prospekta. ovaj dokument nije informacija. dokument je … · 2020. 4. 30. · prospekta. ovaj...

Sukladno članku 141. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima (Narodne novine br. 19/14, 93/15,

64/18 i 115/18; dalje u tekstu: Zakon), zaključno s informacijama do 31. prosinca 2019. godine, Allianz

ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima objavljuje

INFORMATIVNI PROSPEKT

AZ OBVEZNOG MIROVINSKOG FONDA KATEGORIJE A

UVOD

OSNOVNI PODACI ZA ČLANOVE OBVEZNOG MIROVINSKOG FONDA – PRILOG INFORMATIVNOM

PROSPEKTU MIROVINSKOG FONDA

Ovaj uvodni dio informativnog prospekta sadrži u skraćenom obliku osnovne podatke za članove

mirovinskog fonda o ovom fondu te se detaljnije informacije nalaze u preostalom dijelu informativnog

prospekta. Ovaj dokument nije promidžbeni materijal već sadrži samo dio zakonom propisanih osnovnih

informacija. Dokument je sastavljen sa svrhom razumijevanja prirode ovog MF, iznosa naknada koje su

povezane s članstvom u fondu i osnovnim rizicima i sposobnosti fonda da se s njima nos i. Namijenjen je

informiranju postojećih i budućih članova ovog mirovinskog fonda o njegovom poslovanju u prethodnoj

kalendarskoj godini i savjetujemo vam da ih pročitate prije donošenja odluke o pristupanju članstvu.

OSNOVNI PODACI O MIROVINSKOM FONDU I MIROVINSKOM DRUŠTVU

1) NAZIV MIROVINSKOG FONDA: AZ obvezni mirovinski fond kategorije A

2) NAZIV MIROVINSKOG DRUŠTVA: Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i

dobrovoljnim mirovinskim fondovima

3) Datum osnivanja mirovinskog fonda: 30. svibnja 2014.

4) Depozitar mirovinskog fonda OTP banka d.d.

NAKNADE I TROŠKOVI

Jednokratni troškovi koji nastanu prije ili nakon Vašeg ulaganja

Ulazna naknada 0,5 % od uplaćenih doprinosa

Izlazna naknada Naplaćuje se prilikom promjene članstva u fondu ako se istodobno radi o

promjeni mirovinskog društva za upravljanje fondom i iznosi:

0,8 % u prvoj, 0,4 % u drugoj, 0,2 % u trećoj godini članstva

Nakon treće godine članstva se ne naplaćuje

Troškovi iz fonda tijekom godine

Naknada za upravljanje U 2019. godini iznosila je 0,338 % godišnje od ukupne imovine umanjene za

financijske obveze Fonda; u 2020. godini iznosi 0,3 % godišnje od ukupne

imovine umanjene za financijske obveze Fonda

Za svaku daljnju godinu stopa naknade se umanjuje za 5,5 % u odnosu na stopu

naknade koja se primjenjivala u prethodnoj godini, zaokruženo na tri decimalna

mjesta, s time da ista ne može biti niža od 0,27 %

Naknada depozitaru U 2019. godini iznosila je 0,019 %, u 2020. godini iznosi 0,017 %

Kratki opis dopuštenih naknada i troškova koji smiju teretiti mirovinski fond i člana mirovinskog fonda:

Imovini Fonda mogu se zaračunavati sljedeće naknade i troškovi: (i) naknada za upravljanje, (ii) naknada

depozitaru, (iii) troškovi, provizije ili pristojbe vezane uz stjecanje ili prodaju imovine Fonda, uključivši

neophodne troškove radi zaštite odnosno očuvanja imovine fonda, (iv) troškovi vezani uz transakcije

financijskim instrumentima koje su zaključene za račun mirovinskog fonda, a koje se poravnavaju

neposredno ili posredno posredstvom druge strane, uključujući i potrebne iznose nadoknade (margin)

vezane za takve transakcije a koje za pokriće rizika transakcije prikupljaju središnje druge ugovorne strane

od članova sustava poravnanja te članovi sustava poravnanja od svojih klijenata, a sve sukladno čl. 87 st.1

tč. 4 Zakona o obveznim mirovinskim fondovima.

CILJEVI ULAGANJA I STRUKTURA PORTFELJA:

Investicijski cilj Fonda je povećati vrijednost imovine Fonda u dužem vremenskom razdoblju, gdje je

razumno očekivati da će glavnina prinosa ovisiti o dijelu portfelja koji će biti uložen u vlasničke vrijednosne

papire različitih tržišnih kapitalizacija. Takav način investiranja može u kraćem vremenskom razdoblju

dovesti do pada vrijednosti obračunske jedinice i smanjenja vrijednosti uloženih sredstava. Društvo će

aktivno upravljati imovinom Fonda, što znači da će se vrijednosnim papirima trgovati na temelju analize

financijskih izvještaja izdavatelja, cijene pojedinačnog vrijednosnog papira, razine dioničkih indeksa,

prinosa na tržištu duga te opće ocjene stanja ekonomije. Jednom godišnje, Društvo donosi Stratešku

2 | Informativni prospekt AZ obveznog mirovinskog fonda kategorije A

alokaciju imovine. Dodatno, na kvartalnoj razini Društvo donosi i Taktičke alokacije kojima prilagođava

ciljanu strukturu portfelja stanju na tržištu i promjenama u očekivanjima. Društvo imovinu Fonda

raspoređuje u sljedeće klase imovine: Domaće dionice, Strane dionice, Domaće obveznice, Strane

obveznice, Novčano tržište i Alternativni investicijski fondovi. Društvo portfelj dodatno sagledava i s aspekta

valutne izloženosti i duracije. Pregled strateške alokacije imovine fonda za 2019. kao i pregled alokacije

imovine fonda dan je tablično:

Strateška alokacija 2019. Portfelj 31.12.2019.

Klase imovine

Domaće dionice 30,0% 29,1%

Strane dionice 13,0% 13,9%

Domaće obveznice 50,0% 52,5%

Strane obveznice 2,0% 3,1%

Novčano tržište 4,0% 1,4%

Alternativni investicijski fondovi 1,0% 0,0%

Valutna izloženost

EUR 25,0% 26,9%

HRK 55,0% 60,7%

USD 20,0% 12,0%

Izloženost ostalim valutama 0,0% 0,5%

Duracija

Duracija portfelja 2,7 2,9

Popis ulaganja u vlasničke vrijednosne papire gdje je udio AZ obveznih mirovinskih fondova u izdanju

veći od 10%:

Arena Hospitality Group d.d. (ARNT-R-A) Čakovečki mlinovi d.d. (CKML-R-A)

Ilirija d.d. (ILRA-R-A) Imperial Riviera d.d. (HIMR-R-A, HIMR-R-B)

Luka Ploče d.d. (LKPC-R-A) Luka Rijeka d.d. (LKRI-R-A)

Podravka d.d. (PODR-R-A) The Garden Brewery d.d. (GARB-R-A)

PROFIL RIZIČNOSTI I IZLOŽENOST RIZICIMA

Rizik Stupanj rizika

Tržišni rizik vlasničkih instrumenata Visok

Kamatni rizik Umjeren

Valutni rizik Nizak

Kreditni rizik Umjeren

Rizik namire Nizak

Rizik likvidnosti Nizak

Rizici koncentracije*:

Koncentracija u RH Vrlo visok

Koncentracija u zemlji Umjeren

Koncentracija u izdavatelju Umjeren

Koncentracija u sektoru Vrlo visok

Operativni rizik Vrlo nizak

* Budući da je rizik koncentracije u Republiku Hrvatsku zasebno izdvojen, ostali rizici koncentracije ne obuhvaćaju RH.

S obzirom na prethodno navedeni profil rizičnosti Fonda, njegove investicijske ciljeve i dugoročni horizont

ulaganja, sveukupna sklonost prema riziku Fonda je umjereno povišena dok je sposobnost nosivosti rizika

visoka.

Fond je izložen riziku kamatnih stopa koji se uglavnom odnosi na dužničke vrijednosnice s fiksnom

stopom prinosa, budući da cijene obveznica ovise o promjenama kamatnih stopa. Izloženost dužničkim

vrijednosnicama na 31. prosinca 2019. godine bila je 55,60% neto vrijednosti imovine.

Tržišni rizik vlasničkih vrijednosnica je rizik da će se vrijednost instrumenta mijenjati kao rezultat

promjena tržišnih cijena, bilo da su iste uzrokovane faktorima specifičnim za određeno ulaganje, njegovog

izdavatelja ili faktore koji utječu na sve instrumente kojima se trguje na tržištu. Udio vlasničkih vrijednosnih

papira u Fondu na 31. prosinca 2019. godine iznosi 42,98% neto vrijednosti imovine. Fond je izložen

valutnom riziku ako investira u financijske instrumente denominirane u valuti različitoj

od domicilne valute odnosno valute svojih obveza. Izloženost Fonda stranim valutama 31. prosinca 2019.

godine bila je 39,33% neto vrijednosti imovine.


Kreditni rizik predstavlja rizik da izdavatelj financijskog instrumenta neće biti u mogućnosti, u cijelosti ili

djelomično, podmiriti svoje obveze prema Fondu. Najveći dio izloženosti kreditnom riziku u iznosu od

49,54% ukupne imovine odnosi se na Republiku Hrvatsku.

Rizik namire je rizik da transakcija neće biti uopće ili na vrijeme namirena u okviru sustava namire. Na

31. prosinca 2019. Fond je imao četiri transakcije u procesu namire u iznosu 0,64% neto vrijednosti

imovine).

Rizik likvidnosti znači situaciju u kojoj vrijednosni papir ne može biti prodan u odgovarajućem roku po

razumnoj cijeni što može imati utjecaja na vrijednost fonda ako je ulaganje potrebno prodati u dogledno

vrijeme. Rizik likvidnosti također se odnosi i na osiguravanje dovoljno likvidnih sredstava kako bi se

podmirili odljevi sredstava iz Fonda prema zahtjevima članova za isplatu. Fond je u 2019. godini podmirio

sve svoje obveze. Likvidnost imovine fonda u odnosu na pokriće obveza u budućem izvještajnom razdoblju

je dostatna.

Operativni rizik podrazumijeva rizik direktne ili indirektne štete nastale zbog grešaka, povreda, prekida

ili oštećenja koje su uzrokovali interni procesi, tehnologija i infrastruktura koja podržava poslovanje Fonda

ili eksterno uzrokovani događaji. Operativni rizik uključuje pravni rizik i rizik usklađenosti s regulativom,

dok su iz njega isključeni kreditni, tržišni i rizik likvidnosti.

Fond koji ulaže u određene zemlje, sektore i izdavatelje podložan je riziku tih zemalja odnosno sektora

i izdavatelja. Taj rizik znači da promjene situacije u određenim zemljama i sektorima mogu imati značajan

utjecaj na vrijednost ulaganja. Rezultati ulaganja u određene zemlje ili područja mogu značajno biti različiti

od rezultata globalnih dioničkih ili obvezničkih tržišta. Rizik koncentracije u izdavatelju pojavljuje se kada

se veliki udio ulaganja fonda odnosi na jednog izdavatelja ili više njih koji čine povezane osobe. Na

31.12.2019. izloženost prema RH iznosi 84,02%, a prema SAD-u 8,08% neto vrijednosti imovine Fonda.

Izloženost prema sektoru države iznosi 53,11%, a prema sektoru diskrecijske potrošnje 16,60%. Najveća

izloženost prema pojedinom korporativnom izdavatelju bila je 4,01% neto vrijednosti imovine Fonda.

Rizik Prihvatljiv stupanj

rizika na 31.12.2019.

Stupanj rizika na

31.12.2019.

Tržišni rizik vlasničkih instrumenata Visok Nizak

Kamatni rizik Umjeren Nizak

Valutni rizik Nizak Vrlo nizak

Kreditni rizik Umjeren Nizak

Rizik namire Nizak Nizak

Rizik likvidnosti Nizak Vrlo nizak


Koncentracija u RH Vrlo visok Vrlo visok

Koncentracija u zemlji Nizak Nizak

Koncentracija u izdavatelju Umjeren Umjeren

Koncentracija u sektoru Vrlo visok Visok

Operativni rizik Vrlo nizak Vrlo nizak

* Budući da je rizik koncentracije u Republiku Hrvatsku zasebno izdvojen, ostali rizici koncentracije ne obuhvaćaju

RH

POVIJESNI PRINOS MF

Ostvareni prinosi po godinama od početka rada Fonda bili su kako je prikazano na nižem grafikonu i u

tablici:

Nominalni prinos mirovinskog fonda predstavlja postotnu razliku između vrijednosti obračunske jedinice

na prvi i zadnji dan razdoblja u kojem se prinos računa.

Rezultati poslovanja Fonda ostvareni u proteklim razdobljima ne predstavljaju indikaciju i nemaju nikakav

utjecaj na buduće rezultate poslovanja Fonda. Prilikom izračuna prinosa uzeti su u obzir svi troškovi i

naknade Fonda osim ulaznih i izlaznih naknada.


A. PODACI O MIROVINSKOM FONDU

1. Naziv i datum osnivanja mirovinskog fonda

Naziv mirovinskog fonda je: AZ obvezni mirovinski fond kategorije A

AZ obveznim mirovinskim fondom kategorije A upravlja mirovinsko društvo: Allianz ZB d.o.o. društvo za

upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (dalje u tekstu: Društvo) koje upravlja i AZ

obveznim mirovinskim fondom kategorije B i AZ obveznim mirovinskim fondom kategorije C te od 3.

rujna 2018. sljedećim dobrovoljnim mirovinskim fondovima:

AZ BENEFIT otvoreni dobrovoljni mirovinski fond

AZ PROFIT otvoreni dobrovoljni mirovinski fond

AZ A1 zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

AZ TREĆI HORIZONT zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

AZ ZAGREB zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

AUTO HRVATSKA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

AZ obvezni mirovinski fond kategorije A (dalje u tekstu: Fond) osnovan je 30. svibnja 2014. godine, a

počeo je s radom 21. kolovoza 2014. godine.

2. Ciljevi ulaganja i opis portfelja mirovinskog fonda

a) Opis ciljane strukture portfelja Fonda

Društvo će aktivno upravljati imovinom Fonda, što znači da će se vrijednosnim papirima trgovati na

temelju analize financijskih izvještaja izdavatelja, cijene pojedinačnog vrijednosnog papira, razine

dioničkih indeksa, prinosa na tržištu duga te opće ocjene stanja ekonomije.

Društvo će s obzirom na obveze Fonda, u normalnim tržišnim okolnostima, preferirati ulaganja s

višegodišnjim investicijskim horizontom. Društvo smatra da na taj način članovi Fonda mogu profitirati

zbog mogućnosti iskorištavanja neefikasnosti koje se pojavljuju na financijskim tržištima, uslijed sve

kraćeg investicijskog horizonta sudionika.

Na osnovu gore navedenih pristupa, kreirat će se optimalna kombinacija vrijednosnih papira, te

instrumenata tržišta novca na način da tako kreirani portfelj predstavlja najpoželjnije ulagačke prilike

unutar investicijskih ograničenja navedenih u Statutu Fonda. Dodatno, pri kreiranju optimalnog portfelja

Društvo će dodatnu pažnju posvetiti (i) transparentnosti pojedinog izdavatelja, (ii) usklađenosti ciljeva

izdavatelja sa ciljevima članova fonda, (iii) investicijskom cilju pojedinog fonda, (iv) likvidnosti

vrijednosnih papira te (v) transakcijskim troškovima.

Uzimajući u obzir povijesne povrate na unaprijed definirane klase imovine, njihovu volatilnost i korelaciju,

Društvo konstruira optimalni portfelj, što predstavlja Stratešku alokaciju imovine Fonda. Sastavni dio

Strateške alokacije imovine su i maksimalne devijacije od istih. Time Društvo definira koliko tzv. Taktičke

alokacije koje se donose na kvartalnoj razini mogu odstupati od Strateške alokacije Fonda.

Taktička alokacija imovine je ona razina izloženosti prema pojedinim klasama imovine koja će, prema

najboljoj procjeni Društva, rezultirati optimalnom kombinacijom portfelja Fonda za relevantno razdoblje.

Taktičkim alokacijama Društvo prilagođava portfelj Fonda trenutnoj valuaciji pojedine klase imovine u

odnosu na povijest, te dodatno može uzeti u obzir i druge indikatore kao što su: raspoloženje i

pozicioniranje investitora, očekivana ponuda i potražnja za određenom klasom imovine ili pojedinačnim

vrijednosnim papirima.

Društvo imovinu Fonda raspoređuje u sljedeće klase imovine: Domaće dionice, Strane dionice, Domaće

obveznice, Strane obveznice, Novčano tržište i Alternativni investicijski fondovi. Društvo portfelj dodatno

sagledava i s aspekta valutne izloženosti i duracije.

Jednom godišnje, Društvo donosi Stratešku alokaciju imovine. Dodatno, na kvartalnoj razini Društvo

donosi i Taktičke alokacije kojima prilagođava ciljanu strukturu portfelja stanju na tržištu i promjenama

u očekivanjima.


Pregled Strateške alokacije za 2019. godinu, kao i pripadajućih kvartalnih Taktičkih alokacija, prikazan

je u sljedećoj tablici.

Strateška

alokacija

2019

Taktička

alokacija

Q1

Taktička

alokacija

Q2

Taktička

alokacija

Q3

Taktička

alokacija

Q4

Klase imovine

Domaće dionice 30,0% 32,0% 30,0% 30,0% 30,0%

Strane dionice 13,0% 9,0% 9,0% 9,0% 9,0%

Domaće obveznice 50,0% 53,0% 56,0% 56,0% 56,0%

Strane obveznice 2,0% 2,0% 2,0% 2,0% 2,0%

Novčano tržište 4,0% 4,0% 3,0% 3,0% 3,0%

Alternativni investicijski fondovi 1,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%

Valutna izloženost

EUR 25,0% 20,0% 20,0% 25,0% 24,0%

HRK 55,0% 67,0% 67,0% 62,5% 63,5%

USD 20,0% 12,0% 12,0% 12,0% 12,0%

Izloženost ostalim valutama 0,0% 1,0% 1,0% 0,5% 0,5%

Duracija

Duracija portfelja 2,7 2,6 2,6 2,6 2,6

Pregled stvarne strukture portfelja prema klasama imovine, uključujući i realizaciju ciljane alokacije

imovine po kvartalima, prikazan je u sljedećoj tablici:

Portfelj

31.12.2018

Portfelj

31.03.2019

Portfelj

30.06.2019

Portfelj

30.09.2019

Portfelj

31.12.2019

Klase imovine

Domaće dionice 29,9% 29,3% 29,0% 30,0% 29,1%

Strane dionice 9,1% 9,3% 9,2% 9,1% 13,9%

Domaće obveznice 51,1% 56,0% 56,3% 54,4% 52,5%

Strane obveznice 2,2% 2,2% 2,1% 3,2% 3,1%

Novčano tržište 7,7% 3,2% 3,4% 3,3% 1,4%

Alternativni investicijski fondovi 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%

Valutna izloženost

EUR 20,0% 20,0% 21,8% 23,8% 26,9%

HRK 65,8% 67,4% 66,1% 64,1% 60,7%

USD 13,8% 12,2% 11,8% 11,7% 12,0%

Izloženost ostalim valutama 0,4% 0,4% 0,4% 0,4% 0,5%

Duracija

Duracija portfelja 2,4 2,4 2,4 2,5 2,9

b) Podaci o portfelju Fonda s osvrtom na investicijske ciljeve i promjene u strukturi portfelja

Društvo će ulagati imovinu Fonda sukladno zakonskim odredbama, radi povećanja vrijednosti imovine

Fonda, uz uvažavanje načela sigurnosti, razboritosti i opreza, te smanjenja rizika raspršenošću ulaganja.

Investicijski cilj Fonda je povećati vrijednost imovine Fonda u dužem vremenskom razdoblju, gdje je

razumno očekivati da će glavnina prinosa ovisiti o dijelu portfelja koji će biti uložen u vlasničke

vrijednosne papire različitih tržišnih kapitalizacija. Takav način investiranja može u kraćem vremenskom

razdoblju dovesti do pada vrijednosti obračunske jedinice i smanjenja vrijednosti uloženih sredstava.

S obzirom na alokaciju imovine portfelja Fonda u 2019. godini smatramo da je portfelj Fonda usklađen

s investicijskim ciljevima. Nadalje, uzimajući u obzir prinos fonda, kako u 2019. godini, tako i od

osnivanja, smatramo da Fond ispunjava investicijske ciljeve.

Na 31. prosinca 2019. godine 83% (2018.: 89%) imovine Fonda je bilo uloženo u domaću imovinu.

Najveći dio imovine (50% naspram 49% u 2018.) bio je uložen u državne obveznice Republike Hrvatske,

te vlasničke vrijednosne papire (43% naspram 39% u 2018.). Od inozemnih ulaganja, značajan udio

imovine Fonda predstavljaju izdavatelji sa sjedištem u SAD-u, Njemačkoj i Sloveniji. Sektorski gledano,


najznačajniji dio dioničkog dijela Fonda izložen je sektoru roba diskrecijske potrošnje kroz ulaganja u

turističke kompanije u RH. U valutnoj strukturi gotovo 61% (2018.: 66%) imovine Fonda se odnosilo na

izloženost prema domaćoj valuti, uz značajnu izloženost prema euru i američkom dolaru.

U odnosu na kraj 2018. godine, zamjećujemo blago smanjenje izloženosti prema domaćim vlasničkim

vrijednosnim papirima, dok je izloženost stranim dioničkim vrijednosnim papirima značajnije povećana.

Također je povećana izloženost i domaćim i stranim dužničkim vrijednosnim papirima čime je

posljedično došlo do smanjenja izloženosti novčanim sredstvima i depozitima. Kod valutne izloženosti,

vidljiv je porast izloženosti prema imovini denominiranoj u euru, uz istovremeno smanjenje izloženosti

prema kuni i dolaru.

c) Popis svih ulaganja za Fond koja čine 1 % ili više od neto vrijednosti imovine Fonda

Naziv izdavatelja Identifikacijska oznaka

Količina /

Nominalna

vrijednost

Vrijednost

(u kn)

Postotni

udio u

neto

imovini

fonda

Ministarstvo Financija

Republike Hrvatske RHMF-O-23BA 26.800.000 28.464.404 8,24%


Republike Hrvatske RHMF-O-297A 22.300.000 24.125.348 6,98%


Republike Hrvatske CROATI 5,5 04/23 2.060.000 15.297.727 4,43%


Republike Hrvatske RHMF-O-26CA 12.000.000 15.161.089 4,39%


Republike Hrvatske RHMF-O-247E 1.600.000 15.122.102 4,38%

Ilirija D.D. ILRA-R-A 69.898 13.867.763 4,01%




Republike Hrvatske CROATI 6,625% 07/20 1.450.000 10.174.231 2,94%

Arena Hospitality Group D.D. ARNT-R-A 27.036 10.024.349 2,90%


Republike Hrvatske CROATI 2,7 06/15/28 1.100.000 9.710.902 2,81%


Republike Hrvatske CROATI 1,125 06/19/29 1.223.000 9.483.787 2,74%

Podravka D.D. PODR-R-A 18.065 8.709.361 2,52%

OTP Banka Hrvatska D.D. novčani računi 7.846.047 2,27%

Plava Laguna D.D. PLAG-R-A 4.048 6.905.888 2,00%

Krka D.D. KRKG SV 12.446 6.780.542 1,96%


Republike Hrvatske CROATI 3.875 05/2022 800.000 6.652.553 1,93%

Turisthotel D.D. TUHO-R-A 2.049 6.228.960 1,80%


Republike Hrvatske CROATI 6.375 03/21 850.000 6.052.842 1,75%

Black Rock Asset Management

(Deutschland) Ag SX5EEX GY 20.870 5.874.454 1,70%

Black Rock Asset Management

(Deutschland) Ag DAXEX GY 6.680 5.643.810 1,63%

Privredna Banka Zagreb PBZ-R-A 6.811 5.619.075 1,63%


Republike Hrvatske RHMF-O-327A 4.400.000 5.580.735 1,62%

Hrvatska Elektroprivreda D.D. HRELEC 5.875 10/23/2022 750.000 5.532.879 1,60%

Hrvatski Telekom D.D. HT-R-A 31.670 5.515.796 1,60%

Vlada Sjedinjenih Američkih

Država T 2.125 05/31/21 795.000 5.334.814 1,54%

Adris Grupa D.D. ADRS-P-A 10.105 5.035.543 1,46%


Končar-Distributivni i Specijalni

Transformatori D.D. KODT-R-A 3.370 4.920.200 1,42%

Končar-Distributivni i Specijalni

Transformatori D.D. KODT-P-A 3.334 4.867.640 1,41%

Luka Rijeka D.D. LKRI-R-A 115.000 4.850.125 1,40%



Vanguard Group (Ireland) Ltd VUSD LN 11.230 4.565.470 1,32%

Čakovečki Mlinovi D.D. CKML-R-A 627 4.169.550 1,21%


Republike Hrvatske CROATI 6 01/24 495.000 3.858.790 1,12%

Atlantic Grupa D.D. ATGR-R-A 2.800 3.640.000 1,05%

Petrol D.D. PETG SV 1.278 3.566.856 1,03%

d) Informacije o identificiranom sukobu interesa, ostvarivanju strategije i ciljeva ulaganja za

vlasničke vrijednosne papire iz članka 126. stavka 3. Zakona

ARENA HOSPITALITY GROUP d.d. (ARNT-R-A)

Informacije o identificiranom sukobu interesa

Izdavatelj je u godišnjim financijskim izvještajima za 2019. godinu objavio sljedeći podatak:

“Društvo je prikupilo 75,4 milijuna kuna temeljem ugovora o zajmu s Erste bankom s rokom dospijeća

od 10 godina. Da bi financirali tekuća i buduća ulaganja, Društvo je ugovorilo sa Zagrebačkom bankom

60 milijuna kuna kredita, koji dospijeva do 2027. godine, uz fiksnu kamatnu stopu od 1,9% . U sklopu

iste transakcije Društvo je također optimiziralo značajan dio kreditnog portfelja sa Zagrebačkom bankom

refinanciranjem nepodmirene glavnice prema ugovoru o zajmu od 20. prosinca 2017. u kreditni

aranžman u kunama u iznosu od 205 milijuna kuna i eurski aranžman u iznosu od 32 milijuna eura.

Datum dospijeća novih aranžmana ostaje usklađen s prvobitnim datumom ugovora o zajmu za 2017.

godinu, a ističe 2027. godine. Kunski kredit nosi fiksnu kamatnu stopu od 1,95% dok eurski nosi fiksnu

kamatnu stopu od 2,3%.“

Obzirom na povećanje kreditne zaduženosti prema Zagrebačkoj banci (što u ovom konkretnom slučaju

ne predstavlja otegotnu okolnost već dapače racionalizaciju poslovanja Izdavatelja – značajno smanjenje

kamatne stope), Društvo je provelo analizu prepoznavanja, upravljanja i praćenja sukoba interesa te

utvrdilo kako slijedi:

- način donošenja odluka Društva ni na koji način nije povezan niti međusobno uvjetovan s

donošenjem odluka trećih osoba, uključujući i imatelja poslovnih udjela u Društvu, te se proces

donošenja odluka u Društvu odvija samostalno i neovisno u odnosu na treće osobe,

- navedeni ugovorni odnos posljedica je obavljanja redovne djelatnosti Zagrebačke banke, te se,

prema javno dostupnim informacijama i najboljim saznanjima Društva, ne radi o posebnom

kreditnom aranžmanu i značajan dio takvog kreditnog aranžmana predstavlja refinanciranje

postojeće izloženosti (postojećih obveza),

- navedeni ugovorni odnos nastao nakon što je Društvo steklo značajan udio u Izdavatelju,

- stjecanje dionica Izdavatelja u 2019. godini odvijalo se preko burze, te Društvo nema podatak o

tome tko je druga ugovorna strana, a vlastite dionice Izdavatelja nisu bile predmet stjecanja.

Provjera zlouporabe položaja nije utvrdila okolnosti koje bi upućivale na sukob interesa. Provjera

zlouporabe povlaštenih informacija nije utvrdila okolnosti koje bi upućivale na sukob interesa. Provjera

sukoba interesa između mirovinskih fondova pod upravljanjem Društva nije utvrdila okolnosti koje bi

upućivale na sukob interesa. Društvo je pri stjecanju dionica Izdavatelja postupalo sukladno odredbama

Politike i procedure zadavanja naloga, postizanja najpovoljnijeg ishoda i fer izvršenja transakcija koja

jasno utvrđuje način stjecanja odnosno alokaciju između fondova pod upravljanjem Društva.

Obzirom na navedeno, a sukladno rezultatima provedene analize Društvo nije identificiralo sukob

interesa u odnosu na ovo ulaganje. Opreza radi, kako bi se rizik pojave eventualnog sukoba interesa

sveo na najmanju moguću mjeru, Društvo je odlučilo da će osim redovnih godišnjeg i kvartalnog

praćenja financijskih rezultata Izdavatelja, i dalje na polugodišnjoj osnovi provoditi analizu sukoba

interesa kako bi utvrdilo da nisu nastupile okolnosti koje bi na bilo koji način mogle dovesti u pitanje

interese mirovinskih fondova pod upravljanjem Društva i njihovih članova.


Ostvarivanje strategije ulaganja

U odnosu na definiranu Strategiju ulaganja u dionice Izdavatelja, Društvo je za račun Fonda steklo

planiranu izloženost te tijekom 2019. godine nije stjecalo dodatne dionice Izdavatelja. Predstavnik

Društva sudjelovao je u radu glavne skupštine izdavatelja u travnju 2019. na kojoj je između ostalog

donesena odluka o isplati dividende u iznosu od 5 HRK po dionici (prinos od 1,35% na cijenu dionice s

kraja 2019. godine).

Ostvarivanje ciljeva ulaganja

Ciljevi ulaganja u dionice izdavatelja su ostvarivanje održivog dugoročnog porasta vrijednosti imovine

za članove AZ obveznih mirovinskih fondova, u skladu s temeljnim načelima, strategijom ulaganja i

investicijskim ciljem, kako je definirano Statutom i Prospektom pojedinog fonda pod upravljanjem

Društva, te ostvarivanje održivog dugoročnog prinosa za članove AZ obveznih mirovinskih fondova,

većeg od prinosa na alternativne investicije sa sličnim omjerom rizika. Obzirom na navedeni cilj ulaganja,

Izdavatelj je u 2019. godini ostvario sljedeće poslovne rezultate1: ostvareni su poslovni prihodi u iznosu

od 786 milijuna HRK, što je 4% više u odnosu na prethodnu godinu (2018.: 758 milijuna HRK), EBITDA

je povećana za 12% na godišnjoj razini i iznosila je 236 milijuna HRK, dok je EBIT na razini od 137

milijuna HRK što predstavlja pad od 4%, te je ostvarena neto dobit u iznosu 149 milijuna HRK, što je rast

od 69% u odnosu na 2018. godinu. Izdavatelj je ostvario povrat na kapital od 8,5%. Obzirom da Društvo

planira biti dugoročni investitor u Izdavatelju, ostvareni poslovni rezultati za 2019. godinu u skladu su sa

ciljem ulaganja. Cijena dionica Izdavatelja je tijekom 2019. godine ostvarila prinos od 9% dok je

istovremeno vrijednost benchmarka (Crobex) porasla 15%. U razdoblju od dana prelaska praga2 do

kraja 2019. godine, cijena dionice izdavatelja porasla je također 9%, dok je vrijednost benchmarka

(Crobex) u istom periodu porasla 13%. Iako Društvo planira biti dugoročni investitor u Izdavatelju,

ostvareni prinos od ulaganja u dionice Izdavatelja u 2019. godini nije u skladu s ciljem ulaganja.

ČAKOVEČKI MLINOVI d.d. (CKML-R-A)


Društvo je temeljem javno dostupnih informacija izvršilo analizu prepoznavanja, upravljanja i praćenja

sukoba interesa. Sukladno rezultatima provedene analize Društvo nije identificiralo sukob interesa u

odnosu na ovo ulaganje.




Društva sudjelovao je u radu glavne skupštine izdavatelja u travnju 2019. na kojoj je između ostalog

donesena odluka o isplati dividende u iznosu od 75 HRK po dionici (prinos od 1,13% na cijenu dionice

s kraja 2019. godine).




investicijskim ciljem, kako je definirano Statutom pojedinog fonda pod upravljanjem Društva, te

ostvarivanje održivog dugoročnog prinosa za članove AZ obveznih mirovinskih fondova, većeg od

prinosa na alternativne investicije sa sličnom razinom rizika. Obzirom na navedeni cilj ulaganja, Izdavatelj

je u 2019. godini ostvario sljedeće poslovne rezultate3: ostvareni su poslovni prihodi u iznosu 1.372

milijuna HRK, što je nešto manje u odnosu na prethodnu godinu (2018.: 1.376 milijuna HRK), EBITDA je

smanjena 4% na godišnjoj razini i iznosila je 97 milijuna HRK, EBIT je na razini od 36 milijuna HRK što

predstavlja pad od 28%, te je ostvarena neto dobit u iznosu 33 milijuna HRK, što je smanjenje od 21%

u odnosu na 2018. godinu. Izdavatelj je ostvario povrat na kapital od 5,8%. Iako Društvo planira biti

dugoročni investitor u Izdavatelju, ostvareni poslovni rezultati Izdavatelja u 2019. godini nisu u skladu s

navedenim ciljem ulaganja. Cijena dionica Izdavatelja je tijekom 2019. godine ostvarila prinos od 38%,

1 Poslovni rezultati izdavatelja za 2019. godinu temelje se na nerevidiranim financijskim izvještajima. 2 Dan prelaska praga je 27.02.2016., odnosno dan u kojem su Fondovi pod upravljanjem Društva stekli izloženost

preko 10% u dionicama ARNT-R-A. 3 Poslovni rezultati izdavatelja za 2019. godinu temelje se na nerevidiranim financijskim izvještajima.


dok je istovremeno vrijednost benchmarka (Crobex) porasla 15%. U razdoblju od dana prelaska praga4

do kraja 2019. godine, cijena dionice izdavatelja porasla je 33%, dok je vrijednost benchmarka (Crobex)

u istom periodu porasla 26%. Budući da Društvo planira biti dugoročni investitor u Izdavatelju, ostvareni

prinos od ulaganja u dionice Izdavatelja u 2019. godini viši od prinosa na benchmark u skladu je s

navedenim ciljem ulaganja.

THE GARDEN BREWERY D.D. (GARB-R-A)






Društvo je u rujnu 2019. godine steklo udio u Izdavatelju sudjelovanjem u dokapitalizaciji na primarnom

tržištu. Dionice izdavatelja nisu uvrštene na uređeno tržište, ali obveza Izdavatelja je iste uvrstiti na

uređeno tržište najkasnije do srpnja 2020. godine. Kroz aktivnu politiku korporativnog upravljanja

(detaljno opisanu u dokumentu: Pravila korporativnog upravljanja i postupanja prema Izdavatelju), cilj je

unaprijediti poslovne procese unutar Izdavatelja i povećati njegovu održivu razinu profitabilnosti, uz

istovremeno smanjivanje rizika poslovanja.




investicijskim ciljem, kako je definirano Statutom i Prospektom pojedinog fonda pod upravljanjem

Društva, te ostvarivanje održivog dugoročnog prinosa za članove AZ obveznih mirovinskih fondova,

većeg od prinosa na alternativne investicije sa sličnim omjerom rizika. Obzirom na navedeni cilj,

Izdavatelj je izvršio akviziciju 51% udjela u kompaniji Yellow Submarine čime je dodatno učvrstio kanale

prodaje svojih proizvoda, uz očekivani daljnji sinergijski efekt spajanja ove dvije djelatnosti. Prema

preliminarnim podacima, Izdavatelj je na matičnoj kompaniji u 2019. godini ostvario sljedeće rezultate:

Rast prihoda od prodaje proizvoda od 4% u odnosu na prethodnu godinu, dok na EBITDA razini

ostvaruje rast od 85% uz rast EBITDA marže na razinu od 12,9% (2018: 7,2%), te EBIT na razini rasta

od 69%. Također, prema preliminarnim podacima akvizirana kompanija Yellow Submarine je ostvarila

sljedeće rezultate u 2019. godini: rast prihoda od 26%, rast na EBITDA razini od 60% uz rast EBITDA

marže na razinu 12,1% (2018: 9,5%), te EBIT na razini rasta od 72%. Budući da vjerujemo kako će

Izdavatelj daljnjim širenjem mreže poslovanja u srednjem i dugom roku uspjeti ostvariti planirane stope

rasta prodaje, a posredno time i povećati vrijednost ulaganja naših članova, Društvo planira biti

dugoročni investitor u Izdavatelju.

IMPERIAL RIVIERA d.d. (HIMR-R-A, HIMR-R-A)


Ranije provedenim analizama sukoba interesa utvrđeno je da postoje poslovni odnosi u smislu kreditnog

poslovanja između Izdavatelja i imatelja poslovnog udjela Društva Zagrebačke banke, ali je također

utvrđeno, sukladno rezultatima provedene analize, da Društvo nije identificiralo sukob interesa u odnosu

na provedena ulaganja. Posebna pažnja se pridala postupku dokapitalizacije Izdavatelja u 2019. godini

te je ishođena Izjava Izdavatelja kako nema namjeru koristiti iznos dokapitalizacije za zatvaranje obveza

Zagrebačke banke, a istinitost/točnost tvrdnji sadržanih u takvoj Izjavi potvrđena je naknadnim

provjerama Društva. Izdavatelj je objavio financijski izvještaj za četvrti kvartal 2019. u kojem u odjeljku

Odnosi s bankama navode:

“Društvo je u 2019. godini planiralo i ugovorilo dugoročno zaduženje za potrebe financiranja

investicijskih ulaganja u 2019. godini i to u iznosu 14,2 milijuna eura. Predmetno zaduženje ugovoreno

je u prosincu 2019. godine preko Erste & Steiermarkische bank d.d., a iz izvora HBOR-a. Od ukupnog

ugovorenog iznosa kredita, na dan 31.12.2019. realizirano je ukupno 99,8 milijuna kuna (13,3 milijuna

eura), a ostatak će biti realiziran početkom 2020. godine. Na zadnji dan 2019. godine Društvo nema

4 Dan prelaska praga je 10.02.2016., odnosno dan u kojem su Fondovi pod upravljanjem Društva stekli izloženost

preko 10% u dionicama CKML-R-A.


kratkoročnih kredita. U tekućoj godini otplaćeno je ukupno 23,9 milijuna kuna glavnica dugoročnih

kredita, i 4,5 milijuna kuna kamata.”

Provjera zlouporabe položaja nije utvrdila okolnosti koje bi upućivale na sukob interesa. Provjera

zlouporabe povlaštenih informacija nije utvrdila okolnosti koje bi upućivale na sukob interesa. Provjera

sukoba interesa između mirovinskih fondova pod upravljanjem Društva nije utvrdila okolnosti koje bi

upućivale na sukob interesa. Društvo je pri stjecanju dionica Izdavatelja postupalo sukladno odredbama

Politike i procedure zadavanja naloga, postizanja najpovoljnijeg ishoda i fer izvršenja transakcija koja

jasno utvrđuje način stjecanja odnosno alokaciju između fondova pod upravljanjem Društva.

Obzirom na navedeno, a sukladno rezultatima provedene analize Društvo nije identificiralo sukob

interesa u odnosu na ovo ulaganje. Opreza radi, kako bi se rizik pojave eventualnog sukoba interesa

sveo na najmanju moguću mjeru, Društvo je odlučilo da će osim redovnih godišnjeg i kvartalnog

praćenja financijskih rezultata Izdavatelja, i dalje na polugodišnjoj osnovi provoditi analizu sukoba

interesa kako bi utvrdilo da nisu nastupile okolnosti koje bi na bilo koji način mogle dovesti u pitanje

interese mirovinskih fondova pod upravljanjem Društva i njihovih članova.


U odnosu na definiranu Strategiju ulaganja u dionice Izdavatelja, Društvo je za račun Fonda tijekom

2019. povećavalo izloženost u Izdavatelju sudjelovanjem u dokapitalizaciji Izdavatelja u studenom 2019..

Predstavnik Društva sudjelovao je u radu glavne skupštine Izdavatelja u svibnju 2019. godine na kojoj

je između ostalog donesena odluka o isplati dividende u iznosu od 17 HRK po dionici (prinos od 2% na

cijenu dionice s kraja 2019. godine), te pripajanju društva Hoteli Makarska d.d.. Predstavnik Društva

sudjelovao je u radu glavne skupštine Izdavatelja u listopadu 2019. godine na kojoj je između ostalog

donesena odluka o povećanju temeljnog kapitala u iznosu od 426 milijuna HRK.







je u 2019. godini ostvario sljedeće poslovne rezultate5: ostvareni su poslovni prihodi u iznosu 261 milijun

HRK, što je povećanje od 53% u odnosu na prethodnu godinu, EBITDA je povećana za 42 % na godišnjoj

razini i iznosila je 93 milijuna HRK, EBIT je porastao 12% na razinu od 30 milijuna HRK, te je ostvarena

je neto dobit u iznosu od 61 milijun HRK, što je povećanje za 156% u odnosu na 2018. godinu. Izdavatelj

je ostvario povrat na kapital od 5,3%. Imperial Riviera d.d. nastala je pripajanjem tvrtke Hoteli Makarska

d.d. tvrtki Imperial d.d. u srpnju 2019. godine. Iz tog razloga ostvareni poslovni rezultati za 2019. godinu

uključuju i poslovanje tvrtke Hoteli Makarska d.d. te nisu u potpunosti usporedivi sa rezultatima za 2018.

godinu. Ostvareni poslovni rezultati za 2019. godinu u skladu su s navedenim ciljem ulaganja. U

listopadu 2019. godine Izdavatelj je povećao temeljni kapital za iznos od 426 milijuna HRK izdavanjem

488.012 novih dionica. Povećanje kapitala početak je realizacije petogodišnjeg poslovnog plana koji

predviđa ulaganje u rekonstrukciju i obnovu objekata te daljnje širenje portfelja u iznosu od 1,5 milijardi

HRK. Cijena dionica Izdavatelja je tijekom 2019. godine ostvarila negativan prinos od 1%, dok je

istovremeno vrijednost benchmarka (Crobex) porasla 15%. U razdoblju od dana prelaska praga6 do

kraja 2019. godine, cijena dionice izdavatelja pala je 2% (pala 1%), dok je vrijednost benchmarka


ostvareni prinos od ulaganja u dionice Izdavatelja u 2019. godini nije u skladu s navedenim ciljem

ulaganja.

ILIRIJA d.d. (ILRA-R-A)






preko 10% u dionicama HIMR-R-A. Cijena po kojoj je izvršen otkup državnog udjela (kojim je ostvaren prelazak

praga) je 819 HRK po dionici (promjena do kraja 2019. godine -2%), dok je tržišna cijena dionice HIMR-R-A na

dan 13.10.2016. bila 805 HRK po dionici (promjena do kraja 2019. godine -1%).



U odnosu na definiranu Strategiju ulaganja u dionice Izdavatelja, Društvo je za račun Fonda otpuštalo

manju količinu dionica Izdavatelja na sekundarnom tržištu radi održavanja planirane izloženosti prema

Izdavatelju, što je u skladu s definiranom strategijom ulaganja. Predstavnik Društva sudjelovao je u radu

glavne skupštine izdavatelja u svibnju 2019. godine na kojoj je između ostalog donesena odluka o isplati

dividende u iznosu od 3,50 HRK po dionici (prinos od 1,8% na cijenu dionice s kraja 2019. godine).







je u 2019. godini ostvario sljedeće poslovne rezultate7: ostvareni su poslovni prihodi u iznosu 168

milijuna HRK, što je povećanje od 5% u odnosu na prethodnu godinu, EBITDA je smanjena za 4% na

godišnjoj razini i iznosila je 51 milijun HRK, EBIT je smanjen za 9% i iznosio je 37 milijuna HRK, te je

ostvarena je neto dobit u iznosu 32 milijuna HRK, što je povećanje za 7% u odnosu na 2018. godinu.

Izdavatelj je ostvario povrat na kapital od 9.3%. Ostvareni poslovni rezultati za 2019. godinu u skladu su

s navedenim ciljem ulaganja. Cijena dionica Izdavatelja je tijekom 2019. godine ostvarila prinos od 13%,


do kraja 2019. godine, cijena dionice izdavatelja pala je 2% (pala 1%), dok je vrijednost benchmarka


ostvareni prinos od ulaganja u dionice Izdavatelja u 2019. godini nije u skladu s navedenim ciljem

ulaganja.

LUKA PLOČE d.d. (LKPC-R-A)







planiranu izloženost te tijekom 2019. godine nije stjecalo niti otpuštalo dodatne dionice Izdavatelja.

Društvo je putem depozitara sudjelovalo u radu glavne skupštine izdavatelja u srpnju 2019. godine.








milijuna HRK, što je smanjenje od 20% u odnosu na prethodnu godinu, EBITDA je povećana 129% na

godišnjoj razini i iznosila je 28 milijuna HRK, EBIT je također značajno povećan i iznosio je 10 milijuna

HRK što predstavlja porast od 304%, dok je istovremeno ostvarena neto dobit u iznosu 3 milijuna HRK

što je gotovo na razini prošlogodišnje. Izdavatelj je ostvario povrat na kapital od 0.6%. Iako Društvo

planira biti dugoročni investitor u Izdavatelju, ostvareni poslovni rezultati za 2019. godinu nisu u skladu


preko 10% u dionicama ILRA-R-A. Cijena po kojoj je izvršena dokapitalizacija (kojom je ostvaren prelazak praga),

prilagođena za utjecaj podjele dionica, je 109,38 HRK po dionici (promjena do kraja 2019. godine 81%), dok je

tržišna cijena dionice ILRA na dan 28.10.2015., prilagođena za utjecaj podjele dionica, bila 131,25 HRK po dionici

(promjena do kraja 2019. godine 51%). 9 Poslovni rezultati izdavatelja za 2019. godinu temelje se na nerevidiranim financijskim izvještajima.


s navedenim ciljem ulaganja. Cijena dionice Izdavatelja je tijekom 2019. godine ostvarila prinos od 13%,


do kraja 2019. godine, cijena dionice izdavatelja pala je 33%, dok je vrijednost benchmarka (Crobex) u

istom periodu porasla 25%. Iako Društvo planira biti dugoročni investitor u Izdavatelju, ostvareni prinos

od ulaganja u dionice Izdavatelja u 2019. godini nije u skladu s navedenim ciljem ulaganja.

LUKA RIJEKA d.d. (LKRI-R-A)








Društva sudjelovao je u radu glavne skupštine izdavatelja u kolovozu 2019. godine.








milijuna HRK, što je povećanje od 2% u odnosu na prethodnu godinu, EBITDA je iznosila je 13 milijuna

HRK što predstavlja veliki rast od 6804% s obzirom na vrlo nisku EBITDU u 2018. godini, gubitak na

EBIT razini je smanjen na iznos od 10 milijuna HRK (2018: gubitak od 11 milijuna HRK), te je ostvaren

neto gubitak u iznosu 16 milijuna HRK (2018: neto gubitak u iznosu od 2 milijuna HRK). Ostvaren neto

gubitak Izdavatelja u 2019. godini doveo je do negativnog povrata na kapital od -4,1%. Iako Društvo

planira biti dugoročni investitor u Izdavatelju, ostvareni poslovni rezultati za 2019. godinu nisu u skladu

s navedenim ciljem ulaganja. Cijena dionica Izdavatelja je tijekom 2019. godine ostvarila prinos od 9%,


do kraja 2019. godine, cijena dionice izdavatelja porasla je 11% (pala 11%), dok je vrijednost

benchmarka (Crobex) u istom periodu porasla 12%. Iako Društvo planira biti dugoročni investitor u

Izdavatelju, ostvareni prinos od ulaganja u dionice Izdavatelja u 2019. godini nije u skladu s navedenim

ciljem ulaganja.

PODRAVKA d.d. (PODR-R-A)






U odnosu na definiranu Strategiju ulaganja u dionice Izdavatelja, Društvo je za račun Fonda tijekom

2019. godine stjecalo dionice Izdavatelja na sekundarnom tržištu, što je u skladu s definiranom

strategijom ulaganja. Predstavnik Društva sudjelovao je u radu glavne skupštine izdavatelja u lipnju

10 Dan prelaska praga je 10.03.2016., odnosno dan u kojem su Fondovi pod upravljanjem Društva stekli izloženost

preko 10% u dionicama LKPC-R-A. 11 Poslovni rezultati izdavatelja za 2019. godinu temelje se na nerevidiranim financijskim izvještajima. 12 Dan prelaska praga je 11.08.2015., odnosno dan u kojem su Fondovi pod upravljanjem Društva stekli izloženost

preko 10% u dionicama LKRI-R-A. Cijena po kojoj je izvršena dokapitalizacija (kojom je ostvaren prelazak praga) je

40 HRK po dionici (promjena do kraja 2019. godine +11%), dok je tržišna cijena dionice LKRI na dan 11.08.2015.

bila 49,64 HRK po dionici (promjena do kraja 2019. godine -11%).


2019. godine na kojoj je između ostalog donesena odluka o isplati dividende u iznosu od 9 HRK po

dionici (prinos od 1,9% na cijenu dionice s kraja 2019. godine).







je u 2019. godini ostvario sljedeće poslovne rezultate13: ostvareni su poslovni prihodi u iznosu 4.505

milijuna HRK, što je povećanje od 4% u odnosu na prethodnu godinu, EBITDA je povećana 10% na

godišnjoj razini i iznosila je 512 milijuna HRK, EBIT je povećan 9% i iznosi 283 milijuna HRK, te je

ostvarena neto dobit u iznosu od 223 milijuna HRK, što je povećanje za 3% u odnosu na prethodnu

godinu. Izdavatelj je ostvario povrat na kapital od 7%. Ostvareni poslovni rezultati za 2019. godinu u

skladu su s navedenim ciljem ulaganja. Dionica Izdavatelja je tijekom 2019. godine ostvarila prinos od

29%, dok je istovremeno vrijednost benchmarka (Crobex) porasla 15%. U razdoblju od dana prelaska

praga14 do kraja 2019. godine, cijena dionice izdavatelja porasla je 60% (52%), dok je vrijednost

benchmarka (Crobex) u istom periodu porasla 12%. Ostvareni prinos od ulaganja u dionice Izdavatelja

u 2019. godini u skladu je s navedenim ciljem ulaganja.

Sukob interesa

Društvo je organiziralo poslovanje na način da svodi rizik sukoba interesa na najmanju moguću mjeru

te poduzima sve razumne korake kako ne bi tijekom pružanja usluga i obavljanja aktivnosti u pitanje

došli interesi Fonda i njegovih članova. Društvo poduzima sve razumne korake kako bi utvrdilo, otkrilo

te spriječilo ili riješilo sukob interesa te uspostavilo odgovarajuće kriterije za utvrđivanje vrste sukoba

interesa čije bi postojanje moglo naštetiti interesima Fonda i njegovih članova. Društvo je uspostavi lo,

provodi, te redovito ažurira politike o transakcijama relevantnih osoba i osoba koje su s njima u srodstvu

s financijskim instrumentima u koje ulaže Fond radi sprječavanja sukoba interesa.

Društvu je zabranjeno ugovaranje transakcija u svoje ime i za račun Fonda, s članovima Uprave ili

Nadzornog odbora Društva.

U slučaju ugovaranja transakcija za račun Fonda u kojima su suprotne strane: (i) vlasnici udjela Društva,

(ii) depozitar Fonda, (iii) bilo koja druga osoba koja je povezana s navedenim pravnim i li fizičkim

osobama, Društvo je dužno o tome voditi evidenciju i na zahtjev je bez odgode dostaviti Agenciji. Društvu

je zabranjeno davanje zajma ili jamstva iz imovine Fonda bilo kojoj pravnoj ili fizičkoj osobi.

Kod prepoznavanja vrsta sukoba interesa do kojih može doći prilikom obavljanja djelatnosti Društva, a

koji mogu naštetiti interesima Fonda, Društvo je dužno najmanje uzeti u obzir nalaze li se ono, relevantna

osoba ili drugi mirovinski fond pod upravljanjem Društva ili osoba koja je posredno ili neposredno

povezana s Društvom putem kontrole, u sklopu obavljanja djelatnosti Društva ili iz drugih razloga, u

situaciji da:

1. bi mogli ostvariti financijsku dobit ili izbjeći financijski gubitak na štetu Fonda,

2. imaju interes ili korist od usluge ili izvršene transakcije za račun Fonda, a koji se razlikuju od

interesa Fonda,

3. primaju ili će primiti od drugih osoba dodatne poticaje ili naknade u vezi upravljanja imovinom

Fonda, u vidu novca, roba ili usluga, a što nije uobičajena provizija ili naknada za tu uslugu.

Društvo je dužno prilikom utvrđivanja vrsta sukoba interesa uzeti u obzir:

1. interese Društva, uključujući one koji proizlaze iz njegovog pripadanja grupi ili obavljanja

djelatnosti mirovinskog društva i obveze Društva prema Fondu,

2. interese dvaju ili više mirovinskih fondova kojima upravlja.

U Društvu je ustrojen Odbor za sprječavanje sukoba interesa koji daje preporuke te predlaže mjere i

postupke za sprječavanje i uklanjanje sukoba interesa Upravi Društva, a po potrebi i Nadzornom odboru

Društva.


preko 10% u dionicama PODR-R-A. Cijena po kojoj je izvršena dokapitalizacija (kojom je ostvaren prelazak praga)

je 300 HRK po dionici (promjena do kraja 2019. godine 60%), dok je tržišna cijena dionice PODR-R-A na dan

30.07.2015. bila 317 HRK po dionici (promjena do kraja 2019. godine 52%).


3. Opis rizika povezanih s ulaganjima i strukturom mirovinskog fonda

Poslovanje Fonda po svojoj naravi pretpostavlja preuzimanje određenih rizika. Obzirom na vrste imovine

u koje je dopušteno ulaganje odnosno na tehnike upravljanja imovinom, vrijednost imovine Fonda

podložna je oscilacijama.

Fond je najviše izložen riziku promjene kamatnih stopa, riziku promjene cijena vlasničkih vrijednosnih

papira i kreditnom riziku. Ti rizici mogu utjecati na profitabilnost Fonda i vrijednost obračunske jedinice.

Aktivnosti Fonda mogu, ali ne moraju biti profitabilne i stoga nema garancije članovima da će uloženi

iznos biti vraćen ili da će vrijednost sredstava porasti.

Rizik promjene cijena (Rizik promjene vrijednosti vlasničkih vrijednosnih papira)

Rizik promjene cijena odnosno promjene vrijednosti vlasničkih vrijednosnih papira je rizik da će

porast ili pad vrijednosti vrijednosnih papira na tržištu utjecati na vrijednost imovine fonda. Dionice

su podložne većim fluktuacijama cijene od bilo koje druge imovine što je rezultat faktora kao što su

uspješnost kompanije, percepcija investitora, trendovi dioničkih tržišta i opća ekonomska situacija.

Prava koja daju redovne dionice, podređena su svim drugim potraživanjima te stoga fond može

ostvariti gubitke ukoliko je financijski položaj kompanije loš. Kako bi se ublažio tržišni rizik koji se

ogleda u porastu ili padu cijena vrijednosnih papira i financijskih instrumenata, pažljivo se odabiru

ulaganja, prikupljaju se informacije o imovini u koju se investira te se imovina diverzificirano ulaže.

Kamatni rizik (Rizik promjene kamatnih stopa)

Fondovi nose rizik promjene kamatnih stopa kada investiraju u instrumente koji nose kamatu. Takvi

instrumenti nazivaju se dužničkim vrijednosnim papirima. Ovaj rizik znači da će promjena tržišnih

kamatnih stopa utjecati na vrijednost dužničkih instrumenata i time i na vrijednost fonda. U pravilu,

porast tržišnih kamatnih stopa odnosno zahtijevanih prinosa na pojedine financijske instrumente,

uzrokuje pad njihove tržišne vrijednosti i obrnuto, pad tržišnih kamatnih stopa uzrokuje rast tržišne

vrijednosti financijskih instrumenata. Rizik promjene kamatnih stopa mjeri se duracijom (ili

trajanjem). Obveznice s duljim dospijećem imaju veću osjetljivost na promjene kamatnih stopa

nego one s kraćim dospijećem. Zbog navedenog se prati duracija pojedinih obveznica, ali i njihovog

cjelokupnog portfelja kako bi se osigurala prihvatljiva razina rizika. Upravljanje kamatnim rizikom

se vrši kroz diversificirano ulaganje imovine u vrijednosne papire sa različitim duracijama i

valutama, a sve kako bi bili u skladu sa prihvatljivom razinom rizika.

Valutni rizik (Rizik promjene tečaja)

Fond je izložen valutnom riziku ako investira u financijske instrumente denominirane u valuti

različitoj od domicilne valute odnosno valute svojih obveza. Što je veći udio drugih valuta u

investicijama, veći je tečajni rizik. Pad vrijednosti valute u kojoj je denominiran financijski instrument

ima negativan utjecaj na vrijednost fonda i obrnuto. Fond koristi terminske ugovore kupoprodaje

stranih valuta (devizni forward) u cilju ograničavanja valutnog rizika.

Kreditni rizik

Kreditni rizik je rizik da izdavatelj vrijednosnog papira koji fond ima u svojoj imovini djelomično ili u

cijelosti ne ispuni svoju obvezu. Na cijene financijskih instrumenata utječu promjene u procjenama

sudionika na financijskim tržištima o kreditnom riziku različitih izdavatelja. Kako se povećava

vjerojatnost da će izdavatelj imati poteškoća s povratom duga tako se smanjuje i vrijednost ulaganja

u tog izdavatelja i to ima negativan utjecaj na vrijednost fonda. Veći rizik je povezan s instrumentima

izdanim od strane kompanija niskog kreditnog rejtinga. Prije odabira pojedinih vrijednosnih papira

u koje će se ulagati, analiziraju se očekivana kretanja kamatnih stopa, tečaja i ekonomskih prilika,

analizira se kreditni rizik izdavatelja pri čemu se pokušavaju identificirati područja tržišta

vrijednosnih papira koja su podcijenjena u odnosu na ostatak tržišta.

Udio vrijednosnih papira s određenim karakteristikama (industrijski sektor, kamatne stope,

dospijeće) varira unutar zadanih okvira ovisno o procjeni razvoja domaće i stranih ekonomija i

ostalih faktora. U cilju smanjenja kreditnog rizika, investicije Fonda su diverzificirane i preferiraju se

partneri i izdavatelji niskog kreditnog rizika. Aktivnosti izdavatelja se posebno prate i analiziraju.

Rizik namire

Rizik namire je rizik da transakcija neće biti uopće ili na vrijeme namirena zbog neispunjenja obveze

od strane druge ugovorne strane u transakciji na vrijeme i u punom iznosu. Preferiraju se

kupoprodajne transakcije s vrijednosnim papirima uz plaćanje (isporuka uz plaćanje odnosno

primitak uz plaćanje) pri čemu ni kupac ni prodavatelj nisu izloženi riziku namire. Pri sklapanju


transakcija s imovinom Fonda kao druga ugovorna strana mogu se pojaviti samo prethodno

odobreni partneri. U slučaju problema u namiri odnosno kašnjenja namire od strane partnera u

transakciji moguća je i zabrana sklapanja novih transakcija sa navedenim partnerom do rješenja

problema.

Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti znači situaciju u kojoj vrijednosni papir ne može biti prodan u odgovarajućem roku

po razumnoj cijeni što može imati utjecaja na vrijednost fonda ako je ulaganje potrebno prodati u

dogledno vrijeme. Ako je rizik likvidnosti velik, vrijednosnim papirom će se trgovati rijetko i s malim

volumenima trgovanja. Kupnja ili prodaja ovakvog vrijednosnog papira može uzrokovati jake

pomake u njihovoj vrijednosti na više ili na niže. Fond uvijek nastoji imati odgovarajuću razinu lako

unovčivih instrumenata kako bi imao odgovarajuću razinu potrebne likvidnosti.

Rizik likvidnosti također se odnosi i na osiguravanje dovoljno likvidnih sredstava kako bi se podmirili

odljevi sredstava iz Fonda prema zahtjevima članova za isplatu. Kako bi upravljalo ovim rizikom,

Društvo periodički procjenjuje likvidnosti ulaganja, u odnosu na potencijalne isplate, te nastoji

uskladiti ulaganja s potrebama.

Rizici koncentracije

Fond koji ulaže u određena geografska područja podložan je riziku tih zemalja. Taj rizik znači da

promjene situacije u određenim zemljama mogu imati značajan utjecaj na vrijednost ulaganja.

Rezultati ulaganja u određene zemlje ili područja mogu biti značajno različiti od rezultata globalnih

dioničkih ili obvezničkih tržišta. Rizik koncentracije u izdavatelju pojavljuje se kada se veliki udio

ulaganja fonda odnosi na jednog izdavatelja ili više njih koji čine povezane osobe.

Operativni rizik

Operativni rizik vezan je na lošu funkcionalnost tehnologije, neodgovarajućih radnji zaposlenika

društva za upravljanje, propuste u organizaciji i internim procedurama. Društvo za upravljanje

provodi interne procedure kojima se nadziru rizici u portfelju Fonda, ali i operativni rizici u društvu

za upravljanje.

Utjecaj pojedinih rizika na Fond:


Tržišni rizik vlasničkih instrumenata Visok

Kamatni rizik Umjeren

Valutni rizik Nizak

Kreditni rizik Umjeren

Rizik namire Nizak

Rizik likvidnosti Nizak


Koncentracija u RH Vrlo visok

Koncentracija u zemlji Umjeren

Koncentracija u izdavatelju Umjeren

Koncentracija u sektoru Vrlo visok

Operativni rizik Vrlo nizak

* Budući da je rizik koncentracije u Republiku Hrvatsku zasebno izdvojen, ostali rizici koncentracije ne

obuhvaćaju RH.

Rizici povezani s ulaganjima u neuvrštene vrijednosne papire

Fond može ulagati u nedavno izdane prenosive vrijednosne papire ako prospekt izdanja uključuje

obvezu da će izdavatelj podnijeti zahtjev za uvrštenje u službenu kotaciju burze ili na drugo uređeno

tržište koje redovito posluje, priznato je i otvoreno za javnosti i uvrštenje će se izvršiti u roku od jedne

godine od izdanja. Kod ulaganja imovine u prenosive vrijednosne papire koji u trenutku stjecanja nisu

uvršteni na uređeno tržište, postoji rizik neuvrštenja stečenih papira na uređeno tržište. Radi se o

posebnom riziku koji čini dio rizika neusklađenosti poslovanja Društva i Fonda s relevantnim propisima

iz razloga što bi realizacijom takva rizika imovina Fonda bila uložena u imovinu u koju ne smije biti

uložena u skladu sa Zakonom. Društvo smanjuje ovaj rizik na način da ugovara različite oblike zaštitnih

mehanizama.

Fond također može u svojoj imovini imati neuvrštene instrumente s dugoročnom perspektivom ulaganja.

Takva ulaganja nose rizike kao i uvršteni instrumenti ovisno o njihovim karakteristikama (npr. kreditni


rizik, valutni rizik ukoliko se radi o stranoj valuti i sl.). Dodatni rizici koji karakteriziraju takva ulaganja su

teže utvrđivanje vrijednosti imovine s obzirom na manju transparentnost i nepostojanje tržišnih

podataka, kao i uobičajeno manja likvidnosti u odnosu na uvrštene instrumente. Rizicima povezanim s

ulaganjima u neuvrštene vrijednosne papire upravlja se na način da se pažljivo procjenjuju ulaganja prije

investiranja kako bi se utvrdilo njegovo uklapanje u cjelokupan portfelj Fonda.

Utjecaj rizika povezanih s ulaganjima i strukturom imovine i obveza Fonda ogleda se na mirovinsko

društvo kroz njihov utjecaj na povećanje/smanjenje prihoda od upravljačke naknade. Što je veći utjecaj

rizika na Fond odnosno na njegovu vrijednost, veći je i utjecaj na prihode od upravljačke naknade budući

da se ista izračunava na temelju vrijednosti imovine Fonda.

S obzirom na gore opisani profil rizičnosti Fonda, njegove investicijske ciljeve i dugoročni horizont

ulaganja, sveukupna sklonost prema riziku Fonda je umjereno povišena dok je sposobnost nosivosti

rizika visoka.

a) Prikaz izloženosti imovine mirovinskog fonda svake kategorije pojedinom riziku na 31.

prosinca prethodne kalendarske godine, utjecaj i promjene navedenih izloženosti tijekom

prethodne godine te način upravljanja navedenim rizicima


Fond je izložen riziku fer vrijednosti kamatnih stopa koji se uglavnom odnosi na dužničke

vrijednosnice s fiksnom stopom prinosa, budući da cijene obveznica ovise o promjenama kamatnih

stopa. Kako bi Fond ograničio izloženost riziku promjene kamatnih stopa, prati se duracija dužničkog

dijela portfelja. Na dan 31. prosinca 2019. duracija cijelog portfelja dužničkih vrijednosnih papira

iznosi 5,1 godine (2018.: 4,4 godine), što znači da su kamatne stope bile za 1 postotni bod

veće/manje, vrijednost imovine bila bi 2,8% (2018.:2,3%) manja/veća, kao posljedica

smanjenja/povećanja fer vrijednosti dužničkih vrijednosnica.

Izloženost dužničkim vrijednosnicama na 31. prosinca 2019. godine bila je 55,6% (2018.:53,3%) neto

vrijednosti imovine. Društvo prati duraciju pojedinih obveznica, ali i cjelokupnog portfelja kako bi se

osigurala prihvatljiva razina rizika.

Rizik promjene cijena (Rizik promjene vrijednosti vlasničkih vrijednosnih papira)

Tržišni rizik vlasničkih vrijednosnica je rizik da će se vrijednost instrumenta mijenjati kao rezultat

promjena tržišnih cijena, bilo da su iste uzrokovane faktorima specifičnim za određeno ulaganje,

njegovog izdavatelja ili faktore koji utječu na sve instrumente kojima se trguje na tržištu. Izloženost

cjenovnom riziku umanjuje se diverzifikacijom. Udio vlasničkih vrijednosnih papira u Fondu na 31.

prosinca 2019. godine iznosi 42,98% (2018.: 39,00%) neto vrijednosti imovine.


Fond je izložen valutnom riziku ako investira u financijske instrumente denominirane u valuti različitoj

od domicilne valute odnosno valute svojih obveza. Fond koristi terminske ugovore kupoprodaje

stranih valuta (devizni forward) u cilju ograničavanja valutnog rizika. Ukupna izloženost Fonda

tečajnim fluktuacijama na 31. prosinca 2019. godine bila je kako slijedi:

Valuta Udio u neto imovini Udio u neto imovini

na 31.12.2018. na 31.12.2019.

HRK 65,83 60,66

USD 13,79 11,97

EUR valutna klauzula 6,82 9,86

EUR 13,22 17,05

CHF 0,35 0,45

Kreditni rizik

Kreditni rizik predstavlja rizik da izdavatelj financijskog instrumenta neće biti u mogućnosti, u cijelosti

ili djelomično, podmiriti svoje obveze prema Fondu. U cilju smanjenja kreditnog rizika, investicije

Fonda su diverzificirane i preferiraju se partneri i izdavatelji niskog kreditnog rizika. Aktivnosti

izdavatelja se posebno prate i analiziraju. Najveći dio izloženosti kreditnom riziku u iznosu od 49,54%

ukupne imovine (2018.:48,56%) odnosi se na Republiku Hrvatsku.


Rizik namire

Rizik namire je rizik da transakcija neće biti uopće ili na vrijeme namirena u okviru sustava namire.

Na 31. prosinca 2019. Fond je imao četiri transakcije u iznosu 0,64% neto vrijednosti imovine u

procesu namire (2018.: nije imao transakcija u procesu namire).

Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti znači situaciju u kojoj vrijednosni papir ne može biti prodan u odgovarajućem roku

po razumnoj cijeni što može imati utjecaja na vrijednost fonda ako je ulaganje potrebno prodati u

dogledno vrijeme. Ako je rizik likvidnosti velik, vrijednosnim papirom će se trgovati rijetko i s malim

volumenima trgovanja. Kupnja ili prodaja ovakvog vrijednosnog papira može uzrokovati jake pomake

u njegovoj vrijednosti na više ili na niže. Financijski instrumenti Fonda uglavnom uključuju dužničke

vrijednosnice Republike Hrvatske i vlasničke vrijednosnice. Fond uvijek nastoji imati odgovarajuću

razinu relativno lako unovčivih instrumenata kako bi imao odgovarajuću razinu potrebne likvidnosti.

U slučaju potrebe za dodatnom likvidnosti moguće je sklopiti ugovor o reotkupu vrijednosnica za

potrebe zadovoljavanja likvidnosti.

Rizik likvidnosti također se odnosi i na osiguravanje dovoljno likvidnih sredstava kako bi se podmirili

odljevi sredstava iz Fonda prema zahtjevima članova za isplatu. Kako bi upravljalo ovim rizikom,

Društvo periodički procjenjuje likvidnosti ulaganja u odnosu na potencijalne isplate, te nastoji

uskladiti ulaganja s potrebama.

Fond je u 2019. godini podmirio sve svoje obveze. Likvidnost imovine fonda u odnosu na pokriće

obveza u budućem izvještajnom razdoblju je dostatna.

Operativni rizik

Operativni rizik podrazumijeva rizik direktne ili indirektne štete nastale zbog grešaka, povreda,

prekida ili oštećenja koje su uzrokovali interni procesi, tehnologija i infrastruktura koja podržava

poslovanje Fonda ili eksterno uzrokovani događaji. Operativni rizik uključuje pravni rizik i rizik

usklađenosti s regulativom, dok su iz njega isključeni kreditni, tržišni i rizik likvidnosti.

Rizici koncentracije

Fond koji ulaže u određene zemlje, sektore i izdavatelje podložan je riziku tih zemalja odnosno

sektora i izdavatelja. Taj rizik znači da promjene situacije u određenim zemljama i sektorima mogu

imati značajan utjecaj na vrijednost ulaganja. Rezultati ulaganja u određene zemlje ili područja mogu

značajno biti različiti od rezultata globalnih dioničkih ili obvezničkih tržišta.

U nastavku je pregled imovine Fonda prema državama i prema sektorima.

Država Udio u neto imovini

31.12.2018.

Udio u neto imovini

31.12.2019.

Hrvatska 88,70 84,02

EU 6,82 8,34

SAD 3,90 8,08

Švicarska 0,34 0,40

Kanada 0,00 0,13

Izrael 0,32 0,00

Sektor Udio u neto imovini

31.12.2018.

Udio u neto imovini

31.12.2019.

Država 50,85 53,11

Opcionalna potrošačka roba 17,36 16,60

Industrijski proizvodi 5,41 7,45

Osnovna potrošačka roba 5,53 6,35

Financijska industrija 6,74 3,56

Zdravstvo 2,83 2,75

Komunalne usluge 2,65 2,43

Telekomunikacijske usluge 1,88 2,28

Informatička tehnologija 1,08 2,02

Sirovine 0,76 1,15

Energetika 0,83 0,80

Nekretnine 0,06 0,09

Ostalo 4,00 1,42

Rizik koncentracije u izdavatelju pojavljuje se kada se veliki udio ulaganja fonda odnosi na jednog

izdavatelja ili više njih koji čine povezane osobe.


Sve pozicije koje čine iznad 1% imovine prikazane su u tablici Popis svih ulaganja za Fond koja čine

1% ili više od neto vrijednosti imovine Fonda. Popis izloženosti prema korporativnim izdavateljima ili

grupi izdavatelja koji čine povezane osobe koja iznosi preko 1% neto vrijednosti imovine na 31.

prosinca 2019. dana je u nastavku:

Izdavatelj/ Kreditna institucija Udio u neto imovini

31.12.2018.

Udio u neto imovini

31.12.2019.

Ilirija d.d. 4,29 4,01

Black Rock Asset Management AG 3,19 3,33

Arena Hospitality Group d.d. 3,21 2,90

Grupa Končar 2,64 2,83

Podravka d.d. 2,23 2,52

OTP banka d.d. 3,99 2,26

Plava laguna d.d. 2,30 2,00

Krka d.d. 1,86 1,96

Turisthotel d.d. 1,82 1,80

Grupa Valamar 1,22 1,64

Grupa Adris 1,79 1,63

Privredna banka Zagreb d.d. 2,94 1,63

Hrvatska elektroprivreda d.d. 1,78 1,60

Hrvatski Telekom d.d. 1,65 1,60

Luka Rijeka d.d. 1,83 1,40

Vanguard Group Ltd 0,00 1,32

Čakovečki mlinovi d.d. 1,26 1,21

Atlantic Grupa d.d. 1,13 1,05

Petrol d.d. 0,00 1,03

Način upravljanja rizicima opisan je u poglavlju „Rizici povezani s ulaganjima i sa strukturom Fonda,

tabelarni prikaz tih rizika i stupnja njihova utjecaja na Fond i Društvo, način upravljanja rizicima, profil

rizičnosti, sklonost prema riziku i sposobnost nosivosti rizika“.

Rizik Prihvatljiv stupanj

rizika na 31.12.2019.

Stupanj rizika na

31.12.2019.

Tržišni rizik vlasničkih instrumenata Visok Nizak

Kamatni rizik Umjeren Nizak

Valutni rizik Nizak Vrlo nizak

Kreditni rizik Umjeren Nizak

Rizik namire Nizak Nizak

Rizik likvidnosti Nizak Vrlo nizak


Koncentracija u RH Vrlo visok Vrlo visok

Koncentracija u zemlji Nizak Nizak

Koncentracija u izdavatelju Umjeren Umjeren

Koncentracija u sektoru Vrlo visok Visok

Operativni rizik Vrlo nizak Vrlo nizak

* Budući da je rizik koncentracije u Republiku Hrvatsku zasebno izdvojen, ostali rizici koncentracije ne obuhvaćaju RH.

4. Izračun neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda i obračunske jedinice

Neto vrijednost imovine mirovinskog fonda predstavlja razliku vrijednosti ukupne imovine i ukupnih

obveza fonda na datum vrednovanja.


Izračun neto vrijednosti imovine provodi se za svaki dan vrednovanja sukladno usvojenim

računovodstvenim politikama i metodologijama vrednovanja, Zakonu i propisima donesenim na temelju

Zakona.

Izračun vrijednosti neto imovine kontrolira i potvrđuje depozitar. Primjenu metodologije utvrđivanja neto

vrijednosti imovine revidira revizor tijekom revizije godišnjih izvještaja. Vrijednost neto imovine fonda

objavljuje se na mrežnoj stranici Društva.

Početna vrijednost obračunske jedinice Fonda iznosi 100 kuna. Za svaki dan vrednovanja, vrijednost

obračunske jedinice utvrđuje se dijeljenjem neto vrijednosti imovine Fonda za dan vrednovanja i

ukupnog broja obračunskih jedinica Fonda na taj dan, te se zaokružuje na četiri decimalna mjesta. Svaka

obračunska jedinica mirovinskog fonda. Društvo izračunatu vrijednost obračunske jedinice, koju

kontrolira i potvrđuje Depozitar, dostavlja Središnjem registru osiguranika koji na temelju iste provodi

konverziju uplaćenih doprinosa i prenesenih računa, te konverziju ukupnih iznosa na računu člana koji

prenosi sredstva.

Vrijednost obračunske jedinice objavljuje se na mrežnoj stranici Društva.

5. Naknade i troškovi

Društvo obračunava sljedeće naknade:

Ulazna naknada

Ulazna naknada u od 1. siječnja 2019. godine iznosi 0,5% od uplaćenih doprinosa.

Do zaključno 31.12.2018. godine u prve dvije godine članstva ulazna naknada iznosila najviše 0,7%.

Za svaku iduću godinu članstva, naknada se smanjivala za 0,05 postotnih poena, ali najniža ulazna

naknada nije mogla biti niža od 0,5% od uplaćenih doprinosa.

Naknada za upravljanje

Naknada za upravljanje u 2020. godini iznosi 0,3 % godišnje.

Naknada za upravljanje u 2018. godini iznosila je 0,363 %, a u 2019. godini 0,338 % godišnje od

ukupne imovine umanjene za financijske obveze Fonda. Za svaku daljnju godinu stopa naknade se

umanjuje za 5,5 % u odnosu na stopu naknade koja se primjenjivala u prethodnoj godini,

zaokruženo na tri decimalna mjesta, s time da ista ne može biti niža od 0,27 %.

Naknada se obračunava dnevno prema ukupnoj vrijednosti imovine Fonda, umanjene za iznos svih

obveza Fonda s osnove ulaganja i isplaćuje se terećenjem računa Fonda, jednom mjesečno.

Društvo ima pravo na iznos naknade za upravljanje koji čini 20 % ukupno naplaćenog iznosa

naknade za upravljanje od strane svih mirovinskih društava u Republici Hrvatskoj u promatranom

obračunskom razdoblju od jedne kalendarske godine.

Ako mirovinsko društvo tijekom godišnjeg obračunskog razdoblja obračuna i naplati naknadu za

upravljanje koja čini više od 20 % ukupno naplaćenog iznosa naknade za upravljanje od strane svih

mirovinskih društava u Republici Hrvatskoj u istom obračunskom razdoblju, dužno je najkasnije do

30. travnja iduće kalendarske godine 55 % tako više naplaćenog iznosa naknade za upravljanje

uplatiti na odgovarajući uplatni račun Središnjem registru osiguranika kako bi se izvršio raspored

tih sredstava mirovinskim fondovima. Središnji registar osiguranika će zaprimljeni iznos naplaćene

naknade iz stavka rasporediti na sve mirovinske fondove u Republici Hrvatskoj razmjerno njihovoj

veličini, promatrano prema neto vrijednosti imovine pojedinog mirovinskog fonda na dan raspodjele

sredstava.

Izlazna naknada

Naplaćuje se prilikom promjene članstva u Fondu ako se istodobno radi o promjeni Društva.

Sukladno Zakonu izlazna naknada iznosi 0,8 % u prvoj godini članstva, 0,4 % u drugoj godini

članstva, 0,2 % u trećoj godini članstva. Nakon isteka roka od tri godine članstva u Fondu, izlazna

naknada se ne naplaćuje.

Naknada Depozitaru

Depozitar ima pravo na naknadu propisanu Zakonom, aktima Agencije i Ugovorom za obavljanje

poslova depozitara sklopljenom između Društva i OTP banke d.d. (dalje u tekstu: Depozitar).


Najviši postotak naknade depozitaru za poslove depozitara propisuje Agencija svake godine za

narednu kalendarsku godinu pa je ista u 2019. godini mogla iznositi od najviše 0,025 %, a u 2020.

godini od najviše 0,022 % od prosječne godišnje neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda.

Sukladno Ugovoru za obavljanje poslova depozitara, naknada Depozitara u 2019. godini iznosila je

0,019 %, a u 2020. godini iznosi 0,017 %.

Naknada se obračunava dnevno prema ukupnoj vrijednosti imovine Fonda, umanjene za iznos svih

obveza Fonda s osnove ulaganja i isplaćuje se terećenjem računa Fonda, jednom mjesečno.

Imovini Fonda mogu se zaračunavati sljedeće naknade i troškovi:

naknada za upravljanje

naknada depozitaru

troškovi, provizije ili pristojbe vezane uz stjecanje ili prodaju imovine Fonda, uključivši

neophodne troškove radi zaštite odnosno očuvanja imovine fonda (troškovi vezani uz

transakcije financijskim instrumentima koje su zaključene za račun mirovinskog fonda, a koje

se poravnavaju neposredno ili posredno, posredstvom središnje druge ugovorne strane,

uključujući i potrebne iznose nadoknade (margin) vezane za takve transakcije, a koje za

pokriće rizika transakcije prikupljaju središnje druge ugovorne strane od članova sustava

poravnanja te članovi sustava poravnanja od svojih klijenata, pri čemu se na odgovarajući

način primjenjuju definicije iz Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od

4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom

repozitoriju).

Svi ostali troškovi poslovanja s Depozitarom, koji se ne pokrivaju izravno iz imovine Fonda, terete

Društvo.

6. Podaci o prinosima mirovinskog fonda

a) Način izračuna rezultata poslovanja Fonda i zajamčeni prinos

Društvo koje upravlja fondom i koje je primalo doprinose najmanje 12 mjeseci na kraju svakog mjeseca

odredit će prinos za posljednjih 12 mjeseci.

Nominalni prinos Fonda je postotna razlika između vrijednosti obračunske jedinice na zadnji dan

tekućeg mjeseca i vrijednosti te jedinice prije 12 mjeseci. Stopa referentnog prinosa mirovinskih

fondova izračunava se za proteklu kalendarsku godinu za svaku kategoriju mirovinskih fondova kao

ponderirana aritmetička sredina stopa prosječnih godišnjih prinosa svih mirovinskih fondova iste

kategorije za razdoblje od prethodne tri kalendarske godine, gdje je ponder udio neto vrijednosti imovine

pojedinog mirovinskog fonda u ukupnoj neto vrijednosti imovine svih mirovinskih fondova iste kategorije

na zadnji radni dan u kalendarskoj godini. Svakom članu mirovinskog fonda jamči se prinos u visini

referentnog prinosa odgovarajuće kategorije mirovinskih fondova umanjenog za dvanaest postotnih

bodova u mirovinskom fondu kategorije A, šest postotnih bodova u mirovinskom fondu kategorije B te

tri postotna boda u mirovinskom fondu kategorije C (zajamčeni prinos). Ako je prosječni godišnji prinos

mirovinskog fonda kroz razdoblje od prethodne tri kalendarske godine manji od zajamčenog prinosa

prema prethodnim odredbama, Društvo će uplatiti razliku Fondu do zajamčenog prinosa iz jamstvenog

pologa, a ako to nije dovoljno, iz temeljnog kapitala Društva do najviše 50% temeljnog kapitala Društva.

Izračun zajamčenog prinosa obavlja se u siječnju svake godine za prethodnu kalendarsku godinu, na

način i u roku koji Agencija propisuje pravilnikom.

Referentni prinos obveznih mirovinskih fondova kategorije A za 2019. godinu utvrđen u visini

ponderirane aritmetičke sredine stopa prosječnih godišnjih prinosa svih mirovinskih fondova kategorije

A za razdoblje od prethodne tri kalendarske godine iznosi 6,104%. Zajamčeni prinos obveznih

mirovinskih fondova kategorije A za 2019. godinu utvrđen u visini referentnog prinosa za fondove

kategorije A umanjenog za dvanaest postotnih bodova iznosi -5,896%.

Realni prinos (Rreal) je nominalni prinos Fonda (Rnom) korigiran za inflaciju tj. stopom inflacije potrošačkih

cijena (I).

𝑅𝑟𝑒𝑎𝑙 = (100 + 𝑅𝑛𝑜𝑚

100 + 𝐼) ∗ 100

Stopa inflacije potrošačkih cijena računa se kao stopa promjene indeksa potrošačkih cijena na godišnjoj

razini na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku prema formuli:


𝐼 = 𝐼𝑃𝐶2 − 𝐼𝑃𝐶1

𝐼𝑃𝐶1

∗ 100

gdje je IPC2 indeks potrošačkih cijena za mjesec prosinac izvještajne godine , a IPC1 indeks potrošačkih

cijena za isti mjesec prethodne godine.

Stopa nominalnog prinosa AZ obveznog mirovinskog fonda kategorije A za 2019. godinu iznosi 12,10%.

Stopa realnog prinosa AZ obveznog mirovinskog fonda kategorije A za 2019. godinu iznosi 10,55%.

b) Povijesni prinos Fonda i prikaz stope prometa

Povijesni prinos Fonda (prosječni godišnji prinos od osnutka tj. od 21. kolovoza 2014. do 31. prosinca

2019. godine) iznosi: 7,84 % i izračunava se kao geometrijski prosjek prinosa u razdoblju od osnutka do

zadnjeg dana razdoblja.

Ostvareni prinosi po godinama od početka rada Fonda bili su kako je prikazano na nižem grafikonu i u

tablici:

Nominalni prinos mirovinskog fonda predstavlja postotnu razliku između vrijednosti obračunske jedinice

na prvi i zadnji dan razdoblja u kojem se prinos računa.

Rezultati poslovanja Fonda ostvareni u proteklim razdobljima ne predstavljaju indikaciju i nemaju nikakav

utjecaj na buduće rezultate poslovanja Fonda. Prilikom izračuna prinosa uzeti su u obzir svi troškovi i

naknade Fonda osim ulaznih i izlaznih naknada.

c) Stopa prometa i volumen

Vrijednost NAV-a Fonda na datum 31. 12. 2019. iznosila je 345.507.885,09 kn. U periodu od 1. 1. 2019. do 31. 12. 2019. za račun Fonda je ukupno obavljeno transakcija u vrijednosti od 187.401.339,23 kn. U taj iznos uračunate su sve kupnje i prodaje vrijednosnih papira za račun Fonda, kao i novi depoziti, a isključene su transakcije kupnje i prodaje deviza pošto su se one gotovo isključivo obavljale u cilju kupovine ili prodaje vrijednosnih papira. Koeficijent obrta sredstava fonda iznosio je u 2019. godini 0,59 (0,82 u 2018.), a dobiven je kao kvocijent vrijednosti ukupno obavljenih transakcija Fonda i prosječnog NAV-a Fonda koji je u razdoblju od 1. 1. 2019. do 31.12.2019. iznosio 316.295.941,03 kn. Razlika je najvećim dijelom posljedica manje aktivnosti na obvezničkim tržištima koje i dalje imaju značajniji udjel u imovini Fonda.

7. Praktične informacije

a) Način konvertiranja uplaćenih doprinosa u obračunske jedinice

Uplaćeni doprinosi i preneseni računi, umanjeni za ulazne naknade, knjiže se u korist osobnih računa

na ime člana, te se preračunavaju u obračunske jedinice primjenom važeće vrijednosti obračunske

jedinice na datum zaprimanja novčanih sredstava uplaćenih doprinosa, odnosno primjenom važeće

vrijednosti obračunske jedinice na datum prijenosa sredstava za prenesene račune.


b) Uvjeti prijenosa sredstava s računa člana Fonda u mirovinsko osiguravajuće društvo ili

drugi mirovinski fond

Po ostvarivanju uvjeta za prijenos sredstava u mirovinsko osiguravajuće društvo, državni proračun ili

drugi mirovinski fond, na osnovu zahtjeva člana, ukupan broj obračunskih jedinica na osobnom računu

člana množi se vrijednošću obračunske jedinice važećoj na zadnji dan članstva.

Ukupna kapitalizirana sredstva s osobnog računa člana Fonda prenijet će se u državni proračun kada

se član Fonda u postupku ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema

Zakonu o mirovinskom osiguranju svojom osobno potpisanom izjavom Središnjem registru osiguranika

opredijeli za mirovinu određenu kao da je bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju

generacijske solidarnosti.

Ukupna kapitalizirana sredstva s osobnog računa člana Fonda prenijet će se mirovinskom

osiguravajućem društvu kada član Fonda ostvari pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu

prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a u postupku ostvarivanja prava svojom se osobno

potpisanom izjavom Središnjem registru osiguranika opredijeli za ostvarivanje mirovine i iz obveznog

mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje prema programu Društva, u skladu s

posebnim zakonom te mu se iz obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti određuje

osnovna mirovina.

Ako član Fonda nije ostvario pravo i uvjete na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu

o mirovinskom osiguranju, a na referentni dan nije u osiguranju, kapitalizirana sredstva s njegovog

osobnog računa mogu se prenijeti mirovinskom osiguravajućem društvu po ostvarivanju dobnih uvjeta

za starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

Ako kod člana Fonda nastane potpuni gubitak radne sposobnosti s pravom na invalidsku mirovinu

prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupna kapitalizirana sredstva na osobnom računu člana

Fonda Društvo će putem Središnjeg registra osiguranika prenijeti u državni proračun, a Hrvatski zavod

za mirovinsko osiguranje će mu odrediti invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju,

kao da je član Fonda bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske

solidarnosti.

Odredba prethodnog stavka neće se primijeniti na člana Fonda koji je stariji od 55 godina i koji je član

mirovinskog fonda duže od 10 godina, ako bi mjesečna svota invalidske mirovine koja bi mu pripadala

prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva uvećana za iznos osnovne invalidske mirovine

iznosila više od mjesečne svote invalidske mirovine određene primjenom prethodnog stavka. U tom

slučaju, sredstva s računa člana Fonda prenijet će se putem Središnjeg registra osiguranika

mirovinskom osiguravajućem društvu koje član Fonda izabere i koje mu osigurava trajnu mjesečnu

invalidsku mirovinu prema svome programu, u skladu s posebnim zakonom.

Ako član Fonda želi promijeniti mirovinski fond mora to obaviti prijavom Središnjem registru osiguranika,

na temelju koje postaje član novoizabranog mirovinskog fonda. Članstvo u Fondu ne može se uskratiti,

osim ako osoba koja podnosi zahtjev za članstvo ne ispunjava uvjete utvrđene Zakonom o obveznim

mirovinskim fondovima (dalje u tekstu: Zakon). Promjenom mirovinskog fonda obavlja se prijenos

računa člana Fonda. Prijenos računa obuhvaća iznos koji je na osobnom računu člana Fonda na dan

prethodnog vrednovanja od kojeg se oduzimaju naknade propisane Zakonom. Ako član Fonda prestane

uplaćivati doprinose u Fond, on ostaje punopravni član Fonda.

Od nastupanja razloga za prisilni prijenos poslova upravljanja Fondom Hrvatska agencija za nadzor

financijskih usluga (dalje u tekstu: Agencija/HANFA) može u iznimnim slučajevima, radi zaštite imovine

članova Fonda, izdati nalog Središnjem registru osiguranika za obustavu uplata doprinosa članova

Fonda u Fond, obustavu prijelaza članova Fonda u druge mirovinske fondove i obustavu zatvaranja

osobnih računa.

c) Način objave Statuta i dodatnih informacija o Fondu te tromjesečnih i revidiranih godišnjih

izvještaja

Statut Fonda objavljen je na mrežnim stranicama Društva: www.azfond.hr

Na mrežnim stranicama Društva dostupne su i dodatne informacije o Fondu te tromjesečni i revidirani

godišnji izvještaji.

http://www.azfond.hr/


d) Revizorsko društvo Fonda

Revizorsko društvo Fonda za 2019. godinu je: PricewaterhouseCoopers d.o.o. za reviziju i konzalting,

Heinzelova 70, 10000 Zagreb, OIB: 81744835353, upisano u registar Trgovačkog suda u Zagrebu pod

MBS 080238978.

e) Trajanje poslovne godine i datum izdavanja Informativnog prospekta

Poslovna godina traje od 1. siječnja do 31. prosinca.

Informativni prospekt izdan je dana 27. travnja 2020. godine.

B. PODACI O MIROVINSKOM DRUŠTVU

1. Podaci o mirovinskom društvu i članovima uprave i nadzornog odbora

Fondom upravlja Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim

fondovima, sa sjedištem u Zagrebu, Heinzelova 70.

Odobrenje za rad izdano je Društvu 5. studenoga 2001. godine, Klasa: UP/I 034-04/01-01/62, Urbroj:

383-01-01-2, a Društvo je upisano u sudski registar 26. rujna 2001. godine. Dana 3. rujna 2018. godine

u sudski registar upisano je pripajanje društva Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje dobrovoljnim

mirovinskim fondovima Društvu, po izdanom odobrenju Agencije, od 23. kolovoza 2018. godine,

Rješenje Klasa: UP/I 972-03/18-01/06, Urbroj: 326-01-440-443-18-4.

a) Uprava Društva

Uprava Društva se do zaključno 31. prosinca 2019. godine sastojala od četiri, a od 1. siječnja 2020.

godine od tri člana, s mandatima kako slijedi:

g. Kristijan Buk, predsjednik Uprave od 27. travnja 2017. godine

g. Mario Staroselčić, član Uprave od 27. travnja 2017. godine

g. Slaven Bošnjak, član Uprave od 3. rujna 2018. do 31. prosinca 2019., te od 1. siječnja

2020.godine

g. Saša Novosel, obnašao je funkciju člana Uprave od 3. rujna 2018. do 31. prosinca 2019.

godine.

Kristijan Buk, predsjednik Uprave

Rođen je 1972. u Rijeci. Nakon završenog Ekonomskog fakulteta, profesionalnu karijeru započinje u

Croatia Line d.d. Rijeka. Prelaskom u ADRIA osiguranje d.d. Pula na mjesto financijskog direktora, stječe

adekvatna znanja iz raznih područja poslovanja osiguravajućeg društva. Nakon preuzimanja ADRIA

osiguranja d.d. od strane Grawe Hrvatska d.d., 2001. godine postaje voditelj Službe financija i općih

poslova, a krajem 2004. godine prelazi na poziciju voditelja Odjela kontrolinga te istovremeno postaje

prokurist društva.

Sredinom 2005. godine prelazi u Allianz Zagreb d.d. na poziciju direktora Sektora za kontroling i

upravljanje imovinom, a 2007. postaje članom Uprave za financije. U 2008. godini postaje predsjednik

Nadzornog odbora Allianz ZB d.o.o. društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima te tu

funkciju obnaša do 2015. godine, a položio je i ispit za ovlaštenog upravitelja mirovinskim fondom 2011.

godine imenovan je voditeljem Radne skupine za solventnost i adekvatnost kapitala Solvency II, koja

djeluje pri Hrvatskom uredu za osiguranje, te na poziv Ministarstva financija 2012. godine sudjeluje u

izradi prijedloga Zakona o osiguranju.

U travnju 2017.godine imenovan je predsjednikom Uprave Društva.

Mario Staroselčić, član Uprave

Rođen je 1978. godine u Zagrebu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer financije.

Nakon završetka studija, 2002. godine zapošljava se u AZ mirovinskom fondu na mjesto analitičara.

Sredinom 2004. godine prelazi u Allianz Zagreb d.d., prvo na poziciju Portfolio Managera, da bi od

početka 2008. godine prešao na poziciju direktora Samostalne službe za upravljanje financijskom

imovinom. U studenom 2008. godine postaje predsjednik Uprave Allianz Investa d.o.o.

Položio je ispit za brokera, investicijskog savjetnika i upravitelja mirovinskim fondom te završio CFA

program i stekao pravo na korištenje međunarodne titule CFA (Chartered Financial Analyst).

U travnju 2017. godine imenovan je članom Uprave Društva.


Slaven Bošnjak, član Uprave

Rođen je 1979. godine u Rijeci gdje je i diplomirao na Ekonomskom fakultetu. Od 2005. godine do lipnja

2017. godine bio je zaposlenik Hrvatskog mirovinskog investicijskog društva d.o.o. koje upravlja

Kapitalnim fondom d.d. te obavljao poslove financijske analize, procjene vrijednosti društava i

upravljanja portfeljem na pozicijama od financijskog analitičara preko voditelja portfelja do predsjednika

Uprave istog društva. Od 2008. godine vodi seminare vezane uz financijsku analizu poslovanja društava

kao i procjene vrijednosti istih. Od lipnja 2017. do rujna 2018. godine obnašao je funkciju člana Uprave

Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, a od 3. rujna 2018. godine

započeo mu je mandat člana Uprave Društva. Položio je ispit za investicijskog savjetnika, upravitelja

mirovinskih fondova i upravitelja mirovinskog osiguravajućeg društva. Završio je CFA program i stekao

pravo korištenja CFA titule (Chartered Financial Analyst). Dana 1. siječnja 2020. godine započeo mu je

novi mandat na funkciji člana Uprave Društva.

b) Nadzorni odbor Društva

Nadzorni odbor Društva se u razdoblju od 21. rujna 2017. do 2. rujna 2018. sastojao se od tri člana, a

od 3. rujna 2018. godine od pet članova, s mandatima kako slijedi:

dr. Kay Müller, predsjednik Nadzornog odbora od 21. rujna 2017. godine

gđa Mirela Mihin Raguž, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora od 21. rujna 2017. godine

dr. Christoph Plein, član Nadzornog odbora od 21. rujna 2017. godine

mr.sc. Branka Vladetić, članica Nadzornog odbora od 3 rujna 2018. godine

g. Stjepan Mandić, član Nadzornog odbora od 8. kolovoza 2019. godine imenovan Odlukom

Vlade Republike Hrvatske

gđa Ivana Jakelić, obnašala je funkciju članice Nadzornog odbora Društva od 3. rujna 2018. do

28. lipnja 2019. godine

dr. Kay Müller, predsjednik Nadzornog odbora

Glavni direktor za strategiju regije Srednja i Istočna Europa u Allianz SE, i član Izvršnog odbora za

Srednju i Istočnu Europu zadužen za bankarstvo, banko osiguranje, mirovinske sustave, spajanja i

preuzimanja te investicije. Allianz SE-u pridružio se 2006. godine, prethodno čemu je od 2003. godine

radio na Technische Universität München kao istraživač i predavač. U Razdoblju od 1998. do 2003.

godine radio je u nizu uglednih financijskih institucija u Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Rođen je

1975. godine u Njemačkoj. Nakon završenog studija s područja financija i međunarodne ekonomije,

Sveučilišta u Münsteru, stekao je titulu CFA (Chartered Financial Analyst) te 2007. godine doktorirao na

Sveučilištu u Münchenu na temu „Investing in Private Equity Partnerships“.

Mirela Mihin Raguž, zamjenica predsjednika Nadzornog odbora

Direktorica je Planiranja i kontrolinga u Sektoru financija u Zagrebačkoj banci. Rođena je 1972. godine

u Zagrebu. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu, smjer analiza, u Zagrebu. Svoju karijeru u

bankarstvu započinje u Zagrebačkoj banci 1996. godine kao pripravnik, a od 1997. do 2000. godine

karijeru nastavlja u investicijskom bankarstvu gdje od veljače 1999. godine preuzima mjesto voditelja

Upravljanja vlasničkim udjelima u turizmu. U siječnju 2000. godine prelazi u Sektor razvoja Grupe na

mjesto direktora Upravljanja udjelima u turizmu, a početkom 2002. godine preuzima mjesto direktora

Upravljanja nestrateškim portfeljem u Sektoru upravljanja imovinom. U siječnju 2004. godine prelazi u

Sektor financija na mjesto voditelja Planiranja i upravljanja profitabilnošću. Od siječnja 2005. godine do

rujna 2006. godine radi na mjestu Savjetnika u Sektoru financija, a od rujna do danas radi kao direktor

Planiranja i kontrolinga.

dr. Christoph Plein, član Nadzornog odbora

Član investicijskog odbora Allianz Investment Management SE i glavni investicijski direktor za

brzorastuća tržišta s imovinom pod upravljanjem od preko 50 milijardi eura. Allianz SE-u pridružio se

1998. godine kao analitičar, te stječe bogato profesionalno iskustvo unutar Allianz Grupe na raznim

pozicijama koje, između ostalog, uključuju mjesto člana Uprave u Allianz Pojišťovna a.s., Prague. Prije

dolaska u Allianz SE radio je kao revizor u Deloitte & Touche, Njemačka. Rođen je 1970. u Njemačkoj.

Nakon stjecanja MBA diplome Sveučilišta u Regensburgu, doktorirao je 1996. godine na Institutu za

osigurateljske znanosti istog sveučilišta. mr.sc. Branka Vladetić, članica Nadzornog odbora

Direktorica je Sektora za pravne poslove i praćenje usklađenosti u Allianz Hrvatska d.d. Rođena je 1973.

godine u Puli. Završila je Pravni fakultet u Zagrebu, te je magistrirala građanskopravne znanosti stekavši


naziv magistra znanosti 2001. godine. Početak poslovne karijere vezan je uz Sektor za pravne i

kadrovske poslove u Ministarstvu unutarnjih poslova, a kasnije i Odjel pravnih poslova u Štedbanci d.d.

Nakon položenog državnog ispita, godine 1998.. polaže i pravosudni ispit. Karijeru nastavlja u Allianzu

ZB d.o.o. društvu za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, gdje punih jedanaest godina obavlja

funkciju voditelja pravnih, kadrovskih i općih poslova. Za vrijeme rada u društvu za upravljanje

mirovinskim fondovima sudjelovala je u brojnim radnim skupinama i odborima vezanim uz zakonske i

podzakonske propise iz područja mirovinskih fondova, a njezinom iskustvu dodatno je doprinijelo i

članstvo u Odboru za disciplinske mjere Zagrebačke burze d.d., kao i članstvo u revizorskim odborima

mirovinskih društava.

Stjepan Mandić, član Nadzornog odbora

Direktor u Concepto d.o.o., konzultant u Svjetskoj banci i ekspert u Europskoj komisiji. Rođen je 1979.

godine u Zagrebu. Završio je Ekonomski fakultetu Zagrebu, smjer financije i smjer organizacija i

management, te magisterij iz financija na Judge Business School, University of Cambridge, UK, kao

Chevening stipendist britanske vlade. Poslovnu karijeru započinje u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d.

2005. godine na mjestu direktora financijskog kontrolinga gdje radi do 2009.godine, a nakon završetka

magisterija, od 2010. do 2012. godine radi na mjestu direktora izvještavanja i financijskog kontrolinga.

2012. godine pridružuje se Croatia banci d.d. na mjestu člana Uprave, gdje ostaje do 2015. godine.

Nakon toga obavlja niz savjetodavnih i upravljačkih funkcija za domaća i strana poduzeća, a 2016.

godine osniva tvrtku Concepto d.o.o. za poslovno savjetovanje. Od listopada 2016. godine radi kao

konzultant u sektoru za financije, konkurentnost i investicije Svjetske banke, a od siječnja 2018. godine

radi i kao ekspert Agencije za malo i srednje poduzetništvo pri Europskoj komisiji. Dodatno se

usavršavao na brojnim treninzima s područja bankarstva, financija, te upravljanja financijskim rizicima

(Harvard, LSE, SDA Bocconi, ATTF Luxemburg i dr.). Položio je HANFA ispite za brokera i investicijskog

savjetnika, te posjeduje Financial Risk Manager certifikat izdan od strane GARP-a.

Predsjednik Uprave Društva i jedan član Nadzornog odbora članovi su AZ obveznog mirovinskog fonda kategorije B, dok su članovi Uprave Društva te zamjenica predsjednika Nadzornog odbora i jedan član Nadzornog odbora članovi AZ obveznog mirovinskog fonda kategorije A.

c) Iznos temeljnog kapitala Društva i članovi Društva

Temeljni kapital Društva iznosi 105.000.000,00 kn.

Vlasnici poslovnih udjela u Društvu su:

Allianz New Europe Holding GmbH, Beč, Hietzinger Kai 101-105 sa 51%

Zagrebačka banka d.d. Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10 sa 49%


2. Organizacijska struktura mirovinskog društva

a) Organizacijska struktura Društva i linije odgovornosti

Za cjelokupno vođenje poslova Društva nadležna je i odgovorna Uprava koja se od 1 siječnja 2020.

godine sastoji od tri člana i to predsjednika Uprave i dva člana Uprave. Poslovanje Društva organizirano

je kroz samostalne organizacijske jedinice. Poslove organizacijskih jedinica obavljaju radnici Društva, te

odgovaraju Upravi Društva koja rukovodi poslovanjem Društva. Sukladno zakonskim propisima

ustrojene su sljedeće organizacijske jedinice:

Odjel front office je organizacijska jedinica zadužena za ulaganje i upravljanje imovinom fondova pod

upravljanjem Društva. Osnovne ovlasti i zaduženja Odjela front office-a su predlaganje i provedba

Strategije ulaganja imovine, izrada očekivanih rezultata ulaganja u sklopu redovitog donošenja Strategije

ulaganja imovine, predlaganje i održavanje Liste vrijednosnih papira podobnih za trgovanje, predlaganje

i izvršavanje investicijskih odluka uključujući i izradu potrebne dokumentacije, zadavanje naloga i

izvršavanje transakcija, te praćenje i analiza tržišta na kojima je Društvo aktivno, a posebno dužničkih

vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca.

Odjel analize obavlja poslove koji se prije svega odnose na izradu procjena vrijednosti društava u koje

fondovi ulažu, kao i na procjenu kreditne sposobnosti izdavatelja korporativnih dužničkih vrijednosnih

papira. Odjel analize kontinuirano prati i redovito ažurira poslovne rezultate izdavatelja, primarno kroz

analizu financijskih izvještaja, sastanke s izdavateljima, te odlazak na glavne skupštine izdavatelja.

Dodatno, Odjel analize kontinuirano prati ulaganja i predlaže potencijalna ulaganja, te prati lokalna i

globalna tržišta vrijednosnih papira.

Odjel middle office i upravljanje rizicima je organizacijska jedinica nezavisna od Odjela front office-a, a

odgovorna je za kontrolu istog na način da kontrolira poštuju li se zakonska ograničenja i ograničenja

postavljena internim aktima Agencije, odluke o rasporedu imovine i politike i procedure propisane

Nazdorni odbor

Predsjednik Uprave Kristijan Buk

Odjel Middle office i upravljanje rizicima

Odjel interne revizije

Odjel praćenja usklađenosti

Odjel pravnih poslova

Odjel upravljanja ljudskim

potencijalima

Član UpraveMario Staroselčić

Odjel Front office

Odjel analize

Član Uprave Slaven Bošnjak

Odjel Back office

Odjel za financije i kontroling

Odjel marketinga i odnosa s javnošću

Odjel odnosa s klijentima

Odjel prodaje

Savjetnik Uprave

za prodaju


internim aktima. Svrha Odjela middle office-a i upravljanja rizicima je osiguranje provođenja odluka

donesenih od strane Uprave.

Odjel back office odgovoran je za računovodstveno evidentiranje portfelja, slanje depozitaru instrukcija

za namiru i plaćanje, rješavanje problema u postupku namire, dnevni izračun neto imovine i usklađenje

s depozitarom te izračun obveza prema ulagateljima i davanje instrukcija Depozitaru za izvršenje

plaćanja istih.

Odjel financija i kontrolinga osim poslova vezanih uz knjigovodstvo, obradu dokumentacije i platni

promet obavlja poslove izrada projekcija i planova, vrši kontrole i koordinacije planskog procesa te

priprema zakonom propisane izvještaje za Agenciju, Poreznu upravu, Hrvatsku narodnu banku kao

ostala izvješća o pokazateljima uspješnosti AZ mirovinskih fondova i Društva.

Odjel pravnih poslova zastupa Društvo pred sudovima i drugim državnim institucijama, obavlja

savjetničke pravne poslove za potrebe svih odjela u Društvu

Odjel upravljanja ljudskim potencijalima obavlja poslove iz područja radnih odnosa.

Odjel marketinga i odnosa s javnošću u sklopu svojih najvažnijih zadataka usmjeren je na suradnju s

medijima u svrhu pružanja informacija o poslovanju i rezultatima rada fondova i Društva, odnosno svim

onim pitanjima koja su od interesa za članove AZ mirovinskih fondova, ali i šire javnosti.

Odjel odnosa s klijentima brine o svim aktivnostima vezanim uz članove fonda, te obvezama Društva

vezanim uz izvještavanje članova o rezultatima rada fondova i Društva.

Odjel prodaje obavlja poslove vezane uz nuđenje programa dobrovoljnih mirovinskih fondova te

suradnje s prodajnim zastupnicima Društva, a vezano uz dobrovoljne mirovinske fondove.

U okviru mehanizama unutarnje kontrole Društvo je ustrojilo funkciju upravljanja rizicima, funkciju

praćenja usklađenosti i funkciju interne revizije, svaka u sklopu posebne organizacijske jedinice.

Funkcija upravljanja rizicima ustrojena je u sklopu Odjela middle office i upravljanja rizicima, a dužna je

provoditi politike i procedure upravljanja rizicima Društva i fondova kojima Društvo upravlja, osigurati

usklađenost s ograničenjima izloženosti rizicima Društva i fondova, savjetovati Upravu Društva vezano

uz utvrđivanje profila rizičnosti Društva i fondova kojima Društvo upravlja, dostavljati redovita izvješća

Upravi i višim rukovoditeljima, ocjenjivati i, kada je to primjenjivo, sudjelovati u postupku vrednovanja

neuvrštenih (OTC) izvedenica.

Funkcija praćenja usklađenosti zadužena je za praćenje i redovnu procjenu primjerenosti i učinkovitosti

mjera, politika i procedura o utvrđivanju i svođenju rizika neusklađenosti poslovanja Društva s

relevantnim propisima kao i drugih povezanih rizika na najmanju moguću mjeru, praćenje i redovnu

procjenu aktivnosti Društva koje se odnose na uočene propuste u poštivanju i pridržavanju obveza u

skladu s relevantnim propisima, savjetovanje viših rukovoditelja i drugih relevantnih osoba odgovornih

za obavljanje djelatnosti Društva o načinu primjene relevantnih propisa.

Funkcija interne revizije odgovorna je za propisivanje, provođenje i ažuriranje plana revizije te periodičko

ispitivanje i procjenjivanje primjerenosti i učinkovitosti sustava Društva, kao i mehanizma internih

kontrola, davanje preporuka na temelju rezultata ispitivanja, provjeravanje usklađenosti s preporukama,

te izvješćivanje u vezi poslova interne revizije.

Društvo je dužno zapošljavati osobe s kvalifikacijama i znanjima potrebnim za obavljanje povjerenih

poslova te osigurati da su odgovorne osobe i zaposlenici upoznati sa svim procedurama kojih se moraju

pridržavati pri obavljanju svojih dužnosti.

Društvo je dužno uputiti i upoznati sve osobe kojima su povjereni određeni poslovi i dužnosti, sa svim

procedurama kojih se moraju pridržavati prilikom obavljanja svojih poslova i dužnosti.

3. Ciljevi i strategija ulaganja i opis donošenja investicijskih odluka i korporativnog

upravljanja

a) Poslovni ciljevi i strategija Društva

Poslovni ciljevi Društva su upravljanje imovinom fonda uvažavajući ograničenja ulaganja i zahtjeve za

sigurnošću i likvidnošću investiranih sredstava karakterističnih za pojedinu vrstu fonda uz nastojanje

ostvarivanja najviše moguće stope prinosa, jasno uspostavljanje poslovnih procesa nužnih za

neprekidno i primjereno pružanje usluga i obavljanje djelatnosti, ispunjavanje uvjeta i obveza koji su


propisani Zakonom ili propisima donesenim na temelju Zakona, te održavanje financijske stabilnosti

Društva.

Strategija Društva je informirati potencijalne članove o prednostima ulaganja u mirovinske fondove pod

upravljanjem Društva, a u skladu s njihovim investicijskim ciljevima i sklonostima riziku.

b) Načela i strategija ulaganja imovine Društva

Imovina Društva su sredstva koje Društvo drži i koristi za obavljanje svog redovnog, tekućeg poslovanja.

Imovina Društva je odvojena od imovine AZ obveznih mirovinskih fondova te ulaganje i upravljanje

vlastitim sredstvima mora u svakom trenutku biti jasno odvojeno od ulaganja i upravljanja imovinom AZ

obveznih mirovinskih fondova.

Imovina Društva ulaže se sa svrhom postizanja dodatnih prihoda Društva, a uzimajući u obzir održavanje

likvidnosti Društva u svakom trenutku njegova poslovanja.

Društvo će ulagati imovinu na način da u svakom trenutku bude sposobno ispuniti dospjele obveze

odnosno da bude trajno sposobno ispuniti svoje obveze. Sukladno Zakonu, ulagat će svoja sredstva

isključivo u:

prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj ili za koje

jamči RH, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja

banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a odnosno javno međunarodno

tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica

depozite kod kreditnih institucija koje imaju sjedište u RH, državi članici ili državi članici OECD-

a do 12 mjeseci

udjele novčanih UCITS fondova

forward ugovore isključivo radi zaštite imovine u stranoj valuti

Iznos propisanog kapitala Društvo održava u naprijed navedenoj imovini. Ako Društvo posredno stekne

imovinu koja nije u skladu sa naprijed navedenim, dužno je o tome bez odgode obavijestiti Agenciju, a

strukturu ulaganja mora uskladiti u roku od šest mjeseci od dana stjecanja.

c) Opis odgovornosti i način donošenja investicijskih odluka

Odluke o ulaganju imovine donose se kroz sljedeće elemente investicijskog procesa: Investicijski sastanci, Odluke o pojedinačnim ulaganjima imovine, Lista vrijednosnih papira podobnih za trgovanje u ime Fonda.

Investicijski sastanci se održavaju kako bi djelatnici Društva razmijenili mišljenja o: (i) najnovijim tržišnim

kretanjima i njihovim utjecajima na fondove, (ii) poslovanju izdavatelja vrijednosnih papira koje Fond ima

u portfelju te (iii) potencijalnim investicijama.

Uprava donosi odluku o pojedinačnom ulaganju u slučajevima kada je riječ o transakcijama koje se ne

odnose na uobičajeno trgovanje Odjela front office-a. Takvi slučajevi uključuju, ali nisu ograničeni na:

inicijalna ulaganja kao posljedica IPO-a, značajnije stjecanje vlasništva u pojedinom društvu, prihvaćanje

ponude za preuzimanje za vrijednosnice u portfelju Fonda ili transakcije koje mogu imati značajniji

utjecaj na profil rizičnosti Fonda.

Cilj Liste vrijednosnih papira podobnih za trgovanje je unaprijed definirati potencijalna ulaganja Fonda

instrumentima s višim stupnjem rizika (dionice i korporativne obveznice) te ih provjeriti sukladno svim

zakonskim i pravilničkim odredbama. Na taj način Odjel front office, nakon odobrenja Uprave, može

trgovati sa svim vrijednosnim papirima uvrštenim na Listu, samostalno, unutar limita trgovanja

definiranih posebnim internim aktom Društva.

Strategije ulaganja u Društvu se donose kroz sljedeće elemente investicijskog procesa:

Odbor za strategiju ulaganja,

Strateška alokacija imovine,

Strategija ulaganja imovine.

Odbor za strategiju ulaganja predlaže Upravi donošenje Strateške alokacije i Strategije ulaganja imovine

fondova. Odjel front office predstavlja Odboru prijedlog za navedene odluke za Fond kao i prijedlog

mogućeg revidiranja istih.


Strateška alokacija imovine predstavlja optimalni portfelj Fonda, koji se izračunava na temelju povijesnih

povrata na unaprijed definirane klase imovine, njihove volatilnosti i korelacije, pri čemu uzima u obzir

investicijska ograničenja Fonda kako su definirana Statutom, te maksimalni gubitak koji prema procjeni

članovi mogu podnijeti u tekućoj kalendarskoj godini. Strateška alokacija imovine se uobičajeno revidira

jednom godišnje.

Strategija ulaganja imovine, čini osnovu djelovanja Odjela front office-a, a sastoji se od Taktičke alokacije

imovine, objašnjenja predloženih promjena po klasama imovine i očekivanih rezultata ulaganja za

pojedinu klasu imovine u sljedećih 12 mjeseci. Taktička alokacija imovine je ona razina izloženosti prema

pojedinim klasama imovine koja će, prema najboljoj procjeni Društva temeljenoj na trenutno

raspoloživim informacijama, rezultirati optimalnom kombinacijom portfelja Fonda za relevantno

razdoblje. Strategija ulaganja imovine se revidira kvartalno.

d) Opis korporativnog upravljanja u prethodnom razdoblju

Ukoliko je Društvo manjinski dioničar u kompaniji u koju ulaže te izravna kontrola uprave i načina

upravljanja nije moguća, postoji rizik da interesi uprave tih kompanija neće u potpunosti biti u skladu s

interesima Društva kao manjinskog dioničara. Zbog toga Društvo, kao manjinski ulagatelj, mora tražiti

ostale načine zaštite vlastitih interesa, a koji nisu obuhvaćeni mogućnošću kontrole u upravljanju.

Stoga je politika korporativnog ulaganja Društva usmjerena na sljedeća područja vlasničke aktivnosti u

području korporativnog upravljanja:

odgovornost uprave te

jednako postupanje prema dioničarima.

Društvo smatra kako je upravljanje kompanijama čije su dionice javno listane najbolje prepustiti upravi

tih kompanija te ih držati odgovornima za radnje i rezultate, nego se pokušavati mikro menadžmentom

uplitati u upravljanje kompanijom. Također, jednako postupanje prema svim dioničarima važno je kako

bi se fondovi pod upravljanjem Društva, čak iako su manjinski dioničari, osjećali da se uprave kompanija

brinu o interesima svih svojih dioničara na jednak način.

Društvo će u svom odnosu prema izdavateljima uzimati u obzir sljedeće principe korporativnog

upravljanja kako su navedeni u Smjernicama OECD-a za korporativno upravljanje:

postojanje osnove za učinkovit i održiv okvir korporativnog upravljanja

prava dioničara

jednako postupanje prema dioničarima

uloga stakeholder-a u korporativnom upravljanju izdavatelja

transparentnost i pravovremeno objavljivanje informacija

odgovornost uprave izdavatelja.

U Društvu je ustrojen Odbor za korporativno upravljanje koji donosi odluke o sudjelovanju te glasovanju

na glavnim skupštinama izdavatelja čije vrijednosne papire Društvo ima u portfelju fondova kojima

upravlja većinom glasova.

4. Rizici povezani s poslovanjem mirovinskog društva

Društvo može u svom poslovanju biti izloženo sljedećim rizicima:


Društvo nosi rizik promjene kamatnih stopa kada investira vlastita sredstva u instrumente koji

nose kamatu.


Društvo nije značajno izloženo valutnom riziku budući da je većina imovine, obveza i transakcija

Društva u kunama.

Kreditni rizik

Kreditni rizik je rizik da druga ugovorna strana neće izvršiti svoje obveze prema Društvu.

Rizik likvidnosti

Predstavlja rizik da kratkoročne i dugoročne obveze za plaćanje Društva neće moći biti ispunjene.

Rizik poslovanja

Neočekivano smanjenje stvarnih rezultata u odnosu na pretpostavke poslovanja što dovodi do

smanjenja prihoda bez odgovarajućeg smanjenja troškova.


Strateški rizik

Predstavlja opasnost da dođe do nepovoljnih efekata na Društvo zbog strateških odluka

managementa ili njihove (ne)implementacije.

Reputacijski rizik

Reputacijski rizik predstavlja rizik gubitka uzrokovan negativnom javnom percepcijom Društva kod

članova, poslovnih partnera, zaposlenika ili javnosti. Reputacijski rizik može biti posljedica gubitaka

u ostalim kategorijama rizika, ali i loša reputacija može izazvati gubitke u ostalim kategorijama.

Operativni rizik

Predstavlja rizik gubitka koji je posljedica neadekvatnih ili pogrešnih procesa ili kontrola zbog

tehničkog ili ljudskog faktora, kao i rizika povezanih s delegiranjem poslova na treće osobe.

Operativni rizik vezan je na lošu funkcionalnost tehnologije, neodgovarajućih radnji zaposlenika

Društva, propuste u organizaciji i internim procedurama. Procese i postupke za

kontroliranje/smanjenje operativnih rizika Društvo redovito periodično preispituje.

Utjecaj pojedinih rizika na Društvo:


Kamatni rizik Vrlo nizak

Valutni rizik Vrlo nizak

Kreditni rizik Vrlo nizak

Troškovni rizik Nizak

Operativni rizik Nizak

Reputacijski Vrlo nizak

Rizik likvidnosti Vrlo nizak

Strateški rizik Nizak

5. Opis politike nagrađivanja

Društvo je usvojilo politiku primitaka kojom se utvrđuju i reguliraju politike i procedure nagrađivanja te

tijela koja sudjeluju u procesu njene provedbe, a koja se politika odnosi na sve radnike Društva i

podrazumijeva sve oblike plaćanja (fiksne i varijabilne) koje Društvo isplaćuje odnosno dodjeljuje

radniku u zamjenu za poslove koje radnik obavlja. Primici se sastoje od fiksnih i varijabilnih plaćanja..

Varijabilni primici su primici koji ovise o uspješnosti Društva te postignućima zaposlenika koja su u

izravnoj vezi s njegovom kratkoročnom i dugoročnom uspješnošću. Varijabilni primici odražavaju

uspješnost koja je održiva i koja je prilagođena rizicima, kao i uspješnost koja nadmašuje standard

očekivan u skladu s opisom radnog mjesta pojedinog zaposlenika. Fiksni primici prije svega odražavaju

profesionalno iskustvo i vještine koje su potrebne za pojedino radno mjesto, te iskazanu izvrsnost za

doprinos poslovnim rezultatima Društva kao i odgovornosti koje proizlaze iz opisa radnog mjesta

pojedinog zaposlenika.

U procesu sudjeluju Nadzorni odbor, Odbor za nagrađivanje i Uprava te kontrolne funkcije koje imaju

aktivnu ulogu u izradi, kontinuiranom praćenju i revidiranju politika primitaka.

Nagrađivanje radnika je povezano s uspješnošću i temelji se na pojedinačnoj uspješnosti, uspješnosti

Društva i uspješnosti fondova pod upravljanjem. Društvo će isplaćivati varijabilne primitke samo ako su

održivi, uzimajući u obzir financijsko stanje Društva u cjelini kao i uspješnost fondova pod upravljanjem

i uspješnost Društva, odnosno njegovih zaposlenika. Nagrade i varijabilni primici neće se isplaćivati

ukoliko ugrožavaju kapitalnu osnovu Društva.

6. Podaci o revizorskom društvu i godišnji financijski izvještaji mirovinskog društva

Revizor Društva za 2019. je PricewaterhouseCoopers d.o.o., Heinzelova 70, 10000 Zagreb, OIB: 81744835353.

Godišnji financijski izvještaji Društva revidirani od strane ovlaštenog revizora nalaze se u privitku ovog

Informativnog prospekta.

7. Značajne odredbe ugovora s depozitarom koje mogu biti važne za članove

mirovinskog fonda

Depozitar odgovara Društvu i članovima Fondova za gubitak imovine koji podnese Depozitar ili treća

osoba kojoj je delegirao pohranu financijskih instrumenata Fonda.


Depozitar odgovara Društvu i članovima u Fondovima za pričinjenu štetu ako neopravdano ne ispunjava,

ne obavlja ili nepravilno obavlja poslove depozitara, uključujući i slučaj kada je obavljanje tih poslova

delegirao trećim osobama.

Depozitar odgovara Društvu i članovima u Fondovima zbog gubitka imovine Fondova koji su nastali kao

posljedica propusta Depozitara u obavljanju i izvršavanju njegovih dužnosti.

Depozitar ne odgovara za štetu koja je nastala kao posljedica više sile.

C. PODACI O DEPOZITARU

Depozitar je: OTP banka d.d., 21000 Split, Domovinskog rata 61, OIB: 52508873833, MBS: 060000531

(dalje u tekstu: Depozitar).

Temeljni kapital Depozitara iznosi 3.993.754.800,00 kn.

Depozitar je dobio sljedeća odobrenja nadležne institucije za obavljanje poslova depozitara:

Rješenje Hrvatske narodne banke Z.Br. 746/200 od 9. veljače 2000. godine, Z.Br. 1187/2003 od 12. veljače 2003., Z.Br. 1360/2005 od 12. listopada 2005, Z.Br. 1688/2010 od 14. travnja 2010. te Z.Br. 1790/2011 od 8. lipnja 2011. te Z.Br. 1870/2012 od 11. srpnja 2012. godine,

Rješenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Klasa: UP/I-451-04/12-03/1 Urbroj: 326-111-12-7 od 26. travnja 2012. godine.

Osnovne djelatnosti:

primanje svih vrsta depozita

primanje i odobravanje kredita i drugih plasmana, uključujući factoring i forfaiting

izdavanje garancija

obavljanje platnog prometa u zemlji i inozemstvu

trgovanje u vlastito ime i za vlastiti račun ili u ime i za račun komitenata instrumentima tržišta

novca

ostalim prenosivim vrijednosnicama, stranim sredstvima plaćanja i derivatima

izdavanje i upravljanje instrumentima plaćanja

poslovi skrbništva nad vrijednosnicama

poslovi agenta i pokroviteljstvo izdanja vrijednosnica

zastupanje u prodaji polica osiguranja i posredovanje u financijskim transakcijama

poslovanje sa sefovima

OTP banka d.d. kao depozitar obveznih mirovinskih fondova obavlja poslove propisane Zakonom o

obveznim mirovinskim fondovima i Ugovorom o obavljanju poslova depozitara, a posebno:

pohrane i/ili evidencije imovine mirovinskog fonda

kontinuirano praćenje novčanih tokova mirovinskog fonda

vođenje računa za imovinu mirovinskog fonda i odjeljivanje imovine svakog pojedinog

mirovinskog fonda od imovine ostalih mirovinskih fondova, imovine depozitara i drugih klijenata

depozitara te mirovinskog društva

kontrola ulaganja imovine mirovinskog fonda u skladu s proklamiranim ciljevima, odredbama

Zakona, drugih važećih propisa te prospektom i statutom mirovinskog fonda

izvješćivanje Agencije i mirovinskog društva o provedenom postupku utvrđivanja vrijednosti

imovine mirovinskog fonda i cijene udjela te potvrđuje i osigurava da je izračun neto vrijednosti

imovine mirovinskog fonda te vrijednost obračunske jedinice u mirovinskom fondu obavljen u

skladu s usvojenim računovodstvenim politikama, odnosno metodologijama vrednovanja,

Zakonom, važećim propisima, te prospektom i statutom mirovinskog fonda

izvršavanje naloga mirovinskog društva u vezi s transakcijama financijskim instrumentima i

drugom imovinom koja čini imovinu mirovinskog fonda, pod uvjetom da nisu u suprotnosti sa

Zakonom, propisima Agencije te prospektom i statutom mirovinskog fonda

izvješćivanje mirovinskog društva o korporativnim akcijama vezanim za imovinu mirovinskog

fonda koja mu je povjerena na pohranu i izvršavanje njegovih naloga koji iz toga proizlaze,

pružanje usluga glasovanja na godišnjim skupštinama dioničara i usluga vezanih uz ostvarivanje

drugih prava koja proizlaze iz financijskih instrumenata u koje je uložena imovina mirovinskog

fonda

zaprimanje uplata svih prihoda i drugih prava dospjelih u korist mirovinskog fonda, a koje

proizlaze iz njegove imovine,


osigurava da se prihodi mirovinskog fonda koriste u skladu sa Zakonom, propisima donesenima

na temelju Zakona te prospektom i statutom mirovinskog fonda te da su troškovi koje plaća

mirovinski fond u skladu s odredbama Zakona, propisa donesenih na temelju Zakona i drugih

propisa te prospektom i statutom mirovinskog fonda

obavlja druge poslove koji su predviđeni ugovorom o obavljanju poslova depozitara

prijavljuje Agenciji svako ozbiljnije ili teže kršenje Zakona, ugovora o obavljanju poslova

depozitara od strane mirovinskog društva

revizorima i drugim osobama ovlaštenima za obavljanje uvida, uključujući Agenciju, omogućuje

pristup i razmjenjuje informacije o podacima i računima vezanim uz mirovinski fond i njegovu

imovinu.

Poslove depozitara OTP banka d.d. obavlja samostalno dok poslove pohrane i namire inozemnih

vrijednosnih papira delegira sljedećim trećim osobama, poddepozitarima:

Clearstream Banking Luxembourg42 Avenue JF KennedyL-1855 Luxembourg, Luxembourg

Société Générale S.A.29, boulevard Haussmann 75009 Paris, France

Societe Generale Banka Srbija AD, Bulevar Z. Đinđića 50 a/b,11000 Belgrade, Serbia

SKB Banka d.d. Ljubljana ,Ajdovščina 4, 1513 Ljubljana, Slovenia,

BRD - Groupe Societe Generale S.A.,1-7 Ion Mihalache Blvd, Bucharest, Romania

Komerčni banka a.s., Na Prikope 33, 114 07 Praha, CZECH REPUBLICK

Unicredit Bank d.d. Bosna i Hercegovina, Zelenih beretki 24, 71 000 Sarajevo, Bosnia and

Herzegovina

Société Générale Luxembourg S.A, ugovor Global Custody Agreement

Komercijalna banka AD Skopje, Ulica Orce Nikolov 3, 1000 Skopje, Republic of Macedonia

Crnogorska Komercijalna banka AD Podgorica, Ulica Moskovska bb, 81000 Podgorica,

Montenegro

OTP Bank Plc BudapestNádor u. 16.,1051 Budapest, Hungary

Delegiranje poslova depozitara drugim poddepozitarima povezano je sa sljedećim potencijalnim rizicima

koji mogu utjecati na imovinu mirovinskog fonda:

Regulatorni rizik

Promjene u regulativi pojedinih zemalja mogu dovesti do materijalnog utjecaja na poslovanje

poddepozitara i vrijednosne papire na pohrani kod istog. Navedene promjene mogu dovesti do

povećanja troškova poslovanja i investiranja.

Identifikacija korisnika financijske imovine

Uz pretpostavku da financijska imovina na računima vrijednosnih papira ne pripada

poddepozitaru, u slučaju bilo kakvog gubitka može doći do problema identifikacije klijenta

financijske imovine na računu vrijednosnih papira, posebice ako se radi o zbirnom računu. Ipak,

u većini zemalja postoje jasna i jednostavna zakonska rješenja ovakvih problema.

Zaštita imovine

Nerazdvajanje imovine na razini centralnog depozitorija predstavlja rizik da se posrednik u

lancu, sudionik centralnog depozitorija ili drugi posrednik, smatra krajnjim vlasnikom

vrijednosnih papira. Neprikladna identifikacija korisnika, bez koje se stvarni vlasnik ne bi

smatrao vlasnikom vrijednosnih papira, može dovesti do situacije u kojoj se krajnji vlasnik

vrijednosnih papira izlaže riziku gubitka imovine ako jedan ili više posrednika u lancu postanu

insolventni.

Uskladba pozicija financijskih instrumenata

Neispravno procesuiranje usklade pozicija financijskih instrumenata s pozicijama kod

poddepozitara može uzrokovati pogrešku u identificiranju stvarnih vlasnika vrijednosnih papira

koja nadalje može dovesti do trajnog gubitka imovine stvarnih vlasnika.

Prisilna posudba

Manjkavost može nastati rutinski i nesvjesno od strane stranog agenta (poddepozitara) kao

rezultat operativne pogreške. Po nastanku privremene neravnoteže, posljedica manjka može

biti prisilna posudba financijske imovine jednog klijenta bilo kojem drugom klijentu koji u tom

trenutku želi raspolagati svom svojom imovinom. Regulatorna pravila obično zahtijevaju

objašnjenja klijentima da se njihova financijska imovina može koristiti i za posudbu drugim

klijentima ukoliko je to potrebno.

Transparentnost

Kada se imovina pohranjuje na zbirnim računima na razini centralnog depozitorija, zajedno s

neprikladnom identifikacijom krajnjih vlasnika vrijednosnih papira, takav način pohrane imovine

može onemogućiti regulatorne vlasti, porezne vlasti, izdavatelja, i bilo koji drugi subjekt s

pravom prikupljanja informacija o pozicijama i kretanjima vrijednosnih papira na razini

centralnog depozitorija, da identificiraju stvarne vlasnike vrijednosnih papira.


Korporativne akcije - udaljenost između izdavatelja i klijenta

U slučaju korištenja zbirnih računa, struktura nužno implicira da se financijska imovina drži

neizravno. Izdavatelj zna da registrirani nositelj nije klijent, ali ne zna i tko su klijenti što u nekim

slučajevima može otežati korporativne komunikacije. Neke su države uspostavile određena

pravila koja osnažuju odnose izdavatelja i klijenta pri korištenju zbirnog računa. Zbog udaljenosti

između izdavatelja i klijenta može također doći do odgode: u trenutku kada klijent na kraju lanca

posrednika primi obavijest o korporativnoj akciji, posljednji trenutak praktičnog djelovanja može

biti vrlo blizu ili čak već proći.

Korporativne akcije – raspodjela dionica ili frakcija

U slučaju više imatelja financijske imovine na zbirnom računu prilikom raspodjele dionica ili

frakcija za određene korporativne akcije može doći do problema zaokruživanja broja

dodijeljenih dionica za pojedine klijente u točnom omjeru u kojem klijenti drže financijsku

imovinu.

Korporativne akcije - sukobljeni glasovi

U slučaju kada depozitar pohranjuje vrijednosne papire na zbirnom računu kod stranog agenta

za više klijenata, postoji mogućnost da će pojedini klijenti željeti glasovati „za“ po određenom

pitanju, a drugi „protiv“. U teoriji može postojati rizik da relevantni pravni sustav ne dopušta da

jedan investitor glasuje oprečno: dio njegovih glasova „za“, a dio „protiv“.

Porezni procesi

Struktura zbirnih računa, bez kategorije investitora ili bez kategorije djelatnosti, može donijeti

značajne nedostatke kod obrade poreza na strani poreznih vlasti, agenata, centralnih

depozitorija i posrednika. U vidu poreza na transakcije, za one centralne depozitorije koji imaju

ulogu u procjeni i prikupljanju poreza na transakcije, struktura zbirnih računa na razini

centralnog depozitorija može onemogućiti razlikovanje transakcija koje su podložne porezu i

transakcija koje su oslobođene. Takva struktura može dovesti do problema na razini centralnog

depozitorija ako su centralni depozitorij, izdavatelj ili agent odgovorni za proces obračuna

poreza i naplate poreza.

Ostali rizici

Ako relevantni pravni sustav ne prepoznaje zbirni račun kao valjani pravni oblik računa, u slučaju

da poddepozitar nije u mogućnosti razdvojiti imovinu depozitara od imovine klijenta, može

postojati rizik da klijent nema u svakom trenutku vlasnička prava na svoje pozicije.

Navedeni rizici delegiranja poslova depozitara drugim poddepozitarima vezano za pohranu imovine na

zbirnim računima mogu biti u većim razmjerima u slučajevima u kojima pravni ili regulatorni sustav nije

razvio jasnu predodžbu o zbirnim računima.

Depozitar, u skladu sa zahtjevima Zakona o tržištu kapitala, Zakona o obveznim mirovinskim fondovima,

Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i podzakonskih akata, a u svrhu zaštite prava klijenta u

vezi s financijskim instrumentima i novčanim sredstvima koja klijentima pripadaju, vodi evidencije i

račune na način koji omogućava da bez odgode u svakom trenutku može razlučiti imovinu koju drži za

jednog klijenta od imovine ostalih klijenata i imovine samog Depozitara.

D. PODACI O HRVATSKOJ AGENCIJI ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA I SREDIŠNJEM

REGISTRU OSIGURANIKA

1. Osnovni podaci o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga je nadzorno tijelo u čiji djelokrug i nadležnost spada

nadzor financijskih tržišta, financijskih usluga te pravnih i fizičkih osoba koje te usluge pružaju.

Agencija provodi nadzor nad poslovanjem burzi i uređenih javnih tržišta, investicijskih društava i

izdavatelja vrijednosnih papira, brokera i investicijskih savjetnika, vezanih zastupnika, središnjeg

klirinškog depozitarnog društva, društava za osiguranje i reosiguranje, zastupnika i posrednika u

osiguranju i reosiguranju, društava za upravljanje investicijskim i mirovinskim fondovima, mirovinskih

osiguravajućih društava, investicijskih i mirovinskih fondova, Središnjeg registra osiguranika, Fonda

hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Umirovljeničkog fonda i pravnih osoba

koje se bave poslovima leasinga i faktoringa, osim ako ih banke obavljaju unutar svoje registrirane

djelatnosti.

Agencija je osnovana 2005. godine spajanjem triju postojećih nadzornih institucija: Komisije za

vrijednosne papire, Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja te Direkcije za nadzor društava

za osiguranje.


Agencija je samostalna pravna osoba s javnim ovlastima u okviru svog djelokruga i nadležnosti

propisanih Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i drugim zakonima. Odgovorna

je Hrvatskom saboru.

Temeljni su ciljevi Agencije promicanje i očuvanje stabilnosti financijskog sustava i nadzor zakonitosti

poslovanja subjekata nadzora, a u ostvarivanju svojih ciljeva Agencija se rukovodi načelima

transparentnosti, izgradnje povjerenja među sudionicima financijskih tržišta i izvješćivanja potrošača.

U obavljanju svojih javnih ovlasti, Agencija je ovlaštena:

donositi provedbene propise na temelju Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih

usluga, zakona koji uređuju tržište kapitala, investicijske i druge fondove, preuzimanje dioničkih

društava, mirovinska osiguravajuća društva, leasing društva, osiguranje i reosiguranje te

financijske usluge, kao i drugih zakona kada je to tim zakonima ovlaštena,

obavljati nadzor poslovanja subjekata nadzora utvrđenih u propisima iz točke 1. te pravnih

osoba koje se bave poslovima faktoringa, osim ako ih banke obavljaju unutar svoje registrirane

djelatnosti, te nalagati mjere za uklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti,

izdavati i oduzimati dozvole, odobrenja, licencije i suglasnosti za koje je ovlaštena na temelju

posebnih propisa iz točke 1.,

poticati, organizirati i nadgledati mjere za učinkovito funkcioniranje financijskih tržišta,

voditi knjige, evidencije i registre u skladu s odredbama Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor

financijskih usluga i posebnih propisa iz točke 1.,

predlagati inicijative za donošenje zakona i drugih propisa te informirati javnost o načelima po

kojima djeluju financijska tržišta,

donositi podzakonske akte radi propisivanja uvjeta, načina i postupaka za jedinstveno obavljanje

nadzora unutar svog djelokruga i nadležnosti te poduzimati druge mjere i obavljati druge

poslove u skladu sa zakonskim ovlaštenjima,

izvješćivati ostala nadzorna, upravna i pravosudna tijela o svim pitanjima koja se neposredno ili

posredno tiču njihove nadležnosti i djelokruga, povodom postupaka koji se vode pred tim

tijelima, a u vezi su s postupcima iz djelokruga i nadležnosti Agencije,

davati mišljenja o provedbi Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i posebnih

propisa iz točke 1. na zahtjev stranaka u postupku ili osoba koje dokažu svoj pravni interes.

2. Osnovni podaci o Središnjem registru osiguranika

Središnji registar osiguranika (dalje u tekstu: REGOS) ustanova je osnovana Uredbom Vlade Republike

Hrvatske ("Narodne novine" broj: 101/99), s ciljem tehničke podrške II. stupu mirovinskog osiguranja.

Osnivač Središnjeg registra osiguranika je Republika Hrvatska. Pod uvjetima i na način određen

Uredbom o osnivanju i Statutom REGOS-a, osnivači REGOS-a mogu biti i druge pravne osobe.

Razlog postojanja, rada i razvoja REGOS-a je osmišljavanje, izgradnja i unaprjeđivanje, kako poslovnog,

tako i pripadnog informacijskog sustava mirovinskog osiguranja temeljem individualne kapitalizirane

štednje te vođenje i održavanje registra podataka o doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja po

osiguranicima.

Misija REGOS-a je uspostava funkcionalnog i transparentnog sustava, temeljenog na kontinuiranom

poboljšanju kvalitete usluga kroz učinkovito, ekonomično i racionalno upravljanje raspoloživim javnim

sredstvima uz primjenu moderne organizacije, suvremenih tehničko-tehnoloških rješenja te visoku

stručnost i profesionalizam zaposlenika i uprave.

Strateški ciljevi REGOSA su:

ostvarenje potreba i očekivanja korisnika, ustanova i pojedinaca te društva u cjelini kao krajnjih

korisnika, uz racionalno i transparentno trošenje proračunskih sredstava i optimalnu alokaciju

izvora financiranja

razvijanje i održavanje sustava mirovinskog osiguranja temeljem individualne kapitalizirane

štednje odgovarajućim procesima, uz osiguranje dugoročne održivosti sustava

daljnji razvoj poslovnih procesa u registru kako bi isti postao prepoznatljivo mjesto za

prikupljanje, obradu i razmjenu podataka, kao i uključivanje većeg fonda podataka u službenu

statistiku RH

razvoj i promicanje e-poslovanja s korisnicima usluga u širem okružju, uz primjenu svjetskih

standarda zaštite i sigurnosti informacijskog sustava

kontinuirano poboljšanje funkcioniranja i rezultata svakog segmenta sustava.

Glavne djelatnosti REGOS-a su:

izbor i promjena obveznog mirovinskog fonda

prikupljanje i kontrola podataka po osiguranicima za obvezna mirovinska osiguranja,


evidentiranje uplaćenih doprinosa od obveznika plaćanja i njihovo povezivanje s pripadajućim

podacima o obračunatim doprinosima

prosljeđivanje sredstava zakonskim primateljima

obračunavanje naknada i njihovog prosljeđivanja u obvezno mirovinsko društvo

preračunavanje uplaćenih doprinosa u obračunske jedinice

vođenje osobnih računa članova obveznih mirovinskih fondova

vođenje privremenog računa

davanja suglasnosti za povrat/preknjiženje sredstava

izrade statističkih i drugih izvješća o članstvu te o obračunanim, plaćenim i raspoređenim

doprinosima za potrebe Agencije, mirovinskih društava i banaka skrbnika

izvješćivanje obveznika obračunavanja doprinosa, na njihov zahtjev, o osiguranicima koji su se

po svom izboru osigurali na temelju individualne kapitalizirane štednje u obveznom mirovinskom

fondu

drugi poslovi utvrđeni Zakonom o središnjem registru osiguranika, aktom o osnivanju i statutom.

E. PODACI O PRAVIMA ČLANOVA MIROVINSKOG FONDA

Osiguranici koji su obvezno osigurani prema Zakonu o mirovinskom osiguranju u sustavu obveznog

mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti i koji su mlađi od 40 godina, obvezno se

osiguravaju na temelju individualne kapitalizirane štednje u obveznom mirovinskom fondu koji sami

izaberu, poštujući ograničenja utvrđena iz članka 93. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima,

postaju članovi tog mirovinskog fonda. Obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne

kapitalizirane štednje uspostavlja se danom uspostavljanja osiguranja u sustavu obveznog mirovinskog

osiguranja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i od toga dana nastaje obveza izbora obveznog

mirovinskog fonda.

Osiguranike koji nisu izvršili izbor obveznog mirovinskog fonda u roku od mjesec dana od dana

uspostavljanja njihovoga obveznog mirovinskog osiguranja, Središnji registar osiguranika će po

službenoj dužnosti rasporediti jednom od obveznih mirovinskih fondova kategorije A (do 30. rujna 2019.

su ovi osiguranici bili raspoređivani u jedan od obveznih mirovinskih fondova kategorije B) i to ukoliko

je osiguraniku do ispunjenja starosnih uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema Zakonu o

mirovinskom osiguranju (dalje u tekstu: referentni dan) ostalo 10 ili više godina, s danom uspostavljanja

njihovoga obveznoga mirovinskog osiguranja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

Ako je osiguraniku do referentnog dana ostalo pet ili više godina rasporediti će se jednom od obveznih

mirovinskih fondova kategorije B odnosno ukoliko mu je ostalo manje od 5 godina rasporediti će se

jednom od obveznim mirovinskih fondova kategorije C, s danom uspostavljanja njihovoga obveznoga

mirovinskog osiguranja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

Član Fonda koji sukladno odredbama prethodnog stavka raspoređen po službenoj dužnosti u Fond

kategorije A,, nakon isteka roka od 10 godina od dana raspoređivanja u Fond kategorije A, biti će po

službenoj dužnosti raspoređen u mirovinski fond kategorije B, osim ako član prethodno nije izvršio izbor

kategorije mirovinskog fonda.

Raspored osiguranika prema stavcima 2 - 4 Središnji registar osiguranika od 1. listopada 2019. godine

obavlja sukladno članku 91. stavak 6. i stavak 9. Zakona.

Fond je u vlasništvu svojih članova čija se pojedinačna vlasnička prava određuju razmjerno iznosu

sredstava na njihovom osobnom računu. Središnji registar osiguranika izdaje članovima Fonda potvrdu

koja je dokaz o vlasništvu u Fondu.

Osiguranik čije je pravo iz mirovinskog osiguranja uređeno posebnim propisom koji uređuje prava iz

mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, ili mu

se mirovina određuje prema tom propisu i koji je mlađi od 40 godina, osigurava se na temelju

individualne kapitalizirane štednje u mirovinskom fondu koji sam izabere, ako u roku od 15 dana od

početka rada da izjavu da želi biti osiguran u tom osiguranju, odnosno izjavu da želi ostati osiguran na

temelju individualne kapitalizirane štednje, ako je ranije bio član mirovinskog fonda. Osiguranik daje

Izjavu osobno na prijemnom mjestu Središnjeg registra osiguranika i neopoziva je. Osiguranik koji nije

dao izjavu ne može postati član mirovinskog fonda, osim ako je mlađi od 40 godina, a ne može ostvariti

pravo iz mirovinskog osiguranja prema posebnom propisu koji uređuje prava iz mirovinskog osiguranja

djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili mu se mirovina određuje

prema tom propisu.

Po podnošenju prijave na mirovinsko osiguranje obveznik doprinosa dostavlja podatak o svojstvu

osiguranika odmah Središnjem registru osiguranika.

http://www.regos.hr/default.aspx?id=61


Osiguranik može biti član mirovinskog fonda kategorije A ako je do referentnog dana ostalo 10 ili više

godina. Osiguranik može biti član mirovinskog fonda kategorije B ako je do referentnog dana ostalo pet

ili više godina.

Ako je osiguranik član mirovinskog fonda kategorije A, na dan kada ispuni uvjet da do referentnog dana

ima manje od 10 godina, Središnji registar osiguranika će ga rasporediti u mirovinski fond kategorije B

kojim upravlja Društvo. Ako je osiguranik član mirovinskog fonda kategorije B, na dan kada ispuni uvjet

da do referentnog dana ima manje od pet godina, Središnji registar osiguranika će ga rasporediti u

mirovinski fond kategorije C kojim upravlja Društvo. O raspoređivanju Središnji registar osiguranika će

obavijestiti člana Fonda.

Član Fonda može prijeći u mirovinski fond iste kategorije kojim upravlja drugo mirovinsko društvo ako

je od prethodne promjene mirovinskog fonda prošlo više od 14 dana, bez obzira je li prethodna

promjena posljedica promjene mirovinskog fonda s obzirom na kategoriju, a kojim upravlja isto

mirovinsko društvo ili promjene mirovinskog fonda kojim upravlja drugo mirovinsko društvo. U tom

slučaju Društvo može naplatiti naknadu za izlaz navedenu ovim Informativnim prospektom.

Član Fonda može jednom godišnje promijeniti kategoriju mirovinskog fonda i to samo unutar istog

mirovinskog društva te samo u kalendarskom mjesecu u kojemu je rođen.

Izbor kategorije mirovinskog fonda mora biti u skladu sa zakonskim ograničenjima

Prilikom promjene kategorije mirovinskog fonda kojim upravlja Društvo ne naplaćuje se naknada za

izlaz.

Ako član Fonda sam želi izabrati ili promijeniti Fond mora to obaviti prijavom Središnjem registru

osiguranika, na temelju koje postaje član novoizabranog mirovinskog fonda. Prijava o promjeni obvezno

mora sadržavati ime i prezime, osobni identifikacijski broj, datum rođenja, spol i adresu osiguranika, ime

mirovinskog društva i kategoriju mirovinskog fonda koji osiguranik bira, datum podnošenja prijave i

vlastoručni potpis osiguranika. Promjenom mirovinskog fonda obavlja se prijenos računa člana

mirovinskog fonda. Prijenos računa obuhvaća iznos koji je na osobnom računu člana mirovinskog fonda

na dan prethodnog vrednovanja od kojeg se oduzima naknada za izlaz.

Članstvo u Fondu ne može se uskratiti osim ako osoba koja podnosi zahtjev za članstvo ne ispunjava

uvjete utvrđene Zakonom. Osiguranik može biti član samo jednog mirovinskog fonda i imati samo jedan

račun u tom mirovinskom fondu.

Uplaćeni doprinosi u Fond i preneseni računi, knjiže se u korist osobnih računa na ime člana Fonda.

Sredstva na osobnom računu člana Fonda su njegova osobna imovina. Pravo na primitak sredstava s

osobnog računa člana Fonda ne može se iskoristiti do umirovljenja i podložno je odredbama Zakona,

propisa donesenih na temelju Zakona i drugih važećih propisa.

Središnji registar osiguranika će najmanje jednom godišnje svakom članu Fonda bez plaćanja naknade

učiniti dostupnom potvrdu koja sadrži broj obračunskih jedinica na osobnom računu, vrijednost imovine

koja se nalazi na osobnom računu, kategoriji mirovinskog fonda u kojem je ta imovina uložena,

mirovinskom društvu koje upravlja tim mirovinskim fondom, o datumima uplate i svotama doprinosa koje

je član Fonda imao u odgovarajućem razdoblju, informaciju o eventualnom prelasku u mirovinski fond

druge kategorije u proteklom izvještajnom razdoblju te mogućnosti prelaska u mirovinski fond druge

kategorije u sljedećih godinu dana.

Sredstva na osobnom računu člana Fonda ne mogu biti predmet ovrhe ili osiguranja protiv člana Fonda

niti dio njegove stečajne ili likvidacijske mase. Ta sredstva također ne mogu biti predmetom ovrhe ili

osiguranja protiv depozitara ili bilo koje druge osobe niti ulaze u stečajnu ili likvidacijsku masu depozitara

ili bilo koje druge osobe. Sredstva na osobnom računu člana Fonda ne mogu se dati u zalog niti prenijeti

u korist ikoga drugoga. Svaka takva radnja ništetna je.

Za Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima

Kristijan Buk predsjednik Uprave

Mario Staroselčić član Uprave

Slaven Bošnjak član Uprave

Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim

fondovima

Godišnje izvješće za 2019. godinu

U Zagrebu, 2. ožujka 2020. godine

Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima

Sadržaj

Izvješće neovisnog revizora vlasnicima Allianz ZB d.o.o. društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima 1 Odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora za pripremu i odobravanje godišnjeg izvješća 6 Izvješće poslovodstva 7 Financijski izvještaji 12

PricewaterhouseCoopers d.o.o., Heinzelova 70, 10000 Zagreb, Hrvatska T: +385 (1) 6328 888, F:+385 (1) 6111 556, www.pwc.hr Trgovački sud u Zagrebu, broj Tt-99/7257-2, MBS: 080238978; OIB: 81744835353; Temeljni kapital: 1,810,000.00 kn, uplaćen u cijelosti; Uprava: J. M. Gasparac, predsjednik; S. Dušić, član; T. Maćašović, član; Žiro-račun: Raiffeisenbank Austria d.d., Petrinjska 59, Zagreb, IBAN: HR8124840081105514875.

Izvješće neovisnog revizora

Vlasnicima društva Allianz ZB d.o.o. društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim

fondovima

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja

Naše mišljenje

Prema našem mišljenju, financijski izvještaji fer prezentiraju, u svim značajnim odrednicama, financijski položaj društva Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima („Društvo“) na dan 31. prosinca 2019. i njegovu financijsku uspješnost i njegove novčane tokove za tada završenu godinu u skladu s zakonskim računovodstvenim propisima za mirovinska društva u Republici Hrvatskoj.

Naše mišljenje je usklađeno s našim dodatnim izvještajem Revizijskom odboru od 2. ožujka 2020.

Što smo revidirali

Financijski izvještaji Društva obuhvaćaju:

• izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2019.;

• izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2019.;

• izvještaj o novčanim tokovima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine.;

• izvještaj o promjenama kapitala za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine.; i

• Bilješke uz financijske izvještaje, uključujući značajne računovodstvene politike i ostale objašnjavajuće informacije.

Osnova za mišljenje

Obavili smo našu reviziju u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS-ima). Naše odgovornosti prema tim standardima su podrobnije opisane u našem izvješću u odjeljku o Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja.

Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo dobili dostatni i primjereni te da čine odgovarajuću osnovu za naše mišljenje.

2

Neovisnost

Neovisni smo od Društva u skladu s Kodeksom etike za profesionalne računovođe Odbora za međunarodne standarde etike za računovođe (IESBA Kodeksom), te smo ispunili naše ostale etičke odgovornosti u skladu s IESBA Kodeksom.

Prema našim najboljim saznanjima i uvjerenju, izjavljujemo da su nerevizijske usluge koje smo pružili Društvu u skladu s primjenjivim zakonskim propisima u Republici Hrvatskoj te da nismo pružili nerevizijske usluge koje su zabranjene člankom 5(1) Uredbe (EU) br. 537/2014.

Nerevizijske usluge koje smo pružili Društvu u razdoblju od 1. siječnja 2019. godine do 31. prosinca 2019. godine objavljene su u bilješci 5.6 u Izvješću poslovodstva.

Ključna revizijska pitanja

Ključna revizijska pitanja su ona pitanja koja su, po našoj profesionalnoj prosudbi, bila od najveće

važnosti za našu reviziju financijskih izvještaja tekućeg razdoblja. Tim pitanjima smo se bavili u

kontekstu naše revizije financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima te ne

dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima.

Ključno revizijsko pitanje Kako smo revidirali ključno revizijsko pitanje

Priznavanje prihoda od naknada

Vidjeti bilješku 5 uz financijska izvješća pod

nazivom Prihodi od upravljanja fondovima, te

bilješku 3 pod nazivom Značajne

računovodstvene politike za daljnje

informacije.

Društvo je priznalo prihode od upravljanja

fondovima u iznosu od 151 milijun kuna, koji

se odnose na prihode od upravljanja ukupnom

imovinom fonda za godinu koja završava 31.

prosinca 2019. godine.

Iako su transakcije unutar tokova prihoda

unificirane i priznavanje prihoda nije

kompleksno, usmjerili smo se na ovo područje

zbog značajnosti navedenih stavki za

financijske izvještaje Društva.

Naš revizijski pristup prihodima temeljio se na

detaljnom testu transakcija opisanom kako

slijedi.

Za cjelokupnu populaciju transakcija svaki dan,

preračunali smo naknadu za upravljanje fondom

množenjem neto imovine („NAV“) pojedinog

fonda s postotkom naknade za upravljanje na

zadani datum.

Prikupili smo neovisnu konfirmaciju od strane

skrbničke banke, te smo uskladili naš izračun

NAV-a s izračunom dobivenim od strane banke

skrbnika.

Usporedili smo postotak naknade za upravljanje

pojedinim fondom s prospektom fonda.

3

Izvještavanje o ostalim informacijama uključujući Izvješće poslovodstva

Uprava je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije uključuju Izvješće poslovodstva, ali ne uključuju financijske izvještaje i naše izvješće revizora o njima.

Naše mišljenje o financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije.

U vezi s našom revizijom financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati ostale informacije gore navedene, te pri tome razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne financijskim izvještajima ili našim saznanjima stečenim u reviziji ili se na neki drugi način čini da su značajno pogrešno prikazane.

U pogledu Izvješća poslovodstva, obavili smo također postupke propisane odredbama Zakona o računovodstvu Republike Hrvatske. Ti postupci obuhvaćaju provjeru da li je Izvješće poslovodstva sastavljeno u skladu s člankom 21. Zakona o računovodstvu.

Na temelju posla koji smo obavili tijekom revizije, prema našem mišljenju:

• Informacije u Izvješću poslovodstva za financijsku godinu za koju su sastavljeni financijski izvještaji usklađene su, u svim značajnim odrednicama, s financijskim izvještajima; te

• Izvješće poslovodstva sastavljeno je u skladu s člankom 21. Zakona o računovodstvu.

Ako temeljeno na poslu kojeg smo obavili na ostalim informacijama dobivenim prije datuma ovog

izvješća revizora i u svjetlu poznavanja i razumijevanja poslovanja Društva i njegovog okruženja

stečenog u okviru revizije, zaključimo da postoji značajni pogrešni prikaz tih ostalih informacija, od nas

se zahtijeva da izvijestimo tu činjenicu. U tom smislu nemamo ništa za izvijestiti.

Odgovornost uprave i onih koji su zaduženi za nadzor za financijske izvještaje

Uprava je odgovorna za sastavljanje i fer prikaz financijskih izvještaja u skladu s zakonskim

računovodstvenim propisima za mirovinska društva u Republici Hrvatskoj i za one interne kontrole za

koje uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja financijskih izvještaja koji su bez

značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.

U sastavljanju financijskih izvještaja, uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Društva da

nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem, za objavljivanje okolnosti vezanih uz vremensku

neograničenost poslovanja ako je to primjenjivo te za korištenje računovodstvene osnove utemeljene

na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako uprava namjerava likvidirati Društvo ili prekinuti

poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini.

Oni koji su zaduženi za nadzor su odgovorni za nadziranje procesa financijskog izvještavanja Društva.

Odgovornost revizora za reviziju financijskih izvještaja

Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog

pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše

mišljenje. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u

skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kad ono postoji. Pogrešni prikazi

mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajnima ako se razumno može očekivati

da, pojedinačno ili u zbroju, utječu na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih financijskih

izvještaja.

4

Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo

profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također:

• Prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza financijskih izvještaja, zbog

prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i

pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje.

Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare je veći od rizika

nastalog uslijed pogreške, jer prijevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno

ispuštanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola.

• Stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo osmislili revizijske

postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o

učinkovitosti internih kontrola Društva.

• Ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost računovodstvenih

procjena i povezanih objava koje je stvorila uprava.

• Zaključujemo o primjerenosti korištene računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja koju koristi uprava i, na temelju pribavljenih revizijskih dokaza, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu sumnju u sposobnost Društva da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem izvješću neovisnog revizora na povezane objave u financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo naše mišljenje. Naši zaključci temelje se na revizijskim dokazima pribavljenim sve do datuma našeg izvješća neovisnog revizora. Međutim, budući događaji ili uvjeti mogu uzrokovati da Društvo prekine s vremenski neograničenim poslovanjem.

• Ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj financijskih izvještaja, uključujući i objave, kao i odražavaju li financijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija.

Komuniciramo s onima koji su zaduženi za nadzor, između ostalih pitanja, planirani djelokrug i

vremenski raspored revizije i važne revizijske nalaze, uključujući značajne nedostatke u internim

kontrolama ako su otkriveni tijekom naše revizije.

Također dajemo izjavu onima koji su zaduženi za nadzor da smo postupili u skladu s relevantnim

etičkim zahtjevima u vezi s neovisnošću i da ćemo komunicirati s njima o svim odnosima i drugim

pitanjima za koja se može razumno smatrati da utječu na našu neovisnost, kao i, gdje je primjenjivo, o

povezanim mjerama zaštite.

Među pitanjima o kojima se komunicira s onima koji su zaduženi za nadzor, određujemo ona pitanja

koja su od najveće važnosti u reviziji financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i stoga predstavljaju

ključna revizijska pitanja. Navedena pitanja opisujemo u našem izvješću neovisnog revizora, osim ako

zakon ili regulativa sprječava javno objavljivanje pitanja ili kada odlučimo, u iznimno rijetkim

okolnostima, da pitanje ne treba priopćiti u našem izvješću neovisnog revizora jer se razumno može

očekivati da bi negativne posljedice priopćavanja nadmašile dobrobiti javnog interesa od takve objave.


7

Izvješće poslovodstva

Uprava predstavlja Izvješće poslovodstva Allianz ZB d.o.o. društva za upravljanje obveznim i

dobrovoljnim mirovinskim fondovima (“Društvo”) za 2019. godinu.

1. Rezultati poslovanja, rizici i daljnji razvoj društva

1.1. Poslovne aktivnosti društva

Sukladno Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima (NN 19/14, NN 93/15, NN 64/18, NN 115/18), te Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (NN 19/14, NN 29/18, NN 115/18) („Zakon“), temeljna djelatnost Allianz ZB d.o.o. društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima („Društvo“ ili „Društvo za upravljanje“) je upravljanje imovinom mirovinskih fondova („Fondovi“ ili „Mirovinski fondovi“). Društvo upravlja sljedećim fondovima: AZ obvezni mirovinski fond kategorije A, AZ obvezni mirovinski fond kategorije B, AZ obvezni mirovinski fond kategorije C, AZ Profit, dobrovoljni mirovinski fond, AZ Benefit, dobrovoljni mirovinski fond, AZ A1, zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond, AZ DALEKOVOD, zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond, AZ HKZP, zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond, AZ Zagreb, zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond, AUTO HRVATSKA, zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond, AZ ZABA, zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond i AZ Treći horizont zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond.

Mirovinski fondovi su fondovi posebne vrste koji nemaju pravnu osobnost i osnovani su radi ulaganja

doprinosa članova s ciljem povećanja vrijednosti njihove imovine radi osiguranja isplate mirovinskih davanja

njegovim članovima, u skladu s odredbama Zakona.

Društvo provodi ulaganja imovine Fonda poštujući temeljna načela ulaganja: sigurnosti, razboritosti i

opreza, te smanjenja rizika raspršenošću ulaganja, vodeći pri tome računa o zakonskim ograničenjima

ulaganja imovine.

Dana 3. rujna 2018. godine, temeljem odluke Skupštine i Rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu, društvo

Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima pripojeno je Allianz ZB

d.o.o. društvu za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima koje nakon spajanja mijenja tvrtku u

Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Statusnom

promjenom pripajanja društvo Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim

fondovima prestaje postojati kao samostalni pravni subjekt.

Tijekom 2019. godine AZ je zadržao vodeći položaj u ukupnom članstvu kako obveznih tako i

dobrovoljnih mirovinskih fondova. Taj udio na dan 31.prosinca 2019. iznosi 33,92% u ukupnom broju

članova obveznih mirovinskih fondova, te 45,98% u ukupnom broju članova otvorenih dobrovoljnih

mirovinskih fondova. U apsolutnom iznosu, broj članova u obveznim Fondovima pod upravljanjem

Društva na dan 31. prosinca 2019. iznosio je 682 tisuće, a u otvorenim dobrovoljnim mirovinskim

fondovima pod upravljanjem Društva na dan 31. prosinca 2019. iznosio je 147 tisuća članova.

Tržišni udio AZ-a u neto imovini obveznih mirovinskih fondova na dan 31. prosinca 2019. godine iznosio

je 38,10%, u otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima 51,2%, dok je tržišni udio u doprinosima

obveznih mirovinskih fondova u 2019. godini bio 36,68%, a kod otvorenih dobrovoljnih mirovinskih

fondova 47,47%.


8

Izvješće poslovodstva (nastavak)

1. Rezultati poslovanja, rizici i daljnji razvoj društva (nastavak)

1.2. Financijski rezultati Društva u 2019.

Društvo je u 2019. ostvarilo neto dobit od 56 milijuna kuna.

Ukupni prihodi Društva ostvareni u 2019. godini iznose 168 milijuna kuna. Uobičajeno, u strukturi

prihoda, najvažniji su prihodi od naknade za upravljanje koji čine 90% prihoda ostvarenih po osnovi

upravljanja fondovima. Zakonom je određena maksimalna visina naknade za upravljanje i to za

upravljanje obveznim mirovinskim fondovima na 0,338% u 2019. (u 2018.: 0,363%), te za upravljanje

dobrovoljnim mirovinskim fondovima do 2%. U 2019. godini i nadalje Društvo ima pravo na iznos

naknade za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima koja čini 20% ukupno naplaćenog iznosa

naknade za upravljanje od strane svih mirovinskih društva u Republici Hrvatskoj u promatranom

razdoblju od jedne kalendarske godine. Društvo je dužno 55% iznosa naknade koja prelazi 20% ukupno

naplaćenog iznosa naknade za upravljanje uplatiti Središnjem registru osiguranika koji će izvršiti

raspored tih sredstava mirovinskim fondovima razmjerno njihovoj veličini na dan raspodjele sredstava.

Ukupni rashodi Društva ostvareni u 2019. godini iznose 99 milijuna kuna. Od navedenih ukupno

ostvarenih rashoda najznačajniji su rashodi od upravljanja fondovima, te rashodi za opće i

administrativne troškove poslovanja.

Ukupna imovina Društva na dan 31. prosinca 2019. godine iznosi 237 milijuna kuna, a najveću stavku

predstavlja financijska imovina unutar koje je najznačajniji jamstveni polog propisan Zakonom o

obveznim mirovinskim fondovima. Jamstveni polog iznosi 87 milijuna kuna, a sastoji se od ulaganja u

trezorske zapise i novčanih sredstava. Društvo je, prema Zakonu, dužno za svakih 10 tisuća članova

obveznih mirovinskih fondova iznad 50 tisuća članova uplatiti milijun kuna u jamstveni polog.

1.3. Upravljanje rizicima

Kao vodeće društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima u Republici

Hrvatskoj, Društvo smatra upravljanje rizicima integralnim dijelom svog poslovanja. Okvir upravljanja

rizicima pokriva sve dijelove poslovanja. To osigurava da su rizici identificirani, analizirani, procijenjeni i

da se njima upravlja na konzistentan način.

1.4. Financijski instrumenti i rizici

Financijski instrumenti koje Društvo koristi obuhvaćaju depozite kod banaka, obveznice i trezorske

zapise Ministarstva financija Republike Hrvatske.

Aktivnosti koje Društvo obavlja izlažu ga raznim financijskim rizicima: tržišnom riziku (uključuje valutni

rizik, kamatni rizik novčanog toka i rizik fer vrijednosti kamatne stope te cjenovni rizik), kreditnom riziku

i riziku likvidnosti.

Društvo u svom poslovanju dužnu pažnju posvećuje i upravljanju rizicima. Upravljanje rizicima

usredotočuje se na nepredvidivost financijskih tržišta i pokušava minimalizirati potencijalne loše učinke

na financijsko poslovanje Društva.

Kreditni rizik Društva ograničava se na način da se novac i depoziti kod banaka drže kod većih hrvatskih

banaka, kao i kontinuiranim praćenjem rizika da se stranke vezane za instrumente trgovanja pridržavaju

ispunjavanja svojih obveza.

Budući da Društvo ulaže u dužničke vrijednosnice i bankovne depozite, novčani tokovi i rezultat su do

određene mjere izloženi kamatnom riziku.

Većina imovine, obveza i transakcija Društva iskazana je u kunama. Društvo na 31. prosinca 2019.

godine nije bilo značajno izloženo valutnom riziku.


9


1. Rezultati poslovanja, rizici i daljnji razvoj društva (nastavak)

1.4. Financijski instrumenti i rizici (nastavak)

Razborito upravljanje rizikom likvidnosti podrazumijeva održavanje dostatne količine novca,

osiguravanje raspoloživosti financijskih sredstava i sposobnost podmirenja svih obveza. Uprava

redovito prati razinu dostupnosti izvora novčanih sredstava.

1.5. Operativni rizik

Operativni rizik podrazumijeva rizik direktne ili indirektne štete nastale zbog grešaka, povreda, prekida

ili oštećenja koje su uzrokovali interni procesi, tehnologija i infrastruktura koja podržava poslovanje

Fonda ili eksterno uzrokovani događaji. Operativni rizik uključuje pravni rizik i rizik usklađenosti s

regulativom, dok su iz njega isključeni kreditni, tržišni i rizik likvidnosti.

Upravljanje operativnim rizikom fokusira se na rano prepoznavanje i proaktivno upravljanje operativnim

rizicima na prvoj liniji obrane tj. na operativnoj razini. Funkcija upravljanja rizicima identificira i procjenjuje

relevantne operativne rizike i slabosti u kontrolama kroz dijalog sa prvom linijom obrane.

1.6. Reputacijski rizik i vrijednost klijenata

Reputacijski rizik je rizik neočekivanog pada vrijednosti Društva uzrokovanog padom reputacije.

Reputacijski rizik može također biti posljedica gubitaka u svim drugim kategorijama rizika kao npr. tržišni

ili kreditni rizik. Reputacijski rizici su identificirani i procjenjivani u procesu procjene glavnih rizika, pri

kojem viši management također i odlučuje o eventualno potrebnim akcijama.

Upravljanje rizicima štiti vrijednost kompanije, ali i vrijednost za članove fondova. Pri upravljanju

fondovima Društvo osigurava nepristrano postupanje prema svim članovima mirovinskog fonda.

1.7. Budući razvoj Društva

Ciljevi Društva prilikom upravljanja kapitalom su očuvanje sposobnosti Društva da nastavi poslovanje

pod pretpostavkom vremenske neograničenosti kako bi omogućilo povrat ulaganja vlasnicima.

Društvo će nastaviti poslovati sa zasebnom imovinom Fondova poštujući temeljna načela ulaganja:

sigurnosti, razboritosti i opreza, te smanjenja rizika raspršenošću ulaganja, vodeći pri tome računa o

zakonskim ograničenjima ulaganja imovine.

Društvo će i u budućnosti upravljati svim fondovima sa jednakom pozornošću i isključivo u interesu

članova fondova.

2. Događaji nakon kraja poslovne godine

Nije bilo značajnih događaja nakon datuma izvještavanja koji bi bili značajni za ovo izvješće.

3. Aktivnosti istraživanja i razvoja

Društvo u 2019. nije sudjelovalo u aktivnostima istraživanja i razvoja. 4. Podružnice društva

Društvo nema podružnica, niti se planira njihovo osnivanje.


10


5. Pravila korporativnog upravljanja

Pravila korporativnog upravljanja implementirana su u Društvu. Efikasno korporativno upravljanje nužan

je preduvjet uspješnosti Društva. Isto se realizira kroz postavljanje strateških ciljeva, osiguranje

infrastrukture koja omogućuje njihovu realizaciju, uspostavu jasne linije odgovornosti, osobnog

integriteta Uprave i zaposlenika. Društvo primjenjuje eksterne i interne propise i prati kompatibilnost

organizacijske strukture.

5.1. Skupština Društva

Skupštinu Društva saziva Uprava nakon što Nadzorni odbor da suglasnost na odluke koje Skupština

temeljem Društvenog ugovora i zakona usvaja.

Skupština odlučuje o broju i imenovanju članova Uprave i Nadzornog odbora Društva, financijskim

izvješćima, uporabi dobiti i pokrivanju gubitka, davanju razrješnice članovima Uprave i Nadzornog

odbora, imenovanju revizora, prestanku Društva i imenovanju likvidatora te izmjenama Društvenog

ugovora.

Skupština Društva donosi i druge odluke koje je dužna i ovlaštena donositi temeljem zakona i drugih

propisa.

Održavanje Skupštine nije potrebno ako se članovi Društva u pisanom obliku suglase o donošenju

pojedine odluke.

5.2. Uprava Društva

Uprava Društva zastupa Društvo prema trećima. U vođenju poslovanja Uprava naročito vodi računa da

Društvo posluje sukladno važećim zakonskim propisima, internim pravilima o upravljanju rizicima, a

odgovorna je i za sustavno praćenje, procjenu i strategiju poslovanja. Uprava je dužna sastavljati

financijska izvješća, izvješćivati Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga te realno procjenjivati

ukupnu imovinu i obveze.

5.3. Nadzorni Odbor

Nadzorni odbor nadzire vođenje poslova i kontrolira ispravnost financijskog poslovanja Društva u skladu

sa zakonom, općim aktima i odlukama skupštine Društva, usvaja poslovne planove za narednu godinu

kao i strateški plan za naredne tri godine, razmatra Izvješće poslovodstva Uprave o ostvarivanju

poslovne politike, stanju i poslovanju Društva, daje suglasnost na prijedlog Uprave o usvajanju internih

(periodičnih) financijskih izvještaja i privremenom raspoređivanju dobiti prema tim izvješćima, kontrolira

da li su godišnja financijska izvješća sastavljena u skladu s podacima iz poslovnih knjiga i pokazuju li

ispravno imovinsko i poslovno stanje Društva, zauzima stavove o prijedlozima Uprave za raspoređivanje

dobiti ili pokriće gubitaka po godišnjim financijskim izvješćima, podnosi Skupštini Društva izvješće o

obavljenom nadzoru nad vođenjem poslova Društva te daje prethodnu suglasnost na odluke Uprave,

kada je to određeno Zakonom. Članove Nadzornog odbora imenuje Skupština uz prethodnu suglasnost

Agencije, a jednog člana Nadzornog odbora imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra

nadležnog za mirovinski sustav.

5.4. Revizijski odbor

Sukladno Zakonu o reviziji, Društvo ima Revizijski odbor kojega čine četiri člana Nadzornog odbora

Društva, od kojih jedan član Nadzornog odbora ima znanja iz područja računovodstva.

Revizijski odbor prati postupak financijskog izvješćivanja te učinkovitost sustava unutarnje kontrole,

unutarnje revizije, praćenja usklađenosti te sustav upravljanja rizicima, nadgleda provođenje revizije

godišnjih financijskih izvještaja, prati neovisnost samostalnih revizora ili revizorskog društva koje obavlja

reviziju, a posebno ugovore o dodatnim uslugama, daje preporuke Nadzornom odboru o odabiru


11


5. Pravila korporativnog upravljanja (nastavak)

5.4. Revizijski odbor (nastavak)

neovisnog revizora, raspravlja o planovima i godišnjem izvješću unutarnje revizije te o značajnim

pitanjima koja se odnose na ovo područje kao i analizira ključne izvještaje nadzornih tijela, razmatra

njihove nalaze i ispravljanje uočenih nedostataka/nepravilnosti.

5.5. Sukob interesa

Politikom upravljanja sukobom interesa, Pravilnikom o radu, Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji

poslova kao i pojedinačnim ugovorima o radu te Pravilnikom o standardima usklađenja tržišta kapitala i

drugim internim aktima Društva jasno su naznačene dužnosti i odgovornosti svakog pojedinog radnika,

zaključivanje osobnih transakcija relevantnih osoba te sprječavanje sukoba interesa.

U Društvu je na snazi i Pravilnik o praćenju usklađenosti kojim se uređuje usklađivanje internih i drugih

akata Društva koji se koriste u redovnom poslovanju s pozitivnim zakonskim propisima, te pravila

etičnosti i ponašanja radnika, postupak i ograničenja privatnih ulaganja radnika, pravila ponašanja na

tržištu te pravila o zaštiti i postupanju s povlaštenim informacijama, poslovnim i drugih tajnama do kojih

radnici mogu doći u redovnom poslovanju.

S ciljem uspostave učinkovitog mehanizma koji će omogućiti djelotvorno praćenje primjerenosti

postupanja Društva vezano uz sprječavanje sukoba interesa, kao i identificirati potencijalan sukob

interesa te uskladiti postupanje radi sprječavanja istog u Društvu je osnovan i Odbor za sprječavanje

sukoba interesa.

5.6. Nerevizijske usluge

Nerevizijske usluge koje je revizor Društva pružio u razdoblju od 1. siječnja 2019. godine do 31. prosinca

2019. godine odnose se na provjeru izvještaja o izračunu kapitala sukladno zakonskoj regulativi za

mirovinska društva u Republici Hrvatskoj.

Rukovodstvo Društva

Članovi Uprave i Nadzornog odbora tijekom godine navedeni su u nastavku:

Uprava

Kristijan Buk, predsjednik Uprave

Mario Staroselčić, Član Uprave

Saša Novosel, Član Uprave, do 31.12.2019.

Slaven Bošnjak, Član Uprave

Nadzorni odbor

Dr. Kay Müller, Predsjednik Nadzornog odbora

Mirela Mihin Raguž, Zamjenica Predsjednika Nadzornog odbora

Dr. Chistoph Plein, Član Nadzornog odbora

Branka Vladetić, Član Nadzornog odbora

Ivana Jakelić, Član Nadzornog odbora do 28.06.2019. godine

Stjepan Mandić, Član Nadzornog odbora od 8.08.2019. godine


12

IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI

za razdoblje od 1.siječnja do 31.prosinca 2019. godine

u '000 kn

Konto Pozicije Bilješka 01.01.2018.-31.12.2018.

01.01.2019.-31.12.2019.

Prihodi od upravljanja fondovima 5 162.616 167.321

701 Naknada za upravljanje 148.121 151.019

701x Obvezni mirovinski fond 133.313 101.307

701y Dobrovoljni mirovinski fond 14.808 49.712

700 Ulazna naknada 14.490 16.292

700x Obvezni mirovinski fond 11.775 12.341

700y Dobrovoljni mirovinski fond 2.715 3.951

702 Naknada za izlaz 5 10

702x Obvezni mirovinski fond 2 5

702y Dobrovoljni mirovinski fond 3 5

Rashodi od upravljanja fondovima 6 -54.108 -72.393

-640 Transakcijski troškovi -12 -49

-643 Troškovi promidžbe -2.069 -1.570

-641-642-649 Ostali troškovi upravljanja fondovima -52.027 -70.774

Neto rezultat od upravljanje fondovima 108.508 94.928

-60-61-62-63 Opći i administrativni troškovi poslovanja 7 -18.419 -24.246

Neto financijski rezultat 8 567 729

71-680 Neto prihod od kamata 472 250

72-681 Neto tečajne razlike 0 42

732-662 Neto rezultat od umanjenja vrijednosti za očekivane kreditne gubitke

-5 2

730+731+739-660-661-669

Ostali prihodi i rashodi od ulaganja u financijske instrumente 100 435

75+76+77-65-67-69

Ostali prihodi i rashodi 9 -338 -2.595

Ukupni prihodi 163.188 168.050

Ukupni rashodi -72.871 -99.234

Dobit ili gubitak iz poslovanja prije oporezivanja 90.317 68.816

Porez na dobit 10 16.268 12.421

Dobit ili gubitak 74.049 56.395

Ostala sveobuhvatna dobit 0 0

Stavke koje neće biti reklasificirane u račun dobiti i gubitka 0 0

Promjena revalorizacijskih rezervi: nekretnine, postrojenja, oprema i nematerijalna imovina

0 0

Promjena fer vrijednosti vlasničkih instrumenata 0 0

Promjene na ostalim stavkama koje neće biti reklasificirane u račun dobiti i gubitka

0 0

Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane

0 0

Stavke koje je moguće reklasificirati u račun dobiti i gubitka 0 0

Promjena revalorizacijskih rezervi: dužnički vrijednosni papiri 0 0

-nerealizirani dobici/gubici 0 0

-preneseno u račun dobiti i gubitka (reklasifikacijske usklade) 0 0

Promjene na ostalim stavkama koje je moguće reklasificirati u račun dobiti i gubitka

0 0

-dobici/gubici 0 0

-preneseno u račun dobiti i gubitka (reklasifikacijske usklade) 0 0

Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće rekalsificirati u račun dobiti i gubitka

Ukupna sveobuhvatna dobit 74.049 56.395

Računovodstvene politike i ostale bilješke u nastavku čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.


13

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU

na dan 31. prosinac 2019.

u '000 kn

Konto Pozicije Bilješka 31.12.2018. 31.12.2019.

Imovina

10+13* Novčana sredstva 11 28.216 62.252

30+31+13* Financijska imovina po fer vrijednosti 12 145.345 114.709

32+13* Financijska imovina po amortiziranom trošku

0 0

12 Potraživanja s osnove upravljanja mirovinskim fondovima

13 16.533 17.330

11+13+14+15+16+17 Ostala potraživanja 14 0 2.792

01 Nekretnine, postrojenja i oprema 16 783 10.607

00 Nematerijalna imovina 17 3.471 3.093

19x Odgođena porezna imovina 15 3.381 3.418

02+05+06+08+19 (osim 19x)

Ostala imovina 18 23.583 22.319

UKUPNA IMOVINA 221.312 236.520

98 Izvanbilančni zapisi 0 0

KAPITAL I OBVEZE

Kapital i rezerve 186.257 161.395

90 Temeljni kapital 19 105.000 105.000

91+92+94 Rezerve kapitala 0 0

93x Rezerve fer vrijednosti 0 0

93y Ostale revalorizacijske rezerve 0 0

950+951 Zadržana dobit ili preneseni gubitak 7.208 0

952+953 Dobit ili gubitak tekuće godine 74.049 56.395

Obveze 35.055 75.125

20 Obveze s osnova upravljanja mirovinskim fondovima

20 11.382 41.475

21 Financijske obveze 3 A 0 10.083

24+25+26+27+28+29 (osim 29x)

Ostale obveze 21 23.673 23.567

29x Odgođene porezne obveze 0 0

UKUPNA KAPITAL I OBVEZE 221.312 236.520

99 Izvanbilančni zapisi 0 0



14

IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA

za razdoblje od 1.siječnja do 31.prosinca 2019. godine

u '000 kn

P o z i c i j a Bilješka 01.01.2018.-31.12.2018.

01.01.2019.-31.12.2019.

Neto novčani tokovi od poslovnih aktivnosti 82.738 85.759

Primici od naknade za upravljanje fondovima 148.441 185.815

Ostali primici od mirovinskih fondova 14.718 16.527

Izdaci s osnove upravljanja mirovinskim fondovima -43.664 -76.145

Novac isplaćen dobavljačima -4.914 -5.950

Novac isplaćen zaposlenicima -11.848 -16.590

Izdaci za kamate -3 -162

Izdaci za porez -18.166 -16.335

Ostali primici iz poslovnih aktivnosti 1 109

Ostali izdaci iz poslovnih aktivnosti -1.827 -1.510

Neto novčani tokovi od investicijskih aktivnosti -7.065 31.021

Primici od prodaje financijskih instrumenata 124.000 131.000

Izdaci za kupnje financijskih instrumenata -130.886 -99.929

Primici od kamata 586 413

Primici od dividendi 0 0

Izdaci po plasmanima u dane kredite i ostale financijske instrumente 0 0

Primici od naplata danih kredita i ostalih financijskih instrumenata 0 0

Izdaci za kupnju nekretnina, postrojenja, opreme i nematerijalne imovine -928 -464

Primici od prodaje nekretnina, postrojenja, opreme i nematerijalne imovine 163 1

Ostali primici iz investicijskih aktivnosti 0 0

Ostali izdaci iz investicijskih aktivnosti 0 0

Neto novčani tokovi od financijskih aktivnosti -54.769 -82.744

Uplate vlasnika društva 23.480 0

Izdaci za kupnju vlastitih dionica/otkup udjela 0 0

Isplata dividende ili udjela u dobiti -78.244 -81.257

Primici od kredita 0 0

Izdaci za otplatu primljenih kredita 0 0

Primici po izdanim financijskim instrumentima 0 0

Izdaci po izdanim financijskim instrumentima 0 0

Ostali primici iz financijskih aktivnosti 0 2

Ostali izdaci iz financijskih aktivnosti -5 -1.489

Efekti promjene tečaja stranih valuta 0 0

Neto povećanje/smanjenje novčanih sredstava 20.904 34.036

Novac na početku razdoblja 7.312 28.216

Novac na kraju razdoblja 11 28.216 62.252



15

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA za razdoblje od 1.siječnja do 31.prosinca 2019. godine

u '000 kn

Kapital i rezerve Raspodjeljivo vlasnicima matice

Raspodjeljivo vlasnicima nekontro-lirajućih interesa

Ukupno kapital i rezerve Pozicija

Temeljni kapital

Rezerve kapitala

Rezerve fer

vrijednosti

Ostale revalorizacijske

rezerve

Zadržana dobit ili

preneseni gubitak

Dobit ili gubitak tekuće godine

(razdoblja)

Stanje 1.1.2018. 90.000 0 0 0 78.244 0 0 168.244

Promjene računovodstvenih politika 0 0 0 0 0 0 0 0

Ispravak pogreški prethodnih razdoblja 0 0 0 0 0 0 0 0

Stanje 1.1.2018. (prepravljeno) 90.000 0 0 0 78.244 0 0 168.244

Dobit ili gubitak razdoblja 0 0 0 0 0 74.049 0 74.049

Promjene fer vrijednosti financijskih instrumenata 0 0 0 0 0 0 0 0

Ostali dobici i gubici od ulaganja u financijske instrumente 0 0 0 0 0 0 0 0

Promjene ostalih revalorizacijskih rezervi (nekretnine, postrojenja, oprema i nematerijalna imovina) 0 0 0 0 0 0 0 0

Ostale nevlasničke promjene kapitala 0 0 0 0 0 0 0 0

Porez na stavke izravno priznate ili prenesene i kapitala i rezervi 0 0 0 0 0 0 0 0

Ukupno izravno priznati prihodi i rashodi prethodne godine (razdoblja iz prethodne godine) 0 0 0 0 0 74.049 0 74.049

Povećanje/smanjenje temeljnog kapitala 15.000 0 0 0 7.208 0 0 22.208

Ostale uplate vlasnika 0 0 0 0 0 0 0 0

Isplata udjela u dobiti 0 0 0 0 -78.244 0 0 -78.244

Ostale raspodjele vlasnicima 0 0 0 0 0 0 0 0

Stanje na 31.12.2018. (zadnji dan izvještajnog razdoblja u prethodnoj godini) 105.000 0 0 0 7.208 74.049 0 186.257

Stanje 1.1.2019. 105.000 0 0 0 81.257 0 0 186.257

Promjene računovodstvenih politika 0 0 0 0 0 0 0 0

Ispravak pogreški prethodnih razdoblja 0 0 0 0 0 0 0 0


16

Kapital i rezerve Raspodjeljivo vlasnicima matice

Raspodjeljivo vlasnicima nekontro-lirajućih interesa

Ukupno kapital i rezerve Pozicija

Temeljni kapital

Rezerve kapitala

Rezerve fer

vrijednosti

Ostale revalorizacijske

rezerve

Zadržana dobit ili

preneseni gubitak

Dobit ili gubitak tekuće godine

(razdoblja)

Stanje 1.1.2019. (prepravljeno) 105.000 0 0 0 81.257 0 0 186.257

Dobit ili gubitak razdoblja 0 0 0 0 0 56.395 0 56.395

Promjene fer vrijednosti financijskih instrumenata 0 0 0 0 0 0 0 0

Ostali dobici i gubici od ulaganja u financijske instrumente 0 0 0 0 0 0 0 0

Promjene ostalih revalorizacijskih rezervi (nekretnine, postrojenja, oprema i nematerijalna imovina) 0 0 0 0 0 0 0 0

Ostale nevlasničke promjene kapitala 0 0 0 0 0 0 0 0

Porez na stavke izravno priznate ili prenesene i kapitala i rezervi 0 0 0 0 0 0 0 0

Ukupno izravno priznati prihodi i rashodi tekuće godine (tekuće razdoblje) 0 0 0 0 0 56.395 0 56.395

Povećanje/smanjenje temeljnog kapitala 0 0 0 0 0 0 0 0

Ostale uplate vlasnika 0 0 0 0 0 0 0 0

Isplata udjela u dobiti 0 0 0 0 -81.257 0 0 -81.257

Ostale raspodjele vlasnicima 0 0 0 0 0 0 0 0

Stanje na 31.12.2019. (zadnji dan izvještajnog razdoblja ) 105.000 0 0 0 0 56.395 0 161.395



17

Bilješke uz financijske izvještaje

1 Društvo koje je predmet izvještavanja

Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima („Društvo” ili

„Društvo za upravljanje“) registrirano je kao društvo s ograničenom odgovornošću na Trgovačkom sudu u

Zagrebu 26. rujna 2001. godine. Društvo Allianz ZB d.o.o. – društvo za upravljanje dobrovoljnim

mirovinskim fondovima („stečeno društvo“) dana 3. rujna 2018. godine pripojilo se društvu Allianz ZB

d.o.o. – društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima („društvo stjecatelj“), koje je promijenilo

ime u Allianz ZB d.o.o. – društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Sjedište

Društva je u Zagrebu, Heinzelova 70. Isključiva djelatnost Društva je upravljanje obveznim i dobrovoljnim

mirovinskim fondovima u Republici Hrvatskoj. Društvo upravlja sa fondovima AZ obvezni mirovinski fond

kategorije A, AZ obvezni mirovinski fond kategorije B, AZ obvezni mirovinski fond kategorije C, AZ Profit,

dobrovoljni mirovinski fond, AZ Benefit, dobrovoljni mirovinski fond, AZ A1, zatvoreni dobrovoljni mirovinski

fond, AZ DALEKOVOD, zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond, AZ HKZP, zatvoreni dobrovoljni mirovinski

fond, AZ Zagreb, zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond, AUTO HRVATSKA, zatvoreni dobrovoljni mirovinski

fond, AZ ZABA, zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond i AZ Treći horizont zatvoreni dobrovoljni mirovinski

fond („Fondovi“ ili „Mirovinski fondovi“).

OTP banka d.d. je depozitar obveznih mirovinskih fondova. Zagrebačka banka d.d je depozitar dobrovoljnih mirovinskih fondova.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga („Agencija“) je regulatorno tijelo Društva.

2 Osnova za pripremu izvještaja

Izjava o usklađenosti

Financijski izvještaji pripremljeni su u skladu s Pravilnikom o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja i

drugih izvještaja mirovinskog društva koje upravlja obveznim mirovinskim fondovima, te Pravilnikom o

strukturi i sadržaju financijskih izvještaja i drugih izvještaja mirovinskog društva koje upravlja

dobrovoljnim mirovinskim fondovima izdanim od strane Agencije. Financijski izvještaji odobreni su od

strane Uprave Društva 2.ožujka 2020. godine za podnošenje Nadzornom odboru i potpisani u skladu s

tim.

Računovodstvena regulativa Agencije temelji se na Međunarodnim standardima financijskog

izvještavanja usvojenim od strane Europske unije (“MSFI usvojeni od strane EU“). Računovodstvene

politike podudaraju se s računovodstvenim načelima Međunarodnih standarda financijskog

izvještavanja usvojenim od strane EU, te se u opisu računovodstvenih politika Društvo poziva na

pojedine standarde koji su bili u primjeni na dan 31. prosinca 2019. godine.

Osnova mjerenja

Financijski izvještaji sastavljeni su na osnovi povijesnog ili amortiziranog troška, s iznimkom financijske

imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka koja se mjeri po fer vrijednosti.

Funkcionalna i prezentacijska valuta

Financijski izvještaji prezentirani su u kunama („kn“), što je valuta primarnog ekonomskog okruženja u

kojem Društvo posluje („funkcionalna valuta“), te su zaokruženi na najbližu tisuću.

Korištenje prosudbi i procjena

Priprema financijskih izvještaja u skladu s računovodstvenom regulativom primjenjivom na regulirana

mirovinska društva u Republici Hrvatskoj zahtijeva od rukovodstva donošenje prosudbi, procjena i

pretpostavki koje utječu na primjenu politika i iskazane iznose imovine, obveza, prihoda i rashoda.

Procjene i povezane pretpostavke temelje se na povijesnom iskustvu i različitim drugim čimbenicima za

koje se smatra da su razumni u danim uvjetima i uz raspoložive informacije na datum izrade financijskih

izvještaja, a čiji rezultat čini osnovu za prosuđivanje knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza koja

nije lako utvrdiva iz drugih izvora. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od ovih procjena. Procjene i uz

njih vezane pretpostavke kontinuirano se pregledavaju. Izmjene računovodstvenih procjena priznaju se

u razdoblju u kojem je procjena izmijenjena i u budućim razdobljima, ako izmjena utječe i na njih.


18

Bilješke uz financijske izvještaje (nastavak)

2 Osnova za pripremu izvještaja (nastavak)

Prosudbe rukovodstva koje se odnose na primjenu MSFI usvojenih od strane EU koji imaju značajan

utjecaj na financijske izvještaje i procjene sa znatnim rizikom mogućeg značajnog usklađenja u idućoj

godini opisane su u Bilješci 4.

3 Značajne računovodstvene politike

Računovodstvene politike dosljedno su primjenjivane i u skladu su s onima korištenim u prethodnoj

godini, osim gdje je drugačije navedeno.

Prihodi i rashodi od upravljanja Fondom

Prihod od upravljanja fondom predstavlja iznose zaračunate za usluge upravljanja nad Fondovima. Ti

iznosi uključuju naknadu za usluge upravljanja, ulaznu naknadu te izlaznu naknadu. Prihodi se priznaju

kroz dobit ili gubitak kako nastaju. Za 2019. godinu i nadalje prihodi od upravljanja obveznim mirovinskim

fondovima priznaju se u visini udjela neto imovine obveznih mirovinskih fondova pod upravljanjem

Društva u ukupnoj neto imovini svih obveznih mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj na način da se

20% udjela priznaje u cijelosti, dok se od iznosa koji premašuje 20% priznaje samo 45% a ostatak

predstavlja obvezu za isplatu Središnjem registru osiguranika. Iznos prihoda za tekuću godinu usklađuje

se u siječnju slijedeće godine sa konačnim iznosom pripadajuće naknade za upravljanje dobivenog od

strane Središnjeg registra osiguranika a koji se računa na osnovu udjela Društva u ukupno prikupljenoj

naknadi za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima svih društava u Republici Hrvatskoj.

Rashodi od upravljanja Fondovima se priznaju kroz dobit ili gubitak kako nastaju. Određeni rashodi od

upravljanja Fondovima i rashodi poslovanja nastali u Fondovima, priznaju se u Društvu, sukladno

Zakonima i pravilnicima koje je objavila Agencija.

Inkrementalni troškovi koji se mogu izravno povezati sa zaključivanjem ugovora o ulaganjima priznaju

se kao imovina jer se mogu zasebno utvrditi i pouzdano mjeriti i postoji vjerojatnost da će se moći

nadoknaditi. Inkrementalni troškovi odnose se na one troškove koji ne bi nastali da Društvo nije zaključilo

ugovor o ulaganjima. Imovina predstavlja ugovorno pravo Društva na koristi od pružanja usluga

upravljanja ulaganjima i amortizira se tijekom priznavanja pripadajućih prihoda od strane Društva.

Uprava procjenjuje razdoblje amortizacije na 30 godina.

Nemonetarna imovina te stavke koje se mjere po povijesnom trošku u stranoj valuti, preračunavaju se

po tečaju na dan transakcije te se ponovno ne preračunavaju na datum izvještavanja.

Financijski prihodi i rashodi

Financijski prihodi i rashodi se priznaju kroz dobit ili gubitak kako nastaju. Financijski prihodi i rashodi

uključuju prihode i rashode od kamata, amortizaciju diskonta ili premije, ostale razlike između inicijalne

knjigovodstvene vrijednosti kamatonosnog instrumenta i njegove vrijednosti po dospijeću izračunate

primjenom efektivne kamatne stope, dobitke i gubitke od prodaje i svođenja financijske imovine koja se

vodi po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, dobitke i gubitke od umanjenja vrijednosti za očekivane

kreditne gubitke, te pozitivne i negativne tečajne razlike.


19


3 Značajne računovodstvene politike (nastavak)

Preračunavanje stranih valuta

Transakcije u stranim valutama preračunavaju se u funkcionalnu valutu po tečaju važećem na dan

transakcije. Monetarna imovina i obveze denominirane u stranoj valuti preračunavaju se u funkcionalnu

valutu prema tečaju važećem na datum izvještavanja.

Dobici i gubici nastali po osnovi tečajnih razlika monetarnih stavaka predstavljaju razliku između

amortiziranog troška u funkcionalnoj valuti na početku razdoblja, usklađenog za efektivnu kamatu i

plaćanja tijekom razdoblja, i amortiziranog troška u stranoj valuti preračunatog prema važećem tečaju

na kraju razdoblja. Tečajne razlike proizašle iz preračunavanja priznaju se u dobiti ili gubitku kao dobici

i gubici od tečajnih razlika nastalih pri preračunavanju monetarne imovine i obveza i prikazuju unutar

financijskih prihoda ili rashoda.

Službeni tečaj na dan 31. prosinca 2019. godine bio je 7,442580 kuna za 1 euro (2018.: 7,417575 kuna).

Trošak poreza na dobit

Porez na dobit koji se obračunava na rezultat za godinu sastoji se od tekućeg poreza i odgođenog

poreza. Trošak poreza na dobit iskazuje se u dobiti ili gubitku s izuzetkom poreza na dobit koji se odnosi

na stavke priznate izravno u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, kada se porez na dobit također priznaje u

ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Tekući porez predstavlja očekivani iznos porezne obveze obračunate na

oporezivi iznos dobiti za poslovnu godinu uz primjenu poreznih stopa važećih na dan izvještavanja, te

svih korekcija iznosa porezne obveze za prethodna razdoblja.

Odgođeni porez izračunava se metodom bilančne obveze, pri čemu se uzimaju u obzir privremene

razlike između knjigovodstvenih vrijednosti imovine i obveza koje se koriste za potrebe financijskog

izvještavanja i iznosa koji se koristi za potrebe izračuna poreza. Iznos odgođenog poreza temelji se na

pretpostavljenom načinu realizacije ili namire knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza po važećim

poreznim stopama na datum izvještavanja.

Odgođena porezna imovina priznaje se u trenutku kada je vjerojatno da će oporeziva dobit biti dostatna

za korištenje privremenih razlika. Odgođena porezna imovina pregledava se na svaki datum

izvještavanja te se smanjuje ukoliko više nije vjerojatno da će se povezana porezna korist moći

realizirati.

Odgođena porezna imovina i obveze se ne diskontiraju, a iskazuju se kao dugotrajna imovina i/ili

dugoročne obveze.

Najmovi – do 1. siječnja 2019. godine

Najmovi u kojima Društvo ne snosi bitan udio rizika i koristi vlasništva klasificiraju se kao operativni

najmovi. Plaćanja po operativnom najmu priznaju se kroz dobit ili gubitak linearnom metodom tijekom

trajanja najma.

Najmovi – od 1. siječnja 2019. godine

Najmovi se priznaju kao imovina s pravom uporabe i pripadajuće obveze na datum od kojega Društvo

može početi koristiti imovinu u najmu.

Društvo priznaje: (a) imovinu i obveze za sve najmove s rokom dospijeća duljim od 12 mjeseci, osim

ako je predmetna imovina male vrijednosti; i (b) amortizaciju imovine u najmu odvojeno od kamata na

obveze po najmu u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti ili gubitku.


20



Najmovi (nastavak)

Na datum početka najma, obveze po najmu mjere se u iznosu koji je jednak sadašnjoj vrijednosti

sljedećih plaćanja najma za odnosnu imovinu s pravom uporabe tijekom razdoblja najma:

• fiksna plaćanja (uključujući plaćanja koja su u biti fiksna) umanjena za primljene poticaje za najam;

• varijabilna plaćanja najma koja ovise o indeksu ili stopi;

• iznosi za koje se očekuje da će ih Društvo platiti na temelju jamstava za ostatak vrijednosti;

• cijena izvršenja mogućnosti kupnje ako je izvjesno da će Društvo iskoristiti tu mogućnost;

• plaćanje kazni za raskid najma ako razdoblje najma odražava da će Društvo iskoristiti tu

mogućnost.

Plaćanja najma diskontiraju se primjenom kamatne stope koja je sadržana u najmu, ako se ta stopa

može lako utvrditi, ili primjenom granične kamatne stope zaduživanja Društva.

Svako plaćanje najma raspoređuje se na obveze i financijske rashode. Obveze po najmu naknadno se

mjere primjenom metode efektivne kamate. Knjigovodstvena vrijednost obveze ponovno se mjeri kako

bi odražavala ponovnu ocjenu, izmjenu najma ili revidirana plaćanja koja su u biti fiksna.

Razdoblje najma je neopozivo razdoblje najma; razdoblja obuhvaćena mogućnostima produženja i

raskida najma uključuju se u razdoblje najma samo ako je izvjesno da se najam neće produžiti ili da se

neće ukinuti.

Imovina s pravom korištenja početno se mjeri po trošku nabave koji sadrži sljedeće:

• iznos početnog mjerenja obveze po najmu;

• plaćanja najma provedena na datum ili prije datuma početka najma, umanjena za primljene poticaje

za najam;

• početne izravne troškove;

• troškove obnove.

Imovina s pravom korištenja naknadno se mjeri po trošku nabave umanjenom za akumuliranu

amortizaciju i sve akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti i usklađuje se za ponovno mjerenje

obveze po najmu zbog ponovne ocjene ili izmjena najma.

Imovina s pravom korištenja amortizira se tijekom vijeka trajanja imovine i razdoblja najma na linearnoj

osnovi, ovisno koje razdoblje je kraće. Razdoblja amortizacije za imovinu s pravom korištenja su

sljedeća:

• pravo korištenja poslovnog prostora 10 godina

• pravo korištenja vozila 5 godina

Plaćanja povezana sa svim kratkoročnim najmovima i određenim najmovima cjelokupne imovine niske

vrijednosti priznaju se na linearnoj osnovi kao trošak u računu dobiti i gubitka. Društvo primjenjuje

izuzeće za imovinu niske vrijednosti na osnovi pojedinačnog najma, odnosno za najmove kod kojih je

imovina predmet podnajma, priznaje se imovina s pravom uporabe s odgovarajućom obvezom po

najmu; za sve ostale najmove imovine niske vrijednosti, plaćanja najma povezana s tim najmovima

priznavat će se na linearnoj osnovi tijekom razdoblja najma. Pravo korištenja imovine iskazuje u sklopu

nekretnina, postrojenja i oprema.

Kratkoročni najmovi su najmovi s razdobljem najma od 12 mjeseci ili kraćim.


21



Poslovna spajanja društava pod zajedničkom kontrolom

Pripajanje ili poslovna kombinacija koja uključuje poslovne subjekte pod zajedničkom kontrolom je

poslovna kombinacija u kojoj su svi poslovni subjekti koji sudjeluju u poslovnoj kombinaciji pod kontrolom

iste strane (ili strana) prije i nakon poslovne kombinacije, tako da ne dolazi do prijenosa kontrole. Metoda

knjigovodstvene vrijednosti prednika upotrebljava se za provođenje pripajanja društava pod

zajedničkom kontrolom. Prema metodi knjigovodstvene vrijednosti prednika, u društvo slijednika se

prenose knjigovodstvene vrijednosti imovine (uključujući goodwill, ako postoji) i obveze stečenog ili

pripojenog društva (odnosno društva koje je prestalo postojati kao rezultat pripajanja) iz konsolidiranih

financijskih izvještaja najvišeg subjekta koji ima zajedničku kontrolu i koje priprema konsolidirane

financijske izvještaje ili subjekta niže razine ako je opravdano.

Rezultati i bilanca pripojenog društva uključuju se u buduća razdoblja od datuma pripajanja ili poslovne

kombinacije među društvima pod zajedničkom kontrolom. Na datum pripajanja poništavaju se

transakcije i stanja između društava, kao i nerealizirani dobici i gubici u transakcijama između društava

koja se pripajaju.

Neto imovina pripojenih društava priznaje se u kapitalu i rezervama. Na isti način priznaje se i učinak

prijenosa vlasničkih instrumenata ili zamjene dionica između društava pod zajedničkom kontrolom.

Efekti pripajanja prikazani su u bilješci 27.

Nematerijalna imovina

Sva nematerijalna imovina koju je steklo Društvo iskazana je po trošku ulaganja umanjenom za

akumuliranu amortizaciju i eventualne gubitke od umanjenja. Korisni vijek upotrebe i metoda obračuna

amortizacije periodično se pregledavaju kako bi se osiguralo da su metoda i razdoblje obračuna

amortizacije u skladu s očekivanim ekonomskim koristima koje nosi nematerijalna imovina.

Knjigovodstvena vrijednost stavke imovine otpisuje se odmah do njenog nadoknadivog iznosa ukoliko

je njena knjigovodstvena vrijednost veća od procijenjenog nadoknadivog iznosa. Dobici i gubici od

prodaje određuju se usporedbom prodajne cijene s knjigovodstvenom vrijednošću i uključuju se u dobit

i gubitak.

Troškovi redovnog održavanja direktno se priznaju u poslovni rezultat.

Amortizacija se priznaje kroz dobit ili gubitak primjenjujući linearnu metodu kako bi se troškovi

amortizacije rasporedili na preostali procijenjeni korisni vijek trajanja nematerijalne imovine kako slijedi:

2018. 2019.

Software 6 godina 6 godina

Licence 6 godina 6 godina Stečeni članovi 30 godina 30 godina

Nematerijalna imovina, stečeni članovi, odnosi se na preuzimanje obveznog fonda i društva za upravljanje Ha jedan u 2003. godini. Stjecanje članova je tada plaćeno 2.878 tisuća kuna. Razdoblje amortizacije je procijenjeno na 30 godina.


22



Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Neto knjigovodstvena vrijednost imovine Društva, izuzev financijske imovine i odgođene porezne

imovine preispituje se na svaki datum izvještavanja kako bi se utvrdilo postoje li indikacije umanjenja

vrijednosti. Ako se utvrdi postojanje takvih indikacija, procjenjuje se nadoknadivi iznos imovine. Za

imovinu koja nema konačan korisni vijek upotrebe (na datum izvještavanja Društvo nije imalo takve

imovine) te nematerijalnu imovinu koja još nije u upotrebi, nadoknadivi iznos procjenjuje se na svaki

datum izvještavanja. Gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje se kada je knjigovodstvena vrijednost

imovine ili jedinice koja generira novac veća od njezinog nadoknadivog iznosa. Jedinica koja generira

novac je najmanja prepoznata grupa imovine koja generira novčane tokove, a koji se mogu zasebno

identificirati od onih za drugu imovinu i grupe imovine. Gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje se kroz

dobit ili gubitak. Gubitak od umanjenja vrijednosti priznat za imovinu koja generira novac raspodjeljuje

se umanjujući knjigovodstvenu vrijednost imovine unutar te jedinice (skupine jedinica) na linearnoj

osnovi.

Nadoknadivi iznos imovine i jedinice koja generira novac je vrijednost imovine u upotrebi ili neto prodajna

cijena, ovisno o tome koji je iznos viši. Vrijednost u upotrebi se procjenjuje diskontiranjem očekivanih

budućih gotovinskih tokova na njihovu sadašnju vrijednost koristeći diskontnu stopu prije poreza koja

odražava trenutnu tržišnu procjenu vremenske vrijednosti novca i rizike specifične za tu imovinu.

Gubitak od umanjenja vrijednosti se smanjuje ukoliko je došlo do promjene u procjeni korištenoj za

utvrđivanje nadoknadive vrijednosti, ali najviše do iznosa knjigovodstvene vrijednosti imovine koja ne

prelazi knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrđena, uzimajući u obzir amortizaciju, da nije došlo do

umanjenja vrijednosti.


23



Financijski instrumenti

Društvo raspoređuje svoju financijsku imovinu na temelju poslovnog modela upravljanja financijskom

imovinom i obilježjima financijske imovine s ugovornim novčanim tokovima u sljedeće kategorije:

a. financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka,

b. financijska imovina po amortiziranom trošku i

c. financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

Društvo za upravljanje odlučuje o klasifikaciji odmah pri inicijalnom priznavanju.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka je financijska imovina koja nije

klasificirana kao financijska imovina koja se mjeri kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ili financijska imovina

koja se mjeri po amortiziranom trošku.

Određena ulaganja mogu se pri početnom priznavanju neopozivo kategorizirati u ovu kategoriju ako se

time otklanja ili znatno umanjuje nedosljednosti pri mjerenju ili priznavanju (računovodstvena

neusklađenost) koja bi u protivnome nastala zbog mjerenja imovine ili priznavanja dobiti ili gubitka

povezanih s tom imovinom ina različitim osnovama.

Financijska imovina po amortiziranom trošku

Financijska imovina se klasificira po amortiziranom trošku ukoliko su ispunjeni slijedeći od uvjeta:

a) financijska se imovina drži u okviru poslovnog modela čija je svrha držanje financijske imovine

radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova i

b) na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine na određene datume nastaju novčani tokovi koji

su samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.

Iako je Društvo u ovu kategoriju klasificiralo imovinu za koju ima cilj držanje do dospijeća, prodaju je

moguće realizirati u slučajevima povećanja kreditnog rizika imovine, povećanja rizika koncentracije,

prekoračenja ograničenja ulaganja ili izvršenja prodaje netom prije dospijeća i ako su sredstva od

prodaje približno jednaka iznosu koji se prikuplja u okviru preostalih ugovornih novčanih tokova.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Financijska imovina se klasificira po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ukoliko su ispunjeni

slijedeći od uvjeta:

a) financijska se imovina drži u okviru poslovnog modela čiji se cilj ostvaruje i prikupljanjem

ugovornih novčanih tokova i prodajom financijske imovine i

b) na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine na određene datume nastaju novčani tokovi koji

su samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.


24



Početno priznavanje

Priznavanje imovine i obveza Društva provodi se ovisno o vrsti imovine i obveza te provedenoj

klasifikaciji.

Društvo će priznati financijsku imovinu ili financijsku obvezu u izvještaju o financijskom položaju samo i

isključivo kada Društvo postaje jedna od ugovornih strana na koju se primjenjuju ugovorni uvjeti

instrumenta.

Financijska imovina i obveze Društva početno se priznaju po fer vrijednosti uvećano ili umanjeno, u

slučaju financijske imovine ili financijskih obveza koje se ne vode po fer vrijednosti kroz račun dobiti i

gubitka, za transakcijske troškove koji su direktno povezani sa stjecanjem ili isporukom financijske

imovine ili financijskih obveza. Izuzetak od navedenog su financijska imovina i financijske obveze koje

se mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, kojima se pri početnom priznavanju ne dodaju

transakcijski troškovi, jer se oni po nastanku priznaju u računu dobiti i gubitka.

Financijska imovina i financijske obveze priznat će se od datuma kada se počnu primjenjivati ugovoreni

uvjeti instrumenta u kojem je Društvo jedna od ugovornih strana.

Kupnja i prodaja financijskih instrumenata priznaje se u imovini Društva na datum ugovora (trgovanja).

Zaključena transakcija kupnje priznaje se u imovini Društva prema vrsti i provedenoj klasifikaciji

financijskog instrumenta uz istovremeno priznavanje obveze za namiru. Na dan zaključenja transakcije

prodaje, u imovini Društva financijski instrument se prestaje priznavati, a počinje se priznavati

potraživanje s osnove prodaje financijskog instrumenta.

Prilikom sudjelovanja u javnoj ponudi vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca (inicijalna i

sekundarna ponuda, ponuda ograničenom broju ulagatelja i sl.), prenosivi vrijednosni papiri i instrumenti

tržišta novca se inicijalno iskazuju kao potraživanje u iznosu prihvaćene ponude, a nakon njihovog upisa

na račun Društva ili pod/skrbnika u središnjem depozitoriju, odnosno u slučaju ulaganja u prenosive

vrijednosne papire izdavatelja iz druge države članice ili države članice Organizacije za gospodarsku

suradnju i nadzor (dalje: OECD) po primljenoj obavijesti od depozitara, priznaje se u imovini Društva

sukladno klasifikacijama financijske imovine.

Prenosivi vrijednosni papiri u imovini Društva kod obvezujućih javnih ponuda za otkup vrijednosnih

papira vrednuju se od datuma obavijesti depozitara o prihvaćenoj ponudi od strane ponuditelja po cijeni

otkupa iz javne ponude.

Promjene nad imovinom i obvezama Društva u poslovnim knjigama Društva evidentiraju se na osnovu

urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava.

Potraživanja ili obveze po osnovi kamata i sličnih prava i obveza Društva, iskazuju se u imovini ili

obvezama Društva po utvrđivanju imateljevog prava.

Potraživanja za dividende ili udjele u dobiti priznaju se u imovini Društva na prvi dan od kojeg se

dionicom trguje bez prava na dividendu (ex dividend date). Iznimno, Društvo može priznati potraživanja

za dividende ili udjele u dobiti u imovini Društva na dan utvrđivanja imateljevog prava, a temeljem odluke

o isplati dividende ili raspodjeli dobiti nadležnog organa trgovačkog društva (npr. glavne skupštine ili

skupštine) ili zaprimljene obavijesti od depozitara.


25



Naknadno mjerenje

Nakon početnog priznavanja Društvo će mjeriti financijsku imovinu, uključujući derivative koji

predstavljaju imovinu, po njenoj fer vrijednosti, bez umanjenja za iznos transakcijskih troškova koji mogu

nastati prilikom prodaje ili drugog načina otuđenja, osim vezano za financijsku imovinu koja se mjeri po

amortiziranom trošku, primjenom metode efektivne kamatne stope.

Nakon početnog priznavanja Društvo treba mjeriti financijske obveze po amortiziranom trošku

primjenom metode efektivne kamatne stope, osim:

a) financijskih obveza po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Takve obveze, uključujući

derivative koji predstavljaju obveze, mjere se po fer vrijednosti, osim derivativne obveze koja je

povezana i mora biti podmirena isporukom glavničnih instrumenata koji ne kotiraju, čija se fer

vrijednost ne može pouzdano utvrditi, koji će se mjeriti po trošku stjecanja,

b) financijskih obveza koje nastaju ako prijenos financijske imovine ne udovoljava zahtjevima

prestanka priznavanja ili se računovodstveno tretira primjenom pristupa nastavka kontinuiranog

sudjelovanja u imovini,

Vrijednosni papiri koji kotiraju na burzama dnevno se vrednuju po tekućoj ili tržišnoj vrijednosti, a koja

najbolje odražava njihovu fer vrijednost. Razlika između tržišne vrijednosti i troška ulaganja vrijednosnog

papira priznaje se kao usklađenje u nerealizirane dobitke ili gubitke u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.

Temeljem prodaje javljaju se realizirani dobici/gubici koji čine razliku između knjigovodstvene cijene

kupnje utvrđene na dan prodaje i cijene po kojoj se vrijednosni papir prodaje.

Obračunata kamata po dužničkim vrijednosnim papirima evidentira se odvojeno od glavnice kako bi se

izbjeglo poistovjećivanje rasta cijena koja proizlazi iz obračunate kamate i rasta tržišne vrijednosti

dužničkog vrijednosnog papira.

Kamate se počinju obračunavati za imovinu i povezanu obvezu nakon datuma podmirenja kada se

prenose s njima povezana prava. Datum podmirenja je datum na koji se imovina isporučuje subjektu ili

na koji subjekt isporučuju imovinu.

Nakon početnog priznavanja svi vrijednosni papiri koji se vrednuju po amortiziranom trošku dnevno se

ponovno vrednuju po amortizacijskom trošku ili trošku ulaganja umanjenom za trajno smanjenje

vrijednosti. Amortizacijski iznos financijskog sredstva jest iznos po kojem je financijsko sredstvo bilo

utvrđeno na početku priznanja minus otplate glavnice, plus ili minus kumulativna amortizacija razlike

između toga početnog iznosa i iznosa dospijeća te minus otpis (izravno ili putem uporabe računa

ispravka vrijednosti) radi umanjenja vrijednosti.

Dužnički vrijednosni papir može se kupiti po nominalnoj vrijednosti, odnosno po višoj ili nižoj cijeni od

nominalne. Eventualni diskont ili premija na dužnički vrijednosni papir koji se vrednuje po amortiziranom

trošku mora se, tijekom životnog vijeka dužničkog vrijednosnog papira, amortizirati tako da na dan

dospijeća knjigovodstvena vrijednost bude jednaka nominalnoj vrijednosti na koju vrijednosni papir glasi.

Diskont i premija se amortiziraju tijekom razdoblja do dospijeća i priznaju u prihode od kamata. Kamatni

prihod na dužničke vrijednosne papire povećava se amortizacijom diskonta, a smanjuje amortizacijom

premije. Rezultirajuća knjigovodstvena vrijednost dužničkog vrijednosnog papira predstavlja amortizirani

trošak ulaganja. Dužnički vrijednosni papiri se amortiziraju primjenom metode efektivne kamatne stope.

U poslovnim knjigama odvojeno se evidentira nabavna vrijednost koju čini glavnica, plus diskont,

odnosno premija amortizacija diskonta/premije te pripadajuće kamate po dužničkom vrijednosnom

papiru.


26



Naknadno mjerenje (nastavak)

Nakon početnog priznavanja premija ili diskont dužničkih vrijednosnih papira koji se vrednuju kroz ostalu

sveobuhvatnu dobit amortizira se metodom efektivne kamatne stope i evidentira se u računu dobiti i

gubitka. Dobitak ili gubitak od promjene fer cijene priznaje se izravno u glavnicu.

Prestanak priznavanja

Društvo će prestati priznavati financijsku imovinu, samo, i isključivo ako:

a) Ugovorna prava na novčane tokove od financijske imovine isteknu, ili

b) Društvo prenese financijsku imovinu

Društvo prenosi financijsku imovinu, samo, i isključivo ako:

a) prenese ugovorna prava na primitak novčanih tokova od financijske imovine, ili

b) zadrži ugovorna prova na primitak novčanih tokova od financijske imovine, ali preuzme

ugovornu obvezu isplate novčanih tokova jednom ili više primatelja unutar ugovora.

Društvo će ukloniti financijsku obvezu (ili dio financijske obveze) iz izvještaja o financijskom položaju

samo i isključivo ako je ista nestala, tj. ako je ugovorna obveza podmirena, ispravljena ili istekla.

Razmjena dužničkih instrumenata sa suštinski različitim uvjetima između postojećeg primatelja i

davatelja računovodstveno će se tretirati kao nestajanje originalne financijske obveze i priznavanje nove

financijske obveze. Slično tome, značajna izmjena uvjeta postojeće financijske obveze ili dijela iste (koja

je povezana ili nije povezana s financijskim teškoćama dužnika) računovodstveno će se tretirati kao

nestajanje originalne financijske obveze i priznavanje nove financijske obveze.

Razlika između knjigovodstvene vrijednosti financijske obveze (ili dijela financijske obveze) nestale ili

prenesene drugoj strani i plaćene naknade, uključujući svu prenesenu nenovčanu imovinu ili preuzete

obveze, priznat će se u dobit ili gubitak.

Društvo primjenjuje FIFO metodu (“First-In-First-Out”) za određivanje realiziranih dobitaka i gubitaka kod

prestanka priznavanja.

Umanjenje vrijednosti financijske imovine

Društvo priznaje rezervacije za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke za financijsku

imovinu koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i za financijsku imovinu koja se

mjeri po amortiziranom trošku. Tijekom 2019. društvo nije imalo značajno umanjenje vrijednosti za

očekivane gubitke za financijsku imovinu koja se mjeri po amortiziranom trošku.

Rezervacije za financijsku imovinu koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

priznaju se kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i ne umanjuju knjigovodstvenu vrijednost financijske imovine

u izvještaju o financijskom položaju.

Društvo kontinuirano prati raspoložive i dostupne informacije važne za procjenu kreditnog rizika

izdavatelja te svaki put u slučaju okolnosti koje upućuju na znatnu promjenu kreditnog rizika, a

minimalno na datum financijskih izvještaja procjenjuje iznose rezervacija za umanjenje vrijednosti od

očekivanih kreditnih gubitaka.

Procjenu o iznosu rezervacija za umanjenje vrijednosti od očekivanih kreditnih gubitaka Društvo izrađuje

u pisanom obliku, neovisno o rezultatu procjene za potrebom promjene iznosa rezervacije te uz nju

prilaže svu potrebnu dokumentaciju i podatke na temelju kojih je donesena.


27



Umanjenje vrijednosti financijske imovine (nastavak)

Ako se prilikom praćenja kreditnog rizika izdavatelja utvrdi postojanje dokaza ili okolnosti koje upućuju

na umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke (ili poništenja), Društvo je dužno u pisanom

obliku izraditi procjenu umanjena vrijednosti za očekivane kreditne gubitke (ili poništenja) iz koje su

vidljivi svi ulazni podaci koji su korišteni u izračunu kao i njihovi izvori.

Društvo provjerava na svaki datum izvještavanja postoje li objektivni dokazi za umanjenje vrijednosti

financijske imovine koja nije klasificirana kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili

gubitka. Umanjenje vrijednosti financijske imovine provodi se ukoliko postoji objektivni dokaz da je

nastupio događaj koji uzrokuje umanjenje vrijednosti nakon početnog priznavanja imovine te navedeni

događaj, koji uzrokuje umanjenje vrijednosti ima utjecaj na buduće novčane tokove od imovine te se

može pouzdano procijeniti.

Društvo za svu imovinu procjenjuje dokaze o umanjenju vrijednosti na pojedinačnoj osnovi. Objektivni

dokaz umanjenja vrijednosti financijske imovine uključuje nepodmirenje obveza ili kašnjenje dužnika,

indikacije da će dužnik ili izdavatelj ući u stečajni postupak ili ostale dostupne podatke vezane uz

određenu financijsku imovinu, kao što su nepovoljne promjene u platnom položaju dužnika ili izdavatelja.

Gubitak od umanjenja vrijednosti imovine koja se vodi po amortiziranom trošku utvrđuje se kao raz lika

između knjigovodstvene vrijednosti financijske imovine i sadašnje vrijednosti očekivanih novčanih

tokova diskontiranih originalnom efektivnom stopom te imovine. Gubici se priznaju kroz dobit ili gubitak

kroz kretanja u rezervaciji za umanjenje vrijednosti.

Ukoliko naknadni događaj rezultira smanjenjem iznosa gubitka od umanjenja vrijednosti imovine koja se

vodi po amortiziranom trošku, prethodno priznati gubitak od umanjenja vrijednosti se otpušta kroz dobit

ili gubitak.

Netiranje financijskih instrumenata

Financijska imovina i obveze se netiraju te u izvještaju o financijskom položaju iskazuju u neto iznosu,

samo u slučaju kada postoji zakonski provedivo pravo na prebijanje priznatih iznosa i postoji namjera

namire na neto principu ili se realizacija imovine i podmirenje obaveza odvija istovremeno.

Prihodi i troškovi se iskazuju u neto iznosu samo ako je to dopušteno računovodstvenim standardima,

ili za dobitke i gubitke nastale iz grupe sličnih transakcija.

Novac

Novac obuhvaća transakcijske račune kod banaka, jamstveni polog i novac u blagajni. Novac se mjeri

po amortiziranom trošku.


28



Potraživanja s osnove upravljanja mirovinskim fondovima i ostala potraživanja

Potraživanja se vode po fer vrijednosti danog iznosa, a vrednuju se po amortiziranom trošku, korištenjem

efektivne kamatne stope. Potraživanja se otpisuju do njihove procijenjene nadoknadive vrijednosti

putem umanjenja vrijednosti. Potraživanja se uglavnom odnose na potraživanja za naknade za

upravljanje mirovinskim fondom kojim upravlja Društvo.

Ugovorna imovina

Ugovorna imovina odnosno odgođeni trošak stjecanja odnosi se na troškove agentskih provizija nastalih

za ugovore o članstvu u obveznim mirovinskim fondovima sklopljene do studenog 2008. godine.

Troškovi pribave nastali su do trenutka stupanja na snagu Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika

o marketingu mirovinskih fondova (NN 129/08) kojim je propisano da društvo za upravljanje mirovinskim

fondom ne smije nuditi niti isplaćivati nikakve novčane naknade niti druge povlastice radi ulaska ili

prelaska članova u obvezni mirovinski fond.

Nadoknadivi iznos odgođenog troška stjecanja se procjenjuje na svaki datum izvještavanja.

Fer vrijednost

Fer vrijednost utvrđuje se kao cijena koja se može ostvariti prodajom imovine ili platiti za prijenos obveze

u redovnoj transakciji između tržišnih sudionika na datum mjerenja, ili u njihovom nedostatku, cijena

koja se može ostvariti na najpovoljnijem tržištu na kojem Društvo ima pristup na datum mjerenja. Fer

vrijednost obveze također odražava njezin rizik neizvršenja.

Ukoliko je dostupna, Društvo mjeri fer vrijednost instrumenta koristeći kotiranu tržišnu cijenu tog

instrumenta na aktivnom tržištu.

Sukladno pravilima vrednovanja koje je za mirovinske fondove propisala Agencija za domaće dužničke

vrijednosne papire koristi se prosječna vagana cijena trgovanja, čime se Društvo izjednačilo s

konvencijama vrednovanja koje primjenjuju mirovinski fondovi.

Tržište se smatra aktivnim ukoliko se transakcije vezane za imovinu ili obveze obavljaju dovoljno

učestalo i u dovoljnom volumenu koji bi omogućio stalne informacije o cijenama.

Ukoliko kotirana cijena na aktivnom tržištu nije dostupna, Društvo koristi tehnike vrednovanja koje

maksimiziraju korištenje relevantnih vidljivih ulaznih podataka te minimiziraju korištenje ulaznih

podataka koji nisu vidljivi.

Društvo priznaje prijelaze između razina hijerarhije fer vrijednosti na kraju izvještajnog razdoblja tijekom

kojeg se dogodila promjena.

Najprikladniji dokaz fer vrijednosti financijskog instrumenta pri početnom priznavanju je u pravilu

transakcijska cijena, odnosno fer vrijednost dane ili primljene naknade. Ukoliko Društvo utvrdi da se fer

vrijednost pri početnom priznavanju razlikuje od transakcijske cijene pri čemu fer vrijednost nije

određena cijenom koja kotira na tržištu, za identičnu imovinu ili obvezu, niti se temelji na tehnici procjene

koja koristi samo podatke sa promatranih tržišta, financijski instrument će se početno mjeriti po fer

vrijednosti koja je prilagođena kako bi se razlika između fer vrijednosti pri početnom priznavanju i

transakcijske cijene anulirala (poništila). Nadalje, ta razlika se priznaje u dobiti ili gubitku, proporcionalno

kroz vrijeme trajanja instrumenta ali ne i nakon što se za vrednovanje iskoriste podaci s promatranog

tržišta ili je transakcija završena.


29



Upisani kapital i rezerve

Upisani kapital je iskazan u kunama po nominalnoj vrijednosti.

Dobit poslovne godine se prebacuje u zadržanu dobit. Odluku o uporabi dobiti donosi skupština Društva.

Obveze prema dobavljačima i ostale obveze

Obveze prema dobavljačima i ostale obveze priznaju se po amortiziranom trošku nabave uz korištenje

metode efektivne kamatne stope.

Rezervacije za obveze i troškove

Rezervacija se priznaje kad Društvo, kao posljedicu prošlog događaja, ima sadašnju zakonsku ili

izvedenu obvezu koja se može pouzdano procijeniti te je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa

koji sadrže ekonomske koristi radi podmirivanja te obveze. Rezervacije se utvrđuju diskontiranjem

očekivanih budućih novčanih tokova koristeći stopu prije poreza koja odražava trenutnu tržišnu procjenu

vremenske vrijednosti novca i rizike specifične za tu obvezu.

Primanja zaposlenih

Doprinosi za mirovinsko osiguranje

Društvo uplaćuje doprinose u obvezne mirovinske fondove prema obveznoj, ugovornoj osnovi. Društvo

nema drugih obveza plaćanja nakon uplate doprinosa. Doprinosi se prikazuju kao trošak primanja

zaposlenih u dobiti i gubitku u razdoblju u kojem nastaju.

Ostala kratkoročna plaćanja

Društvo obračunava rezervacije za neiskorištene godišnje odmore.

Dugoročno nagrađivanje zaposlenika

Shema dugoročnog nagrađivanja djelatnika uključuje trogodišnji ciklus u kojem se određeni postotak

nagrade zadržava te se isplaćuje nakon tri godine ovisno o postignutim rezultatima kroz to razdoblje.

Rezervacija za dugoročno nagrađivanje zaposlenih se ne diskontira.

Konsolidacija

Sukladno zahtjevima MSFI 10 Konsolidirani financijski izvještaji, Društvo na redovnoj osnovi razmatra

ima li kontrolu nad značajnim aktivnostima svojih ulaganja te u kojoj je mjeri izložen varijabilnosti prinosa

od ulaganja. S obzirom da Društvo mirovinskim fondovima upravlja u svojstvu agenta, nema utjecaja na

financijske izvještaje Društva niti potrebe za konsolidacijom.


30



Promjene računovodstvenih standarda

A) Usvajanje novih i izmijenjenih standarda i tumačenja

MSFI 16, Najmovi (objavljen 13. siječnja 2016. godine, na snazi za godišnja razdoblja koja počinju

na dan ili nakon 1. siječnja 2019. godine). Društvo je odlučilo primijeniti standard od datuma njegovog

obveznog usvajanja 1. siječnja 2019. godine primjenom modificirane retroaktivne metode, bez

prepravljanja usporednih podataka i primjenom određenih pojednostavljenja koja su dopuštena

standardom. Imovina s pravom uporabe mjeri se po iznosu obveze po najmu na datum usvajanja

standarda (usklađene za prijevremene otplate ili obračunati trošak najma).

Pri prvoj primjeni MSFI-ja 16, Društvo je koristilo sljedeća praktična rješenja dopuštena standardom:

• primjenu jedinstvene diskontne stope na portfelj najmova s razmjerno sličnim značajkama,

• oslanjanje na prethodne procjene o štetnosti najmova kao alternativno rješenje ispitivanju umanjenja vrijednosti – na dan 1. siječnja 2019. nije bilo štetnih ugovora,

• iskazivanje poslovnih najmova čije je preostalo razdoblje najma na dan 1. siječnja 2019. godine kraće od 12 mjeseci kao kratkoročne najmove,

• isključivanje početnih izravnih troškova iz mjerenja imovine s pravom uporabe na datum prve primjene, i

• uporaba novijih saznanja pri određivanju razdoblja najma ako ugovor sadržava mogućnosti produženja ili raskida najma.

Društvo je također odlučilo da neće ponovno ocijeniti je li na dan prve primjene riječ o ugovoru o najmu ili ugovoru koji sadržava najam. Umjesto toga, za ugovore sklopljene prije datuma prijelaza, Društvo se oslanjala na svoju ocjenu donesenu na temelju primjene MRS-a 17 Najmovi i Tumačenja (IFRIC) 4 Utvrđivanje sadržava li sporazum najam.

Na dan 1. siječnja 2019. godine ponderirana prosječna granična stopa zaduživanja koju Društvo primjenjuje na obveze po najmu bila je 3,06%.

Objašnjenje razlike između obveza po poslovnom najmu iskazanih na dan 31. prosinca 2018. godine kod primjene MRS 17 na obveze po najmu priznate na 1. siječnja 2019. godine prikazano je u tablici u nastavku:

U tisućama kuna

31. prosinca 2018. /

1. siječnja 2019.

Ugovorene obveze po poslovnom najmu na dan 31.12.2018. prema MRS-u 17 12.632 - Učinak diskontiranja na sadašnju vrijednost -984 - Umanjeno za kratkoročne najmove koji nisu priznati kao obveza -33 Ukupno obveze po najmu priznate na dan 1. siječnja 2019. 11.615

Od čega su: Obveze po kratkoročnom najmu 1.532 Obveze po dugoročnom najmu 10.083


31



Promjene računovodstvenih standarda (nastavak)

B) Novi standardi i tumačenja koji još nisu usvojeni

Objavljeno je nekoliko novih računovodstvenih standarda i tumačenja koji nisu obvezni za izvještajna razdoblja koja završavaju 31. prosinca 2019. godine i koje Društvo nije ranije usvojilo):

Dodaci Konceptualnom okviru financijskog izvještavanja (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2020. godine). Izmijenjeni konceptualni okvir uključuje novo poglavlje o mjerenju; smjernice za izvještavanje o financijskom rezultatu; poboljšane definicije i smjernice - osobito definiciju obveze; i pojašnjenja u važnim područjima, kao što su uloga upravljanja, razboritosti i neizvjesnosti mjerenja u financijskom izvještavanju.

Definicija značajnosti - Dodaci MRS-u 1 i MRS-u 8 (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2020. godine). Dodaci pojašnjavaju definiciju značajnosti i kako je treba primjenjivati kako bi obuhvaćala smjernice koje su do sada bile sadržane drugdje u MSFI-jevima. Nadalje, poboljšana su objašnjenja uz samu definiciju. Naposljetku, dodaci osiguravaju dosljednost definicije značajnosti u svim MSFI-jevima. Informacije su značajne ako se opravdano može očekivati da će njihovo izostavljanje, pogrešno ili nejasno prikazivanje utjecati na odluke koje primarni korisnici financijskih izvještaja opće namjene donose na temelju tih financijskih izvještaja, a koje pružaju financijske informacije o određenom izvještajnom subjektu. Društvo trenutno procjenjuje utjecaj dodataka na financijske izvještaje.

Reforma referentnih kamatnih stopa - Dodaci MSFI-ju 9, MRS-u 39 i MSFI-ju 7 (objavljeni 26. rujna 2019. godine i na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2020.) Dodaci su proizašli iz zamjene referentnih kamatnih stopa kao što je LIBOR i ostale međubankovne ponudbene kamatne stope („IBOR-i“). Dodaci pružaju mogućnost privremenog oslobođenja od primjene određenih zahtjeva računovodstva zaštite na odnose zaštite na koje je izravno utjecala reforma IBOR-a. Računovodstvo zaštite novčanih tokova prema MSFI-ju 9 i MRS-u 39 zahtijeva da budući zaštićeni novčani tokovi budu „vrlo vjerojatni“. Ako ovi novčani tokovi ovise o IBOR-u, oslobođenje predviđeno dodacima od subjekta zahtijeva primjenu pretpostavke da se kamatna stopa na kojoj se temelje novčani tokovi neće promijeniti uslijed reforme. MRS 39 i MSFI 9 zahtijevaju procjenu očekivanih budućih događaja za primjenu računovodstva zaštite. Bez obzira na to što se trenutačno očekuje da novčani tokovi na koje se primjenjuju kamatne stope IBOR i kamatne stope koje ga zamjenjuju budu uglavnom jednake, čime se umanjuje bilo kakva neučinkovitost, to možda više neće biti slučaj kako se datum reforme bude približavao. Prema dodacima, subjekt može pretpostaviti da na referentnu kamatnu stopu na kojoj se temelje novčani tokovi zaštićene stavke, instrumenta zaštite ili zaštićenog rizika, nije utjecala reforma IBOR-a. Uslijed reforme IBOR-a zaštita bi se mogla naći i izvan raspona od 80 - 125% koji je obvezan prema retroaktivnom testiranju u skladu s MRS-om 39. MRS 39 je stoga izmijenjen kako bi omogućio izuzeće od retroaktivnog testiranja učinkovitosti na način da se zaštita ne prekida tijekom razdoblja neizvjesnosti koju uzrokuje IBOR samo zato što se retroaktivna neučinkovitost nalazi izvan ovog raspona. Međutim, i tada bi još bi trebalo ispuniti ostale zahtjeve za primjenu računovodstva zaštite, uključujući procjenu očekivanih događaja. Kod nekih zaštita, zaštićena stavka ili zaštićeni rizik odnosi se na komponentu IBOR-a koja nije utvrđena ugovorom. Kako bi se primijenilo računovodstvo zaštite, MSFI 9 i MRS 39 zahtijevaju da se utvrđena komponenta rizika može zasebno utvrditi i pouzdano mjeriti. Prema dodacima, komponenta rizika trebala bi se moći zasebno utvrditi na početku utvrđivanja odnosa zaštite, a ne neprekidno. U kontekstu makro zaštite, kada subjekt često usklađuje odnos zaštite, oslobođenje se primjenjuje od trenutka kada je zaštićena stavka prvotno utvrđena u sklopu tog odnosa zaštite. Svaka neučinkovitost zaštite i dalje će se iskazivati u računu dobiti i gubitka prema MRS-u 39 i MSFI-ju 9. U dodacima su utvrđeni razlozi za prestanak primjene oslobođenja, uključujući neizvjesnost koja proizlazi iz reforme referentne kamatne stope koja više nije primjenjiva. Dodaci od subjekata zahtijevaju pružanje dodatnih informacija ulagačima o njihovim odnosima zaštite na koje izravno utječu te neizvjesnosti, uključujući nominalni iznos instrumenata zaštite, na koje se primjenjuju oslobođenja, sve značajne pretpostavke ili prosudbe donesene tijekom primjene oslobođenja i kvalitativne objave o tome kako na subjekt utječe reforma IBOR-a i kako upravlja procesom prelaska. Društvo trenutno procjenjuje utjecaj dodataka na financijske izvještaje.

Osim ako gore nije drugačije navedeno, ne očekuje se da će novi standardi i tumačenja značajno utjecati na financijske izvještaje Društva.


32


4 Korištenje prosudbi i procjena

Društvo radi procjene i pretpostavke o budućnosti. Takve računovodstvene procjene, po definiciji, će

rijetko odgovarati stvarnim rezultatima. Procjene i prosudbe koje nose znatan rizik mogućih značajnih

usklada knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u sljedećoj poslovnoj godini, opisane su u

nastavku.

Ove objave nadopunjuju bilješku o upravljanju financijskim rizicima (Bilješka 22).

Amortizacija ugovorne imovine

Uprava Društva procjenjuje očekivano razdoblje amortizacije i pripadajući trošak amortizacije za

ugovornu imovinu odnosno za odgođene troškove stjecanja. Navedena procjena temeljena je na

očekivanom vremenskom razdoblju u kojem će prosječan imatelj udjela zadržati svoja ulaganja u Fondu.

Uprava Društva na temelju podataka o članovima koji su prebacili svoja sredstva u drugi obvezni

mirovinski fond (pri čemu je broj članova odlaznika nakon stupanja na snagu izmjene Pravilnika

zanemariv) te prosječne starosti članova Fonda pribavljenih prodajnim kanalima i zakonskim propisima

za odlazak u mirovinu, procjenjuje da je očekivano vremensko razdoblje u kojem će prosječan imatelj

udjela zadržati svoja ulaganja u Fondu 30 godina (2018.: 30 godina).

Porez na dobit

Društvo je obveznik poreza na dobit u Republici Hrvatskoj. Društvo priznaje obveze za očekivana

moguća porezna pitanja prilikom porezne revizije, koje se temelje na procjenama da li će nastati dodatna

porezna obveza. Ukoliko se konačan porezni ishod tih poreznih pitanja razlikuje od iznosa prvobitno

obračunatog, nastale razlike utjecat će na rezervacije za porez na dobit i odgođeni porez u razdoblju u

kojem je nastala navedena odredba. Obračuni koji potkrjepljuju poreznu prijavu, mogu biti predmet

pregleda i odobrenja lokalnih poreznih vlasti.

U skladu s propisima Republike Hrvatske, Porezna uprava može u bilo koje doba pregledati knjige i

evidencije društava u Hrvatskoj u razdoblju od tri godine nakon isteka godine u kojoj je porezna obveza

iskazana, te može uvesti dodatne porezne obveze i kazne. Uprava nije upoznata s okolnostima koje bi

mogle dovesti do potencijalnih značajnih obveza u tom pogledu.

Regulatorni zahtjevi

Agencija je ovlaštena za provođenje regulatornog nadzora nad poslovanjem Društva i može zahtijevati

promjene knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u skladu s odgovarajućim propisima. Uprava

kontinuirano procjenjuje regulatorne zahtjeve i osigurava da Društvo posluje u skladu s odgovarajućim

propisima.

Potencijalne obveze u ime Mirovinskog fonda

Uprava kontinuirano razmatra ukoliko potencijalne obveze mogu nastati zbog toga što obvezni

mirovinski fond ne bi bio u mogućnosti realizirati minimalni prinos garantiran članovima mirovinskog

fonda. Temeljem trenutnih projekcija, Uprava je zaključila da je vjerojatnost neostvarivanja minimalnog

garantiranog prinosa članovima obveznih mirovinskih fondova mala.

Umanjenje vrijednosti potraživanja od fondova i ostala potraživanja

Potraživanja od fondova i ostala potraživanja procjenjuju se na svaki datum izvještavanja da bi se vidjelo

postoje li naznake umanjenja vrijednosti, na osnovi procjene vjerojatnosti da će se nadoknaditi

knjigovodstvena vrijednost imovine. Svako se potraživanje zasebno procjenjuje na osnovi očekivanog

datuma i iznosa naplate te eventualnih instrumenata osiguranja. Uprava smatra da iskazani iznosi

potraživanja od fondova i ostalih potraživanja na datum izvještavanja aproksimiraju njihovu nadoknadivu

vrijednost.


33


5 Prihodi od upravljanja fondovima

2018. 2019.

'000 kn '000 kn

Naknada za upravljanje Fondovima 148.121 151.019

Naknada od uplaćenih doprinosa 14.490 16.292

Naknada za izlaz 5 10

___ ___ ___ ___

162.616 167.321

Naknada za upravljanje Fondovima

Naknada za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima iznosi 0,338% godišnje (2018.: 0,363%),

obračunata na osnovu ukupne imovine fondova umanjene za iznos obveza fondova s osnove ulaganja.

Od 2019. godine i nadalje Društvo ima pravo na iznos naknade za upravljanje koja čini 20% ukupno

naplaćenog iznosa za upravljanje od strane svih mirovinskih društva u Republici Hrvatskoj tijekom

kalendarske godine. Ako Društvo obračuna i naplati tijekom kalendarske godine naknadu za upravljanje

više od 20%, dužno je 55% tako više naplaćenog iznosa naknade za upravljanje uplatiti na odgovarajući

uplatni račun Središnjem registru osiguranika kako bi se izvršio raspored tih sredstava mirovinskim

fondovima. Društvo je obračunalo i naplatilo ukupno 137.451 tisuću kuna naknade za upravljanje

obveznim mirovinskim fondovima, od čega ima pravo na 101.307 tisuću kuna prihoda (2018.: 133.313

tisuća kuna), dok iznos od 36.144 tisuće kuna mora proslijediti Središnjem registru osiguranika do kraja

travnja 2020. godine.

Za otvorene dobrovoljne mirovinske fondove naknada za upravljanje je tijekom godine iznosila:

Fond: 2018. 2019.

AZ Profit 2,00% 2,00% AZ Benefit 1,50% 1,50%

Društvo je tijekom godine obračunalo i naplatilo 49.712 tisuća kuna (2018.: 14.808 tisuća kuna) naknade

od upravljanja dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Naknada se obračunava dnevno, a naplaćuje mjesečno.

Naknada od uplaćenih doprinosa

Društvo za upravljanje ima pravo na naknadu od uplaćenih doprinosa. Za obvezne mirovinske fondove

ona iznosi u 2019. godini 0,5% od doprinosa pojedinog člana uplaćenih u Mirovinski fond. U 2018. godini

i prije naknada se za prve dvije godine članstva zaračunavala pojedinom članu u iznosu od najviše 0,7%

od navedene osnovice. Za svaku iduću godinu članstva pojedinog člana naknada se smanjivala za 0,05

postotnih poena. Najniža naknada od uplaćenih doprinosa nije bila niža od 0,5% od uplaćenih doprinosa.

Naknada se direktno umanjuje od doprinosa uplaćenih od strane članova. Budući da se naknada

direktno umanjuje od doprinosa uplaćenih dnevno od strane članova Mirovinskog fonda i prenosi

Društvu od strane Središnjeg registra osiguranika (“REGOS”), naknada se ne priznaje kao rashod

Mirovinskog fonda, te su doprinosi uplaćeni od strane članova prikazani u financijskim izvještajima

Mirovinskog fonda u iznosu umanjenom za naknadu od uplaćenih doprinosa.

U dobrovoljnim mirovinskim fondovima za članstva uključujući od 1.1.2019. godine ne naplaćuje se

ulazna naknada. Za članstva započeta prije 1.1.2019. godine u otvorenim dobrovoljnim mirovinskim

fondovima, AZ Profit i AZ Benefit, ulazna naknada može biti fiksna ili postotna. Fiksna naknada od

uplaćenih doprinosa iznosi 1.250 kuna (2018.: 1.250 kuna) za čitavo razdoblje članstva u Mirovinskim

fondovima. Naknada se odbija od direktnih uplata članova u Mirovinski fond. Naknada se ne naplaćuje

u slučaju prelazaka članova iz fonda u fond koji su pod zajedničkim upravljanjem Društva.


34


Postotna ulazna naknada se naplaćuje od svake uplate u fond, do iznosa od najviše 300,00 kn godišnje,

a određuje se u postotku koji je utvrđen ukupnim uplatama na račun člana fonda. Naknade se nisu

mijenjale tijekom tekuće niti prethodne godine te se računaju prema sljedećoj tablici:

Postotak naknade na uplaćeni iznos

Iznos ukupnih uplata na osobnom računu

% od kn do kn 7,00% - 6.000 6,00% 6.000,01 12.000 5,00% 12.000,01 18.000 4,00% 18.000,01 24.000 3,00% 24.000,01 30.000 2,00% 30.000,01 36.000 1,00% 36.000,01 40.000 0,00% 40.000,01 i više

Ukupna ulazna naknada maksimalno može iznositi 1.250 kn. Prve uplate raspoređuju se na naknade od

uplaćenih doprinosa i priznaju kao obveza prema Društvu te se prenose Društvu mjesečno. Naknade se ne

priznaju kao prihod ni rashod u financijskim izvještajima Mirovinskih fondova, te su uplate od strane članova

prikazane u iznosu umanjenom za naknadu od uplaćenih doprinosa.

Društvo priznaje naknadu od uplaćenih doprinosa od članova koji su pristupili određenom otvorenom

dobrovoljnom Mirovinskom fondu putem mreže agenata kada je ova naknada uplaćena u cijelosti,

budući da u tom trenutku nastaje obveza Društva prema prodajnom zastupniku za pribavu članova, te

se priznaje odgovarajući iznos troška za usluge prodajnih zastupnika. Na dan 31. prosinca 2019. godine

Društvo je odgodilo priznavanje 12.790 tisuća kuna na ime prihoda od ovih naknada (31. prosinca 2018.

godine: 13.113 tisuća kuna)

Naknada za izlaz

Društvo također ima pravo na naknadu za izlaz koja se obračunava članu prilikom izlaska iz Mirovinskog

fonda. Ova naknada se obračunava na iznos na osobnom računu člana i odbija od iznosa na osobnom

računu člana Mirovinskog fonda. Naknada se računa kako slijedi:

Za obvezne mirovinske fondove:

2018.

2019. Datum izlaza Naknada za izlaz Naknada za izlaz Prva godina članstva 0,8% 0,8% Druga godina članstva 0,4% 0,4% Treća godina članstva 0,2% 0,2% Izlaz u narednim godinama članstva nula nula

Naknada za izlaz iz dobrovoljnih mirovinskih fondova naplaćuje se u svim slučajevima isplaćivanja

imovine, osim u slučaju prijenosa sredstava na mirovinsko osiguravajuće društvo ili radi prelaska

članova u drugi dobrovoljnim mirovinski fond kojim upravlja Društvo. Naknada za izlaz se obračunava u

iznosu od najviše 2,5% (2018.: 10%) od ukupnog iznosa imovine na osobnom računu člana. Budući da

se naknada direktno umanjuje od prebačenog iznosa s računa člana Društvu, ne priznaje se kao rashod

Mirovinskog fonda.


35


6 Rashodi od upravljanja fondovima

2018. 2019.

‘000 kn ‘000 kn

Troškovi marketinga 2.069 1.570

Troškovi agenata prodaje 16.761 27.834

Ostali troškovi od upravljanja fondom

Troškovi komunikacije s članovima 837 1.140

Troškovi naknade Agenciji 12.387 15.291

Troškovi REGOS-a 20.158 24.847

Ostali troškovi 1.896 1.711

______ ______

35.278 42.989

______ ______

54.108 72.393

Troškovi REGOS-a uključuju naknade obračunate za usluge raspoređivanja članova i prijenos njihovih

doprinosa u obvezne mirovinske fondove i između obveznih fondova. Troškovi REGOS-a također

uključuju 3 kune (2018.: 2,5 kune) po članu mjesečno što na godišnjoj razini iznosi 24.259 tisuće kuna

(2018.: 19.628 tisuća kuna).

Troškovi Agencije uključuju naknadu obračunatu na ukupnu imovinu obveznog mirovinskog fonda u

iznosu od 0,35 ‰ godišnje (2018.: 0,33‰), te na ukupnu imovinu dobrovoljnog mirovinskog fonda u

iznosu od 0,35 ‰ godišnje (2018.: 0,2 ‰) . Trošak naknade snosi Društvo i ne naplaćuje se od imovine

Mirovinskih fondova. Naknada se obračunava dnevno i naplaćuje mjesečno.

Društvo ima obvezu plaćanja naknade vanjskim suradnicima za usluge prodaje. Vanjski suradnici

tijekom 2019. godine bili su Zagrebačka banka d.d. Zagreb i Allianz Zagreb d.d. Iznos od 28 milijuna

kuna troškova agenata prodaje uključuje i 23 milijuna kuna koje se odnose na ugovor o zastupanju sa

Zagrebačkom bankom koji je potpisan u prosincu 2015. godine. Društvo će plaćati Zagrebačkoj banci

naknadu u visini od 50% naknade za upravljanje koju Društvo sukladno Statutu i Prospektu fonda

obračuna i naplati iz imovine otvorenih dobrovoljnih fondova, a određuje se na temelju stanja udjela

osoba koji su članovi u nekom od otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova pod upravljanjem Društva,

za cijelo vrijeme trajanja njihovog članstva, a učlanjeni su posredstvom Zagrebačke banke. Obveza po

navedenom ugovoru prikazana je unutar Obveza za pribavu (Bilješka 20).

Troškovi agenata prodaje odnose se na naknade plaćene vanjskim agentima za usluge pribave novih

članova dobrovoljnih mirovinskih fondova. Ti troškovi se priznaju kao trošak prilikom uplate naknade od

ukupnih doprinosa (Bilješka 5) za članstva prije 1.1.2019. godine, odnosno za članstva od 1.1.2019. u

trenutku kada se zadovolje kriteriji za ostvarenje naknade.

Troškovi komunikacije s članovima uključuju troškove izvještavanja članova, call centra, poklona

klijentima i sličnih troškova vezanih uz komunikaciju s klijentima.


36


7 Opći i administrativni troškovi poslovanja

2018. 2019.

‘000 kn ‘000 kn

Troškovi osoblja 12.265 17.282

Materijalni troškovi 62 54

Ostali troškovi poslovanja:

IT troškovi 2.083 3.616

Troškovi najma 1.255 39

Troškovi održavanja prostora i ostali režijski troškovi 180 367

Premije osiguranja i bankarske usluge 193 200

Računovodstvene, revizijske i ostale intelektualne usluge 684 550

Telekomunikacijske i poštanske usluge 228 410

Pravni i sudski troškovi 164 431

Ostali troškovi 1.305 1.297

______ ______

6.092 6.910

______ ______

18.419 24.246

Troškovi osoblja uključuju 2.081 tisuću kuna (2018.: 1.491 tisuću kuna) definiranih doprinosa za

mirovinsko osiguranje od kojih je dio obračunat ili uplaćen u sustav generacijske solidarnosti, a dio

uplaćen ili obračunat za plaćanje obveznim mirovinskim fondovima. Doprinosi su obračunati kao

postotak od bruto plaće djelatnika. Krajem godine Društvo je zapošljavalo 43 djelatnika (2018.: 42

djelatnika). Na dan 31. prosinca 2019. troškovi osoblja uključuju 430 tisuća kuna rezervacija za

neiskorištene godišnje odmore (2018.: 444 tisuća kuna).

Također, troškovi osoblja uključuju 3.747 tisuća kuna (2018.: 2.177 tisuća kuna) otpremnina i bonusa

plaćenih ili obračunatih za isplatu djelatnicima. Obračunate nagrade članovima nadzornog odbora

iznose 21 tisuću kuna (2018.: nula kuna). Ukupan iznos varijabilnih bonusa i nagrada isplaćenih u 2019.

godini iznosi 3.111 tisuća kuna (2018.: 1.899 tisuća kuna) odnosi se na 41 korisnika (2018.: 23

korisnika). Članovima Uprave isplaćeno je 1.179 tisuća kuna (2018.: 601 tisuća kuna), radnicima

Društva čiji rad može imati materijalni utjecaj na profil rizičnosti Društva ili Fonda isplaćeno je 1.909

tisuća kuna (2018.: 713 tisuća kuna).


37


7 Opći i administrativni troškovi poslovanja (nastavak)

Troškovi osoblja sastoje se od:

2018. 2019.

‘000 kn ‘000 kn

Bonus i otpremnine 2.117 3.747

Neto plaća 5.227 7.194

Doprinosi iz plaća 1.491 2.081

Doprinosi na plaće 1.296 1.706

Porezi i prirezi 1.513 1.801

Ostalo 621 753

______ ______

12.265 17.282

Društvo je u tijekom godine isplatilo radnicima mirovinskog društva slijedeće iznose:

Fiksni primici Varijabilni primici

Broj

korisnika Ukupno U novcu

U naravi

Broj korisnika

Ukupno U

novcu U

naravi

Ukupno 47 13.156 12.948 208 41 3.182 3.182 0

od toga:

Članovi Uprave 4 3.630 3.522 108 4 1.179 1.179 0

Članovi Nadzornog odbora 0 0 0 0 0 0 0 0

Radnici čiji rad može imati materijalni utjecaj na profil rizičnosti mirovinskog društva ili mirovinskog fonda 35 8.111 8.024 87 31 1.909 1.909 0

Ostali zaposlenici 8 1.415 1.402 13 6 94 94 0


38


8 Neto financijski rezultat

2018. 2019.

‘000 kn ‘000 kn

Neto prihod od kamata

Prihodi od kamata od dužničkih vrijednosnih papira

466 245

Prihodi od kamata po žiro računima 6 5

______ ______

472 250

______ ______

Ostali financijski prihodi i rashodi

Neto nerealizirani dobici od instrumenata po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka - dužničke vrijednosnice

125 415

Neto realizirani dobici (gubici) od instrumenata po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka - dužničke vrijednosnice

-25 62

Umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke izdavatelja

-5 2

______ ______

95 479

______ ______

567 729

9 Ostali prihodi i rashodi

2018. 2019.

‘000 kn ‘000 kn

Efekti od prodaje ostale imovine 51 -24

Prihodi od ukidanja obračunatih troškova 169 229

Amortizacija -558 -2.550

Troškovi rezerviranja za sudske sporove 0 -250

______ ______

-338 -2.595

U 2019. godini troškovi amortizacije imovine priznate sukladno Međunarodnom računovodstvenom

standardu 16 – Najmovi iznose 1.587 tisuća kuna.


39


10 Porez na dobit

Trošak poreza na dobit priznat u računu dobiti i gubitka

2018. 2019. ‘000 kn ‘000 kn

Trošak tekućeg poreza na dobit -16.441 -12.458

Odgođeni porezni trošak prenesen spajanjem -2.672 0

Odgođeni porezni trošak 2.845 37

Ukupan trošak poreza na dobit -16.268 -12.421

Usklađenje računovodstvene dobiti i poreza na dobit

Tabela u nastavku prikazuje usklađenje između računovodstvenog dobitka i troška poreza na dobit:

2018. 2019. ‘000 kn ‘000 kn

Dobit prije oporezivanja 90.317 68.816

Porez po stopi od 18% (2018.: 18%) -16.257 -12.387

Porezno nepriznati rashodi (po stopi od 18%) -33 -60

Porezne olakšice (po stopi od 18%) 22 26

Porez na dobit -16.268 -12.421

Efektivna porezna stopa -18,01% -18,05%

Obveza za porez na dobit

Obveze za porez na dobit 1.086 0 Potraživanja za više uplaćene akontacije poreza na dobit 0 2.792


40


11 Novac

31. prosinca 31. prosinca 2018. 2019. ‘000 kn ‘000 kn

Novčani računi u kunama 24.327 54.965 Gotovina u blagajni 2 2 Jamstveni polog u novcu 3.887 7.285

28.216 62.252

12 Financijska imovina po fer vrijednosti

31. prosinca 2018.

31. prosinca 2019.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak – dužničke vrijednosnice ‘000 kn ‘000 kn

Obveznica, Ministarstva financija Republike Hrvatske, srpanj 2021. 3.210 3.162

Obveznica, Ministarstva financija Republike Hrvatske, veljača 2022. 5.287 5.265

Obveznica, Ministarstva financija Republike Hrvatske, prosinac 2026. 5.910 6.317

Trezorski zapisi denominirani u kunama, ne kotiraju, nisu listani

Trezorski zapisi Ministarstva financija Republike Hrvatske, veljača 2019. 15.998 0

Trezorski zapisi Ministarstva financija Republike Hrvatske, lipanj 2019. 9.996 0

Trezorski zapis Ministarstva financija Republike Hrvatske, kolovoz 2019. 4.997 0

Trezorski zapis Ministarstva financija Republike Hrvatske, prosinac 2019. 19.983 0

Trezorski zapis Ministarstva financija Republike Hrvatske, kolovoz 2020. 0 19.991

65.381 34.735

Trezorski zapisi denominirani u kunama, ne kotiraju, nisu listani - jamstveni polog

Trezorski zapisi Ministarstva financija Republike Hrvatske, veljača 2019. 39.995 0

Trezorski zapis Ministarstva financija Republike Hrvatske, kolovoz 2019. 1.000 0

Trezorski zapisi Ministarstva financija Republike Hrvatske, studeni 2019. 35.971 0

Trezorski zapis Ministarstva financija Republike Hrvatske, prosinac 2019. 2.998 0

Trezorski zapis Ministarstva financija Republike Hrvatske, kolovoz 2020. 0 1.000

Trezorski zapis Ministarstva financija Republike Hrvatske, veljača 2020., 0 39.995

Trezorski zapis Ministarstva financija Republike Hrvatske, studeni 2020. 0 35.981

Trezorski zapis Ministarstva financija Republike Hrvatske, prosinac 2020. 0 2.998

79.963 79.974

______ ______

145.345 114.709

______ ______

Na dan 31. prosinca 2019. godine jamstveni polog u ukupnom iznosu od 87.259 tisuća kuna (2018.:

83.850 tisuća kuna) sastoji se od plasmana u trezorske zapise Ministarstva financija u iznosu od 79.974

tisuće kuna (2018.: 79.963 tisuće kuna), te od sredstva na novčanom računu kod OTP banke d.d.,

depozitara obveznih mirovinskih fondova u iznosu od 7.285 tisuća kuna (2018.: 3.887 tisuće kuna)

prikazanim u sklopu bilješke 11 Novac. U skladu sa Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima,

jamstveni polog se izdvaja u iznosu od 1 milijun kuna za prvih 50.000 članova te dodatnih 1 milijun kuna

za svakih 10.000 novih članova. Jamstveni polog može se koristiti za pokriće neostvarenog zajamčenog

prinosa članovima obveznih mirovinskih fondova. Sredstva jamstvenog pologa se ne mogu založiti niti

ta sredstva ulaze u stečajnu masu Društva ili Depozitara. O svakom povećanju ili smanjenju jamstvenog

pologa potrebno je obavijestiti Agenciju. Društvo određuje financijsku imovinu i obveze po fer vrijednosti

u računu dobiti i gubitka jer upravlja ovom skupinom financijske imovine i mjeri njezinu učinkovitost na

bazi fer vrijednosti u skladu s dokumentiranom strategijom ulaganja, te Uprava interno prati informacije

o ovoj skupini financijske imovine. Društvo ulaže slobodna novčana sredstva u dužničke vrijednosnice i

koristi ih tijekom godine prvenstveno za plaćanje dividende vlasnicima.


41


13 Potraživanja s osnove upravljanja mirovinskim fondovima

31. prosinca

2018. 31. prosinca

2019.

‘000 kn ‘000 kn

Potraživanja od mirovinskih fondova za naknadu za upravljanje 15.506 16.855

Potraživanja od mirovinskih fondova za ulaznu naknadu 1.027 475

______ ______

16.533 17.330

______ ______

14 Ostala potraživanja

31. prosinca

2018. 31. prosinca

2019.

‘000 kn ‘000 kn

Potraživanja s osnove više uplaćene akontacije poreza na dobit

0 2.792

______ ______

15 Odgođena porezna imovina

Promjene privremenih razlika i dijelova odgođene porezne imovine prikazane su kako slijedi:

31.

prosinca 31.

prosinca

Priznato u dobiti i

gubitku

Efekt pripajanja (Bilješka 27)

Priznato u dobiti i

gubitku

2018. 2019. 2018. 2018. 2019. ‘000 kn ‘000 kn ‘000 kn ‘000 kn ‘000 kn

Obračunati troškovi i rezervacije

3.381 3.418 173 2.672 37

Odgođena porezna imovina

3.381 3.418 173 2.672 37

Očekuje se da će se svi iznosi odgođene porezne imovine nadoknaditi u razdoblju od 12 mjeseci.


42


16 Nekretnine, postrojenja i oprema

Oprema Ukupno

2018.

Oprema Imovina s

pravom korištenja

Ukupno 2019.

‘000 kn ‘000 kn ‘000 kn ‘000 kn ‘000 kn

Nabavna vrijednost

Na dan 1. siječnja 2.197 2.197 2.974 11.092 14.066

Efekt pripajanja (Bilješka 27) 906 906 0 0 0

Povećanja 348 348 110 523 633

Smanjenja -477 -477 -344 0 -344

Na dan 31. prosinca 2.974 2.974 2.740 11.615 14.355

Akumulirana amortizacija

Na dan 1. siječnja 1.728 1.728 2.191 0 2.191

Trošak za godinu 168 168 272 1.587 1.859

Efekt pripajanja (Bilješka 27) 660 660 0 0 0

Smanjenje -365 -365 -302 0 -302

Na dan 31. prosinca 2.191 2.191 2.161 1.587 3.748

Neto knjigovodstvena vrijednost

Na dan 1. siječnja 469 469 783 11.092 11.875

Na dan 31. prosinca 783 783 579 10.028 10.607

Pravo korištenja imovine prikazano je u sljedećoj tablici:

1. prosinca

2019. 31. prosinca

2019.

‘000 kn ‘000 kn

Poslovni prostor 10.134 9.344

Vozila 958 684

11.092 10.028


43


17 Nematerijalna imovina

Stečeni članovi

Ostala nematerijalna

imovina

Ukupno Stečeni članovi

Ostala nematerijalna

imovina

Ukupno

2018. 2019.

‘000 kn ‘000 kn ‘000 kn ‘000 kn ‘000 kn ‘000 kn

Nabavna vrijednost

Na dan 1. siječnja 2.878 1.606 4.484 2.878 3.601 6.479

Efekt pripajanja (Bilješka 27) 0 1.390 1.390 0 0 0

Povećanja 0 605 605 0 313 313

Smanjenja 0 0 0 0 -30 -30

Na dan 31. prosinca 2.878 3.601 6.479 2.878 3.884 6.762

Akumulirana amortizacija

Na dan 1. siječnja 1.784 499 2.283 1.857 1.151 3.008

Efekt pripajanja (Bilješka 27) 0 335 335 0 0 0

Trošak za godinu 73 317 390 73 618 691

Smanjenje 0 0 0 0 -30 -30

Na dan 31. prosinca 1.857 1.151 3.008 1.930 1.739 3.669

Neto knjigovodstvena vrijednost

Na dan 1. siječnja 1.094 1.107 2.201 1.021 2.450 3.471

Na dan 31. prosinca 1.021 2.450 3.471 948 2.145 3.093

18 Ostala imovina

31. prosinca

2018. 31. prosinca

2019.

‘000 kn ‘000 kn

Odgođene naknade za prikupljanje članova obveznih mirovinskih fondova

23.583 22.309

Dugotrajna nematerijalna imovina u pripremi 0 10

23.583 22.319

Odgođene naknade za prikupljanje članova

31. prosinca

2018. 31. prosinca

2019.

‘000 kn ‘000 kn

Na dan 1. siječnja 24.858 23.583

Iskazano na teret dobiti i gubitka:

- Amortizacija naknada -1.275 -1.274

23.583 22.309


44


19 Upisani kapital

31. prosinca 31. prosinca

2018. 2019. ‘000 kn ‘000 kn

Upisani kapital 105.000 105.000

Statusnom promjenom pripajanja Društvo je 3. rujna 2018. godine povećalo upisani kapital za 15

milijuna kuna sa 90 milijuna kuna na 105 milijuna kuna (Bilješka 27). Allianz ZB d.o.o. društvo za

upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima osnovano je kao društvo s ograničenom

odgovornošću sa sjedištem u Zagrebu, Republika Hrvatska. Njegovi vlasnici na kraju godine su kako

slijedi:

31. prosinca

2018. 31. prosinca

2019. Udio Udio Allianz New Europe Holding GmbH, Austrija 51% 51%

Zagrebačka banka d.d., Republika Hrvatska 49% 49%

100% 100%

Krajnje matično društvo je Allianz SE Njemačka. Statusnom promjenom pripajanja omjer vlasništva

Društva se nije mijenjao.

Isplata dobiti

U ožujku 2019. godine donesena je odluka o raspodijeli dobiti Društva na način da se cijela dobit

isplaćuje vlasnicima kao dividenda. Dobit za 2018. godinu isplaćena je u tri dijela u razdoblju od svibnja

do listopada 2019. godine. Uprava će predložiti isplatu dobiti za 2019. godinu u iznosu 56.395 tisuća

kuna tijekom 2020. godine.

20 Obveze s osnova upravljanja mirovinskim fondovima

31. prosinca

2018. 31. prosinca

2019. ‘000 kn ‘000 kn Obveze za Regos 1.711 38.240

Obveze za pribavu članova dobrovoljnih mirovinskih fondova 9.507 3.047

Ostale obveze s osnove upravljanja mirovinskim fondovima 164 188

11.382 41.475

Obveze za Regos u iznosu od 38.240 tisuća kuna uključuju 36.144 tisuća kuna naknade za upravljanje

koje je Društvo dužno uplatiti Regosu do kraja travnja 2020. godine.


45


21 Ostale obveze

31. prosinca

2018. 31. prosinca

2019.

‘000 kn ‘000 kn

Odgođene ulazne naknade 13.395 13.262

Rezerviranja za bonuse i otpremnine 5.057 5.693

Obveze za obračunate administrativne i ostale troškove upravljanja fondovima

1.536 1.437

Obveze prema Agenciji 1.106 1.369

Obveze za plaće djelatnika 1.049 1.093

Rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore 444 430

Rezerviranja za sudske sporove 0 250

Obveze za naknade članovima Nadzornog odbora 0 21

Obveze za PDV 0 12

Obveza za porez na dobit 1.086 0

23.673 23.567

Rezervacije za bonuse i otpremnine

Rezervacije za neiskorištene

godišnje odmore

Ukupno

’000 kn ’000 kn ’000 kn

Stanje 1. siječnja 2018. 2.849 332 3.181

Iskorištene rezervacije -1.899 -332 -2.231

Efekt pripajanja (Bilješka 27) 1.990 444 2.434

Neto trošak 2.117 - 2.117 ───── ───── ─────

Stanje 31. prosinca 2018 5.057 444 5.501

Stanje 1. siječnja 2019. 5.057 444 5.501

Iskorištene rezervacije -3.111 -444 -3.555

Neto trošak 3.747 430 4.177 ───── ───── ─────

Stanje 31. prosinca 2019. 5.693 430 6.123 ═════ ═════ ═════


46


21 Ostale obveze (nastavak)

Povećanje i smanjenje rezervacija za bonuse i neiskorištene godišnje odmore priznato je kroz dobit ili

gubitak u sklopu Troškova osoblja unutar „Općih i administrativnih troškova poslovanja“.

Analiza ukupnih rezerviranja:

31. prosinca 2018.

31. prosinca 2019.

‘000 kn ‘000 kn

Dugoročna (Rezervacije za bonuse) 262 708

Kratkoročna 5.239 5.415 5.501 6.123

Očekuje se da će rezerviranje za bonuse i otpremnine u iznosu od 5.415 tisuća kuna biti iskorištene

tijekom 2020. godine, a 708 tisuća kuna tijekom 2021. i 2022. godine.


47


22 Upravljanje financijskim rizikom

Aktivnosti koje Društvo obavlja izlažu ga raznim financijskim rizicima: tržišnom riziku (uključuje tečajni

rizik, rizik promjene kamatnih stopa te cjenovni rizik), kreditnom riziku i riziku likvidnosti.

(a) Kreditni rizik

Kreditni rizik je rizik prestanka otplaćivanja obveze ili potencijalne obveze druge strane s kojom je

Društvo izvršilo transakciju. Kreditni rizik nastaje na sljedećoj imovini: novac, depoziti kod banaka,

dužnički vrijednosni papiri, kao i izloženost prema Mirovinskom fondu. Što se tiče banaka, Društvo ulaže

samo u veće hrvatske banke koje su u većinskom vlasništvu velikih europskih financijskih institucija.

Kontinuirano se prati rizik da li se stranke vezane za instrumente trgovanja pridržavaju ispunjavanja

svojih obveza. Prilikom praćenja izloženosti kreditnom riziku, uzimaju se u obzir dužničke vrijednosnice

i kolebljivost fer vrijednosti tih instrumenata.

Na dan izvještavanja kreditni rizik Društva odnosi se na: 31. prosinca 2018. 31. prosinca 2019.

‘000 kn ‘000 kn

Zagrebačka banka d.d., Zagreb 24.327 54.965

OTP banka Hrvatska d.d., Split 3.887 7.285

Republika Hrvatska 145.345 114.709

Potraživanja od Mirovinskog fonda 16.533 17.330 190.092 194.289

Od navedenih izloženosti, na 31. prosinca 2019. samo izloženosti Republici Hrvatskoj te Zagrebačkoj

banci d.d. imaju rejting prema Standard & Poor's-u i to oboje BBB- (31. prosinca 2018.: BB+ oboje).

Društvo nema dospjele nenaplaćene imovine, dok je od ukupne imovine sukladno MSFI 9 umanjena

vrijednost za očekivane kreditne gubitke novčanih sredstava koji se vode po amortiziranom trošku u

iznosu od 3 tisuće kuna.

Maksimalna izloženost kreditnom riziku prikazana je u nastavku:

31. prosinca 2018.

31. prosinca 2019.

‘000 kn ‘000 kn

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 145.345 114.709

Potraživanja od kupaca 16.533 17.330

Novac 28.216 62.252 190.094 194.291


48


22 Upravljanje financijskim rizikom (nastavak)

(b) Tržišni rizik

(i) Kamatni rizik

Većina financijske imovine Društva je kamatonosna, dok se na financijske obveze Društva ne

obračunava kamata. Budući da Društvo ulaže u dužničke vrijednosnice po fer vrijednosti kroz račun

dobiti i gubitka, njegovi novčani tokovi rezultat su do određene mjere izloženosti kamatnom riziku.

Duracija portfelja dužničkih vrijednosnih papira iznosila je 0,95 (2018.: 0,92) što znači da ukoliko bi došlo

do rasta kamatnih stopa za 1 postotni bod (isti rast kamatnih stopa za sva dospijeća), tada bi se

vrijednost dužničkih vrijednosnih papira smanjila za 0,95% (2018.: 0,92%). Kako je na 31. prosinca

2019. vrijednost imovine tog portfelja iznosila 114.709 tisuća kuna (2018.: 145.345 tisuću kuna), tada bi

smanjenje vrijednosti iznosilo 1.093 tisuće kuna (2018.: 1.341 tisuća kuna).

Na dan 31. prosinca 2019. godine, kada bi kamatne stope na depozite kod banaka bile 1 postotni bod

više/niže, a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, dobit prije oporezivanja bila bi nula

kuna niža/viša (2018.: nula kuna), uglavnom kao rezultat višeg/nižeg prihoda od kamata na depozite

kod banaka s promjenjivom stopom.

2018. 2019.

% %

Efektivne kamatne stope

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka 0,19 0,10

Zajmovi i potraživanja - 0,01

(ii) Tečajni rizik

Društvu je dozvoljeno ulaganje u financijske instrumente te izvršavati transakcije denominirane u

valutama koje nisu njegova funkcionalna valuta. Sukladno tome, Društvo je izloženo riziku da se

relativan odnos njegove funkcionalne valute i drugih stranih valuta može promijeniti, što će imati obrnuti

utjecaj na vrijednost toga dijela imovine i obveza Društva koji je denominiran u stranoj valuti. Društvo ne

koristi derivativne instrumente za aktivnu zaštitu od izloženosti valutnom riziku.

Na dan 31. prosinca 2019., 100% ukupne imovine i 99,77% ukupnih obveza Društva je bilo

denominirano u kunama (31. prosinca 2018.: 100% ukupne imovine i 99,75% ukupnih obveza).

Sukladno tome, bilo kakva promjena tečaja (HRK/EUR) bi imala minimalan utjecaj na ukupnu imovinu

Društva.

(iii) Cjenovni rizik

Cjenovni rizik je rizik da će se vrijednost instrumenta mijenjati kao rezultat promjena tržišnih cijena, bilo

da su iste uzrokovane faktorima specifičnim za određeno ulaganje, njegovog izdavatelja ili faktore koji

utječu na sve instrumente kojima se trguje na tržištu.

Obzirom na strukturu portfelja, Društvo nije bilo izloženo značajnom cjenovnom riziku na datum

izvještavanja.


49


22 Upravljanje financijskim rizikom (nastavak)

(c) Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti je rizik da će Društvo naići na poteškoće u pronalaženju sredstava za podmirenje

dospjelih obveza. Društvo nije značajno izloženo riziku likvidnosti. Na datum izvještavanja kratkotrajna

imovina Društva veća je od kratkoročnih obveza Društva te prema procjeni Društva ne postoji rizik da

Društvo neće biti u mogućnosti podmiriti svoje kratkoročne obveze. Uprava redovito prati razinu

dostupnosti izvora novčanih sredstava.

Preostala ročnost obveza Društva prikazana je u nastavku:

Ukupno Do 1

mjesec 1-3

mjeseca 3-12

mjeseci Od 1 do

5 godina Preko 5 godina

'000 kn '000 kn '000 kn '000 kn '000

kn '000 kn

31. prosinca 2019.


9.405 283 37.397 5.735 2.670 55.490

Ukupno Do 1

mjesec 1-3

mjeseca 3-12

mjeseci Od 1 do

5 godina Preko 5 godina

'000 kn '000 kn '000 kn '000 kn '000

kn '000 kn

31. prosinca 2018.


14.907 1.252 0 0 0 16.159

(d) Upravljanje kapitalom

Ciljevi Društva prilikom upravljanja kapitalom su očuvanje sposobnosti Društva da nastavi poslovanje

pod pretpostavkom vremenske neograničenosti kako bi omogućilo povrat ulaganja vlasnicima i dobit

drugim zainteresiranim strankama te da održi optimalnu strukturu kapitala kako bi umanjilo trošak

kapitala.

Kako bi održalo ili uskladilo strukturu kapitala, Društvo može mijenjati iznos dividendi koje se isplaćuju

vlasnicima, izvršiti povrat kapitala vlasnicima, povećati temeljni kapital ili prodati imovinu kako bi smanjila

zaduženost.

Sukladno zakonskoj regulativi Društvo je obvezno održavati kapital mirovinskog društva u iznosu većem

od 55 milijuna kuna. Društvo je tijekom godine udovoljavalo zakonskim zahtjevima.


50


23 Fer vrijednost

(e) Procjena fer vrijednosti

Fer vrijednost predstavlja iznos za koji se neka imovina može razmijeniti ili obveza izmiriti između

obaviještenih i voljnih stranaka u uobičajenim tržišnim uvjetima.

Dio financijskih instrumenata Društva se vodi po fer vrijednosti na datum izvještavanja. Fer vrijednost

financijskog instrumenta se obično može pouzdano odrediti unutar razumnog raspona procjena. Za

određene druge financijske instrumente, uključujući depozite kod banaka, potraživanja od Mirovinskog

fonda i ostala potraživanja te obveze i obračunate troškove knjigovodstvena vrijednost približno je

jednaka fer vrijednosti zbog neposrednog ili kratkoročnog dospijeća ovih financijskih instrumenata.

Prilikom izračuna fer vrijednosti Društvo uzima u obzir MSFI pravila hijerarhije fer vrijednosti koja

odražavaju značajnost ulaznih podataka korištenih u procesu vrednovanja. Svaki instrument se

individualno detaljno procjenjuje. Razine hijerarhije fer vrijednosti se određuju na temelju najniže razine

ulaznih podataka značajnih za određivanje fer vrijednosti instrumenta. Društvo koristi sljedeću hijerarhiju

mjerenja fer vrijednosti koja reflektira značajnost inputa korištenih prilikom mjerenja fer vrijednosti:

Razina 1: Fer vrijednost financijskih instrumenata temelji se na njihovim kotiranim tržišnim cijenama

dostupnim na aktivnom tržištu.

Razina 2: Fer vrijednost financijskih instrumenata procjenjuje se primjenom tehnika procjene na temelju

mjerljivih inputa. Ova kategorija uključuje usporedbu fer vrijednosti drugog instrumenta koji je suštinski

isti, tehnike diskontiranih novčanih tokova, ili bilo koju drugu tehniku procjene koja omogućava pouzdanu

procjenu cijena dobivenih u stvarnim tržišnim transakcijama.

Razina 3: Fer vrijednost financijskih instrumenata procjenjuje se primjenom tehnika procjene koje se ne

temelje na mjerljivim inputima.

Na dan 31. prosinca 2019. godine, knjigovodstvena vrijednost financijske imovine klasificirane po fer

vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka čija se fer vrijednost mogla izmjeriti na temelju trgovanja i

rezultirajućih kotiranih cijena iznosila je 114.709 tisuća kuna u razini 2 (2018.: 8.497 tisuća kuna u razini

1, te 136.848 tisuća kuna u razini 2), a odnosi se na dužničke vrijednosnice.

31. prosinca 2018. 31. prosinca 2019.

Knjigovodstvena vrijednost

Fer vrijednost

Knjigovodstvena vrijednost

Fer vrijednost

‘000 kn ‘000 kn ‘000 kn ‘000 kn

Financijska imovina 190.094 190.094 194.291 194.291

Financijske obveze 16.159 16.159 55.490 55.490

Fer vrijednost financijske imovine (uključujući jamstveni polog) na 31. prosinca 2019. godine približno je

jednaka knjigovodstvenoj vrijednosti budući da je njegova kamatna stopa približno jednaka tržišnoj.


51


24 Transakcije s povezanim osobama

Društvo smatra da je neposredno povezana osoba sa svojim vlasnicima i fondom kojim upravlja,

članicama Allianz Grupe, članovima Nadzornog odbora i Uprave te ostalim izvršnim rukovodstvom

(zajedno „ključno rukovodstvo”), članovima uže obitelji ključnog rukovodstva, zajednički kontroliranim

društvima ili društvima pod značajnim utjecajem putem članova Uprave i članova njihovih užih obitelji, u

skladu s definicijom navedenom u Međunarodnom računovodstvenom standardu 24 “Objavljivanje

povezanih stranaka” („MRS 24”)

U skladu sa Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima, te Zakonu o dobrovoljnim mirovinskim

fondovima, povezanim osobama Društva i Mirovinskog fonda smatraju se vlasnici Društva, članovi

Uprave i Nadzornog odbora i njihovi bračni i izvanbračni drug(ovi), životni partner(i) ili srodnik/srodnici

do uključujući drugog stupnja u ravnoj lozi, ili drugi pojedinci koji imaju mogućnost utjecaja na odluke

Društva i Mirovinske fondove pod upravljanjem Društva te Depozitar.

Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima u vlasništvu je

Allianz New Europe Holding GmbH osiguravajućeg društva registriranog u Austriji i Zagrebačke banke

d.d. Zagreb, banke registrirane u Hrvatskoj.

Društvo obavlja sve aktivnosti sa Zagrebačkom bankom d.d. i Allianz Zagreb d.d., podružnicom Allianz

SE, matičnog društva Allianz New Europe Holding GmbH po tržišnim uvjetima.

Društvo ima transakcijski račun kod Zagrebačke banke d.d.

Tijekom 2019. i 2018. godine Društvo nije imalo transakcija s Allianz New Europe Holding GmbH.

Društvo je tijekom 2019. godine s Allianz SE, sukladno odredbama „Inter-company agreement on the

Allianz SE employee share participation programs“ kojim se radnicima Allianz Grupe daje pravo na

kupnju dionica Allianz SE na ime administrativnih troškova vezanih uz provedbu Programa ESPP Allianz

SE platilo iznos od 4 tisuća kn.

Društvo je platilo Allianz Zagreb d.d., podružnici Allianz SE iznos od 1.291 tisuća kuna na ime najma

poslovnog prostora, 226 tisuća režijskih troškova povezanih sa najmom prostora, 260 tisuća kuna za

premije osiguranja, 30 tisuća kuna za sponzorstvo, 61 tisuće kuna provizije za pribavu članova

dobrovoljnih mirovinskih fondova (2018.: 1.147 tisuća kuna na ime najma poslovnog prostora, 149 tisuća

kuna za premije osiguranja, 700 tisuća kuna za sponzorstvo, te 22 tisuće kuna provizije za pribavu

članova dobrovoljnih mirovinskih fondova).

Troškovi Uprave uključuju troškove redovne plaće i troškove otpremnina i bonusa. U 2019. godinu ti su

troškovi iznosili 3.779 tisuća kuna redovne plaće (2018.: 2.716 tisuće kuna), 1.803 tisuća kuna bonusa

(2018.: 2.352 tisuća kuna bonusa). Društvo je tijekom 2019. godine obračunalo 21 tisuću kuna (2018.:

nula kuna) nagrade članovima Nadzornog odbora.

Stanja potraživanja i obveza te poslovne transakcije s vlasnicima Društva (sve sa Zagrebačkom bankom

d.d.) za godinu koja je završila 31. prosinca iznose kako slijedi:


52


24 Transakcije s povezanim osobama (nastavak)

2018. 2019. ‘000 kn ‘000 kn

Imovina

Novčani račun 24.332 54.967

Obveze

Obveze za troškove pribave 9.526 3.103

Ostale obveze 0 21

Prihodi

Prihodi od kamata 6 5

Rashodi

Administrativni troškovi 51 118

Troškovi pribave 15.036 25.629

Poslovnih transakcija s krajnjim vlasnikom Društva za godinu koja je završila 31. prosinca 2019. i 2018.

nije bilo.

Stanja potraživanja i obveza te poslovne transakcije društva s ostalim članicama Allianz grupe za godinu

koja je završila 31. prosinca iznose kako slijedi:

2018. 2019. ‘000 kn ‘000 kn

Rashodi

Administrativni troškovi 1.563 2.610

Troškovi revizije 79 0

Stanja potraživanja i obveza te poslovne transakcije s mirovinskim fondovima kojim Društvo upravlja za

godinu koja je završila 31. prosinca iznose kako slijedi:

2018. 2019. ‘000 kn ‘000 kn

Imovina

Potraživanja 16.533 17.330

Prihodi

Prihodi od upravljanja fondom 162.616 167.321

Stanja potraživanja i obveza te poslovne transakcije s ključnim rukovodstvom Društva za godinu koja je

završila 31. prosinca iznose kako slijedi:

2018. 2019. ‘000 kn ‘000 kn

Obveze

Obveze za troškove plaća, bonusa i otpremnina 2.641 2.101

Rashodi

Troškovi osoblja 5.165 5.582

Od toga: mirovinski doprinosi 401 460


53


25 Potencijalne obveze

Društvo nije imalo potencijalnih izvanbilančnih obveza na dan 31. prosinca 2019. godine (31. prosinca

2018. godine: nije imalo).

26 Sudski sporovi

Društvo u sklopu svog redovnog poslovanja na dan 31. prosinca 2019. godine ima otvorena dva sudska

spora, za koje je rezerviralo sredstva u iznosu od 250 tisuća kuna (31. prosinca 2018. godine: nije

imalo).

27 Pripajanje društava pod zajedničkom kontrolom

Društvo Allianz ZB d.o.o. – društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima („stečeno

društvo“) dana 3. rujna 2018. godine pripojilo se društvu Allianz ZB d.o.o. – društvo za upravljanje

obveznim mirovinskim fondovima („društvo stjecatelj“), koje je promijenilo ime u Allianz ZB d.o.o. –

društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Društvo stjecatelj preuzelo je

ovim putem poslovne operacije od stečenog društva, koje je prestalo postojati nakon provedenog

pripajanja. Vlasnička struktura oba društva ostala je nepromijenjena prije i nakon pripajanja, s time da

je društvo stjecatelj izdalo nove udjele po nominalnoj vrijednosti u iznosu 15.000 tisuća kuna.

Efekti pripajanja prikazani su kako slijedi:

U 000' kn

Pozicije 3.9.2018

Nematerijalna imovina 1.055

Materijalna imovina 246

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka 8.452

Odgođena porezna imovina 2.671

Potraživanja od fonda 4.742

Novčana sredstva 23.481

Imovina 40.647

Obveze prema fondovima -2.392

Obveze prema dobavljačima -11

Rezervacije za bonuse i otpremnine -1.990

Ostale obveze -14.046

Obveze -18.439

Neto imovina 22.208

Kapital -22.208

Povećanje temeljnog kapitala (izdani novi udjeli po nominalnoj vrijednosti) -15.000

Razlika pripajanja priznata u kapitalu

- Zadržana dobit -7.208

Temeljni kapital pripojenog društva je eliminiran u potpunosti. Novi udjeli izdani su od strane stjecatelja

u iznosu 15 milijuna kuna. Navedena transakcija evidentirana je na sudskom registru 3. rujna 2018.

godine.

prospekta. ovaj dokument nije informacija. dokument je … · 2020. 4. 30. · prospekta. ovaj...

Documents