42

B O L E S T I P A S A

Bjesnoća je jedina bolest protiv koje je godišnje cijepljenje obvezno. Osim cijepljenja,

obvezno je i označavanje svih pasa mikročipom. Cijepljenje protiv bjesnoće, dehelmintiza-cija i označavanje mikročipom obvezno je za sve pse starije od tri mjeseca. Pas kojeg ste tek nabavili mora se podvrgnuti toj mjeri u roku od 15 dana. Svaki se pas nakon toga upisuje u središnji upisnik pri Upravi za veterinarstvo. Mikročip može očitati svaki ordinirajući vete-rinar u Europi, kao i carinska i inspekcijska tijela.Svjež, pozitivan primjer mikro-čipiranja je nestali, odlutali psić

Ako se pas ne cijepi, povećava se rizik oboljenja

Žarko Benčić, dr. vet. med.Piše

PREVENCIJOM DO ZDRAVLJA

PROTIV KOJIHBOLESTI CIJEPITI PSA?Stara poslovica koja kaže daje bolje spriječiti nego liječitizapravo je odgovor na čestapitanja vlasnika pasa trebaju li iprotiv kojih bolesti cijepiti svojeljubimce

iz Rijeke, koji je preko Slovenije završio u Italiji. Očitavši broj mikročipa, talijanska je vete-rinarska uprava kontaktirala veterinarsku upravu u Zagrebu, a ona je potom identificirala vlasnika, koji je sretan otputo-vao na više stotina kilometara dalek put i preuzeo svog psića.

BJESNOĆABjesnoća je virusna zarazna bolest od koje mogu oboljeti sve toplokrvne životinje. Zoo-noza je, što znači da može sa životinje prijeći na čovjeka. Ne može se liječiti i vrlo su rijetki slučajevi da je oboljeli preživio bolest. Najčešće obolijevaju lisice, a od domaćih životinja pas. Bolest se najčešće prenosi nakon ugriza, iako su mogući

43

Lovački vjesnik | III. | 2015.

infekcije (monovalentno cjepi-vo) ili kombinirano s nekoliko oslabljenih virusa najčešćih bolesti i inaktiviranih kultura uzročnika najčešćih bolesti u pasa (polivalentno cjepivo).Monovalentno će se cjepivo koristiti u slučajevima velikog rizika od oboljenja (štenad necijepljenih matera, velik broj oboljelih pasa u okolini te prisutnost bolesti u dvorištu u vremenu unatrag nekoliko godi-na). Prvo cijepljenje potrebno je obaviti kada štene ima sedam do osam tjedana te ga obvezno ponoviti za tri do četiri tjedna. Kasnije je dovoljno ponavljati cijepljenje jedanput na godinu. U slučajevima velike ugroženo-

sti od infekcije primjenjuju se i drugačije formule cijepljenja. Virus je vrlo otporan na vanjske faktore te može preživjeti u okolini i nekoliko godina. Bolest počinje potištenošću, odbija-njem hrane, čestim povraća-njem i proljevom s primjesama krvi. Temperatura tijela povi-šena je samo u početku bolesti, dok kasnije zbog dehidracije i slabosti bude niža od normalne. Tijekom liječenja najvažni-je je nadoknađivati tjelesnu tekućinu. Ishod bolesti ovisi o jačini virusa i stanju oboljele životinje. Bolest obično traje do sedam dana. Izliječene životi-nje nemaju trajnih posljedica, jedino je bitno postupno im pri-

Mikročip, polivalentno cjepivo i cjepivo protiv bjesnoće

Liječenje oboljelog psa

Uređaj za očitavanje mikročipa

i drugi načini prijenosa virusa. Zbog iznimne opasnosti od te bolesti, posebnim se aktima obvezuje postupanje u rizičnim situacijama. Također, strogo je regulirano postupanje u slučaju ugriza divlje životinje ili psa. Budući da se već nekoliko godina cijepljenje lisica provodi bacanjem mamaka s cjepivom protiv bjesnoće iz zraka, bolesti gotovo i nema, pa je opasnost od zaraze svedena na najmanju mjeru.

PARVOVIROZAParvovirozu vlasnici pasa često nazivaju i mačjom kugom iako je mačka ne može prenijeti. Riječ je o vrlo opasnoj virusnoj zaraznoj bolesti. Najopasnija je za štenad, ali nisu pošteđeni ni odrasli psi. Intenzitet širenja bolesti u izravnoj je korelaciji sa stupnjem zaštićenosti pseće populacije od parvovirusne infekcije. Jedini način zaštite pasa od obolijevanja je pravilno i pravodobno cijepljenje cjepi-vom koje može sadržavati samo oslabljeni virus parvovirusne

Polivalentna cjepiva sadrže sve bolesti od kojih psu najčešće prijeti zaraza, pa se pravodobnim cijepljenjem sprječava i oboljenje i širenje bolesti, a samo se bjesnoća mora cijepiti monovalentnim cjepivom

lagođavati prehranu prikladnu za oslabljene i dehidrirane pse.

ŠTENEĆAKUzročnik bolesti je također vi-rus, a veće šanse za obolijevanje ima štenad i mladi necijepljeni psi. Ovisno o tipu štenećaka, ra-zličiti su i simptomi bolesti. Kr-meljave oči, gnojni iscjedak iz nosa uz odbijanje hrane i naglo mršavljenje najčešći su znakovi. Bolesnik ima visoku tempera-turu. Težina bolesti očituje se u vrlo velikom postotku u po-sljedicama koje bolest ostavlja nakon izlječenja. To je naročito izraženo kod nervnog oblika, a nerijetko pas ostaje sa znatno oslabljenim osjetom mirisa, oštećenim živčanim sustavom i oštećenim vidom.

OSTALE BOLESTI Zarazni hepatitis je virusna zarazna bolest od koje najčešće obolijevaju štenci, dok stariji psi, kad obole, imaju znatno blaže simptome.Virus izaziva upalne promjene na jetri, a bolest se manifestira odbijanjem hrane, povećanim tonzilama i bolom u abdomenu. Može izazvati uginuće.Parainfluenca pasa je virusna zarazna bolest koja zahvaća diš-ne organe. Manifestira se vrlo snažnim kašljem, pa je vlasnik uvjeren da je psu „zapela kost u grlu“. Ovisno o tijeku bolesti, a naročito kada se virusna infek-cija kombinira s bakterijskom, simptomi mogu biti izraženi i otežanim disanjem i povišenom temperaturom. Primjenom pravilne i pravodobne terapije, ishod liječenja je vrlo dobar.Leptospiroza pasa bakterijska je zaraza kod koje uzročnik leptospira napada ponajprije bubrege. Bolest je izražena najčešće kod lovačkih pasa. Zaraza nastupa kada pas, pijući vodu iz lokava, unese leptos-piru u organizam. Krivac za prisustvo bakterije u lokvama i vodama stajaćicama najčešće su glodavci, čijim smanjivanjem rješavamo i mogućnost zaraze. I ova je bolest zoonoza te je razlog za oprez veći. Za spreča-vanje svih spomenutih bolesti postoje učinkovita cjepiva te je pravodobno cijepljenje jedini način sprječavanja obolje-nja psa. Polivalentna cjepiva sadrže sve navedene bolesti, a samo se bjesnoća mora cijepiti monovalentnim.Parafrazirajmo zato poslovicu s početka teksta – bolje cijepiti nego liječiti.