovani rimski misal iz 1864. g. Samostan Kraljeva Sutjeska (desno)

Naslovna stranica Matićevog Računa za osnovnu školu iz 1827. g., prvog udžbenika te vrste u BiH.

Samostan Tolisa (dolje)

dobri ujaci bosanski


|21

europskim učilištima i uvrstio se među najučenije teološ-ko-filozofske pisce i jezikoslovce svoga vremena.

MATIJA DIVKOVIĆ (1563-1631) Pravi ”začinjavac” hrvatske književnosti u Bosni i Her-

cegovini, autor koji je utemeljio franjevačku književnu praksu i u isto vrijeme joj dao sve njezine dominantne oblike, a u homiletičko-pripovjedačkom žanru ostao ne-nadmašan. U Bosni i Hercegovini i Dalmaciji njegove su knjige bile najpopularnije narodno štivo stoljećima.

Oslanjajući se na drevnu srednjovjekovnu tradiciju, svoje je knjige tiskao bosanskom ćirilicom (za koju je sam izlijevao slova u Veneciji), smišljeno izgrađujući pra-vopisni sustav koji najviše odgovara živome narodnom jeziku. Tako je Divković, prije Gaja i Vuka, snažno anti-cipirao jezične ideje i pravopisna rješenja što će odnijeti prevagu tek u 19. stoljeću.

FILIP LASTRIĆ (1700-1783)Najznačajniji pisac u 18. stoljeću, piše na hrvatskom,

latinskom i talijanskom jeziku, a njegov slučaj prava je bosanska franjevačka paradigma. Kada je na trenutak 1757. godine ”provincija majka” Bosna Srebrena bila snižena na rang kustodije (najniži u svojoj povijesti), La-strić biva određen da ide u Rim ”za povratit” Provinciji rang, dostojanstvo i povlastice, što i uspijeva.

IVAN FRANJO JUKIĆ (1818-1857)Književnik, historiograf, etnograf, filolog, narodni učitelj,

politički borac, urednik-publicist, pionirski pokretač brojnih kulturnih ustanova u Bosni, sve to i više od toga bio je ovaj ”Slavoljub Bošnjak”, jedno od najvećih imena u bosan-skohercegovačkoj kulturnoj historiji. Kao teorija i praksa, franjevačka kultura nikada nije zazirala od svjetovnosti, a s Jukićem se ona probila i do jasno formulirana načela - da ”religija u literaturi ne bi morala upliva imati”. Ovaj strasni rodoljub i ilirac, snivač narodne slobode i europske emancipacije, stupa i na pakleno tlo politike. Priviđaju mu se mogućnosti da Omer-paša Latas, krvavi pacifist Bosne i ban Jelačić ”bratski” oslobode Bosnu i Hercegovinu od Turske i Hrvatsku od Austrije... Piše i upućuje sultanu Abdul Medžidu ”Želje i molbe krstjanah u Bosni i Hercegovini” - nacrt prvog ustava u povijesti ove zemlje i pravu političku bombu. Nepoželjan svim vlastima, političkim i crkveno-re-dovničkim, proganjan od Sarajeva i Carigrada do Beča i Đakova, umire u tuđinskome Beču ne napunivši ni četrde-set godina. Ni za pravi grob mu se ne zna.

GRGO MARTIĆ (1822-1905)Martić je najplodniji pjesnik među bosansko-hercego-

vačkim franjevcima i u njihov odnos spram književnosti on unosi veliku i prekretnu novinu. To je već njegovanje književnoga rada kao individualnoga umjetničkog po-zvanja i profesije, a ne kao sredstva za postizanje dru-gih ciljeva. Poživio je dugo i doživio književničku slavu i ugled kao ni jedan franjevac prije i poslije njega.

BRIGA ZA ŠKOLSTVOOdgojno-obrazovne tradicije i ustanove Bosne Srebre-

ne najveći su plodovi duhovne i prosvjetiteljske misije franjevaca, a jedini europski obrazovani ljudi u Bosni,

franjevci su dugo vremena bili - makar i tanka, ali nepre-kinuta - spona s kulturom Zapada. U živome suodnosu sa svijetom i vremenom, u tome će duhu u 19. stolje-ću biti otvorene i prve pučke škole općega tipa. Tako će škola fra Ilije Starčevića u Tolisi 1823, potom ona Jukićeva u Varcar-Vakufu, te u Livnu, Fojnici, Kreševu, Travniku i drugdje, uz pravoslavne, islamske i židovske škole, postati temeljem sveukupnog školstva u civilnoj Bosni i Hercegovini.

ČUVARI KULTURNOG BLAGARasijani po bespućima stare Bosne i Hercegovine,

podno stoljetnih šuma ili u zabačenim vrletima, po ljup-kim mjestima prastare srednjovjekovne slave ili u seoskoj anonimnosti, franjevački samostani BiH stoljećima su svjetionici duha i riznice duhovnog blaga - mjesta tvrdo-korne i nepopustljive borbe za umnažanje znakova po-vijesti i kulture, a posebnim sjajem u tome smislu zrače imena: Fojnica, Kreševo, Kraljeva Sutjeska, Guča Gora, Visoko, Rama-Šćit, Jajce, Livno-Gorica, Plehan, Tolisa, Petrićevac, Sarajevo-Bistrik, Beograd, Đakovica, Tuzla, Dubrava, Sarajevo-Nedžarići, Sarajevo-Provincijalat. Njihova se kulturna baština može svrstati uglavnom u šest oblasti: slikarstvo i skulptura, metal, tekstil, književno blago, arhivska građa i kameni spomenici.

FRANJEVCI DANASPrilagođavajući se ”novim prilikama mjesta i vre-

mena”, u kontekstu sekulariziranog društva, bosanski franjevci nalaze adekvatne oblike aktivnog suživota i sustvaralaštva, kako u svakodnevnom životu osuvreme-njene Crkve i naroda, tako i u širokom spektru kulturnog djelovanja. To i jest bit i konstanta franjevačke tradicije u Bosni: život, vjera i kultura predstavljaju nerazdvojno jedinstvo, dijaloški otvoreno spram svega što je različito, drukčije, uz potpuno poštovanje autonomnosti ovoze-maljskih vrednota.

(Sažetak iz publikacije Franjevačkog provincijalata iz Sarajeva ”SEDAM STOLJEĆA BOSANSKIH

FRANJEVACA”, Sarajevo 1991.)

Ivo Dulčić, Sveta Katarina s Gospom i Isusom. Samostan Kreševo


22|

Svako vremensko razdoblje bremenito je velikim političkim, društvenim, kul-

turnim i vjerskim potresima koji će znatno utjecati na demografske promjene unutar same Bosne i Hercegovine, ali biti i uzro-kom velikih ratnih stradanja, progona i ra-seljavanja bosanskohercegovačkog puka.

U vremenima narodnih vladara, i kasnije, za kulturni i duhovni napredak bosansko-hercegovačkih Hrvata, isključiva je zasluga bosanskih franjevaca. Ubrzo nakon osniva-nja franjevačkog reda, franjevci dolaze u Bosnu krajem 13. stoljeća u dvostrukoj ulo-zi. Kao redovnici, u ulozi širenja franjevač-kog reda i njegovih ideala, a kao svećenici u ulozi propovjednika, misionara u suzbija-nju iskrivljenog katoličkog nauka bosanskih krstjana. Radi što uspješnijeg obavljanja franjevačke misije, osnovana je bosanska Vikarija 1340. godine koja je 1517. godine uz-dignuta u status provincije pod imenom Bosna Srebrena.

Osnivanjem Vikarije, uz pomoć narodnih vladara, fra-njevci podižu i svoj prvi samostan u Milima kod Viso-kog uz crkvu Sv. Nikole, koja će postati krunidbenom i grobnom crkvom narodnih bosanskih vladara. Uskoro, na području Vikarije izgrađeni su i samostani u Olovu, Kreševu, Fojnici i Srebrenici po kom je nazvana i provin-cija Bosna Srebrena.

BOSANSKI KRALJEVI Vrijeme domaćih vladara, popraćeno je trzavicama

unutar bosanskog plemstva zbog različitih vjerskih sta-vova spram nauka bosanskih krstjana i vjernosti tradici-

onalnom nauku Katoličke crkve, te zbog različitih političkih stavova spram stalnih ucjena i vojnih prijetnji Osmanlija. Jedan dio plemstva zastupao je politički stav da s Turcima treba zaključiti nagodbu i tako plaćati državni mir, a drugi, među koji-ma je bio i bosanski kralj Stjepan Toma-šević, protivio se kupovini skupocjenog mira od carigradskog dvora i po cijenu otvorenog sukoba s turskom vojskom. U bitkama za osvajanje Bosne, Turci su pogubili i Stjepana Tomaševića po-

sljednjeg bosanskog kralja. Po procjena-ma povjesničara zarobili su i u ropstvo odveli oko 100.000 zarobljenika, među kojima je i dvoje malodobne djece kra-ljevske obitelji Tomaša, te oko 30.000 bosanskih mladića u janjičare.

Padom Bosne pod tursku vlast, 1463. godine prestaje srednjovjekovni uspon kulturnog i vjerskog života bosanskih Hr-vata. Dolazi do žestokih progona kato-ličkog pučanstva, razaranja najstarijih i najznamenitijih franjevačkih samostana u Visokom, Fojnici, Kreševu i Jajcu. Bježeći od turskih progona brojni su bosanski ka-tolici potražili spas i utočište u susjednim zemljama, izvan dosega turske vlasti.

POSLJEDNJA BOSANSKA KRALJICAPutem svojih sunarodnjaka, bježeći od turske vojske,

krenula je 1463. godine Katarina Kotromanić Kosača, posljednja bosanska kraljica, i našla svoje utočište na teritoriju Dubrovačke Republike. U ratnim i političkim nemirima, obiteljskim i tazbinskim nadmetanjima za kra-ljevsko prijestolje, izgubila je supruga Stjepana Tomaša bosanskog kralja, a bježeći iz Bosne pred turskim progo-nom i svoje oboje djece Zigismunda i Katarinu.

Nakon kraćeg boravka u Dubrovniku, krenula je put Rima, u svoje posljednje ovozemaljsko utočište. Rimski papa primio je bosansku kraljicu uz dužne počasti i po-štovanje te joj dodijelio stalnu novčanu pomoć za njezi-ne osobne troškove i troškove njezine pratnje.

Radi svoje bliskosti s franjevcima, stupila je u vezu s franjevcima samostana Aracoeli, gdje će provesti osta-tak ovozemaljskog života.

Sama, shrvana tugom i boli za zarobljenom djecom, mrtvim suprugom i razorenim kraljevstvom umire 25. li-stopada 1478. godine u 54. godini života.

Pokopana je pokraj glavnog oltara franjevačke crkve Sv. Marije, u jednoj od najpoznatijih rimskih crkava. Na nadgrobnoj ploči uklesan je kraljičin lik u naravnoj veli-čini i dva grba, grb obitelji Kosača i grb bosanskog kra-ljevstva, a natpis na nadgrobnoj ploči ispisan je bosanči-com. Za života, uživala je veliki ugled i trajno poštovanje rimskog Pape i njegovih suradnika.

BOSNA, ili nazire li se kraj raseljavanjimaNarodnu povijest Bosne i Hercegovine, s gledišta državne vlasti, društvenog i političkog uređenja, moguće je podijeliti u nekoliko vremenskih razdoblja: vrije-me narodnih vladara, osmanske i austrougarske uprave, prve i druge Jugosla-vije i vrijeme samostalne i nezavisne države Bosne i Hercegovine

MARKO PRGOMET

tko smo, kamo idemo

Rešetarica u Podgradini: Ulomci oltarne ograde starokršćanske crkve građene u V. ili VI. st.

Spomen reljef kralja Tomislava u Livnu

22_24_prgomet.indd 2222_24_prgomet.indd 22 11/29/06 1:53:00 PM11/29/06 1:53:00 PM

|23

EUGEN SAVOJSKI, PONOVNI IZGON BOSANSKIH HRVATA

Okupirana Bosna i Hercegovina, osim razaranja ma-terijalnog i duhovnog blaga, trpi i velike demografske promjene. Treba naročito istaknuti rat između Turske i Austrije, zvan Bečki rat 1683. godine kada su Turci do-prli i do samog Beča, gdje su poraženi, a u bitkama koje će naknadno uslijediti austrougarska vojska oslobodila je Ugarsku, Slavoniju, Srijem, Bačku, Banat i Dalmaciju. Na oslobođene prostore iselilo se iz Bosne oko 100.000 ka-tolika, dok ih je u starom zavičaju ostalo tek 20.000.

U istom desetljeću 1697. godine austrijski vojsko-vođa Eugen Savojski krenuo je i stigao do Sarajeva, osvojio i zapalio grad, te se iz nepoznatih razloga vratio iz ratno-avanturističkog pohoda. Radi logističke podrške Eugenu Savojskom u tom pohodu oko 10.000 katolika, i manji broj pravoslavnih, u strahu od turske osvete iselilo se iz Bosne u Slavoniju, netom oslobođe-nu od turske okupacije.

Iseljeno stanovništvo naselilo se u raznim dijelovima Slavonije, ponajviše u požeškom kraju gdje su katolici naselili 19, a pravoslavni 27 bivših muslimanskih sela.

NOVA OKUPACIJA BOSNE - NOVA ISELJAVANJA RAZNIH NACIONALNOSTI

Europske velesile na Berlinskom kongresu 1878. go-dine odobrile su Austrougarskoj monarhiji da okupira Bosnu i Hercegovinu. Promjena državne vlasti, koja je sa sobom nosila i promjenu javnih kulturnih i vjerskih na-čela, pokrenula je u iseljeništvo jedan dio muslimanskog stanovništva, pripadnika različitih društvenih slojeva, koji se iselio iz Bosne i Hercegovine, jednim dijelom u Tur-sku, a drugim dijelom u susjedne južnoslavenske zemlje koje su bile u to vrijeme pod turskom okupacijom.

Demografske podatke o stradanjima i progonima pu-čanstva na teritoriju Bosne i Hercegovine za vrijeme II. svjetskog rata teško je i približno procijeniti iz više ra-zloga. Popis stanovništva nove Jugoslavije obavljen je tri godine nakon završetka rata. Operativna brojka od 1.500.000 poginulih i nestalih na području bivše Jugo-slavije uvećana je u odnosu na stvaran broj ratnih žrtava. Ratnim žrtvama pripisan je i broj pobijenih u vremenu poraća, broj prognanih poslije rata, što se posebno od-nosi na 500.000 pripadnika njemačke nacionalnosti, te gubitak prirodnog prirasta stanovništva u pet ratnih go-

dina. Uveličavanje ljudskih žrtava trebalo je poslužiti, i poslužilo je za svakodnevne potrebe službene ideologije, te kao činjenica u argumentiranju zahtjeva od strane Ti-tove Jugoslavije, koji je podnesen u poratnim godinama Saveznoj Republici Njemačkoj za isplatu ratne odštete.Raspadom druge Jugoslavije, kao posljedicom dugogo-dišnjeg osporavanja i potiskivanja nacionalnih, vjerskih i osobnih prava i sloboda na scenu su stupile razne retro-gradne ideologije i osobne frustracije potpomognute voj-nim arsenalom JNA. U posljednjem ratu koji će otvoreno započeti 1992. godine, u kom su bosanskohercegovačke nacije ratovale svaka za svoju Bosnu i Hercegovinu, pro-gnano je i izbjeglo u druge zemlje oko 750.000 bosan-skohercegovačkih žitelja, od toga oko 400.000 Hrvata. Rezultati istraživanja ukupnog broja poginulih i nestalih su različiti: 215.000 V. Žerjavić, 290.400 I. Bošnjović i 110.000 A. Markotić. Preostala polovica od ukupnog predratnog broja bosanskohercegovačkih Hrvata danas velikim dijelom živi u Hercegovini, jednim dijelom u Sred-njoj Bosni, a u banjalučkom kraju i Bosanskoj Posavini samo u simboličnom broju.

Po rezultatima različitih demografskih istraživanja Bo-snu i Hercegovinu od 1945. do 1990. godine napustilo je oko 250.000 Hrvata, iz ekonomskih razloga, razloga boljeg obrazovanja, ali i razloga što su bili neprikladni za bratstvo i jedinstvo i nepoželjni za prave Jugoslavene.Pod kraj srednjovjekovne bosanske samostalnosti današnja Bosna i Hercegovina imala je 850.000 do 900.000 stanovnika i bila je oko 90% hrvatska i ka-tolička zemlja.

Kroz proteklih pet stoljeća gotovo je u cijelosti izgubila svoj hrvatski korpus i katoličku komponentu.

Islamizacija, doseljavanje Srba, iseljavanje Hrvata, nacionalna razjedinjenost, međusobna suprotstavljenost različitih političkih, kulturnih i vjerskih interesa pretvorili su Bosnu i Hercegovinu u zemlju stalnih ratova i progo-na, u kojoj danas živi jedva 8% preostalog hrvatskog pučanstva.

Kraljica Katarina za vrijeme svojih rimskih dana, preko vatikanske diplomacije, nastojala je upoznati europske velesile kako i koliko trpe kršćani pod turskom okupaci-jom. Koliko su je razumjeli i što su joj odgovorili nije nam poznato. Znamo da nije doživjela njihovu pomoć.

I danas se traži pravo, mirotvorno rješenje za Bosnu i Hercegovinu. Traže ga svjetske velesile i domaća po-litička javnost. Sve dok ga traže želimo se nadati da će ga i naći. Ilustracije su preuzete iz monografije ”Banjolučka biskupija”

Austrijska vojska prelazi Savu kod Stare Gradiške 29. 07. 1878. godine

Bitka kod Jajca 7. kolovoza 1878.


|25

ČLANOVI UBH “PRSTEN”

POPIS DUŽNOSNIKA I ČLANOVA TIJELA

UPRAVLJANJA UBH ”PRSTEN” Upravni odborIlija Tolić/dipl. ing./poduzetnik/predsjednik/098 - 207 329/DerventaJuro Martinović/dipl. pravnik/odvjetnik/potpredsjednik/098 - 274 086/BrčkoMarjan Biškić/stožerni brigadir/član Upravnog odbora/098 - 985 1295/DerventaVlado Ravlić/ing. građ./poduzetnik/član Upravnog odbora/098 - 282 074/DerventaŠimo Vrbat/mr. ecc./poduzetnik/član Upravnog odbora/098 - 206 443/DerventaMijo Marić/dipl. psiholog/profesor/član Upravnog odbora/091 - 111 1954/BrčkoDragan Martinović/dipl. ing./poduzetnik/član Upravnog odbora/098 - 464 930/BrčkoIvo Ćaćić/poduzetnik/član Upravnog odbora/098 - 560 301/GradačacTomislav Dubravac/dr. sci. dipl. ing./Institut šumarstva/član Upravnog odbora/098 - 302 036/GradačacPetar Mrkonjić/dipl. teolog/Min. mora, tur., prom. i razv./član Upravnog odbora/098 - 717 366/Bosanski ŠamacJosip Sarić/mr. sci./Ministarstvo zdr. i soc. skrbi/član Upravnog odbora/098 - 977 893/Bosanski ŠamacIvo Gregurević/glumac/član Upravnog odbora/OrašjeBruno Iljkić/dipl. ekon./poduzetnik/član Upravnog odbora/098 - 210 658/OrašjeTadija Benić/poduzetnik/član Upravnog odbora/098 -213 517/OdžakStjepan Martinović/poduzetnik/član Upravnog odbora/098 - 233 413/OdžakMiroslav Aničić/poduzetnik/član Upravnog odbora/01 - 481 7141/ModričaPero Ćuro/ing. str./poduzetnik/član Upravnog odbora/098 - 218 203/ŽepčeIvica Zovko/poduzetnik/član Upravnog odbora/091 - 330 3003/ŽepčeVjekoslav Jeleč/dr sci. med./neurokirurg, Nova bolnica/član Upravnog odbora/098 - 322 000/UsoraAnto Labudović/poduzetnik/član Upravnog odbora/091 - 154 04400/UsoraMato Martić/poduzetnik/član Upravnog odbora/091 - 380 3550/DobojStipo Perić/dipl. pravnik/odvjetnik/član Upravnog odbora/098 - 311 492/DobojNadzorni odborTomislav Antunović/poduzetnik/predsjednik Nadzornog odbora/098 - 232 284/BrčkoJozo Dević/dipl. ing. prom./član Nadzornog odbora/098 - 725 594/ŽepčeNikola Kopčić/mr. elektrotehnike/poduzetnik/član Nadzornog odbora/091 - 366 6387/Usora

PRAVNE OSOBERbr./Naziv pravne osobe/Djelatnost/Ulica i kbr./Poš.broj/Mjesto/Tel. fiks./Tel. mob./Fax. br./E-mail/Http/Ime Zastupnika/Prezime Zastupnika1 CROATAN/Papirna konfekcija/Radnička cesta 43/10000/ZAGREB/01-6070744/Pero/Županić2 ĆOSIĆ PROMEX/Brodogradnja, građevinarstvo i usluge/USORA - MOTEL “SPLIT”/74230/USORA/00-387-32-893868/00-387-32-893868/

[email protected]/Mijo/Ćosić3 EMTEZE d.o.o./Uvoz-izvoz/Stubička 99/10000/ZAGREB/ 01-3630638/091-5338302/01-3649821/[email protected]/Ivan/Brkičić4 G.I.K. KVARNER d.o.o./Visokogradnja/Ul. 1. maja 8/51414/Ičići/051-272887/Ivo/Kovačević5 IN2 d.o.o./Informatički Inženjering/Brune Bušića 34/10000/ZAGREB/01-6121650/01-6121661/[email protected]/www.in2.hr/Ante/Man-

dić6 KOLOR SPEKTAR d.o.o./Prodaja građevinskih boja/Gospodarska 18 C/10255/D. STUPNIK/01-6525782/098-717366/01-6525785/kolor.

[email protected]/www.kolor-spektar.com/Petar/Mrkonjić7 KOTURIĆ d.o.o./Trgovina/Čulinečka cesta 221 E/10000/ZAGREB/098-228168/01-2944043/[email protected]/Franjo/Koturić8 MARJAN-VOĆE d.o.o./Proizvodnja i trgovina/Kozari 8 A/10000/ZAGREB/01-2405639/01-2409023/[email protected]/Ilija/Martić9 MEGAKOP d.o.o./Trgovina i graditeljstvo/Florijana Andrašeca 8/10000/ZAGREB/01-3096350/01-3096346/[email protected]/www.me-

gakop.hr/Bruno/Iljkić10 NITA PROMET d.o.o./Trgovina na veliko/Radnička cesta 27/10000/ZAGREB/01-6055136/01-6187606/[email protected]/www.nita-

promet.hr/Nihad/Tabaković11 NOVA GENERACIJA d.o.o. ZA TRGOVINU /Trgovina/Draškovićeva 34/10000/ZAGREB/01-4817141/0 1-4817127/info@nova-generacija.

hr/Miroslav/Aničić12 Privatna stomatološka ordinacija “BASIĆ”/Zdravstvene usluge/Gospodska 29/10000/ZAGREB/01-3464924/091-4298055/Anto/Basić13 Stolarija Lukač d.o.o./Proizvonja PVC stolarije/Bukovac 51/10000/ZAGREB/01-2014720/098-9816227/01-2014185/[email protected]/

www.pvc-stolarija.com/Zvonimir/Lukač14 Strojno tkanje JACQUARD/Strojno tkanje/Samoborska 256/10000/ZAGREB/01-3732216/01-3498647/Anton /Glasnović15 TAMIN d.o.o/Trgovina i graditeljstvo/VI Bukovački Ogranak 2/10000/ZAGREB/01-2306366/098-207329/01-2343459/[email protected]/Ili-

ja/Tolić16 Transport Vrdoljak/Usluge transporta u međunarodnom prometu/Ježdovečka 131 A/10250/Ježdovec LUČKO/01-6525162/01-6560284/ivan.

[email protected]/www.transport-vrdoljak.hr/Ivan/Vrdoljak17 MIROSLAV RADMAN-Ugostiteljska radnja/Uslužna/Sv. Izidora 22/10020/ODRA/01-6261780/01-6251241/[email protected]/Mi-

roslav/Radman18 URBANGRAD d.o.o./Graditeljstvo/Vukomerečka cesta 25/10000/ZAGREB/01-2947515/01-2947514/Ivo/Gavran19 ENERGO-TEHNA d.o.o./Energetski sustav/Kustošijanska 253 B/10000/ZAGREB/01-3737927/01-3373192/[email protected]/Josip/

Bošnjak20 TERMOSERVIS d.o.o./Projektiranje i izvedba energetskih sustava/Ul. grada Vukovara 72/10000/ZAGREB/01-6156889/098-218203/01-

6156890/[email protected]/www.termo-servis.hr/Pero/Ćuro21 FILIJA d.o.o./Međunarodni transport/Kapucinska 44/10040/ZAGREB/01-2859357/098-9425503/01-2930139/[email protected]/Filip/Juričić22 RIVA GRUPA d.o.o./Trgovina, usluge, proizvodnja/Rugovička 151a/10370/Dugo Selo/2750300/098-206443/01-2753355/rivagrupa@riva-

grupa.hr/www.rivagrupa.hr/Šimo/Vrbat

|25

25-28_popis clanova.indd 2525-28_popis clanova.indd 25 11/29/06 1:51:52 PM11/29/06 1:51:52 PM

23 JOSTA d.o.o./Trgovina i usluge/Borovje 23 A/10000/ZAGREB/01-6131254/098-357339/01-6131254/[email protected]/Niko/Stanić24 Odvjetnički ured Luka Martić/Odvjetništvo/Pavla Hatza 23/10000/ZAGREB/01-4830728/098-210530/Luka/Martić25 Pro Heni d.o.o./Geodetske usluge/Trakošćanska 4/10000/ZAGREB/091-4040310/Drago/Brekalo26 TETIMA d.o.o./Trgovina/Stubička 75/10000/ZAGREB/098-250790/Ivan/Krajnović27 IHS-REVIZOR d.o.o./Revizija i poslovno savjetovanje/Domagovićka 11/10090/ZAGREB/01-4633766/098-477084/4633804/info@ihs-revizor.

hr/www.ihs.hr/Ivan/Čičak28 KLESARSTVO Stipo Lucić/Obrt-klesarstvo/Industrijska 5/10431/SVETA NEDJELJA/01-3380120; 3373222/01-3380126; 3373223/prodaja-do-

[email protected]/www.stipe-lucic.com/Stipe/Lucić29 Stolarski obrt Tkalčić/Obrt-stolarija/Gornjostupnička 34 B/10255/Stupnik/01-6588646/091-5165885/01-6588646/Zoran /Tkalčić30 KFK TEHNIKA d.o.o./Graditeljstvo/Vukomerečka cesta 33F/10040/Zagreb/01-2004652/01-2004655/www.kfk.hr/Marko/Rašić31 ZANEX d.o.o./Trgovina/Dragutina Butorca 2/10291/Prigorje Brdovečko/098-206413/Zoran /Grbavac32 RUŽIĆ NEKRETNINE d.o.o./Graditeljstvo/Nova cesta 115/10000/ZAGREB/01-3094111/098-277831/Tomo /Ružić33 ZT GRADNJA d.o.o./Graditeljstvo/Hećimovićeva 6/10000/ZAGREB/091-4444233/Tomo /Andrić34 ELEKTRO ČIČAK/Vodovodna 6/10260/SESVETE/Stipo/Čičak35 AFTER EIGHT d.o.o./Trgovina/Slovenskog 1/10000/ZAGREB/Jozo/Jurić36 PASSAGE GRADNJA d.o.o./Graditeljstvo/Bosutska 8/10000/ZAGREB/091-6060604/Jozo/Tolić37 SAM-Promet d.o.o./Graditeljstvo-iskop /Lovre Juranića 3/10373/Ivanja Reka/01-2024187/098-315665/01-2024187/Mile /Mihaljević38 NAVAN d.o.o./Mali Lošinj/39 DM-DRAKSLER d.o.o./Prudnjaci 29 , Bestovje/10431/SVETA NEDJELJA/Davor/Draksler40 Odvjetnički ured Mato Stjepanović/Odvjetničke usluge/Pavla Hatza 23/10000/ZAGREB/Mato/Stjepanović41 AUTO-LUKA d.o.o./Trgovina/Dubrava 264/10000/ZAGREB/098/318166/01/2925340/Luka/Marić42 GIK- GRADNJA d.o.o./Graditeljstvo/Cernička 21/10000/ZAGREB/[email protected]/www.gik-gradnja.hr/Ilija/Krajinović43 ZFO FILIPOVIĆ d.o.o./Ivana Meštrovića 9/10000/ZAGREB/Marijan/Filipović44 GOLF- FASADE d.o.o./Graditeljstvo/Loza 33, Rakitje/10437/BESTOVJE/098-259538/01-3385599/Ante/Šljerac45 GRADITELJSTVO MRVICA d.o.o./Graditeljstvo/Žlebec 23/10090/ZAGREB/Marko/Augustinović46 SAND ECONOMICS d.o.o./Građenje i turizam/Gospodska 21/10000/ZAGREB/[email protected]/www.sand.economics.hr/Ivan/

Radošević47 JAVNI BILJEŽNIK Marjan Mišković/Pravne usluge/Moslovačka 12/10310/IVANIĆ GRAD/Marjan/Mišković48 RIBA-DE d.o.o./Trgovina/Rapska 37 A/10000/ZAGREB/01-6182151/Ivo/Dugonjić49 AUTO PEBA d.o.o./Trgovina/Ljubljanska 7/10431/SVETA NEDJELJA/Petar/Babić50 INTERIJER DUGO SELO/Projektiranje, trgovina/Kapitana Tome 50/10370/KOZINŠČAK/Petar/Mićić-Pećo51 GEOFOTO d.o.o./Fotogrametrijski i geodetski poslovi/Buzinski prilaz 28/10010/ZAGREB-Sloboština/01-06680111/01-668012/zvonko@geo-

foto.hr/www.geofoto.hr/Zvonko/Biljecki52 Odvjetnički ured DARKO MARJANOVIĆ/Pravne usluge/Ul. Grada Vukovara 342/10000/ZAGREB/Darko /Marjanović53 VIBAU d.o.o./Graditeljstvo/Radnička 19/10437/RAKITJE/Stela/Perši54 FERO-TERM d.o.o./Trgovina, grijanje, klima, keramika/Bani b.b./10020/ZAGREB/www.fero-term.hr/Šimo/Gudeljević55 TIKVIĆ PROMET d.o.o./Trgovina građ. materijalom/Štamparova 34/10000/ZAGREB/Stjepan/Tikvić56 RIVA 94 d.o.o./Projektiranje, kamenorezački radovi/Drenovačka 3/10000/ZAGREB/01-3094122/098 -282074/01-3094122/[email protected].

hr/Vlado/Ravlić57 ANTUNOVIĆ TA d.o.o./Prodaja naftnih proizvoda, hotelijerstvo/Kobiljačka 102/1/10361/SESVETSKI KRALJEVAC/01-2047111/098-232284/01-

2047994/[email protected]/www.antunovic.hr/Tomo/Antunović58 STJE-MA promet d.o.o./Trgovina voćem i povrćem/II odvojak Pere Pirkera 5c/10000/ZAGREB/01-2005440/01-2392664/Tadija/Benić59 STJE-MA promet d.o.o./Trgovina voćem i povrćem/II odvojak Pere Pirkera 5c/10000/ZAGREB/01-2005440/098-233413/01-2392664/Stjepan

/Martinović60 Zajednički odvjetnički ured Martinović- Adžić/Odvjetničke usluge/Ul. Marina Držića 6/III/10000/ZAGREB/01-6112061; 01-6112062/098-

274086/01-6112061; 01-6112062/odvjetnicki.ured.martinovic-adžić@zg.htnet.hr/Juro/Martinović61 FORINPRO d.o.o./Braće Cvijića 25/10000/ZAGREB/091-3666387/Nikola/Kopčić62 GRADITELJSTVO MARTINOVIĆ-NIKOLIĆ d.o.o./Građenje/Bukoščan 12/10000/ZAGREB/098-464930/Dragan/Martinović63 ZOVKO-ZAGREB d.o.o./Trgovina na veliko/Slavonska avenija 63/10000/ZAGREB/091-3303003/01-2960801/Ivica/Zovko64 GAL d.o.o./Betonske konstrukcije/Zajčeva 15c/10000/ZAGREB/091-1540440/01-2431956/Anto/Labudović65 Odvjetnički ured Perić/Odvjetničke usluge/Tratinska 17/10000/ZAGREB/098-311492/Stipo/Perić66 AGATIĆ d.o.o./Krvopokrivač/S. Kolara 16A/Gračec, DUGO SELO/01/2757543/098/867773/01/2757543/[email protected]/Marko/Agatić67 ING BENS d.o.o./Gradnja, projektiranje/Maksimirska 103/10000/ZAGREB/098-302794/Nihad/Medenčević68 TRAFFI CON d.o.o./Geodezija, projektiranje, prometnice/Žumberačka 34/10110/ZAGREB/01-3640322/098-354982/01-3664983/traffi-

[email protected]/www.trafficon.hr/Marko /Zrakić69 MARIJINO ZVONO/Ugostiteljstvo/Prudi 27/10000/ZAGREB/01-6195005/01-6194478/Marija/Bagić70 ARCO-ALUMINIJ d.o.o./Aluminijske konstrukcije-projektiranje, proizvodnja i usluge/Industrijska 5, Novaki/10431/SVETA NEDJELJA/01-

3374079/01-3374080/[email protected]/www.arco.hr/Jakov/Stanušić71 MARKETING ART d.o.o./Tržišno komuniciranje/Fallerovo šetalište 22/10000/ZAGREB/01-36674370/095-8057899/[email protected]/www.

MARKETINGART.se/Dragutin /Mras72 OBRT ZOVKIĆ/Završni radovi u građevinarstvu i projektiranje/Unčanska 13/10250/LUČKO/098-663168/01-6530009/Nino/Zovkić73 SA-LU Promet d.o.o./Trgovina i graditeljstvo/Ivane Brlić-Mažuranić 11/10000/ZAGREB/098-233429/01-2392687/Stipe/Lukić74 FINVESTCORP d.d./Industrija namještaja/Velimira Škorpika 24/10000/ZAGREB/Marin /Filipović75 INsig2 d.o.o./Tehnička zaštita i informatički inžinjering/Savska cesta 41/IX/10000/ZAGREB/01-6177713/01-6177156/goran.oparnica@insig2.

hr/www.insig2.hr/Goran/Oparnica76 LIBERO CENTAR d.o.o./Ugostiteljstvo/J. Klovića 14/35000/Slavonski Brod/01/3668337/091/5083189/01/3649653/[email protected]/Ro-

bert/Marić77 AUTO-ZUBAK ZAGREB d.o.o./Prodaja i održavanje automobila/Ljudevita Posavskog 7 c/10360/Sesvete/www.autozubak.hr/Pavo/Zubak78 BESTPROJEKT d.o.o./Projektiranje, nadzor, gradnja/Braće Domany 8/10000/Zagreb/01-3844010/098-210351/01-3844012/bestprojekt@

zg.t-com.hr/Marko /Josić79 TERMOCOMMERCE d.o.o./Prodaja opreme za centralno grijanje, vodovod, sanitarije/Ilica 149/10000/Zagreb/01-3031111/01-3031112/ter-

[email protected]/www.termocommerce.hr/Anto/Ćorluka80 MGM PRIJEKT d.o.o./Projektiranje, građenje, nadzor/Dragutina Krapeca 16/10090/Zagreb/01-3435764/098-479527/01-3435765/marinko.

[email protected]/Marinko/Mostarac

26|


81 ĆORLUKA GRADITELJSTVO d.o.o./Graditeljstvo/Vladimira Varićaka 9/10000/Zagreb/098-232930/Josip/Ćorluka82 PROFESIONALNI NOGOMETAŠ VEDRAN ĆORLUKA/Profesionalni nogometaš/Vladimira Varićaka 9/10000/Zagreb/Vedran/Ćorluka83 COMTING d.o.o./Graditeljstvo i trgovina/Trnjanska 105/10000/Zagreb/01-6535140/091-5756413/01-6535140/[email protected]/Franjo

/Lončar84 DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE “TOLIĆ”/Ustanova socijalne skrbi/Ježdovečka 108/E/10290/LUČKO/01-6526698/01-6553466/

[email protected]/Jozo/Tolić85 Z-NOVAL d.o.o./Visokogradnja/Stjepana Draganića 5/10090/Zagreb/01-6131586/01-6131586/[email protected]/Zdravko/Štih86 REVELIN sustavi d.o.o./Završni radovi u graditeljstvo, gradnja i opremanje/Lopatinečka 11/10000/Zagreb/01-3862683/098-1631730/01-

3862683/[email protected]/Slaven/Šarac87 MUNJA d.d./Proizvodnja akumulatora i baterija/Žitnjak b.b./10000/Zagreb/01-2407722/01-2404416/[email protected]/www.munja.hr/

Ivan/Miloloža88 OBRT-ELTRON/Elektroinstalaterski obrt/Oporovečki omajek br. 1/10040/Zagreb-Dubrava/01-2985351/Zlatko/Jurakić89 BLC gradnja d.o.o./Graditeljstvo/Sedlo 16/10000/Zagreb/Cvjetko /Brkičić90 M SAN Grupa /Informatički Inženjering/Buzinski prilaz 10/100010/Buzin, Zagreb/01-3654949/01-3654929/[email protected]/www.msan.

hr/Stipo/Matić91 ZEMA KERAMIKA d.o.o./Trgovina/Zagrebačka 61A/10360/Sesvete/091-3803550/Mato/Martić92 Klesarstvo Antun Lucić/Klesarski obrt/Dr. Franje Tuđmana 13/10431/SVETA NEDJELJA/01-3370176/098-272141/01-3370864/kruno.lucic@

zg.t-com/www.lucic.hr/Kruno/Lucić93 KEMP d.o.o./Furjanička 12 c/10000/Zagreb/Pero/Miličević94 LJUBIČIĆ TRANSPORTI/Prijevozničke usluge/Tuškanova 27/10000/Zagreb/Ivica /Ljubičić95 OBRT PUŠENJAK/Ličilački obrt/Maglajska 7/10000/Zagreb/Miro/Pušenjak96 PLAVI RADIO d.o.o./Promidžba/Slavonska avenija 2/10000/Zagreb/01-6055555/01-6055802/[email protected]/www.plaviradio.hr/

Josip/Majher97 Žito d.o.o./Proizvodnja i trgovina/Đakovština 3/31000/Osijek/031/235500/031/209949/[email protected]/www.zito.hr/ Marko/Pipunić98 ProtektProm d.o.o./Regeneracija automobilskih guma/Samoborska 15/10000/Zagreb/[email protected]/www.protektprom.hr/Josip

/Mrvelj99 PASTOR GRUPA /Proizvodnja vatrogasnih aparata/Selska c. 90 a/10000/Zagreb/01/3018487/01/3691454/[email protected]/

www.pastor-group.com/Anđelko /Ivančić100 HOTELI “SUMARTIN” d.d./Hoteljerstvo/Šetalište kralja Zvonimira 31/20000/Dubrovnik/020-436333/020-436006/[email protected]/

Jakov/Terzić101 BIT PROMET d.o.o./Zoranićevih planina 18/10020/Zagreb/Tomislav/Čolić102 PEKARA EUROTALENT/Pekarska proizvodnja/Ivana Pergošića 1/10000/Zagreb/Bono/Marjanović103 MALKEM OBRT/Obrt za proizvodnju kemijskih proizvoda/Gornjoostupnička 17/10255/Stupnik-Gornji Stupnik/Zvonko/Lekić104 UGOSTITELJSTVO BAKULA/Ugostiteljstvo/Klinčaselska 8/10040/Zagreb/Marijan/Bakula105 OBRT KOZINA/Prva Gupčeva 18/10360/Sesvete/01/2008715/098/282446/Lovro /Kozina106 SIROVINA BENZ d.o.o./Promet naftnih derivata/Drniška cesta 3/22300/Drniš/098/205603/Milenko/Sirovina107 TRANSPORT VRBIĆ/Prijevozničke usluge/Karlovačka 86/10000/Zagreb/098/213392/Tadija/Vrbić108 OBRT RUŽIĆ/Građenje/Vinogradska 121/10000/Zagreb/01/6195106/Robert /Ružić109 INERIJER TOLIĆ d.o.o./Završni radovi u građevinarstvu /A. Hebranga 5/4/35000/Slavonski Brod/098/9814994/Ante/Tolić110 KADUS- za privremeno zapošljavanje d.o.o./Privremeno zapošljavanje/Gundulićeva 19/II/10000/Zagreb/01/4854001/01/4854007/lovric@

kadus.hr/www.kadus.hr/Petar /Lovrić111 ALPHA BAUMANAGEMENT d.o.o./Građenje/Turinina 4/10000/Zagreb/098/380104/Ante/Vrdoljak112 TELUR d.o.o./Proizvodnja i trgovina/Žitnjak b.b./10000/Zagreb/01/2406677/01/240667/[email protected]/Zdravko/Bubanović113 ŽIVKOVIĆMERKUR/Agencija za promet nekretninama/Kamaufova 2/10000/Zagreb/01/4664132/098/206779/01/4554492/drago@zivkovic-

merkur.hr/Drago /Živković114 ŽIVKOVIĆ d.o.o./Odranska 12/10000/Zagreb/Josip /Živković115 Autoprijevoz Ivica Bekić/Prijevozničke usluge/Lj. Gaja 62/10000/Zagreb/01/3352596/098/247153/01/3352596/www.transport.hr/Ivica /Be-

kić116 RADIUS d.o.o./Građevinske usluge-oplate i skele/II Maksimirsko naselje 1/6/10000/Zagreb/098/241040/01/2301460/[email protected]/

Alojz/Bilić117 TEHNOCENTAR d.d./Trgovina i zastupanje/Palmotićeva 21/10000/Zagreb/091/2024258/www.tehnocentar.hr/Vlado/Gelo118 MMW-94 d.o.o./Tiskara/Folnegovićeva 10/10000/Zagreb/01/6184912/01-6192260/Miro/Čabraja119 JAVOROVAC d.o.o./Projektiranje i građenje/Šubićeva 20/10000/Zagreb/01-4619785/01-4619784/[email protected]/Ivo /Mandić120 SLAVEKS d.o.o./Graditeljstvo, trgovina/Varaždinska 48a/10360/Sesvete/01-2005244/091-2555240/01-2008471/[email protected]/www.

slaveks.hr/Slavko/Krajinović121/VULT d.o.o./Grafičke usluge/Zagreb/091/6262375/01/6217514/Ivan/Soldo

FIZIČKE OSOBE1 Ivo/Antunović/2 Nikola /Antunović/Blage Zadre 21/10360/Sesvete/01-2027020/091-5850721/[email protected]/3 Dragica/Antunović/Blage Zadre 21/10360/Sesvete/01-2027020/091-5576927/[email protected]/4 Niko/Arambašić/Sjeničarska 8/10040/Zagreb-Dubrava/01-2863050/5 Joso/Baotić/Kozari bok 1. Odvojak 5/10000/ZAGREB/01-2407609/6 Ivica/Barukčić/Mičevec, Savska 39/10410/VELIKA GORICA/01-6231900/098-484402/01-6232125/7 Ilija/Begić/M.Gavazzia 17/10000/ZAGREB/01-2851373/098-474537/8 Tomislav/Bekić/Avenija Dubrava 256 c/10040/Zagreb-Dubrava/01-2904150/0989134165/9 Marjan/Biškić/Podhorskog 16/10000/Zagreb/098/232284/10 Verica/Biškić/Podhorskog 16/10000/Zagreb/01-6607836/098-885528/11 Ivan/Blažević/Stjepana Gradića 1/6/10000/ZAGREB/01-664030/098-361259/12 Petar/Brana/Fausta Vrančića 6/10000/ZAGREB/01-6115171 031-540070/098-9987520/031-540071/[email protected]/13 Vjekoslav/BRATIĆ/Pavlinovićeva 23/10000/Zagreb/01-3772097 kuća;01-4886451-posao/091-5009061; 098-756142/01-4819365/vje-

[email protected]/www.ijf.hr14 Nikša/Bratoš/Poljana Z. Mikine 25/10000/Zagreb/01-3830407/091-3830407/01-3680170/[email protected]/

|27


28|

15 Pero/Budim/A. T. Mimare 18/10000/ZAGREB/098-643820/16 Lidija/Bukić/Zpoljana Z. Dražića/10000/Zagreb/01-3837821/091-5208452/[email protected]/17 Ante/Čabraja/Ivana Meštrovića 25/51500/Krk/051-221536/098-1993906/051-221539/18 Pejo/Čičak/Zagrebačka 158/10360/SESVETE/098-402486/19 Ivo/Ćaćić/Klekovačka 28/10040/Zagreb/01-2911217/098-560301/[email protected]/20 Mandica/Ćaćić/Klekovačka 28/10040/Zagreb/01-2911217/098-9193672/21 Ivana/Ćaćić/Klekovačka 28/10040/Zagreb/01-2911217/22 Valentina/Ćaćić/Klekovačka 28/10040/Zagreb/01-2911217/23 Jozo/Dević/Završje 72/10000/ZAGREB/01-3737452/098-725594/24 Tomislav/Dubravac/Senjska 13/10040/Zagreb-Dubrava/01-2947440/098-302036, 098-324673/01-6311588/[email protected]/www.su-

mins.hr25 Vesna/Dubravac/Senjska 13/10040/Zagreb-Dubrava/01-2947440/26 Blaž/Dubravac/Luje Naletilića 19/10000/Zagreb/01-6535557/27 Mario/Dubravac/Luje Naletilića 19/10000/Zagreb/01-6535558/098-1955010/28 Filip/Ević/Cerovac 2/10000/Zagreb/01-3777724/091-5216193/29 Anto/Filipović/Sopotski odvojak 2/10000/ZAGREB/01-3490405/099-3111410/01-3490405/30 Srećko/Filipović/Vukomerec 26/10000/ZAGREB/01-2455832/098-420845/31 Ivica/Gagulić/Zagorska 91/10000/Zagreb/098-1919158/32 Mato/Geljić/Saliha Alića 6/10090/ZAGREB/01-3733382/098-289253/01-3733382/[email protected]/33 Ana/Geljić/Saliha Alića 6/10090/ZAGREB/01-3733382/091-6590104/01-3733382/[email protected]/34 Adela/Hennion/Žimider 36/51260/Crikvenica/051-243298/091-5163495/[email protected]/35 Thony S./Hennion/Žimider 36/51260/Crikvenica/051-243298/[email protected]/36 Ivica/Ivandić/Stjepana Prohorskog 18/10020/Zagreb/01-6607832/098-1931169/[email protected]/37 Anica/Ivandić/Stjepana Prohorskog 18/10020/Zagreb/01-6607832/098-1931165/[email protected]/38 Željko/Jeleč/Rebro 4/10360/SESVETE/01-2008490/o98-1771967/[email protected]/39 Vjekoslav/Jeleč/IV Trnjanski nasip 13/10000/ZAGREB/01-6148367/098-322000/01-2863695/40 Amarela/Jeleč/IV Trnjanski nasip 13/10000/ZAGREB/01-6148367/098-1818407/01-2863695/41 Darija/Jeleč/IV Trnjanski nasip 13/10000/ZAGREB/01-6148367/098-885999/42 Grgo/Jelinić/Hercegovačka 109/10000/Zagreb/01-3755481/098-451401/01-4613151/[email protected]/43 Ana/Jelinić/Hercegovačka 109/10000/Zagreb/01-3755481/098-9897650/44 Martina/Jelinić/Dobriše Cesarića 4b/10000/Zagreb/01-3790606/098-386511/[email protected]/45 Juraj/Jergović/Bartolići 47/10000/ZAGREB/01-3830142/098-442919/46 Tomislav/Jozić/Avenija Dubrava 256 c/10040/Zagreb-Dubrava/01-2865271/091-5782425/01-2865271/tomislavjozić@net.hr/47 Ivica/Klindić/Poljanički prilaz 8/10000/ZAGREB/091-4810611/48 Mili/Komljenović/Kupreška 2/22300/KNIN/22-662222/091-2660520/49 Ivan/Kopčić/50 Ilija/Kopić/Bestovje/51 Ruža/Kopić/Bestovje/52 Marijan/Kosić/Vukomerec 26/10000/Zagreb/01-2307339/091-3782443/[email protected]/53 Juro/Krajnović/54 Mato/Krajnović/Jurja Dalmatinca 8/10000/Zagreb/01-2330039/098-9381856/[email protected]/55 Slavka/Krajnović/Jurja Dalmatinca 8/10000/Zagreb/01-2330039/099-6765888/56 Robert/Lendić/Poljička 45/10000/ZAGREB/01-3885450/098-462687/01-3473878/[email protected]/www.porscheinterauto.

hr57 Ivan/Lovrinović/Svetice 36/1/10000/Zagreb/01-2383333-posao/[email protected]/58 Nikola/Lovrić/Dugoratska 3/10000/ZAGREB/01-3012825/091-5267977/59 Mijo/Marić/Trg k. P. Krešimira IV br. 4/10000/ZAGREB/60 Andrijana/Marić/Trg k. P. Krešimira IV br. 4/10000/ZAGREB/61 Jelena/Marić/Trg k. P. Krešimira IV br. 4/10000/ZAGREB/62 Ivan/Marić/63 Bono/Marijanović/Ivana Pergošića 5/10000/ZAGREB/098-325750/64 Željko/Marković/Draganići 2B /10010/Zagreb/01-6608396/099-2186971/01-6386601/[email protected]/65 Luka/Mičić/Žimider 36/51260/Crikvenica/051-781171/66 Ruža/Mičić/Žimider 36/51260/Crikvenica/051-781171/091-5363896/67 Vladimir/Milinović/Kranjčevićeva 18/10000/ZAGREB/098-870558/01-6069660/[email protected]/www.24sata.hr68 Anto/Mrvelj/Lavorovac 10/10000/ZAGREB/01-3650884/098-9812877/anto.mrvelj@estareculto/www.estareculto.com; www.heruc.hr www-

max-may.blogspot.com69 Željko/Nujić/Brmasi 12/51216/VIŠKOVO/051-645283/098-412318/051-641210/[email protected]/70 Josip/Papić/VI Kozari put 11/10000/Zagreb/01-7876926/098/1632601/71 Ivo/Pejić/72 Josip/Perić/Platana 2/10040/Zagreb-Dubrava/01-2994207/091-7255299/73 Vladimir/Ravlić/Maksimirska 96/10000/ZAGREB/01-2333142/098-354211/[email protected]/74 Manda/Sarić/Vlaška 79/10000/Zagreb/75 Josip/Sarić/Vlaška 79/10000/Zagreb/76 Milenko /Sirovina/Drniška 3/22300/Drniš/022-662111/77 Ivan/Stanić/I. Trnava 97/10040/Zagreb-Dubrava/01-2944488/091-2047923/78 Iko/Stanić/Grada Chicaga 24/10000/Zagreb/01-6131448/098-613964/01-6131448/[email protected] ?/79 Pava/Stipanović/Ante Topića Mimare 20/10090/ZAGREB -Malešnica/01-3732609/098-1967555/80 Dragana/Šimić/Livadarski put 14/10360/SESVETE/01-2009689/098-733990/81 R./Šušnjara/82 Ankica/Tomičić/Medveščak 77/10000/01-4667737/83 Nikola/Volar/Ivana Sandelića 33/10360/SESVETE/01-2007698/091-7520826/


Na temelju članka 11. Zakona o udrugama (”Narod-ne novine” broj 88/01), Osnivačka skupština Udruge bosanskih Hrvata ”Prsten” održana dana 9. listopada 2005. godine u Zagrebu, donijela je STATUT UDRUGE BOSANSKIH HRVATA ”PRSTEN”

I. OPĆE ODREDBE

ČLANAK 1.Ovim statutom uređuju se pitanja naziva, sjedišta, područ-

ja djelovanja, cilja , djelatnosti, načina upravljanja, organi-zacije, financiranja i druga pitanja značajna za rad Udruge bosanskih Hrvata ”Prsten” (u daljnjem tekstu Udruga).

Udruga je organizirana kao nevladina, nepolitička, neprofitna organizacija.

ČLANAK 2.Naziv Udruge glasi: Udruga bosanskih Hrvata ”Pr-

sten”. Udruga djeluje na području Republike Hrvatske.Udrugu zastupa predsjednik.

ČLANAK 3.Sjedište Udruge je u Zagrebu.Odluku o promjeni adrese sjedišta donosi Upravni od-

bor.

ČLANAK 4.Udruga može osnivati podružnice, ogranke i klubove

na području Republike Hrvatske gdje se za to ukaže po-treba .

Podružnice, ogranci i klubovi nemaju pravnu osob-nost.

Odluku o osnivanju podružnica, ogranaka i klubova donosi Upravni odbor. Odluka o osnivanju podružnica, ogranaka i klubova sadrži naziv, sjedište i ustroj.

ČLANAK 5.Udruga ima pečat. Pečat Udruge okruglog je oblika,

promjera 40 mm. Uz obod je ispisan puni naziv i sjedište Udruge.

Pečat čuva i ovlašten je koristiti predsjednik Udruge i drugi članovi Udruge koje on ovlasti.

ČLANAK 6.Rad Udruge je javan.Javnost rada ostvaruje se redovnim obavješćivanjem

članova Udruge i šire javnosti o radu tijela Udruge.

Obavješćivanje se vrši internim glasilom (biltenom) ili objavom odluka u medijima. Javnost se može isključiti sa sjednica tijela Udruge zbog zaštite osobnih podataka o čla-novima Udruge te zbog zaštite osobne ili poslovne tajne.

II. CILJEVI I DJELATNOSTI

ČLANAK 7.Cilj osnivanja Udruge je:

• poticanje na okupljanje, međusobno tješnje poveziva-nje i pomaganje Hrvata i drugih građana iz Bosne i Hercegovine radi zaštite gospodarskih, informacijskih, znanstvenih, kulturnih, povijesnih, etničkih, nacionalnih, ekoloških, humanitarnih, prosvjetnih, socijalnih, šport-skih i drugih vrijednosti Hrvata iz BiH i zauzimanje za poštivanje međunarodnih standarda u očuvanju temelj-nih načela demokracije, zaštite ljudskih prava i sloboda i razvoja demokratskog društva.

ČLANAK 8.U svrhu ostvarivanja cilja propisanog člankom 7.

Udruga će obavljati sljedeće djelatnosti:• zagovaranje (lobiranje) pri domaćim i stranim udru-

ženjima i interesnim skupinama (vjerskim, kulturnim, športskim i dr.), sukladno cilju Udruge;

• poticanje članstva Udruge na gospodarsku, materi-jalnu, novčanu, kulturnu, medijsku, moralnu i svaku drugu potporu Hrvatima u BiH i Hrvatima iz BiH koji žive u Republici Hrvatskoj;

• sudjelovanje u pripremi i provedbi kulturnih, zabavnih, športskih, obrazovnih, vjerskih, ekoloških i humanitar-nih aktivnosti i drugim oblicima okupljanja i djelovanja Hrvata BiH, napose mladih;

• zauzimanje za pravo na povratak izbjeglih iz BiH te ostvarivanje prava na pravičnu i potpunu naknadu imovine koja im je tijekom rata (1991.-1995. g.) otu-đena, oštećena ili uništena;

• praćenje ispunjavanja ustavnih i drugih preuzetih ob-veza Republike Hrvatske prema Hrvatim u BiH;

• praćenje aktivnosti međunarodnih, državnih i lokalnih vlasti po svim pitanjima vezanim za ostvarivanje prava Hrvata BiH glede jednakopravnosti konstituitivnih i su-verenih naroda BiH;

• povezivanje i suradnja sa srodnim udrugama i organi-zacijama u zemlji i inozemstvu;

• obavljanje i drugih djelatnosti kojima se ostvaruju Sta-tutom postavljeni ciljevi sukladno Zakonu.

STATUT UDRUGE BOSANSKIH HRVATA

”PRSTEN”

|29

29-31_statut.indd 2929-31_statut.indd 29 11/29/06 1:56:25 PM11/29/06 1:56:25 PM

Moja priča

III. ČLANOVI UDRUGE

ČLANAK 9.Članom Udruge može postati svaka poslovno sposob-

na fizička osoba i pravna osoba (domaća i strana), koja je zainteresirana za rad u Udruzi i koja prihvaća odredbe ovog Statuta.Članstvo može biti redovno i počasno. Redovnim čla-

nom može postati svaka osoba koja želi aktivno sudjelo-vati u radu Udruge.

Redovni članovi Udruge plaćaju godišnju članarinu.

ČLANAK 10.Osoba koja želi postati redovnim članom Udruge

podnosi zahtjev Upravnom odboru, temeljem kojeg Upravni odbor donosi odluku o primitku u redovno članstvo.

Redovni članovi potpisuju pristupnicu kojom se obve-zuju na sudjelovanje u radu Udruge te poštivanje odred-bi njenog Statuta i drugih akata, kao i odluka njenih tijela.

ČLANAK 11.Skupština može imenovati počasne članove Udruge.

Počasni član može postati osoba koja je osobnim ra-dom i zalaganjem osobito pridonijela ostvarivanju cilje-va Udruge.

ČLANAK 12.Članovi imaju pravo:

• birati i biti birani u tijela Udruge (redovni član);• sudjelovati u aktivnostima Udruge.Članovi imaju obvezu:• redovito plaćati članarinu;• poštivati odredbe Statuta;• štititi ugled Udruge.

ČLANAK 13.Članstvo prestaje:

• istupanjem;• neplaćanjem članarine za tekuću godinu;• isključenjem.Člana se može isključiti iz članstva u Udruzi ako krši

odredbe statuta, ili ako svojim ponašanjem narušava ugled Udruge.

Odluku o isključenju donosi Upravni odbor. Protiv odluke Upravnog odbora o isključenju može se, u roku od 15 dana, podnijeti prigovor Skupštini. Skupština je dužna riješiti o prigovoru u roku od 30 dana od dana primitka prigovora. Odluka Skupštine je konačna.

IV. TIJELA UPRAVLJANJA

ČLANAK 14.Dužnosnici i tijela upravljanja Udruge su:

• Skupština;• Predsjednik i potpredsjednik;• Upravni odbor;• Nadzorni odbor.

ČLANAK 15.Skupština Udruge najviše je tijelo upravljanja.Skupštinu čine svi poslovno sposobni redovni članovi

Udruge, te po jedan predstavnik svake redovne pravne osobe člana Udruge.

ČLANAK 16.Skupština Udruge nadležna je za obavljanje sljedećih

poslova :• donosi i mijenja statut i druge akte Udruge;• bira i razrješava članove Upravnog odbora, Nadzor-

nog odbora, predsjednika i potpredsjednika Udruge;• utvrđuje politiku razvitka udruge;• donosi financijski plan i usvaja završni račun Udruge;• odlučuje o organizacijskim i statusnim promjenama i

prestanku Udruge;• imenuje počasne članove Udruge;• odlučuje o prigovoru protiv odluke Upravnog odbora

o isključenju iz članstva;• donosi sve odluke u svezi s radom Udruge za koji nije

nadležan Upravni odbor ili predsjednik Udruge.Skupština može biti redovita, izborna i izvanredna.Skupština redovito zasjeda najmanje jedanput u tijeku go-

dine, dok se izborna sjednica održava svake dvije godine.Sjednice skupštine saziva Upravni odbor na vlastitu

inicijativu, a pozive za sjednicu Skupštine mora do-staviti članovima najmanje tri dana prije održavanja sjednice.

U odluci o sazivanju skupštine, Upravni odbor utvrđuje dnevni red, te dan i mjesto održavanja sjednice.

Upravni odbor dužan je sazvati sjednicu Skupštine kada to zatraži Nadzorni odbor ili 10 redovnih članova Udruge.

U svom zahtjevu za sazivanje Skupštine, predlagatelji su obvezni predložiti dnevni red sjednice Skupštine.

Ako Upravni odbor ne sazove sjednicu u roku 15 dana od dana dostave zahtjeva iz stavka 6 ovog članka, sazvat će je predlagatelji (odluka treba sadržavati prijed-log dnevnog reda, te mjesto i dan održavanja sjednice).

Skupštinom predsjedava predsjednik Udruge. U od-sutnosti predsjednika Udruge, Skupština će na počet-ku sjednice javnim glasovanjem odrediti osobu koja će predsjedati sjednicom.

O radu sjednice vodi se zapisnik, koji se trajno čuva u arhivi Udruge.

ČLANAK 17.Skupština punovažno odlučuje ako zasjedanju prisu-

stvuje natpolovična većina svih članova Skupštine.Skupština donosi odluke većinom glasova prisutnih

članova, osim u slučaju iz članka 27. stavka 2.

ČLANAK 18.Predsjednik Udruge organizira i rukovodi radom Udruge.Predsjednik zastupa Udrugu i odgovara za zakonitost

rada Udruge.Pismena Udruge upućena tijelima vlasti, političkim

strankama, udrugama i medijima supotpisuje potpred-sjednik.

Predsjednikov mandat traje dvije godine uz mogućnost da bude ponovno biran još jednom.

dokumenti

30|


ČLANAK 19.Predsjednik može biti razriješen i prije isteka roka na

koji je izabran:• na vlastiti zahtjev;• ukoliko ne postupa sukladno uputama i smjernicama

Skupštine;• ako djeluje protivno Zakonu ili Statutu ili ako svojim

istupanjem i djelovanjem šteti ugledu Udruge.Predsjednik i potpredsjednik ne mogu biti podrijetlom

iz iste općine.U slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika za-

mjenjuje potpredsjednik Udruge.Mandat potpredsjednika traje dvije godine uz moguć-

nost da bude ponovno biran još jednom.Potpredsjednik može biti razriješen prije isteka roka na

koji je izabran iz razloga navedenih ispred.

ČLANAK 20.Predsjednik:

• zastupa Udrugu;• pokreće raspravu o određenim pitanjima iz djelokruga

Skupštine i Upravnog odbora;• brine o upoznavanju javnosti s radom Skupštine i nje-

nih tijela;• rukovodi radom Skupštine i Upravnog odbora;• obavlja i druge poslove utvrđene ovim Statutom.

Predsjednik udruge podnosi izvješće o svom radu Upravnom odboru i Skupštini Udruge.

ČLANAK 21.Upravni odbor je izvršno tijelo Udruge i najviše tijelo

upravljanja između dvije sjednice Skupštine.Upravni odbor čine predsjednik i potpredsjednik Udru-

ge, te 18 članova koje bira Skupština.Mandat članova Upravnog odbora traje dvije godine

uz mogućnost da budu ponovno birani.Predsjednik Udruge ujedno je i predsjednik Upravnog

odbora.

ČLANAK 22.Upravni odbor:

• priprema nacrt Statuta i drugih akata;• saziva sjednice Skupštine, predlaže dnevni red i pripre-

ma sve materijale o kojima Skupština raspravlja;• izvršava odluke Skupštine;• priprema godišnji program rada, financijski plan te iz-

vješće o radu i financijskom poslovanju;• određuje visinu godišnje članarine;• prima nove članove Udruge i predlaže Skupštini ime-

novanje počasnih članova;• odlučuje o isključenju iz članstva;• odlučuje o raspodjeli prikupljenih sredstava;• prema potrebi bira tajnika;• odlučuje o osnivanju podružnica, ogranaka i klubova;• prema potrebi osniva radna tijela i povjerenstva;• odlučuje o promjeni adrese sjedišta Udruge;• obavlja i druge poslove predviđene ovim Statutom.

ČLANAK 23.Sjednice Upravnog odbora saziva predsjednik najma-

nje jednom mjesečno.Upravni odbor punovažno odlučuje ako sjednici prisustvu-

je natpolovična većina svih članova Upravnog odbora.Upravni odbor donosi odluke većinom glasova prisut-

nih članova.

ČLANAK 24.Nadzorni odbor kontrolira zakonitost rada i financij-

skog poslovanja Udruge. Nadzorni odbor prati i nad-zire rad tijela utvrđenih ovim Statutom. O svom nalazu i mišljenju obavještava Skupštinu udruge i tijelo čiji rad je nadzirao. Nadzorni odbor utvrđuje da li je djelovanje Udruge u skladu sa zakonom, Statutom i drugim akti-ma.

Nadzorni odbor broji 3 člana.Mandat članova Nadzornog odbora traje 2 godine i

oni ne mogu biti ponovno birani na tu funkciju.Sva su tijela i dužnosnici Udruge dužni omogućiti Nad-

zornom odboru uvid u sve isprave koje se tiču djelatnosti Udruge.

Nadzorni odbor donosi odluke većinom glasova čla-nova Nadzornog odbora.

ČLANAK 25.Udruga je neprofitna organizacija, a novčana sred-

stva pribavlja iz članarine, donacija, dotacija, priloga i darova. Sva prikupljena sredstva koriste se isključivo za ostvarivanje ciljeva Udruge.

O raspodjeli prikupljenih sredstava odlučuje Upravni odbor.

U slučaju prestanka Udruge sva imovina Udruge pri-pada Franjevačkom samostanu Svetog Ilije, Zagreb, Pri-gornica 2.

ČLANAK 26.Financijska godina Udruge počinje 1. siječnja, a zavr-

šava 31. prosinca iste godine.

V. PRESTANAK UDRUGE

ČLANAK 27.Udruga prestaje odlukom Skupštine ili iz razloga pro-

pisanih Zakonom.Odluku o prestanku Udruge donosi Skupština dvotre-

ćinskom većinom glasova od ukupnog broja članova Skupštine Udruge.

VI. ZAVRŠNE ODREDBE

ČLANAK 28.Statut Udruge stupa na snagu s danom donošenja.U Zagrebu, 9. listopada 2005. godine

predsjednik UdrugeIlija Tolić v.r.

|31


32|

Ovaj smo put zaronili u Ljetopis kreševskoga samo-stana i rukopise fra Marijana Bogdanovića (Kreše-

vo 1720-1772) koje su u sjajnoj zagrebačko-sarajevskoj ediciji Synopsis ponovo objavljeni 2003. godine.

Kreševo se smjestilo u šumovitom kraju između plani-na: leži podno Bitovlje, koja mu se nalazi na jugu; do njega dopiru ogranci Vranice na zapadu; a prema ju-goistoku ono gleda na udaljenu Bjelašnicu. Sam gradić nalazi se na završetku uske doline kroz koju protječe ri-jeka Kreševčica; ta se dolina nešto niže ispod Kreševa - prema istoku - otvara u malo plodno polje. Uz samo Kreševo smjestila su se i brojna okolna sela: Vranci, Koj-sina, Bjelovići, Crkvenjak, Bukva, Ljetovik, Crnići, Dusi-na, Deževice i druga manja.

Brda oko Kreševa bogata su rudama: željezom, a nekoć i srebrom, olovom, živom i zlatom; u naše vrijeme kopa se barit. Isto su tako vrlo bogata šumama i vodama. To zemljino blago odredilo je i zanimanje ljudi u ovom kraju: oni su, prije svega, rudari, talioničari, majdandžije, kovači i ugljenari. Uz ta zanimanja idu i popratna: ”kiridžije” i predstavnici raznog sitnog obrta i trgovine, a po selima ljudi se bave stočarstvom i poljodjelstvom.

Uz vlastitu proizvodnju dobara za Kreševo je važna okol-nost da je ono u 18. stoljeću bilo na putu prema ”Neretvi” (Konjicu, Ostrošcu i okolici) i dalje prema Mostaru i primor-ju, pa je preko njega išlo snabdijevanje sjevernih krajeva južnim proizvodima, a južnih robom sa sjevera.

KREŠEVO - ”UN BELLISSIMO BORGO”

Ulica u Kreševu s tipičnom srednjobosanskom arhitekturom, s doksatima i visokim drvenim krovovima

”Malena mjesta srca moga”, rekao bi pjesnik, a tu istu sintagmu mogao bi prisvojiti i svaki povjesničar bosanskih Hrvata. Odnosilo bi se to na ljupke gradiće Srednje Bosne i Bosanske Posavine koji su stoljećima bilježili, čuvali, pa iz požara, povodanja i drugih nevolja spašavali duh i dušu ljudi što su se po pravilu okupljali oko samostana i crkava. Zato ćemo na ovim stranicama pokušati sačuvati od zaborava i iz vrijednih knjiga na svjetlo vaših pogleda izvlačiti crtice, bolje reći bisere iz ogrlice bosanskih Hrvata, motivi-rajući suvremene putnike namjernike da se upute u pitomine i vrleti staroga kraja da bi oživjeli sjećanje na korijenje i stablo iz kojih su nikli naši životi.

putujemo Bosnom

32-35_putujemo bosnom.indd 3232-35_putujemo bosnom.indd 32 11/29/06 1:57:33 PM11/29/06 1:57:33 PM

|33

”VAROŠ” I ”RIJEKA”Kreševo je čini mi se, od svih naših mjesta najviše za-

držalo raniji izgled iz 18. stoljeća pa prema sadašnjem gradiću lako možemo zamisliti nekadašnji. Kreševsko naselje nastalo je kao podgrađe tvrđave, koja se izdiza-la na omanjem brdu na zapadnom kraju Kreševa, kojih stotinjak metara iznad sastava Vranačke ”rijeke” i poto-ka Kojsine. Ona se naprosto zove ”Grad”. Od nje da-nas postoje samo slabo očuvane zidine i mali zaselak uz njih. To je bilo prvobitno Kreševo, a gradić ispod njega zove se Pod-Kreševo (Sotto-Cresecevo) ili ”Varoš”.

Kreševo se, kao što je rečeno, proteže duž uske doli-ne. Njegova glavna ulica, zvana Čaršija, ide od zapada prema istoku i uz nju se, kao u špaliru, redaju jednolike starobosanske kuće, u kojih se u prizemlju nalazi ”ma-gaza”, koja često služi kao obrtnička ili trgovačka radio-nica, a na katu su prostorije u kojima se stanuje. U sre-dini čaršije, od tih kuća najviše se ističe ”konak” u kojem je eminov ured i stan. Usporedo s glavnom ulicom ide i druga duž Kreševčice ili, kako je u mjestu zovu, ”Rijeke”. Glavnu i sporednu ulicu veže desetak poprečnih uličica.

S Upravnog gledišta, gradić se dijeli u više četvrti, na-zvanih uglavnom po nekim obiteljima kao što je to slučaj u to vrijeme i u Varešu. Blizu središta grada nalazi se sajmište ili ”Pazar”, koji posebno oživi u dan sajma. Taj

je dan u 18. stoljeću padao nedjeljom, a kasnije su ga prenijeli na ponedjeljak, pa u subotu.

Gradić je pružao (pa još i danas pruža) sliku sklad-ne zaokružene cjeline. Izaslanik franjevačkog reda G. B. de Vietri veli o njemu da je ”vrlo lijep gradić” (un bellissimo borgo). Osim sretne uklopljenosti u kotlinu, koja ga dosta štiti od vjetrova i obavija zelenilom, osim arhitektonske ujednačenosti kuća, on se između mno-gih drugih mjesta, isticao uzornom čistoćom i bjelinom svojih zgrada koje su krečili dvaput godišnje, a drvene dijelove često ”ribali”.

Stanovništvo je katoličke i muslimanske vjere, ali jed-ni stanuju odijeljeni od drugih: katolici u ”Varoši” a muslimani u ”mahali”, na desnoj strani Kreševčice, pri dnu Kreševa. Ta mahala se i zove ”Muslemin”. Najbli-že Musleminu, odmah do njega i isto tako na desnoj obali Kreševčice, stoji Brce (od ”Brdce” = brdašce), nastanjeno isključivo katolicima; sa čaršijom ga spaja ”Široka ulica”.

GRAD SE SMANJUJEGodine 1737. bilo je u gradu 1560 katolika i 240

muslimana (30 kuća). Nakon dolaska Austrije Kreše-vo je nazadovalo: 1910. ono ima samo 860 katolika i 175 (?) muslimana. Ekonomske teškoće silile su i jedne i druge da se iseljavaju i da pokušaju naći neki drugi izvor zarade mjesto onog ranijeg (npr. ćilimarstvo), ali je i 1953. Kreševo brojilo svega 853 stanovnika. Kasnije su se prilike nešto popravile.

U 18. stoljeću u Kreševu se gotovo sav rad kreće oko željeza. Ruda se vadila u okolici, podalje od samog Kreševa, blizu Deževica, Dusine, Kostajnice, a kopali su je rudari, koje ovdje nazivaju i ”rupari”. Taljenje rude obavljali su ”dimači” (talioničari), a istaljene komade preuzimali su majdandžije. Kao daljnja karika u preradi željeza dolaze razne vrste kovača: pločari, otucači, klin-čari, pokrovci, a ovi posljednji su izrađivali sve - od mo-tike do svrdla. Gvozdeni predmeti proizvedeni u Kreševu bili su čuveni i prodavali su se posvuda po turskom dijelu Balkana, sve do Carigrada, ali po mletačkoj Dalmaciji.

FRANJEVAČKI SAMOSTAN U KREŠEVUPovijest Kreševa usko je povezana s njegovim fra-

njevačkim samostanom. Kad je osnovan, ne znamo, jer izvori toga ne spominju. Vjerojatno je to bilo kon-cem 14. ili početkom 15. stoljeća. Ovaj je samostan sretno preživio tursko osvajanje Bosne, ali je šezdese-tak godina kasnije (1524), zajedno sa četiri druga (su-tješkim, fojničkim, visočkim i konjičkim) bio do temelja srušen. Vjerojatno su ga obnovili kad i sutješki i fojnič-ki (u drugoj polovici 16. stoljeća). Čini se da je oko polovice 17. stoljeća došlo do rušenja ili do požara ovog samostana, jer su ga godine 1664. ponovo gra-dili. Početkom 18. stoljeća kreševski franjevci moraju preuzeti dušobrižništvo vjernika u Hercegovini, jer Tur-ci ne dozvoljavaju da svećenici s mletačkog područja (iz Makarske) poslužuju vjernike u tim krajevima.

Godine 1763. i samostan i crkva bili su popravljeni i nalazili se u vrlo dobrom stanju, ali ih je malo kasnije zadesio strašan udarac: 7. 4. 1765., na Uskrs, požar je uništio i crkvu i samostan, biblioteku i arhiv, ukratko, go-

Naslovna stranica Agrikolinog djela De Re metallica, tiska-nog 1657. godine. Čuva se svega nekoliko primjeraka u svijetu. Samostan Kreševo

Svijećnjak, srebro, rad Ivana Duića, 1779, crkva Franjevačkog samostana u Kreševu


34|

tovo sve što je bilo u samostanu. Uz velike žrtve i silno oduševljenje kreševskih franjevaca i puka podignut je 1767. novi samostan i crkva. Šezdeset godina kasnije i jedno i drugo bilo je oronulo od vremena. Samostan sasvim iznemogao od globa i ucjena nije sam mogao da obnovi svoje zgrade... Tako su zahvaljujući najviše velikodušnim darovima pape i rimske kongregacije za proširenje vjere, obnovili svoje zgrade. Posljednja grad-nja samostana bila je 1895. a crkve 1970.

Među namete koje su plaćali samostani (u 18. stoljeću) na prvo mjesto dolazi džulus koji je uveden 1672, a doki-nut 1847. i plaćao se barem jednom svake godine o do-lasku novog vezira. Ovaj je samostan plaćao između 380 i 400 groša, a bilo je posebno teško ako su se plaćala tri ili četiri džulusa na godinu. Da se dobije pojam o veličini te sv ote treba znati da je majstor radio sedmicu dana da zaradi dva groša, a nadničar dvije sedmice. Za osrednjeg bosanskog konja plaćalo se 30 groša, a za manju kuću 200 do 300 groša.

Madona s Isusom, Sv. Franjo i Sv.

Katarina, ulje na platnu nepoznatog

venecijanskog majstora, 18.

stoljeće, biblioteka Samostana Kreševo

putujemo Bosnom


|35

BOSANSKA FRANJEVAČKA PROVINCIJAGodine 1757. Bosanska franjevačka provincija defi-

nitivno se odijelila od prekosavskog dijela i omeđila na područje koje se nalazilo pod turskom vlašću.

Tako su se u jednoj provinciji našli ljudi koji su bili istog podrijetla, iste sudbine s istim poteškoćama i istim zadacima: svi su se osjećali tada jednim, gotovo pot-puno jedinstvenim organizmom. U sjećanju su im živo ostala teška vremena unutarnjih sporova, koji su se jav-ljali dok je Provincija obuhvaćala i Dalmaciju i dijelove preko Save. Svođenje bosanskog dijela pređašnje vrlo velike Bosanske provincije na običnu kustodiju, koje je bilo posljedica tih sporova, a zatim ponovno uspostav-ljanje samog bosanskog dijela na rang provincije sa ča-šću matice (godine 1757-1758) povratilo je Bosancima samosvijest o starini i časnosti vlastite provincije.

Kustodija, riznica Franjevačkog samostana u Kreševu, 15-16. st. (gore)

Pacifikal, riznica Franjevačkog samostana u Kreševu, 15. st. (gore desno)

Sv. Ivan Krstitelj, kolorirana drvena skulptura, zbirka Franjevačkog samostana u Kreševu (desno)


36|

Dok je u Hrvatskoj svijest o mediteran-skoj i srednjoeuropskoj tradiciji nacio-

nalne književnosti vrlo snažna, poznavanje njezine balkansko-orijentalne komponente, koja nastaje u susjednoj državi i koju bašti-nimo preko bosanskohercegovačkih Hrvata i jednog dijela Bošnjaka, sasvim je slabaš-no, a često opterećeno i predrasudama.

KAPITALNI PROJEKTJe li se i zašto u Zagrebu namjerno igno-

rirala hrvatska književnost Bosne i Herce-govine? S obzirom na političke okolnosti u vrijeme jugoslavenske federacije i na ne-dostupnost i nedovoljnu istraženost toga korpusa, to se ne bi moglo reći. Istina, različitih je nerazumijevanja bilo, a ima

IGNORIRA LI ZAGREBHRVATSKU KNJIŽEVNOST BiH

Hrvatska kultura, pa tako i hrvatska književnost, povijesni je slože-nac triju različitih civilizacijskih krugova, triju mikrokozama: sred-njoeuropskoga, mediteranskoga i balkansko-orijentalnoga. Svaka nas od tih sastavnica obogaćuje svojim specifičnostima, a među-sobnim prožimanjem one dinamiziraju našu kulturu i stvaraju nove vrijednosti

STRAHIMIR PRIMORAC

otvorena knjiga

Spomen soba fra Grge Martića, franjevački samostan u Kreševu

Dio knjižnice franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci

36-38_knjiga.indd 3636-38_knjiga.indd 36 11/29/06 1:58:55 PM11/29/06 1:58:55 PM

|37

ih i sada, ali je u ediciji Pet stoljeća hrvatske književ-nosti (1965-91), u kojoj se pokušalo integrirati sve što je literarno relevantno na nacionalnoj razini, dio prostora pripao i bh. Hr-vatima te muslimanima (Bošnjacima) koji su se deklarirali kao hrvatski pisci. Sličnu koncepciju provodi, čini se, i nešto mlađa edicija Stoljeća hrvatske književnosti (za-početa 1993), koja je zasad predvidjela oko 300 svezaka. Ali, tek

treba vidjeti hoće li se i pro-mijeniti dosadašnji nepovoljni odnosi, jer je ta građa hrvatske književnosti BiH još uvijek nedovoljno istraže-na; zasad se čini da je bosanska komponenta ponovo u zakašnjenju…

Ove je godine naime - najprije u travnju u Sarajevu, pa u svibnju u Zagrebu, potom u drugim gradovima u BiH i Hrvatskoj, sve do nedavnih Dana Matice hrvatske u Tuzli - predstavljeno prvih deset objavljenih svezaka iz edicije Hrvatska književnost BiH u 100 knjiga. To su plodovi kapitalnog projekta što ga je 1999. godine po-krenula Matica hrvatska Sarajevo, pod glavnim uredniš-tvom književnika Mirka Marjanovića, u suizdavaštvu sa sarajevskim Hrvatskim kulturnim društvom Napredak. Riječ je o pionirskom pothvatu kojim se želi dokumenti-rano odgovoriti na jedno temeljno pitanje. Što je to zapravo hrvatska književnost BiH? Kakav je njezin jezik, koji je pisci čine, koji žanrovski obrasci, kakve poetike? Kako se razvijala i kakve je suodnose uspostavljala s kulturama i narodima s kojima je di-

jelila isti životni prostor i sudbinu, s jedne strane, i s kulturom i pripadnicima svoga naroda u Hrvatskoj, s druge strane?

OD FRANJEVACA DO ŠTIKSAKoncipirajući taj veliki izdavački projekt uredništvo se

odlučilo da obuhvati vremenski raspon od oko 650 go-dina - od sredine XIV. pa do kraja XX. stoljeća - te da u nj uvrsti 350 pisaca. Pritom su četiri sveska predviđena za kodekse, zbornike, epigrafiku, povelje, darovnice, oporuke, kronike, rodoslove, legende i životopise te za hrvatsku usmenu književnost BiH. Jasno je da se u izboru djela pojedinih pisaca moralo posegnuti za kompromi-sima, pa kad je posrijedi starija književnost, prevladava panoramski kriterij, a noviji tekstovi, kojih je kudikamo više, redovitije podliježu estetskom kriteriju. To potvrđuje i podatak da je za 179 pisaca starije i novije književnosti predviđeno tek sedam knjiga, a za 171 autora XIX. i XX. stoljeća čak 88 svezaka!

Nakon višestoljetnog književno skromnog, ali poliva-lentnog i za život i održanje katolika /Hrvata/ u BiH nezaobilaznog doprinosa franjevaca, od Matije Divko-vića do Ivana Frane Jukića i fra Grge Martića, XIX. sto-ljeće nagovještava već književnost u modernom smislu - oslobađanje literature od utilitarne funkcije, uvođe-nje dotad neprakticiranih rodova i vrsta, veću brigu za jezik i stil. Kad je Kranjčević potkraj stoljeća stigao u

Franjevci i jezikPišući o ulozi bh. franjevaca u formiranju jezika hrvatske književnosti i kulture lingvist Dalibor Brozović kaže: ”Na štokavskom i donekle južnočakavskom području glavni su nositelji procesa bili franjevci Bosne Srebrene, i to je činje-nica kojoj se važnost nikad ne može dovoljno naglasiti. Franjevci su jadranske jezične tekovine iz Dubrovnika i mletačke Dalmacije usvojili i prenijeli u Slavo-niju i u hrvatske naseobine u Ugarskoj. Bitna je činjenica da su se svi štokavski Hrvati nalazili u krugu djelovanja Bosne Srebrene, da je ona čvrsto povezivala Dalmaciju i Slavoniju i da njezin utjecaj nije prestajao nakon postupnoga otpa-danja pojedinih krajeva ispod njezine jurisdikcije.” (1972)


38|

otvorena knjiga

Bosnu i pokrenuo časo-pis ”Nadu”, postavio je kriterije (i za svoje suvre-menike i za sve one koji će se javiti poslije) tako visoko i jasno da pro-sječnost više nije mogla proći. Uostalom, zar hrvatska književnost BiH nije iz-njedrila vrhunske pje-snike kakvi su Antun Branko Šimić i Nikola Šop, prozaika Ivu An-drića, ovjenčanog No-belovom nagradom, sve do pisaca u punom naponu snage kao što su Miljenko Jergović i Josip Mlakić ili najveća nada mlade hrvatske proze Igor Štiks.

DVA ANTOLOGIJSKA IZBORAU hrvatskoj književnosti BiH - postoje već dva anto-

logijska izbora. Prvi je Veselka Koromana u časopisu ”Forum” 11-12/1990. (a onda i u knjizi 1996) objavio ”Hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine od Lovre Si-tovića do danas”, a potom je 1995. tiskao i antologiju ”Hrvatska proza Bosne i Hercegovine od Matije Divko-

vića do danas”, s tim da obje knjige sadrže bio-bibli-ografske podatke o piscima (ne samo o onima čija su djela u tim izborima objavljena nego i o neuvrštenim piscima). Koroman je svojom antologijom proze obu-hvatio propovijedi, ljetopise, zapamćenja, putopise, pripovijetke, romane i kritiku. Novija je pak jednosve-ščana antologija poezije i proze ”Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine od XV. stoljeća do danas” što ju je sastavio Miloš Okuka i objavio u časopisu ”Hrvatska misao” 25-26/2002-2003, dodavši joj podatke o au-torima i izvorima.

LeksikonPrva knjiga u sklopu edicije ”Hrvatska književnost BiH u 100 knjiga” objavljena je 2001. godine: bio je to ”Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas” autora Mirka Marjanovića. Obuhvaćen je ukupno 501 književnik - od najstarijeg Bartola Alvernskog (r. 1333) do najmlađeg Bernarda Marijanovića (r. 1972). Uvršteni su pisci čija je pripadnost hrvatskoj duhovnoj i književno-jezičnoj tradiciji BiH neupitna, a koji su rođeni u BiH, kao i oni koji su rođeni izvan nje, a živjeli su u njoj i stvarali. U Leksikonu nema književnika iz BiH i Hrvatske muslimanskog podrijetla, jer je - smatra autor - njihov opus već obrađen u Hrvatskoj, a u BiH su se društveno-političke prilike toliko promijenile da se u to nije htio upuštati.

Dosad objavljenoUz Marjanovićev Leksikon objavljene su ove knjige: Hrvat-ska usmena književnost BiH: proza, drama i mikrostrukture i Hrvatska usmena književnost BiH: lirika, epika, retorika (priredio Marko Dragić); Hrvatska književnost BiH od XIV. do sredine XVIII. stoljeća (Ivo Pranjković); Hrvatska knji-ževnost BiH u drugoj polovici XIX. i početkom XX. stoljeća (Šimun Musa); Hrvatska književnost BiH koncem XIX. i prve polovice XX. stoljeća (Miloš Okuka); tri knjige Nikole Šopa što ih je priredio Branimir Donat: Pjesme, drame; Proze; Pi-sma; Hrvatska književnost BiH u XX. stoljeću (Rajko Glibo).


|39

Hrvati su iz Bosne najprije nastupali pretežito kao na-ručitelji slikovnih uradaka, a u kasnijim razdoblji-

ma, već u 16. stoljeću, nalazimo među njima i onih koji su sami slikali gdjekad na razini koju jamči školovanje u europskim centrima, Veneciji na primjer. Bilo je kroz ta stoljeća među njima i učitelja slikarstva, sakupljača slika, ali i njihovih vrijednih tumača i promicatelja. Tekst na-zivam bilješkama jer se njime ne pretendira na to da se iscrpe i sustavno podastru sve činjenice i mogući vidovi te pojavnosti među Hrvatima iz Bosne. Nazire se tek ono što je nestalo i naznačuje ”nešto od onoga što jest” (Ž. Ivanković)

SLIKE KOJIH NEMASrednjovjekovni nadgrobni spomenici, stećci jedan

su od prvih dodira Bosne i slikarstva. Osebujan kame-ni dodir. Sačuvali su začudno elementarne slike: figure, floralnu i geometrijsku, ornamentiku, baš kao i tekstove s mjesta na kojima se dodiruje smrt, gdje nema mjesta suvišnim riječima i gdje se ne rasipa crtovljem. No stećci su bili kameni blokovi, sačuvali su nerijetko i svoje re-ljefe i kamene crteže, kamene boje, dakako. Slikovnih će se dijelova, sad raskošno obojenih, naći u Hvalovu zborniku (15. st.), u Misalu naručitelja Hrvoja Vukčića Hrvatinića iz istoga stoljeća te u heraldičkim spomenici-ma. No, otkud nam misao da su najljepše slike možda bile one kojih nema?

Krhke, lomne, prenosive i štovane, dakako, imale su svoje mjesto u crkvama i nestajale zajedno s njima. Na-stojalo se spasiti barem one čudotvorne. Gospu ram-sku odnijelo se u Sinj. Onu Olovsku također se kušalo spašavati. Gdjekad su čudotvorne slike i same ponešto poduzele, ali su najvećim dijelom one najstarije ipak nestale, pa su kasnije preslikavane na temelju tekstova što su ih ispisivali očevici. Tako je Gabrijel Jurkić 1931. naslikao Gospu Olovsku što je nestala 1703. Nekad je to spašavanje nekim čudom i uspjelo pa se najstarijom sačuvanom smatra ona u Kraljevoj Sutjesci. Oslikana na platnu s obje strane ”Isus pada pod križem i Poklonstvo kraljeva”. Bila je dijelom preklopnog gotičkog oltara iz 15. stoljeća. Ona je, kako tvrdi Marko Karamatić, sje-vernjačkoga podrijetla.

No, čini se da su one kojih nema dolazile s juga. Kao mjesto od kojega se može poći nadaje se lokalitet u Bakićima pokraj Olova. Stećci, cijeli, rekao bih ne-dirnuti, krivo naravno, jer ih se i te kako diralo, dapa-če, meli su ih vjetrovi, pomicali potresi, tonula zemlja ispod njih, pokrivala ih i čuvala za buduće naraštaje kao pouku. Ne treba dakle reći nedirnuti, već dobro očuvani kroz stoljeća. Crkva, razrušena. Ni traga od slika. Sačuvalo se nešto zidova. U kojoj li su od takvih crkva bile one slike što se opisuju u jednome od do-

BOSNA - slika što poželi biti naslikanom...... ili bilješke o slikarstvu u Hrvata iz Bosne. Tražimo li slikarstvo u stoljećima povijesti bosanskih Hrvata, naići nam je na “mje-sta” na kojima je ono tek dodirnulo zemlju Bosnu i Hrvate u njoj, ali ima razdoblja intenzivne kvantitativne zaokupljenosti i kvalitativnih iskoraka, vremena kad je slikarstvo ne samo dodirnulo, već i, može se čak reći, zagrlilo Bosnu, iako je trajno bila postrance od slikarskih središta

SLAVKO HARNI

Pročelje stećka iz Donje Zgošće, Kakanj, XIV-XV. st. Tri posljednje stvari čovjeka: smrt, sud i život vječni.

naslikana zemlja Bosna

39-45_slikrstvo i film.indd 3939-45_slikrstvo i film.indd 39 12/1/06 12:31:08 PM12/1/06 12:31:08 PM

40|

kumenata dubrovačkoga arhi-va što ga je 1918. objavio fra Julijan Jelenić?

DUBROVAČKI ULTRAMARIN ŠUME BOSANSKE

Riječ je o ugovoru prokuratora bosanskih franjevaca u Dubrov-niku Marina Restija sa slikarom što ga se u tekstu pisanome latinski zove Laurentius Marini de Cataro, a radi se u stvari o slikaru imenom Lovro Marinov Dobrićević. Ugovor je načinjen 14. travnja 1459. pa je teško znati je li potpisan u Kotoru ili u Dubrovniku jer je upravo te godine Dobrićević prešao iz Ko-tora u Dubrovnik te ondje otvo-rio slikarsku radionicu i primao brojne narudžbe među ostalima iz Bosne.

Prema tome ugovoru Dobri-ćević ima naslikati od svoga materijala dvije slike s lije-po izrezbarenom opremom od dobroga drveta, s unutra dobro naslikanim i dobro obojenim figurama, dobrim bojama, a najviše plavim ultramarinom. Navodi se i po-zlata i dimenzije: visina šest i pol dubrovačkih lakata, a širina dva i pol. Kao predujam slikar je dobio trideset, a konačno, očito nakon što je posao bio dovršen 22. veljače 1560, još deset zlatnih dukata. Ne znamo gdje su te slike bile, jer u tekstu se navodi da autor preuzima obvezu slike poslati u Bosnu u mjesto (mittere in Bosniam ad locum) čije je ime izostavljeno. Tako te slike spadaju u one kojih nema. Teško bi ih bilo ponovno naslikati ponajprije zbog toga što se ne govori koje bi figure one sadržavale ili Jelenić nije objavio cjelovit ugovor.

A tko je bio slikar Laurentius de Cataro? Rodio se u Kotoru nepoznate godine, a umro u Dubrovniku 1478. Imao je radionicu najprije u Kotoru, a od 1459. u Du-brovniku. Znade se za dosta brojna njegova nesačuvana djela, a sačuvana su četiri: poliptih u sakristiji dominikan-ske crkve u Dubrovniku (1448), lik sv. Vlaha s poliptiha učinjenoga za dubrovačke franjevce (1465-66), poliptih u crkvi Gospe na Dančama (Dubrovnik 1465-66), slika u crkvi Gospe od Škrpjela pokraj Perasta. Slikar je naj-značajniji umjetnik u Dubrovniku u petnaestom stoljeću, venecijanski student i začetnik predrenesanse u Dubrov-niku. Njegovi radovi danas spadaju u znamenitosti po kojima je Dubrovnik Dubrovnikom.

Bosanski franjevci (Hrvati) su dakle sredinom petna-estoga stoljeća naručivali slike od najboljih hrvatskih slikara i bili upućeni, kao što će se pokazati i kasnije, pretežito na venecijansku školu.

NEŠTO OD ONOGA ŠTO JESTUskoro, međutim, koncem šesnaestoga stoljeća nala-

zimo u Veneciji slikara fra Stjepana Dragojlovića rodom iz okolice Kraljeve Sutjeske, pa se njegove slike i nalaze u Kraljevoj Sutjesci. Raspeće, 1597. nešto je, kako se izražava fra Ignacije Gavran, ”sputanije i crtežom i bo-jom” u usporedbi ”Bezgrešnim začećem” iz 1626. No radi se u oba slučaja o vrsnim djelima.

Osim trajno zastupljenih nepoznatih venecijanskih majstora iz 16, 17. i 18. stoljeća, na Plehanu, u Kre-ševu, Fojnici, Gučoj Gori i drugdje, nailazit ćemo i na domaće slikare, barem u svakome stoljeću po jednoga. Tako susrećemo fra Marka Skorojevića u 17. stoljeću, fra Mihu Čuića u 18. Devetnaesto je stoljeće razdoblje zastoja u crkvenome slikarstvu na europskoj razini pa se to dakako registrira i u Bosni. Kao posljedicu takvoga stanja stvari zapažamo, početkom 20. stoljeća, Marka Antoninija s mahom osrednjim dosezima u zidnome slikarstvu u bosanskim crkvama. No, prepoznaje se da su franjevački samostani već na određen način zbirke umjetnina ili bolje reći ostaci višestoljetnih nastojanja u tome smislu. Kolekcionarstvo, dakle. Oni koji su dolazili u Bosnu odnosili su se prema toj či-njenici dvojako. Bilo je kolekcionara koji su, iako nisu franjevci, kao što se dogodilo hrvatskome polihistoru Ivanu Kukuljeviću, poklanjali slike u Bosni. Drugi su, kao što je biskup Strossmayer, upirali snage da dođu do onoga što je najvrjednije od slika u Bosni kako bi povećali svoju zbirku.

NENADMAŠNA ODANOST BOSNI Na škole se išlo u svijet. Među one koji su radi ško-

lovanja izbivali spada i Gabrijel Jurkić, slikar nenad-mašene odanosti Bosni. Hrvatima izBo-sne, pa i kad su slikari, događa se da napuste Bosnu. Duhovita jezič-no stilska igra K. Pranjića (izBo-sne) kojoj asocijativni sklop nosi i ideju o bosanskim Hrvatima kao onima ko-jima je netko, a gdjekad i oni sami ”izbo sne”, izranio ih dakle. Odu iz zavičaja, možda izranjenih snova. U sretnim slučajevima snovi se zaliječe, oporave, zabora-ve svoje rane, osim jedne: počnu sanjati Bosnu. Bosna se pretvori u sliku. Slika što poželi biti naslikanom. To se zasigurno dogodilo slikaru Gabrijelu Jurkiću (Livno,

naslikana zemlja Bosna

Poklon kraljeva, nepoznati autor sjevernjačkog podrijetla, 15. st, samostan Kraljeva Sutjeska

Karlo Mijić, Planinski pejzaž, 1923., Umjetnička galerija BiH, Sarajevo


|41

1886-1974). Jurkić je i u odlasku i u povratku iz Beča, gdje je diplomirao slikarstvo ”navratio” u Zagreb, gdje je 1911, 1913. i 1914. priredio vrlo zapažene izložbe. Naslikao je 1913. Jajce za čitaonice secesijske ljepo-tice, stare zgrade Sveučilišne knjižnice u Zagrebu, ali se vratio u Bosnu. Tome imamo zahvaliti njegovu Vi-soravan u cvatu, njegove opore, a prelijepe u svojoj bjelini, bosanske zime, ali i Vilu naroda moga. Pokoji secesijski prizvuk, pokoji seghantijevski krajolik dakle i mnogo osobnoga rukopisa i doživljaja ljepote bosan-ske zemlje. Ljepota Bosne usrećivala ga, po njegovu svjedočenju, i onda kad više nije mogao vidjeti.

Događalo se dakle da su Hrvati naručivali slike za svoje crkve i sami slikali, pisali o slikarstvu, svjedo-čili o njemu u svijetu i vraćali se natrag u Bosnu, a gdjekad su se vratila tek njihova djela kao u slučaju Kristijana Krekovića (Koprivna kod Tuzle 1901. - Pal-ma de Maloorca 1985.) iz Tuzle. Neki su se rodili drugdje, a djelovali barem jedno vrijeme u Bosni i slikali njezine krajolike kao što je Vladimir Becić. Ima dakako i onih koji su se rodili u Bosni i nisu se u nju nikada vratili kao što je Slavko Marić (Derventa 1921-Zagreb 1995.). A ima i onih kojima je (Ge-can i Uzelac koji su zajedno pohađali gimnaziju u Banjaluci) boravak u Bosni bio mladenačka životna epizoda. Nema slikara koji su se rodili u Bosni, on-dje dosegli akademsku razinu i završili svoj slikarski vijek. Moralo se u svijet barem radi školovanja, jer

se likovna akademija u Bosni mogla upisati tek od 1972. godine.

OVDAŠNJOST I SADAŠNJOST Bez premca je ono što se dogodilo od početka šezde-

setih pa do početka zadnjega rata. Na poticaj nekih bo-sanskih franjevaca u Bosnu su, grubo ali istinito rečeno, upravo nagrnuli znameniti hrvatski slikari, u značajnom broju profesori na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjet-nosti, ali dakako i drugi i iz drugih krajeva, i stali oslikavati franjevačke crkve u Bosni. Poklanjali svojim prijateljima franjevcima svoja djela, a neka naravno i prodavali pa su nastale vrijedne osobne kolekcije, koje su vlasnici (Vjeko Božo Jarak, Fra Anto Jurić, fra Stjepan Pavić, fra Franjo Majdandžić) i drugi poklanjali ustanovama, većinom svo-jim matičnim samostanima. Lijepa zemlja Bosna bijaše se upravo zaslikala, zaigrala u svojoj ljubavi prema slikarstvu i bila ponosna, nego što. Takav jedan ponos posvjedočili su brojni, a rekao bih osobito veliki hrvatski književnik iz Bosne Vitomir Lukić promovirajući taj rad u javnosti.

A onda nam je ostao samo ponos, jer slike su u rat-nom vihoru završile u raznim nigdinama. Neke su vla-snici sklonili, a neke su ”milovane” pijanim pogledima i raznošene nasilničkim rukama, gdjekad i s trgovačkim namislima osvajača. Sad se neke od njih vraćaju kući. Mnoge međutim - kao što su one iz raskošne plehanske zbirke - nemaju više svoje kuće. Valja im je tek ponovno sagraditi.

Gabrijel Jurkić: Vila naroda moga, 1911.


”Nitko ne bira zemlju u kojoj će se roditi. Niti narod kojemu pripadamo nismo mogli izabrati. Naš je izbor kako ćemo se odnositi prema blagu zemlje u kojoj smo rođeni i bogatstvu svoga naroda. Bogato kulturno i mate-rijalno naslijeđe Hrvata u Bosni i Her-

cegovini možda se najviše vidi u tradicijskom odijevanju i ukrašavanju nakitom. Ako tuga i

bol pjevaju ljepše pjesme o ljubavi, onda se u neimaštini i nedaćama tka raskošnije ruho od bogate svile jer su u dugim zimskim no-ćima naše majke tkale s tugom, čeznući za slobodom, u boli zbog siromaštva i u ljubavi za svoje najmilij”, ustvrdit će ovo opat Zvonko Marić autor prošlogodiš-nje zagrebačke izložbe ”Vezak vezla, niz Bosnu gledala”.

Tako i saznajemo da se prvi spomen o načinu odijevanja u Bosni, nalazi u putopisu Benedikta Kuripešića koji je 1530. pohodio Srednju Bosnu, te konstatira šturo kako se ovdje katolici, muslimani i pravoslavci - oblače isto.

No kad su bosanske regije u pita-nju - raznolikosti i maštovitosti nema kraja.

O toj povijesnoj priči ćemo dru-gom zgodom, a u našem prvom broju želimo vam s nekoliko mo-dela Gordane Zucić (modni atelje u Čapljini), pokazati neprolaznu ljepotu koju su stvarale generaci-je naših prabaka.

Nije to samo priča o ljepoti uresa, veza, boja, već o pošto-vanju prema ženi, svojevrsnoj

”modnoj humanosti i etici” u ko-joj odjeća, ma kako lijepa i eksklu-

zivna bila, služi osobi koja ju nosi, a ne obrnuto.U izradi ovih unikatnih modela pomo-

gle su vješte ruke i stoljećima skupljano iskustvo i umijeće žena iz Bosanske Posavine i Srednje

Bosne.

sačuvana ljepota

KAD JE HERCEGOVKA INSPIRIRANA BOSNOMPrije dvije godine, na izboru top modela svijeta, održanom u Kini, za najljepši nacionalni kostim, među 60 iz cijelog svijeta, izabran je onaj koji su nekada nosile Hrvatice iz Ivanjske kod Banjaluke, a pokazala ga je ljepotica iz Bosne i Hercegovine. Maštovito koristeći ponajviše upravo motive bosanskih Hrvata, poglavito onih iz Bosanske Posavine, umjetnica Gordana Zucić kreira modele poznatije u bijelom svijetu nego u našoj, nerijetko dekadentnim Zapadom ”infi-ciranoj” modnoj sceni. U listopadu je održala autorsku modnu reviju u sjedištu UNESCO-a u Parizu.

D. MARTINOVIĆ IVUREK

42|

Hrvatska djevojka iz Sarajevskog polja. Na glavi šal svilenjak, košulja od domaćeg platna tzv. uzvod, jelek, ječerma, na rukama belen-zuci, na grudima filigranski križ - slika s kraja 19. st. Špire Bocarića, iz monografije ”Pozdrav iz Sarajeva” (gore)

Nošnja iz Ivanjske kod Banjaluke - na izboru za top model svijeta 2004. u Kini, u konkurenciji nošnji iz 60 zemalja, osvojila prvu nagradu i proglašena najljepšom nošnjom (desno)


|43


sačuvana ljepota

44|


|45


46|

IVANA KOLOVRAT

Danas zagrebački umirovljenik, djed, učitelj i instruktor, ponekad

glumac, ali prije svega - maestro na šargiji - Anto Galić samozatajni, tihi, skromni, ali svim bosanskim Hrvatima i njihovim prijateljima znani Gale - prve je korake napravio u Foči kod Doboja, ne baš tako daleke 1953. godine. Kruh je zarađivao u zeničkoj Željezari, u služ-bi koja se, kaže, najviše brine o ljudi-ma, njihovim potrebama, interesima, problemima. Potjeran ratnom nevoljom sa suprugom i sinom, danas zaposle-nim na željeznici, skrasio se u Zagrebu

u kojemu je nekada davno skupio i ne-što radnog staža.

- Pamtim da sam imao oko pet godina kad mi je otac, a kome je opet njegov otac, prvi put pokazao kako se drži šar-gija i iz nje prizivaju najljepši zvuci koje sam ikada čuo. Tad još nisam ni slutio da će šargija postati moj život, a njeni zvuci - najljepše sjećanje na moj zavičaj.

Gale potječe iz velike obitelji s dvanae-stero djece od kojih gotovo svi već tridese-tak godina žive u Hrvatskoj. Svikao je živjeti i sa svojima i s drukčijima; život ga je nau-čio živjeti s malo, a stvarati blago iz onog što nosi u srcu, glavi i rukama. Ne bavi se, kaže politikom, ali je uvijek uz svoj narod.

ŠARGIJA za dva maestra i cijelu BosnuNema te nevolje, muke ili neimaštine koju plemenit i strpljiv čovjek neće svla-dati, niti ima škole koja će nadmašiti želju da se nauči ono što se voli. Upravo za te tvrdnje najbolji su dokaz majstori od pjesme i glazbala koje, zvonkije od svega, priča stoljetnu priču o ljubavi prema zavičaju. Anto Galić Gale i Marko Ćosić znaju baš sve o šargiji, a šargija još i više o njima samima

naša priča

46-47_sargije.indd 4646-47_sargije.indd 46 11/29/06 2:02:40 PM11/29/06 2:02:40 PM

|47

Iako je po dolasku u Zagreb njemu i te kako trebala pomoć, javio se u Karitas i tamo drago-voljno pomagao onima kojima je potrebno još više. Vrlo brzo je počeo djecu svojih zemljaka i njih same podučavati svirci na šargiji.

- Ja vam poduča-vam ”djecu” od tri do pedeset godina, a u prosjeku, da bi svla-dali osnovnu tehniku treba im, koliko treba da odraste tele, oko šest tjedana. Ali moji učenici nisu samo Bo-sanci; nađe se tu i pokoji Zagorac i Prigorac.

Novinaru nije nimalo lako iz Gale izvući priču o njegovu životu iako mu je svaka rečenica pitka i zvonka, baš kao zvuk šargije pod njegovim prstima. Skromnost ga priječi, pa treba zaobilaznim putem i s mnogo potpitanja ”nadmu-driti” maestra Galu da doznamo kako godinama piše knji-gu o šargiji, da radi početnicu za njene učenike u kojoj će prvi put u povijesti šargija ”staviti note i glazbene mjere”.

Podsjeća nas da ovo autohtono bosansko glazbalo vuče davne i daleke korijene s gornjeg toka Nila, te da su ga putovi Gospodnji vodili preko Španjolske u Euro-pu gdje su se kasnije od iste ”pramajke” razvile gitara, mandolina, tamburica, sâz...

Napominje da nikako ne zaboravimo spomenuti ime-na Ilije i Marka Begića, vodećih šargijaša, ali ni ”Ba-šćovane”, ”Veseljake”, ”Jelaviće”, ”Tajne uspomene”, ”Bisere”, ”Odjeke plehanske”...

Onako usput, kad su blok, olovka i magnetofon već bili pospremljeni, ”okuražio” se, spomenuti svoju glazbenu i glumačku ulogu u sjajnom filmu Branka Ivande ”Konja-nik”, u kojemu se pojavljuje sa svojim učenicima. Čak i Vilija Matulu uspješno podučava svirci na šargiji...

Svako malo ga ”podbode” i nuka da priča o sebi pri-jatelj i kolega Marko Ćosić, rekli bismo ”brat po šargiji”, da podsjeti da je bio i predsjednik Muzičke omladine BiH, ali i da je lani u istarskom Grožnjanu prenosio svoja znanja o ovom autentičnom bosanskom glazbalu.

MARKOVA PUTOVANJARođen u selu Gradina, pokraj Dervente, ovaj nadaleko

čuveni graditelj šargija, svojih je ruku djela posijao po ci-jelom svijetu i sada se zvuci Bosne i Posavine čuju na svim kontinentima. Sa samo dvadeset godina snimio je svoju prvu ploču u zagrebačkom Jugotonu 1976. godine.

I njegova ljubav i znanje o ovom glazbalu rođeni su u obiteljskom domu. Obrada drveta porodična je tradicija koju je svaki naraštaj usavršavao, a Marko doveo do sa-vršenstva, učinivši da javor, divlja kruška, trešnja ili crvena vrba, zahvalni za njegov trud i pažnju, na koncu propje-vaju umilnim zvucima rodne Bosne.

Ratni vihor odvodi ga u München i ne gubeći vrijeme, Marko počinje sâzove preoblikovati u šargije. Već je deset

godina stanovnik Za-greba, istina prepo-lovljene obitelji jer su se sinovi u Njemač-koj poženili i ostali.

- Dolaskom u Hrvat-sku u Zagreb, shvatio sam da imam i šansu, ali i mogućnost da još podignem kvali-tetu gradnje šargije. Novi život, nova kva-liteta i donekle novo glazbalo.

Tako se bosanska pretvara u hrvatsku šargiju. Ovo savrše-

nije glazbalo radi se u posebnom postupku

pripreme drva koje se tada suši čak četiri godine.Tek onda slijedi oko tri mjeseca minucioznog, tihog rada

u koji su se slile godine iskustva, desetljeća tradicije i bo-gomdani dar i vještina da se iz drveta izvuče zvuk koji će zvuk Bosne pronositi diljem svijeta, zapravo gdje god je koji

Posavac nogom stupio dozivajući srce koje je ostalo tamo negdje u starom kraju. Cijela Europa, Australija, Sjedinjene Države slušaju zvuke Markovih šargija; jedne su i u zagre-bačkom HNK. Ipak majstoru Marku Ćosiću je najneobični-je što danas Tuzlaci dolaze u Zagreb da bi kupili vrhunsku šargiju; nešto slično kao kad biste išli u Stockholm po pravi šestinski kišobran. Ali su takvi čudni putovi Gospodnji.

- U desetak godina napravio sam oko 120 novih šargi-ja, a u isto toliko starih vratio sam život i izvorni zvuk. Iz Bosne ih najviše kupuju Žepčaci, a njene zvuke Europom pronose i ”Derventski biseri”.

Osim zlatnih ruku, Marko ima i zlatno grlo, a u isto vri-jeme i komponira za ovo glazbalo. Dosad 146 pjesama, snimljenih na 17 albuma koji su na tržištu.

Zato nije ni čudo da je upravo Markova šargija bila dar na primanju predstavnika Udruge bosanskih Hrvata Prsten kod predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića.

Anto Galić Gale

Možda i predsjednik RH Stjepan Mesić poželi okušati svoje glazbene sposobnosti na šargiji koju je posebno za njega izradio Marko Ćosić

Marko Ćosić

46-47_sargije.indd 4746-47_sargije.indd 47 11/29/06 2:02:49 PM11/29/06 2:02:49 PM

48|

Za dan-dva kolegica, koja bi s obzirom na svoje go-dine mogla u najboljem slučaju baciti oko na no-

gometaše na zalazu karijere, priznaje: ”Zgodan je onaj Ćorluka, samo je mlad.” Tada sam definitivno shvatio da je Vedran Ćorluka hrvatska zvijezda i to ne samo no-gometna. Zato ovaj razgovor za prvi broj Prstena zapo-činjem upravo takvim pitanjem.

Kako ostati hladne glave, nakon gotovo mete-orskog uspona, kako ostati na zemlji u danima kad te opsjedaju obožavatelji i obožavateljice, kada u zagre-bačku zoru sviću grafiti s tvojim imenom, kad sijevaju milijunske ponude bogatih klubova?

”Sigurno da je teško, svjestan sam toga, ali ja sam okružen ljudima koje cijenim i s kojima mogu razgova-rati o svemu. Znam i da se nakon jedne ili dvije loše uta-kmice sve može okrenuti. Čvrsto stojim na zemlji, znam

da trebam raditi kao dosad. Teško je ostati ”normalan”; kad se spominju ponude renomiranih klubova, ali zato je tu obitelji, zato su tu prijatelji. Oni su mi velika podrš-ka u svemu, pa i u tome da ostanem čvrsto na zemlji.

Postoje trenuci kad ljudi shvate da su postigli ili da će postići u životu ono o čemu su maštali. Kad si ti shvatio da si uspio?

”Nisam znao da ću uspjeti, no nadao sam se, vjerovao, a da će mi karijera ići uzlaznom putanjom shvatio sam nakon što sam odigrao dobru sezonu za zaprešićki Inter. Tamo sam pokazao da se mogu nositi s najboljim igrači-ma u hrvatskoj ligi i vjerovao sam da mogu još bolje.”

Još si mlad, no koju utakmicu gledaš kao krunu svoje dosadašnje karijere?

”Sigurno je to utakmica s Engleskom.”

Kakav je uopće osjećaj istrčati u dresu Dinama i Hrvatske? Tisuće, milijuni ljudi dali bi sve samo za taj osjećaj.

”Od malena sam navijao za Dinamo, bio sam veliki Dinamovac, tata me vodio na utakmice. Kad sam prvi put istrčao za Dinamo bio sam ponosan jer mnogo ljudi i dje-ce ima veliku želju zaigrati za Dinamo, a ja sam dobio tu šansu i čast da istrčim na Maksimir. Od prvog dana znam koliko ljudima znači Dinamo, u cijeloj Hrvatskoj, i mogu reći da mi je iznimna čast što sam igrač Dinama.

Što se tiče reprezentacije, to je ipak nešto najveće. Znam koliko naši ljude prate reprezentaciju, koliko je vole i kako dišu za nju. Igrati za reprezentaciju je nešto prekrasno, pogotovo u Maksimiru. Zato sam ponosan što mogu nositi dres Hrvatske i zahvalan sam gospo-dinu Slavenu Biliću što mi je dao priliku da zaigram za Hrvatsku.

Neki uobičajeni put najboljih hrvatskih nogo-metaša je inozemstvo. Gdje sebe vidiš za nekoliko go-dina, vjerojatno u nekom renomiranom klubu izvan Hrvatske?”Teško je tako daleko razmišljati. Volio bih se okušati u inozemstvu, no svjestan sam da nikad neću otići vani ako se budem zadovoljio ovime što sam dosad napravio, ne

RAD će mi se zasigurno vratitiNakon pobjede Hrvatske nad Engleskom shvatio sam da je Vedran Ćorluka već sada veliki nogometaš, no još nisam bio svjestan da je rođena nova zvijezda na hrvatskom nogometnom nebu. Ali, shvatio sam to nakon nekoliko dana. Naj-prije mi je sin koji je tek krenuo u školu rekao: ”Tata, Ćorluka ima dobru frizu-ru, i ja bih imao takvu”

ANTO RAVLIĆ

vješto, brzo, mudro

VEDRAN ĆORLUKA, HRVATSKI NOGOMETNI REPREZENTATIVAC

48-52_sport.indd 4848-52_sport.indd 48 11/29/06 2:03:46 PM11/29/06 2:03:46 PM

|49

smije se živjeti na staroj slavi. Sigu-ran sam da će mi se rad vratiti, a sve ostalo će doći kad bude trebalo.

Često si spominjao veliku ulogu obitelji u tvojoj karijeri, po-sebno oca.

”I uvijek ću spominjati. Tata mi je mnogo pomagao, od prvih dana. Vozio me na treninge, kupovao ko-pačke, davao podršku, rekao bi mi kad bih odigrao dobro, ali i kad bih odigrao loše ne bi se sustezao da mi kaže da je bilo loše. Tata zaista ima pravu mjeru, nikad me nije dizao, nikad spuštao, znao se postavi-ti prema meni. Isto tako i mama i brat. Nisu mi dozvoljavali da zapo-stavim školu. Mojoj obitelj pripada-ju velike zasluge u ovome što sam dosad postigao.

Tvoja obitelj je iz Modrana, nadomak Dervente. Rat je usmjerio tebe i tvoju obitelj prema Zagrebu. Koliko se sjećaš ranog djetinjstva, je li ti kao šestogodišnjaku bilo jasno zašto ste morali otići sa svoje grude?

”Ostale su mi lijepe uspomene, sigurno da je bilo lijepo, sjećam se naših odlazaka u crkvu na Plehanu. Nisam baš shvaćao zašto smo morali otići, znao sam da je bio rat, ali mi je sve to što se događalo bilo teško shvatljivo kao djetetu.

Odeš li u Modran i Derventu?”Bio sam prije nekoliko mjeseci, imam mnogo obveza

i malo slobodnog vremena, no drago mi je otići.

Danas si idol mnogima, posebno najmlađima. Razmišljaš li uopće o tome, ipak je to neka vrsta odgo-vornosti za mladog čovjeka?

”Lijepo je kad si nekome idol, da te djeca i ljudi cije-ne, ali znam da je to istovremeno i velika obveza. Treba djeci biti primjer i ponašati se u skladu s njihovim očeki-vanjima. Ja sam siguran da ću dati sve od sebe da im i dalje budem uzor.”

Bez obzira na sve što si po-stigao u posljednjih godinu-dvije, oni koji te poznaju reći će da si ostao isti. S kim se družiš u slobod-no vrijeme?

”Imam stare prijatelje, posebno su mi draga dvojica prijatelja iz osnovne škole u Sloboštini, Andrej i Josip. Dugo se znamo, uvijek su mi davali podršku i drago mi je da se u našem odnosu ništa nije promije-nilo. U Dinamu se najviše družim s Modrićem i Čalom.”

Tko su protivnici koji su ostavili na tebe najbolji dojam, u Hrvatskoj i inozemstvu. Koga je bilo najteže čuvati?”Najteže je bilo čuvati Van Per-sia, jako dobar igrač. Igrao sam protiv Engleza, no nitko od njih nije ostavio neki dojam na mene jer smo mi igrali dobro. U Hrvat-skoj najviše cijenim Kalinića koji je sada u Puli, bit će jako dobar igrač, ima sve predispozicije i si-gurno je da se radi o igraču koji je budućnost hrvatskog nogometa.

Još je jedan igrač koji je izuzetno neugodan, kojeg jako cijenim, a o njemu se puno manje piše nego o nekim drugim igračima. Ahmad Sharbini. Ne znam zašto nije standardan.”

Postoji li osim Dinama još neki u klub u Hrvat-skoj prema kojem gajiš simpatije?

”Osim Dinama drag mi je Inter. To je klub koji mi je mnogo dao, omogućio mi da se razvijem.”

A vani?”Najdraži mi je Manchester United.”

Znači li to da bi sutra najradije igrao u Engle-skoj?

”Teško je sad razmišljati o tome. Najljepše se igra u Španjolskoj, no ja bih volio igrati negdje bliže kući. Mož-da u Italiji.”

Dobro uštimani glasovi legende Ilije Begića i one koja to tek postaje - Vedrana Ćorluke

Dok Vedran velike zasluge u razvoju karijere pripisuje ocu, otac Josip skromno će reći da 95 posto zasluga pripada Vedranu, da ne treba po-tencirati njegovu ulogu. No, svatko tko se susreo s Hrvatima Bosanske Posavine zna da se u ovim vremenima, kada se vrijednosti stvarane stolje-ćima preko noći ruše, obitelj štuje kao jedna od najvećih vrijednosti i da je obitelj najveća potpo-ra. Ćorluke nisu iznimka.

”Obitelj je vjerovala u Vedrana. Znamo da je nogomet mukotrpan posao, da igrači moraju imati veliku pomoć u obitelji, da obitelj mora biti logistika. U nogometu sam od malih nogu, počeo sam u Mladosti iz Modrana, pa u Tekstil-

cu iz Dervente, da bih završio u dobojskoj Slogi gdje sam zbog ozljede morao ostaviti nogomet u 23. godini. Prepoznao sam Vedranov talent. Vidio sam da ima afiniteta, pa sam ga odveo u Dinamo. Ustrajali smo, nismo željeli da se dijete veže uz menadžera, znao sam da je to prodaja djeteta, a dijete nisam želio prodavati. Riskirao sam, razgovarao s Vedranom, rekli smo: Idemo do kraja sami, pa što napravili.

Imam ja oko za prepoznati talent, ali sam to više sa strane promatrao, nisam se želio petljati kao neki roditelji. Jako sam kritičan, i dan-danas. Bez obzira što mnogi hvale Ve-drana, mislim da još nije odigrao velike uta-

kmice. Znao sam da bi moglo biti nešto ako prođe moje kriterije, a ja sam postavio kriteri-je jako visoko, teško me impresionirati. Uvijek kažem da uz kvalitetu treba imati i glavu.

Mnogi se čude kako sam objektivan, ali znam kad je odigrao dobro, a kad nije. Kada hvale Vedrana, a ja znam da nije odigrao dobro, kažem im: ”Vi kažete da je dobro jer sam njegov tata i jer sjedim s vama”. Neki dan me zove Vedran nakon utakmice i pita: ”Što ti misliš?” Pitam ja njega: ”A što ti mi-sliš?” ”Pa, loše.” A ja mu kažem: ”Slažem se.” Mnogi roditelji su subjektivni, a to nije dobro!


Udruga bosanskih Hrvata “PRSTEN” Pristupnica (za pravne osobe)

Upoznat sam sa Statutom i ciljevima Udruge te želim postati njenim članom.

Naziv pravne osobe: __________________________________ Djelatnost: _______________________________________

Adresa:

Ulica i kućni broj: ___________________________________ Pošt. broj i Mjesto: __________________________________

Država: ___________________________________________

Matični broj: _________________________________________ Žiro račun: ________________________________________

Broj telefona: ________________________________________ Broj faksa: ________________________________________

E-mail adresa: ________________________________________ Internet stranice – http:

Odgovorna osoba / Zastupnik:

Ime i prezime: ______________________________________ Datum rođenja: ____________________________________

Mjesto rođenja: ____________________________________ Općina rođenja: ____________________________________

Država rođenja: ____________________________________ Zvanje: ___________________________________________

Mjesto: ______________________________________________ Datum: ___________________________________________

Pečat: _______________________________________________ Potpis: ___________________________________________

Udruga bosanskih Hrvata “PRSTEN”Pristupnica (za fi zičke osobe)

Upoznat sam sa Statutom i ciljevima Udruge te želim postati njenim članom.

Ime i prezime: ________________________________________ JMBG (neobvezno): _________________________________

Datum rođenja: ______________________________________ Mjesto rođenja: ___________________________________

Općina rođenja: ______________________________________ Država rođenja: ___________________________________

Zvanje: ______________________________________________ Naziv poslodavca: _________________________________

Adresa boravka:

Ulica i kućni broj: ___________________________________ Poštanski broj: _____________________________________

Mjesto: ___________________________________________ Država: ___________________________________________

Broj fi ksnog telefona: _________________________________ Broj mobilnog telefona: ____________________________

Broj faksa: ___________________________________________ E-mail adresa: _____________________________________

Internet stranice – http: _______________________________ Mjesto: ___________________________________________

Datum: ______________________________________________ Potpis: ___________________________________________

Pristupnicu molimo pošaljite

Poštom na adresu: TAMIN-NET, Maksimirska 103, 10000 ZAGREB ili

Faksom na broj: ++ 385 1 2316434 ili

E-mailom na adresu: [email protected]

Za informacije u svezi pristupnice molimo zovite telefonom:

Vladimir Ravlić, ++385 1 2316434, ++385 98 354211

Udruga Bosanskih Hrvata “PRSTEN”,

Marina Držića 6/III ZAGREB

Pristupnicu molimo pošaljite

Poštom na adresu: TAMIN-NET, Maksimirska 103, 10000 ZAGREB ili

Faksom na broj: ++ 385 1 2316434 ili

E-mailom na adresu: [email protected]

Za informacije u svezi pristupnice molimo zovite telefonom:

Vladimir Ravlić, ++385 1 2316434, ++385 98 354211

Udruga Bosanskih Hrvata “PRSTEN”

Marina Držića 6/III ZAGREB

&

50|


prsten br. 1

Documents