prozori i energetska ucinkovitost

PROZORI Energetska učinkovitost

mr.sc. Zoran Veršić, dipl.ing.arh.Sveučilište u Zagrebu -

Arhitektonski fakultet

Zagreb, 23. 04. 2009.

Potrošnja energije u zemaljama EU

41%

31%

28%

stambeni i tercijarni sektor industrija transport

Energetska učinkovitost u zgradarstvu

Energetska potrošnja u zgradama zemalja

EU

52%

9%5%

14%

4%

16%

zagrijavanje prostora priprema tople vode kuhanje rasvjeta hlađenje uredska oprema

57%25%

7%

11%

grijanje prostora priprema tople vode kuhanje električni uređaji

javni sektor

stambeni sektor

Gubitak energije kroz zidove u 2001.(The critical importance of building insulation for the environment, www.eurima.org)

-

postoje veliki potencijali uštede toplinske energije povećanjem toplinske zaštite novih i postojećih zgrada

-

20% emisija CO2

u 1990. iz stambenog i tercijarnog sektora (podaci EK )

Debljine toplinske izolacije

Zakonodavne mjere u EU....

.... na području koje uključuje uštedu energije u zgradama i zaštitu okoliša u Europi doneseno je niz Direktiva

od kojih se ističu:

89/106/EEC od 21.12.1988. - o usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima

93/76/EEC od 13.09.1993.-

o ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije

2002/91/EC od 16.12.2002. -

o energetskim svojstvima zgrada (EPBD)

Pasivna kuća-

standard za sve nove zgrade poslije 2011. (odluka EC 31.1.2008.) ????

Direktiva o građevnim proizvodima 89/106/EEC propisuje da građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na

način da, u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihova korištenja bude jednaka propisanoj razini ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti.

Direktiva 89/106/EEC od 21.12.1988.

Polazišta i ciljevi:

-

želja da se poduzmu akcije usmjerene postizanju stabilizacije emisija CO2

u 2000. godini prema vrijednostima iz 1990.;

- očuvanje kvalitete okoliša, te racionalne uporabe prirodnih izvora;

-

osiguranje transparentnosti na tržištu nekretnina i poticanje investiranja u uštedu energije kroz pružanje objektivnih informacija o energetskim svojstvima zgrade (uvođenje energetske certifikacija zgrada);

-

ušteda energije u stambenom sektoru potaknuti će se obračunom stvarne potrošnje energije za grijanje, klimatizaciju, i toplu vodu.

SAVE Direktiva 93/76/EEC od 13.09.1993.

U članku 1. određuje se cilj

ograničenje emisija CO2

povećanjem energetske učinkovitosti.

Cilj se postiže implementacijom programa:

-

donošenje zakona i propisa;- provođenjem ekonomskih ili administrativnih instrumenata;-

informiranje, edukacija, dobrovoljni ugovori.

SAVE Direktiva 93/76/EEC od 13.09.1993.

Implementacija programa treba obuhvatiti:

- uvođenje energetske certifikacije zgrada;- plaćanje računa za grijanje, klimatizaciju i toplu vodu prema stvarnoj potrošnji,- uvođenje treće strane financiranja u investiranje energetske učinkovitosti kod javnog sektora;-

poboljšanje toplinske zaštite novih zgrada;

- provođenje redovitih kontrole kotlova;- provođenje energetske procjene kod velikih energetskih potrošača.

SAVE Direktiva pokazala je značajne koristi

-

Potreba za komplementarnim pravnim instrumentom radi definiranja konkretnih akcija s ciljem postizanja većih ušteda i smanjenja razlika između rezultata koje zemlje postižu na ovom području doprinijela je donošenju nove Direktive

-

Cilj donošenja nove Direktive: poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada, smanjenje energetskih potreba

Direktiva 2002/91/EC od 16.12.2002.

Razlozi:

-

ključni izvori energije (nafta, kruta goriva) su i glavni izvori emisija CO2 ;

-

poštivanje Kyoto protokola (obveze -

smanjiti emisije stakleničkih plinova za 8% do 2010.) -

zgradarstvo i industrija 20% ukupnih emisija;

-

potreba osiguranja sigurnosti opskrbe energijomstambeni i tercijarni sektor troše oko 40% ukupne energetske potrošnje s tendencijom povećanja potrošnje i emisije CO2 ;

-

zgradarstvo je značajno za dugoročnu potrošnju energije.

Direktiva 2002/91/EC od 16.12.2002.

-

zastarjelost postojećih propisa

- obveza usklađivanja tehničkog zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU -

donošenje propisa uvršteno je u Nacionalni program

Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj Uniji za 2005. godinu (NPPU)

- međunarodne obveze iz područja zaštite okoliša -

Kyoto protokol obvezuje RH na smanjenje emisije stakleničkih plinova za 5% u razdoblju 2008.-2012. u odnosu na izabranu referentnu 1990.* godinu.

* teško ostvariv cilj (mala emisija CO2

bila je uzrokovana velikim udjelom hidroenergije i plina u proizvodnji električne energije, velikog uvoza električne energije i male industrijske potrošnje)

Implementacija

Direktive o energetskim svojstvima zgrada, 2002/91/EC (EPBD)

u hrvatsko zakonodavstvo

Toplinska zaštita -

kratki pregled u RH

1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada

-

prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaska topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu;

1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada

-

donosi nove više zahtjeve u pogledu toplinske zaštite zgrada;

1987. Inovirano izdanje norme JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada

-

racionalna uporaba toplinske energije osigurava se: propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem.

Strategija energetskog razvitka RH (N.N. 38/02) -

ciljevi povećanja energetske učinkovitosti i udjela obnovljivih izvora energije, smanjenje ukupne potrošnje energije u zgradarstvu

Zakon o gradnji

(N.N. 175/03 i 100/04)-

sadrži bitne zahtjeve za građevinu preuzete iz Direktive Vijeća EU 89/106/EEC od 21. prosinca 1988. koja se odnosi na građevne proizvode

Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 79/2005, 155/2005, 74/2006)

HRN EN 832:2000Toplinske značajke zgrada -

Proračun potrebne energije za grijanje -Stambene zgrade (EN 832:1998)

Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama

(NN 110/2008)

HRN EN ISO 13790:2008 Energetska svojstva zgrada -

Proračun potrebne energije za grijanje i hlađenje prostora (EN ISO 13790:2008)

Energetska efikasnost u zgradarstvu -

nove zakonodavne

mjere u RH

Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/2008)(zamjena Tehničkog propisa o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama) stupio na snagu 31.03.2009.

Tehnički propis o sustavima grijanja i hlađenja zgrada (NN 110/2008)stupio na snagu 31.03.2009.

Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada

(NN 113/2008)stupio na snagu 30.9.2008., obavezna primjena u projektima za nove zgrade od 01.09.2009. godine(obaveza certificiranje postojećih zgrada ovisno o kategoriji zgrada, uvjetima korištenja i prometu nekretninom)

Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada

(NN 113/2008)

stupio na snagu 30.09.2008.

RAZLIKE ?

Energetski učinkovito

projektirane zgrade

veliki

dobici

od sunca

mali

gubici

topline kroz

oplošje, ventilacija, ....

manje

topline za grijanje zgrade

+

=

Toplinska bilanca zgrade

Qh

= Ql

–

η

.

Qg Qh

potrebna toplina za grijanje za proračunsko razdoblje

Ql

ukupni toplinski gubitak (kroz oplošje zgrade zid, prozor, krov, pod,...);

η

faktor iskoristivosti;

Qg

ukupni dobitak topline (pasivno od sunca i od unutarnjih izvora topline).

Ql

Ql

Qg

Qg

Qh Qh

Qg Qg

Toplinski

gubici Ql

Ql

= H .

(θi

–

θe

) .

t

H

koeficijent toplinskog gubitka zgrade;

t

trajanje proračunskog razdoblja;

θi

projektna unutarnja temperatura;

θe

srednja vanjska temperatura tijekom proračunskog razdoblja.

Koeficijent toplinskog gubitka zgrade H

H = HT

+ HV HT

koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka kroz omotač;

zgrade, izračunat prema

normi EN 13789;

HV

koeficijent toplinskog gubitka zbog provjetravanja.

Toplinski dobici Qg

Qg

=

Qi

+

Qs Qi

unutarnji

toplinski dobitak;

Qs

toplinski dobitak od sunca.

Qi

se

proračunava ili se određuje

na temelju statističkog podatka (5 W/m2

poda)

Qs

se proračunava u odnosu na ukupnu energiju globalnog sunčevog zračenja Is na jediničnu površinu orijentacije j i efektivnu prijemnu ploštinu ostakljenog elementa As

.

Qs

= ∑j

Is

∑n

As

Is

ukupna energija globalnog sunčevog zračenja na jediničnu površinu orijentacije j

As

efektivna prijemna ploština ostakljenog elementa n s orijentacijom

j

(ovisi o: ploštini elementa, faktoru zasjenjenja, faktoru umanjenja zbog uređaja za zaštitu od sunca, faktoru udjela okvira i stupnju propuštanja sunčevog zračenja kroz staklo:

As

= A .

Fs

.

Fc

.

Ff

.

g

Energetski

učinkovito projektirane zgrade se

razvrstavaju prema godišnjoj potrebnoj toplini za grijanje Qh’’

(gubitak po m²

neto korisne površine)

na:

-

niskoenergetske

zgrade 40

(50)

kWh/(m².a)

-

pasivne

zgrade

≤

10 (15)

kWh/(m².a)

- nulenergetske

zgrade

~

0 kWh/(m².a)

36%

36%

10%

18%

vanjski zidovi prozori pod krov

Toplinski gubici kroz građevne dijelove

zgrade

52%

12%

18%

18%

vanjski zidovi prozori pod krov

Oplošje grijanog dijela zgrade

Termografski snimak pročelja zgrade

Zahtjevi za prozor

-

osvjetljenje prostorija

-

provjetravanje prostorija

-

toplinska zaštita

-

zvučna zaštita

-

zaštita od atmosferskih utjecaja

-

zaštita od osunčanja (insolacije)

-

sigurnost

Prozori -

toplinska zaštitaS obzirom na toplinsku zaštitu prozor je slaba točka u vanjskoj pregradi, pa gubici topline kroz prozore mogu biti veliki.

Smanjenje gubitaka kroz prozore postiže se ograničenjem veličine prozora, višestrukim ostakljenjem, ostakljenjem staklima s poboljšanom toplinskom izolacijom, izborom materijala za okvire te

brtvljenjem.

Prozor

- zaštita od gubitka topline iz grijanog prostora

-

prijemnik za Sunčevu energiju

Toplinski gubici kroz prozor:

- transmisijski gubici (HT

)

-

ventilacijski gubici (HV

)

Koeficijent prolaska topline U (W/m2K):

- stare zgrade U = 3.00 do 3.50 W/m2K

- nove zgrade U = 1.40 do 1.80 W/m2K

-

niskoenergetske i pasivne kuće U = 0.80 do 1.00 W/m2K

TEHNIČKI PROPIS O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZAŠTITI U

ZGRADAMA(NN 110/2008)

Zahtjevi za prozore

Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/2008)

Ovim Tehničkim propisom propisuju se :

-

tehnički zahtjevi glede racionalne uporabe energije i toplinske zaštite

zgrada.

Ovim Propisom implementira se:

-

Direktiva 2002/91/EC Europskog parlamenta od 16. prosinca 2002.g. o energetskim svojstvima zgrada;

-

Direktiva 89/108/EEC Europskog parlamenta od 22. prosinca 1989. g. u dijelu koji se odnosi na građevne proizvode koji se ugrađuju u zgrade u svrhu ispunjavanja bitnog zahtjeva za građevinu: »ušteda eneregije i toplinska zaštita«

Minimalna toplinska zaštitaČlanak 25.

(1) Za zgradu koja se grije na temperaturu višu od 12 °C koeficijenti prolaska topline, U [W/(m²·K)], građevnih dijelova zgrade koji graniče s vanjskim zrakom, tlom ili dijelom zgrade s temperaturom ≤

12 °C ne smiju biti veći od vrijednosti utvrđenih u tablici 5. iz Priloga »C«

ovoga Propisa.

(2) U tablici iz stavka (1) ovoga članka navedene vrijednosti koeficijenta prolaska topline, U [W/(m²·K)], vrijede za svaki građevni element ploštine 0,5 m²

ili veći.

(3) Za zgradu koja se grije na temperaturu 18 °C ili višu koeficijent prolaska topline, U [W/(m²·K)], prozora, balkonskih vrata, krovnih prozora i drugih prozirnih elemenata u omotaču grijanog dijela zgrade ne smije biti veći od 1,80 W/(m²·K).

(4) Za zgradu koja se grije na temperaturu višu od 12 °C, a manju od 18 °C, koeficijent prolaska topline, U [W/(m²·K)] prozora, krovnih prozora i/ili drugih prozirnih elemenata koji se u građuju u omotaču grijanog dijela zgrade ne smije biti veći od 3,00 W/(m²·K).

(5) Za zgradu koja se grije na temperaturu višu od 12 °C koeficijent prolaska topline, U [W/(m²·K)], stijenki kutije za rolete ne smije biti veći od 0,80 W/(m²·K).

(6) Za zgradu koja se grije na temperaturu višu od 12 °C koeficijent prolaska topline, U [W/(m²·K)], vanjskih vrata s neprozirnim vratnim krilom ne smije biti veći od 2,90 W/(m²·K).

Određivanje

koeficijenta prolaska topline

UW

Članak 34.

–

za prozore i balkonska vrata prema HRN EN ISO 10077-1:2002, s tim da se mogu koristiti izmjerene U vrijednosti okvira prema HRN EN 12412-2:2004 i ostakljenja prema HRN EN 674:2005, ili prema tehničkim specifikacijama za proizvode, odnosno mjerenjem prema HRN EN ISO 12567-1:2002;

–

za ostakljenje prema HRN EN 673:2003, ili prema tehničkim specifikacijama za proizvode.

Norma HRN EN ISO 10077-1Toplinske značajke prozora, vrata i zaslona –

Proračun koeficijenta prolaska

topline

–

1. Dio: Pojednostavljena metoda

U ovoj normi su opisani postupci za proračun koeficijenta prolaska topline prozora i vrata, koji se sastoje od ostakljenja ili neprozirne ispune ugrađene u okvir, sa

i bez zaslona.

U normi se uzimaju u obzir:

-

različite vrste ostakljenja

(staklo ili plastika; jednostruko ili višestruko ostakljenje; s ili bez slojeva niske emisije; s međuprostorima punjenim zrakom ili drugim plinovima);

-

razne vrste okvira

(drvo; plastika; metal s i bez prekida toplinskih mostova; metalni okvir s točkastim metalnim vezama, npr. nožicama, ili bilo koja kombinacija materijala);

-

u odgovarajućem slučaju, dodatan toplinski otpor zbog djelovanja različitih vrsta zaslona, ovisno o njihovoj zrakopropusnosti.

Proračun koeficijenta prolaska topline

prozora

UW(HRN EN ISO 10077-1)

Jednostruki prozori

fg

ggffggW AA

ΨlUAUAU

+

++=

Ug -

koeficijent prolaska topline ostakljenja;

Uf -

koeficijent prolaska topline okvira;

Ψg

-

koeficijent duljinskog prolaska topline

zbog kombiniranog toplinskog utjecaja

ostakljenja, odstojnika i okvira

Proračun koeficijenta prolaska topline ostakljenja Ug(HRN EN ISO 10077-1)

Jednostruko ostakljenje

sise

g

Rd

RU

j j

j ++=

∑λ

1

Višestruko ostakljenje

sisse

g

RRd

RU

jj

j j

j ∑∑ +++=

,

1

λ

Rse

-

vanjski plošni otpor prijelaza topline;

Λj

-

toplinske provodljivosti stakla ili sloja materijala j;

dj

-

debljina stakla ili sloja materijala j;

Rsi

-

unutarnji plošni otpor prijelaza topline;

Rs,j

-

toplinski otpor zračnog sloja j.

Ug

fg

ggffggW AA

ΨlUAUAU

+

++=

Ostakljenje -

U i g vrijednosti

U

-

vrijednost g

-

vrijednost

Pojačana toplinska zaštita

postiže se primjenom IZO stakla kojima su tehnološki poboljšana svojstva djelovanjem na prijenos i zračenje toplinskog protoka.

1)

Zamjena suhog zraka inertnim plinovima je prvi korak.

2)

Korištenje u sastavu IZO stakla LOW-E stakla (na površinu stakla deponira se osobito selektivan sloj molekula oksida koji reflektiraju samo toplinsko

zračenje IC -

zrake).

Kroz stakla "niske emisije" gubi se manje topline jer ta stakla dio energije vraćaju natrag u pravcu iz kojeg ona dolazi.

LOW-E staklo

1) 2)

IZO staklo LOW-E

U -

vrijednosti različitih tipova stakla

U

-

koeficijent

transmisijskog prolaska topline

g

-

stupanj

propuštanja ukupne energije sunčeva zračenja

τv

-

transmisija

svjetlosti

U

Svojstva stakla u odnosu na različite kompozicije ostakljenja

U

g

τL

Nisko-energetsko IZO-stakloDvoslojno

staklo s folijom

u međuprostoru

THERMUR HM

U = od 0.44 W/m2Kg = 16 -

57 %τv

= 23 -

59 %

"Vacuum glass"

"Vacuum" staklo s U-vrijednosti cca 1.1 W/m2K je u upotrebi uglavnom na Azijskom tržištu.

"Vacuum" staklo s U-vrijednosti 0.4 -

0.5 W/m2K i ukupne debljine <10 mm je u fazi razvoja i za sada nije za komercijalnu upotrebu.

Ostakljenje Vrsta plina u međuprostoru(koncentracija plina ≥

90 %)

Vrsta Staklo Normalnaemisivnost

dimenzijemm Zrak Argon Kripton SF6

NAPOMENA Vrijednosti koeficijenta prolaska topline u tablici izračunate su prema EN 673. One vrijede za navedene emisivnosti i koncentracije plina. U slučaju određenih ostakljenja, emisivnost i/ili koncentracija plina može se s vremenom promijeniti. Postupci za vrednovanje učinka starenja na toplinska svojstva ostakljenja navedeni su u prEN 1279-1 i peEN 1279-3.

Tablica C.2 –

Koeficijent prolaska topline Ug

dvostrukog i trostrukog ostakljenja ispunjenog različitim plinovima(HRN EN ISO 10077-1)


90 %)



dvostrukoostakljenje

staklo bez dodat. sloja

(normalno)0,89

4-6-4 3,3 3,0 2,8 3,0

4-9-4 3,0 2,8 2,6 3,1

4-12-4 2,9 2,7 2,6 3,1

4-15-4 2,7 2,6 2,6 3,1

4-20-4 2,7 2,6 2,6 3,1

jedna ploča stakla s dodat.

slojem≤0,4

4-6-4 2,9 2,6 2,2 2,6

4-9-4 2,6 2,3 2,0 2,7

4-12-4 2,4 2,1 2,0 2,7

4-15-4 2,2 2,0 2,0 2,7

4-20-4 2,2 2,0 2,0 2,7


slojem≤0,2

4-6-4 2,7 2,3 1,9 2,3

4-9-4 2,3 2,0 1,6 2,4

4-12-4 1,9 1,7 1,5 2,4

4-15-4 1,8 1,6 1,6 2,5

4-20-4 1,8 1,7 1,6 2,5


slojem≤0,1

4-6-4 2,6 2,2 1,7 2,1

4-9-4 2,1 1,7 1,3 2,2

4-12-4 1,8 1,5 1,3 2,3

4-15-4 1,6 1,4 1,3 2,3

4-20-4 1,6 1,4 1,3 2,3


slojem≤0,05

4-6-4 2,5 2,1 1,5 2,0

4-9-4 2,0 1,6 1,3 2,1

4-12-4 1,7 1,3 1,1 2,2

4-15-4 1,5 1,2 1,1 2,2

4-20-4 1,5 1,2 1,2 2,2

trostrukoostakljenje

staklo bez dodat. sloja

(normalno)0,89

4-6-4-6-4 2,3 2,1 1,8 2,0

4-9-4-9-4 2,0 1,9 1,7 2,0

4-12-4-12-4 1,9 1,8 1,6 2,0

dvije ploče s dodat. slojem ≤0,4

4-6-4-6-4 2,0 1,7 1,4 1,6

4-9-4-9-4 1,7 1,5 1,2 1,6

4-12-4-12-4 1,5 1,3 1,1 1,6


4-6-4-6-4 1,8 1,5 1,1 1,3

4-9-4-9-4 1,4 1,2 0,9 1,3

4-12-4-12-4 1,2 1,0 0,8 1,4


4-6-4-6-4 1,7 1,3 1,0 1,2

4-9-4-9-4 1,3 1,0 0,8 1,2

4-12-4-12-4 1,1 0,9 0,6 1,2


4-6-4-6-4 1,6 1,3 0,9 1,1

4-9-4-9-4 1,2 0,9 0,7 1,1

4-12-4-12-4 1,0 0,8 0,5 1,1

NAPOMENA Vrijednosti koeficijenta prolaska topline u tablici izračunate su prema EN 673. One vrijede za navedene emisivnosti i koncentracije plina. U slučaju određenih ostakljenja, emisivnost i/ili koncentracija plina može se s vremenom promijeniti. Postupci za vrednovanje učinka starenja na toplinska svojstva ostakljenja navedeni su u prEN 1279-1 i peEN 1279-3.


90 %)



Dodatak D (obavijesni)

-

HRN EN ISO 10077-1

Koeficijent prolaska topline okvira

-

Uf

Vrijednosti Uf

određene pomoću numeričkih proračunskih postupaka (konačnih elemenata, konačnih razlika) u skladu s EN ISO 10077-2, mogu se koristiti kao ulazni podaci za proračune, isto kao i vrijednosti Uf

dobivene izravnim mjerenjima pomoću postupka u vrućoj komori u skladu s EN 12412-2.

Ako nisu dostupni nikakvi drugi podaci, u proračunima se mogu koristiti

vrijednosti za odgovarajuće vrste okvira dobivene iz priloženih tablica i dijagrama.

Daljnji razvoj ne bi trebao biti ograničen tabličnim vrijednostima Uf

. Vrijednosti za okvire koji nisu opisani u tablicama treba odrediti mjerenjima ili proračunima.

fg

ggffggW AA

ΨlUAUAU

+

++=

Ψg

-


zbog kombiniranog toplinskog utjecaja ostakljenja, odstojnika i okvira

fg

ggffggW AA

ΨlUAUAU

+

++=

Ig

x Ψg

Izoterme za:

Θe

= -5°C, Θi = +20°C

Ψg

-


Prozori sa zatvorenim zaslonima (HRN EN ISO 10077-1)

Zaslon s vanjske strane prozora uzrokuje dodatan toplinski otpor, koji potječe i od sloja zraka obuhvaćenog između zaslona i prozora, i od samog zaslona. Koeficijent prolaska topline prozora sa zatvorenim zaslonom, UWS

, izračuna se slijedećom jednadžbom:

RUU

Δ+=

WWS /1

1

UW

-

koeficijent prolaska topline prozora;

∆R

-

dodatan toplinski otpor zbog sloja zraka obuhvaćenog između zaslona i prozora i zbog samog zatvorenog zaslona.

Zaštita od insolacije (osunčanja)

-

puni prozorski kapci

-

žaluzije (rebrenice, grilje)

- rolete (od drvenih, plastičnih ili aluminijskih profiliranih letvica)

- lamelne žaluzije

- tekstilne rolete

- istaci

- specijalna stakla

Stakla za zaštitu od osunčanja

Zaštita od osunčanjaČlanak 15.

(1) Pregrijavanje prostorija zgrade zbog djelovanja sunčeva zračenja tijekom ljeta potrebno je spriječiti odgovarajućim tehničkim rješenjima.

(2) Kada je tehničko rješenje iz stavka 1. ovoga članka naprava za zaštitu od sunčeva zračenja prozirnih elemenata u omotaču zgrade, tada za prostoriju s najvećim udijelom ostakljenja u ploštini pročelja, odnosno krova koji pripadaju toj prostoriji, produkt stupnja propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje, uključivo predviđene naprave za zaštitu od sunčeva zračenja, gtot

, i udijela ploštine prozora u ploštini pročelja, odnosno krova promatrane prostorije, f, treba ispuniti zahtjev:

-

gtot

·f

< 0,20

kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest ≥

21 °C, odnosno

-

gtot

·f

< 0,25

kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest < 21 °C.

(3) Provjera ispunjenja zahtjeva iz stavka 2. ovog članka provodi se za svaku projektom predviđenu različitu vrstu naprave za zaštitu od sunčeva zračenja.

(4) Vrijednosti produkta gtot

·f

iz stavka 2. ovoga članka odnose se na slučaj kada je pokretna naprava za zaštitu od sunčeva zračenja u zatvorenom položaju.

Stupanj propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje gtot:

gtot

= Fw

.

g⊥

.

Fc

Fw

faktor umanjenja zbog ne okomitog upada sunčeva zračenja, = 0,9

g⊥

stupanj propuštanja ukupne sunčeve energije kroz ostakljenje kod

okomitog upada zračenja utvrđuje se prema HRN EN 410:2003,

(tablica 1, Prilog C)

FC

faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja, (tablica 2, Prilog C)

Vrijednosti veličina g⊥

i FC

u pravilu, utvrđuju se mjerenjima, a mogu biti prema tablicama 1 i 2, prilog C Propisa:

Redni broj Tip ostakljenja g⊥ (-)

1 Jednostruko staklo (bezbojno, ravno float staklo) 0,87 2 Dvostruko izolirajuće staklo (s jednim međuslojem zraka) 0,80 3 Trostruko izolirajuće staklo (s dva međusloja zraka) 0,70 4 Dvostruko izolirajuće staklo s jednim staklom niske emisije

(Low-E obloga) 0,60

5 Trostruko izolirajuće staklo s dva stakla niske emisije (dvije Low-E obloge)

0,50

6 Dvostruko izolirajuće staklo sa staklom za zaštitu od sunčeva zračenja

0,50

7 Staklena opeka 0,60

Tablica 1. Računske vrijednosti stupnja propuštanja ukupne energije ostakljenja,

g⊥

(-), kod okomitog upada sunčeva zračenja

Redni broj Naprava za zaštitu od sunčeva zračenja FC (-)

1 Bez naprave za zaštitu od sunčeva zračenja 1 2 Naprava s unutrašnje strane ili između stakala

2.1 - bijele ili reflektirajuće površine i malene transparentnosti a) 0,75 2.2 - svijetle boje i malene transparentnosti 0,80 2.3 - tamne boje i povišene transparentnosti 0,90

3 Naprava s vanjske strane 3.1 - žaluzine, lamele koje se mogu okretati, otraga provjetravano 0,25 3.2 - žaluzine, rolete, kapci (škure, grilje) 0,30

4 Strehe, lođe b) 0,50 5 Markize, gore i bočno provjetravane b) 0,40

Tablica 2. Faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja, FC

(-)

a)

Transparentnost naprave za zaštitu od sunčeva zračenja:<

manja od 15% smatra se

malenom, a transparentnost u iznosu ≥

15% ili većem smatra se povišenom.b)

Navedena vrijednost vrijedi za slučaj kad je spriječeno direktno osunčanje prozora.

Vrijednosti veličina g i FC

iz stavka 6. ovoga članka, u pravilu, utvrđuju se mjerenjima. U slučaju kada ne postoje rezultati mjerenja računa se prema vrijednostima utvrđenim u Prilogu »C« ovoga Propisa i to:

za g utvrđenima u tablici 1., a za FC

utvrđenima u tablici 2. toga Priloga.

(8) Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka iz stavka 2. ovoga članka očitava se za najbližu postaju iz podataka sadržanih u Prilogu »E«

ovoga

Propisa.

(9) Ako se zaštita od pregrijavanja prostorija zgrade koja nastaje zbog djelovanja sunčeva zračenja tijekom ljeta rješava tehničkim rješenjem različitim od rješenja iz stavka 2. ovoga članka, tada primjena takvog drugog rješenja ne smije dati nepovoljniji rezultat zaštite od zahtjeva iz istog stavka.

OKATECH OKASOLAR

Kod proračuna solarnih dobitaka topline

(Qs

) ne uzimaju se u obzir neprozirne plohe vanjskih građevnih dijelova koje su izložene sunčevu zračenju, a kod prozirnih površina potrebno je uzeti u obzir mjeru zasjenjenosti;

Solarni dobici

topline Qs

Qsz

-

toplinski dobitak od sunca kroz promatranu vrstu ostakljenja

(J);

Qs,ref

-

toplinski dobitak od sunca kroz referentno ostakljenje, koje je

jednostruko ako je takvo razmatrano ostakljenje i dvostruko u svim drugim slučajevima;

g⊥

-

ukupan stupanj propuštanja sunčeve energije razmatrane vrste ostakljenja;

g⊥,ref

-

ukupan stupanj propuštanja sunčeve energije referentnog ostakljenja.

ref,refs,sz

⊥

⊥=ggQQ

g

Efektivna prijemna ploština (As

) ostakljenog dijela omotača zgrade, kao što je prozor određena je jednadžbom:

As

= A

x FS

x FC

x FF

x g

A

-ploština prijemne površine (npr. ploština prozora);

FS

-

faktor zasjenjenja;

FC

-

faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja;

FF

-

faktor okvira, jednak omjeru prozirne površine i ukupne površine ostakljenih jedinica;

g

-

stupanj propuštanja ukupane sunčeve energije.

NAPOMENA: Samo trajni elementi za zasjenjivanje, koji nisu pomični u funkciji toplinskih dobitaka od sunca ili unutarnje temperature, uzimaju se u obzir u faktoru zasjenjenja. Automatska zaštita od sunca ili ona kojom može upravljati korisnik implicitno je uzeta u obzir u stupnju iskorištenja.

Za ostakljene dijelove omotača zgrade, slijedeći podaci moraju biti sakupljeni odvojeno za svaku orijentaciju (npr. vodoravno i vertikalno južno, sjeverno, itd.):

Faktor zasjenjenja FS

Faktor zasjenjenja (FS

), čija vrijednost se nalazi u području od 0 do 1, predstavlja bilo koje smanjenje upadnog sunčevog zračenja zbog trajnog zasjenjenja razmatrane plohe, kao posljedicu nekog od slijedećih faktora:

-

zasjenjivanja od drugih zgrada;

-

zasjenjivanja zbog obilježja krajolika –

topografije (brežuljci, stabla, itd.);

-

nadstrešnica;

-

zasjenjivanja od strane drugih dijelova iste zgrade;

-

položaja prozora u odnosu na vanjsku plohu vanjskog zida.

FS

= Fh

x Fo

x Ff

pri čemu je:

Fh

faktor djelomičnog zasjenjenja za obzor;

Fo

faktor djelomičnog zasjenjenja za nadstrešnice;

Ff

faktor djelomičnog zasjenjenja za bočne zaslone;

Zrakonepropusnost omotača zgrade,

provjetravanje prostora zgrade

Članak 20.

-

Zgrada mora biti projektirana i izgrađena na način da građevni dijelovi

koji čine omotač

grijanog prostora zgrade, uključivo možebitne spojnice između

pojedinih građevnih dijelova i prozirne elemente koji nemaju mogućnost otvaranja, budu zrakonepropusni u skladu s dosegnutim stupnjem razvoja tehnike i tehnologije u vrijeme izrade projekta.

-

Zrakopropusnost reški prozora, balkonskih vrata i krovnih prozora mora ispuniti zahtjeve propisane hrvatskim normama kojima se uređuju razredi zrakonepropusnosti utvrđene u tablici 3. iz Priloga »C«

ovoga Propisa.

-

Iznimno od stavka 2. ovoga članka dopuštena je i veća zrakopropusnost od propisane ako je to potrebno:

–

da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti, i/ili – zbog uporabe uređaja za grijanje i/ili kuhanje s otvorenim plamenom.

Provjetravanje prostorija

Prema propisima svaka prostorija mora imati najmanje jedan otvor

koji se može otvarati radi prirodnog prozračivanja, a koji nije manji od trećine ukupne površine otvora (izuzetak su zgrade s umjetnom ventilacijom i klimatizacijom).

Provjetravanje:

dovođenje kisika za disanje

uklanjanje onečišćenja u zraku (CO2, neugodni mirisi, dušični oksidi, ugljikovodici, ....)

kontrola vlažnosti - isušivanje

Osiguravanje zrakonepropusnosti i vodonepropusnostiprozora i vrata

Prozori i vrata -

Propusnost zraka Metoda ispitivanja i razredba HRN EN1026

i HRN EN12207

•

Način ispitivanja

-

HRN EN

1026–

do

600

Pa

(kao vjetar brzine

110

km/h)

•

Razredba

-

HRN EN

12207–

razredi zrakopropusnosti (

1 – 4 )

Članak 21.

Zgrada mora biti projektirana i izgrađena da osigura minimalno provjetravanje prostora:

da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti,

i/ili zbog korištenja uređaja za grijanje s otvorenim plamenom.

Broj izmjena unutarnjeg zraka

s vanjskim zrakom:

zgrada u kojoj ljudi borave ili rade – nmin. = 0,5 h-1

zgrade kada ljudi ne borave – nmin. = 0,2 h-1.(koji je namijenjen za rad i/ili boravak ljudi)

Članak 22.

(1) Ako se za ventiliranje zgrade osim prozora ili umjesto njih koriste i posebni uređaji s otvorima za ventiliranje, tada mora postojati mogućnost njihova jednostavnog ugađanja sukladno potrebama korisnika zgrade.

(2) Odredba iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se kod ugradnje uređaja za ventiliranje s automatskom regulacijom propusnosti vanjskog zraka.

(3) Uređaji za ventiliranje u zatvorenom stanju moraju ispuniti zahtjeve utvrđene u tablici 3. iz Priloga »C«

ovoga Propisa.

Zrakopropusnost reški prozora, balkonskih vrata i krovnih prozora

(prema

tablici 3 u prilogu C Tehničkog propisa)

Tablica 3.

Razredi zrakopropusnosti reški prozora, balkonska vrata i krovnih prozora

Redni broj Broj katova zgrade

Razred zrakopropusnosti prema

HRN EN 12207-1:2002 1 do 2 kata 2 2 više od 2 kata 3

Dokazuje se:

ispitivanjem tih elemenata prema HRN EN 1026 prije njihoveugradnje;

ispitivanjem na izgrađenoj zgradi prema HRN EN 13829.

Kondenzacija vodene pare na površini građevnog dijela zgrade

Članak 29.

(1) Građevni dijelovi grijane zgrade, koji graniče s vanjskim zrakom ili negrijanim provjetravanim prostorijama (npr. tavan, garaža) moraju se projektirati i izvesti na način da se spriječi nastajanje uvjeta za razvoj gljivica i plijesni, odnosno da se spriječi kondenzacija vodene pare na površinama tih dijelova koji su okrenuti prema grijanoj prostoriji.

(2) ......

(3) ......

(4) Na prozorima, balkonskim vratima, krovnim prozorima i ostakljenim elementima pročelja dopušteno je prolazno nastajanje manje količine kondenzata ukoliko su predviđene odgovarajuće mjere kojima se sprječava dodir kondenzata sa susjednim, na vlagu osjetljivim, materijalima.

Kondenzat na unutarnjoj površini stakla

Zahtjevi kod rekonstrukcije i adaptacije postojećih zgrada

Članak 31.

(1) Tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu koje treba ispuniti prilikom projektiranja rekonstrukcije postojećih zgrada određuju se za slučajeve rekonstrukcije:

1. kojom se postojeća zgrada dograđuje i / ili nadograđuje, tako da se ploština korisne površine zgrade, koja se grije na temperaturu višu od 12ºC, poveća za više od 50 m²,

2. kojom se obnavljaju, djelomično ili potpuno zamjenjuju građevni dijelovi zgrade koji su dio omotača grijanog dijela zgrade, te ako ti radovi obuhvaćaju najmanje po 25 % površine svakog građevnog dijela, ili najmanje 75 % omotača grijanog dijela zgrade,

3. kojom se obnavljaju samo pojedini građevni dijelovi zgrade iz omotača grijanog dijela zgrade na površini većoj od 25 %,

4. kojom se negrijana zgrada ili njezin dio ploštine korisne površine veće od 50 m² prenamjenjuje u prostor koji se grije na temperaturu višu od 12°C.

(2) Kod vanjskih zidova i ostakljenih elementa pročelja površina od 25% iz prethodnog stavka odnosi se pojedinačno na svaku geografsku orijentaciju tog građevnog dijela, odnosno elementa.

Članak 32.

(1) Prilikom rekonstrukcije postojećih zgrada iz članka 31. stavka 1. točke 1. ovoga Propisa na dograđeni i/ili nadograđeni dio postojeće zgrade primjenjuju se zahtjevi ovoga Propisa koji se odnose na nove zgrade.

(2) Prilikom rekonstrukcije postojećih zgrada iz članka 31. stavka 1. točke 2. ovoga Propisa na rekonstruiranu postojeću zgradu primjenjuju se zahtjevi ovoga Propisa koji se odnose na nove zgrade.

(3) Prilikom rekonstrukcije postojećih zgrada iz članka 31. stavka 1. točke 3. ovoga Propisa, koeficijent prolaska topline, U [W/(m²·K)], čitavog građevnog dijela na kojem je proveden građevinski zahvat ne smije biti viši od vrijednosti utvrđenih u tablici 5. iz Priloga »C«

ovoga Propisa.

2 Prozori, balkonska vrata, krovni prozori, prozirni elementi pročelja

1,80 1,80 3,00 3,00

7 Vanjska vrata s neprozirnim vratnim krilom

2,90 2,90 2,90 2,90

8 Stijenka kutije za rolete 0,80 0,80 0,80 0,80

(4) Prilikom rekonstrukcije postojećih zgrada iz članka 31. stavka 1. točke 4. ovoga Propisa, dokaz ispunjenja zahtjeva iz ovoga propisa može se provesti na način da se:

1. na rekonstruiranu zgradu primijene zahtjevi ovoga Propisa koji se odnose na nove zgrade ili

2. na pojedine građevne dijelove rekonstruirane zgrade primijeni ograničenje koeficijenata prolaska topline, U [W/(m²·K)], utvrđenih u tablici 5. iz Priloga »C«

ovoga Propisa.

(5) Prilikom rekonstrukcije postojeće zgrade iz članka 31., kod koje se obnavljaju, djelomično ili potpuno zamjenjuju prozori, balkonska vrata, krovni prozori, odnosno prozirni elementi pročelja, uz zahtjeve iz stavka 3. ovoga članka, oni moraju ispuniti i zahtjeve iz članaka 15., 16. i 17., te članka 20. stavka 2.

Zakon o prostornom uređenju i gradnji

(NN 73/2007):

Odstupanje od bitnih zahtjeva za građevinuČlanak 16.

(1) Ako se rekonstruira pojedinačna građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, može se odstupiti od bitnih zahtjeva za građevinu ako bi se njima narušila bitna spomenička svojstva, a prema pribavljenoj suglasnosti Ministarstva.

Članak 33.

(1) Zahtjevi iz članka 32. ovoga Propisa ne primjenjuju se:

–

prilikom obnove vanjske žbuke postojećeg vanjskog zida zgrade, koji ima koeficijent prolaska topline U

= 0,80 W/(m²·K) ili manji, uređen prema HRN EN ISO 6946:20XX;

–

na staklenu plohu velikog izloga koji ima ploštinu veću od 4 m²; –

na staklene dijelove vjetrobrana;

–

na krov kod kojeg se postojeća hidroizolacija samo popravlja –

kad se ne izvodi novi hidroizolacijski sloj;

–

na pod na tlu i strop prema negrijanom dijelu zgrade ili vanjskom prostoru, koji se obnavlja ili dograđuje samo na strani grijane prostorije.

(2) Prilikom građevinskog zahvata iz stavka 1. podstavka 5. ovoga članka smatra se da su zahtjevi iz članka 32. ovoga Propisa ispunjeni kada je pod izveden u skladu s

pravilima struke, s najvećom mogućom debljinom toplinsko-izolacijskog sloja (s λ ≤ 0,04 W/(m·K)) za koju nije potrebno podrezivati krila vrata.

HVALA NA PAŽNJI !

prozori i energetska ucinkovitost

Documents