PROSPEKT UVRŠTENJA REDOVNIH DIONICA

ZATVORENOG INVESTICIJSKOG FONDA S JAVNOM PONUDOM ZA ULAGANJE U NEKRETNINE

QUAESTUS NEKRETNINE D.D.

U TRŽIŠTE DIONICA ZATVORENIH INVESTICIJSKIH FONDOVA ZAGREBAČKE BURZE

Agent Uvrštenja

Raiffeisenbank Austria d.d.

Datum ovog Prospekta je 26. ožujak 2008.

2

2

VAŽNE INFORMACIJE

Sukladno odredbama čl. 64. Zakona o investicijskim fondovima (N.N. 150/05) Quaestus Nekretnine d.d. zatvoreni investicijski fond s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine (dalje u tekstu: Quaestus Nekretnine, Fond, Izdavatelj, Društvo) iz Zagreba, Jurišićeva 1/a, uvrstit će redovne dionice u kotaciju Tržište zatvorenih investicijskih fondova Zagrebačke burze d.d. (dalje u tekstu: TZIF). Poslove uvrštenja obavlja agent uvrštenja Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb, Petrinjska 59. Sukladno Zakonu o tržištu vrijednosnih papira (N.N. 84/2002 i N.N.138/2006) (dalje u tekstu: ZTVP) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (dalje u tekstu: Agencija, HANFA) mora odobriti objavu podataka iz članka 26. stavka 2. ZTVP-a, koje je Izdavatelj dužan objaviti sukladno članku 96. ZTVP-a, prilikom uvrštenja Dionica Fonda u TZIF, a koji podaci su sadržani u ovom Prospektu. Odobrenjem ovog Prospekta Agencija potvrđuje da Prospekt sadrži sve podatke propisane odredbama članka 26. stavak 2. ZTVP-a. Fondom upravlja QUAESTUS INVEST društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje investicijskim fondovima, Jurišićeva 1/a, 10000 Zagreb (dalje u tekstu: Društvo za upravljanje). Fond je osnovan na temelju odluke Skupštine Društva za upravljanje od 6.11. 2007. godine. Rješenjem Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Republike Hrvatske Klasa:UP/I-451-04/07-06/32, Ur.broj:326-113-08-9 od 17.siječnja 2008. godine odobreno je osnivanje Fonda. Osnivačka skupština Fonda održana je 10. ožujka 2008. godine. Raiffeisenbank Austria d.d., te s njom povezane osobe i bilo koje osobe koje djeluju u njeno ime, neće biti odgovorni za i ne daju bilo kakve izjave ili jamstva, bilo izravno ili neizravno, u odnosu na buduće rezultate poslovanja Quaestus Nekretnine, kao ni za točnost ili potpunost podataka sadržanih u ovom Prospektu. Kod donošenja odluke u ulaganju u Dionice, ulagatelji se moraju osloniti na vlastito ispitivanje Quaestus Nekretnine, uključujući sve povezane prednosti i rizike. Niti Quaestus Nekretnine, ni Raiffeisenbank Austria d.d. nisu ovlastili ni jednu drugu osobu da ulagateljima daju ikakve drugačije informacije. Ako itko bude davao drugačije odnosno nedosljedne informacije, ne treba se na iste osloniti. Moguće je da se poslovanje Quaestus Nekretnine, njen financijski položaj, rezultati poslovanja, te informacije navedene u ovom prospektu nakon tog dana promijene. Niti jednu informaciju sadržanu u ovom prospektu ne treba smatrati savjetom o ulaganju, pravnim ili poreznim savjetom. Ulagatelji se trebaju savjetovati s vlastitim konzultantima, računovođama i drugim savjetnicima za pravna, porezna, poslovna, financijska i povezana pitanja u svezi s kupnjom Dionica. Niti Quaestus Nekretnine, ni Raiffeisenbank Austria d.d. ovime ne izjavljuju bilo kojem ulagatelju, išta vezano za zakonitost ulaganja u Dionice od strane istog tog ulagatelja, prema relevantnim propisima o ulaganjima ili sličnim propisima.

3

3

IZJAVE O BUDUĆNOSTI

Određene izjave dane u ovom prospektu ne predstavljaju povijesne činjenice već se odnose na budućnost. Izjave o budućnosti se nalaze na raznim mjestima, uključujući bez ograničenja poglavlje “Čimbenici rizika”. Quaestus Nekretnine povremeno daje pisane ili usmene izjave o budućnosti u svojim izvješćima za dioničare i u drugim priopćenjima. Izjave o budućnosti uključuju izjave Quaestus Nekretnine o njenim planovima, ciljevima, zadacima i strategijama koje Quaestus Nekretnine predviđa u industrijskom ili političkom i zakonodavnom okruženju u kojem posluje, kao i druge informacije koje nisu povijesne činjenice. Izrazi kao što su “očekuje”, “namjerava”, “moglo bi”, “može”, “hoće”, “planira” i drugi slični izrazi ukazuju na izjave o budućnosti, iako to nije jedini način prepoznavanja takvih izjava. Samom svojom prirodom izjave o budućnosti uključuju nerazdvojive rizike i neizvjesnosti, općenite i specifične, te postoje rizici da se predviđanja, prognoze, projekti i druge izjave o budućnosti neće ostvariti. Takvi rizici, neizvjesnosti i drugi čimbenici obuhvaćaju, između ostaloga, čimbenike navedene u poglavlju “Čimbenici rizika”, kao i sve druge čimbenike opisane na drugim mjestima u ovom Prospektu. Prilikom oslanjanja na izjave o budućnosti, ulagatelji moraju pažljivo razmotriti gore navedene čimbenike i ostale neizvjesnosti i događaje, posebno imajući na umu političko, gospodarsko, društveno i zakonodavno okruženje u kojem Quaestus Nekretnine posluje. Takve izjave o budućnosti odnose sa samo na vrijeme kada su dane. Sukladno navedenom, Quaestus Nekretnine preuzima obvezu ažuriranja ili revidiranja bilo koje od takvih izjava, bilo zbog novih informacija, budućih događaja ili drugih razloga, ukoliko to zahtijevaju važeći propisi ili pravila Zagrebačke burze. Quaestus Nekretnine ovime ne daje izjavu, jamstvo ili predviđanje da će se rezultati predviđeni u takvim izjavama o budućnosti ostvariti, te takve izjave u svakom slučaju predstavljaju samo jedan od brojnih mogućih scenarija i ne treba ih se smatrati najvjerojatnijim ili standardnim scenarijem.

4

4

SADRŽAJ

1. TEMELJNI PODACI............................................................................................ 6 1.1. OSNOVNI PODACI O IZDAVATELJU .........................................................................6 1.2. PODACI O TEMELJNOM KAPITALU ..........................................................................6 1.3. TEMELJNI PODACI O POSLOVANJU IZDAVATELJA................................................6

2. PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA............................................................ 7 2.1. VRSTA I OPIS PRAVA VRIJEDNOSNOG PAPIRA.....................................................7 2.2. OZNAKA DIONICA, KNJIGA DIONICA........................................................................7 2.3. POSTUPAK IZDAVANJA DIONICA .............................................................................8 2.4. TVRTKA, SJEDIŠTE I POSLOVNA ADRESA AGENTA UVRŠTENJA........................8 2.5. DIVIDENDE I POLITIKA ISPLATE DIVIDENDE ..........................................................8 2.6. INSTITUCIJE PREKO KOJIH IZDAVATELJ PODMIRUJE FINANCIJSKE OBVEZE PREMA DIONIČARIMA............................................................................................................8 2.7. OSOBE KOJE GARANTIRAJU ZA OBVEZE DRUŠTVA PO DIONICAMA .................8 2.8. OPOREZIVANJE..........................................................................................................8 2.8.1. OPOREZIVANJE DIVIDENDE............................................................................................... 9 2.8.2. TRGOVANJE DIONICAMA.................................................................................................... 9 2.8.3. OPOREZIVANJE KAPITALNE DOBITI ................................................................................. 9

3. PODACI O IZDAVATELJU VRIJEDNOSNOG PAPIRA................................... 10 3.1. TVRTKA, SJEDIŠTE, ADRESA IZDAVATELJA, PRAVNI OBLIK, TE BROJ UPISA U SUDSKOM REGISTRU..........................................................................................................10 3.2. TEMELJNI KAPITAL ..................................................................................................10 3.3. VLASNIČKA STRUKTURA ........................................................................................10 3.4. ORGANI DRUŠTVA ...................................................................................................11 3.5. BURZE NA KOJIMA ĆE TRGOVATI DIONICE FONDA ............................................12

4. PODACI O POSLOVANJU IZDAVATELJA ..................................................... 13 4.1. CILJEVI POSLOVANJA I STRUKTURA ULAGANJA ................................................13 4.1.1. CILJEVI FONDA .................................................................................................................. 13 4.1.2. STRUKTURA ULAGANJA ................................................................................................... 13 4.2. VRSTA IMOVINE U KOJU ĆE FOND ULAGATI........................................................13 4.3. INVESTICIJSKI CILJEVI I CILJANA STRUKTURA PORTFELJA..............................14 4.4. OSNOVNI PODACI O DRUŠTVU ZA UPRAVLJANJE FONDOM .............................15 4.5. OSNOVNI PODACI O DEPOZITNOJ BANCI FONDA ...............................................16 4.6. PODACI O SPOROVIMA ...........................................................................................16 4.7. LIKVIDACIJA FONDA ................................................................................................16 4.8. NAČIN I VRIJEME IZRAČUNA VRIJEDNOSTI IMOVINE FONDA............................17 4.9. GODIŠNJE NAKNADE, TROŠKOVI UPRAVLJANJA I POSLOVANJA.....................17

5

5

4.10. OČEKIVANA DOBIT...............................................................................................18 4.11. OPCIJSKI I TERMINSKI UGOVORI.......................................................................19 4.12. POREZNI PROPISI KOJI SE PRIMJENJUJU NA FOND.......................................19 4.13. POSLOVNA GODINA.............................................................................................19

5. OPIS TEMELJNOG KAPITALA I SAŽETAK STATUTA.................................. 20

6. HRVATSKO TRŽIŠTE VLASNIČKIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA ..................... 23

7. ČIMBENICI RIZIKA........................................................................................... 25 7.1. RIZIK MOGUĆNOSTI INVESTIRANJA......................................................................25 7.2. RIZIK ODABIRA MENADŽERA..................................................................................25 7.3. RIZIK PROMIJENJENIH TRŽIŠNIH OKOLNOSTI.....................................................25 7.4. RIZIK PROMJENE POREZNIH PROPISA.................................................................26 7.5. KREDITNI RIZIK.........................................................................................................26 7.6. RIZIK STUPNJA FINANCIJSKE IZLOŽENOSTI ........................................................26 7.7. VALUTNI RIZIK I DRUGI RIZICI ................................................................................26

8. PODACI O INDUSTRIJI.................................................................................... 27 8.1. NEKRETNINSKI FONDOVI U EUROPI .....................................................................27 8.2. ZAKONSKE ODREDNICE O NEKRETNINSKIM FONDOVIMA U HRVATSKOJ ......29 8.3. PREGLED NEKRETNINSKIH FONDOVA U HRVATSKOJ .......................................29 8.4. KRETANJE CIJENA NEKRETNINA...........................................................................30

9. ODGOVORNE OSOBE IZDAVATELJA ........................................................... 36 9.1. ČLANOVI UPRAVE ....................................................................................................36 9.2. ČLANOVI NADZORNOG ODBORA...........................................................................37 9.3. NAKNADE ČLANOVIMA UPRAVE I NADZORNOG ODBORA .................................39

10. FINANCIJSKA IZVJEŠĆA 31.03.2008. ........................................................ 40

11. POTPISNICI PROSPEKTA ........................................................................... 48

6

6

1. TEMELJNI PODACI 1.1. OSNOVNI PODACI O IZDAVATELJU

Tvrtka: Quaestus Nekretnine d.d. zatvoreni investicijski fond s

javnom ponudom za ulaganje u nekretnine Skraćena tvrtka: Quaestus Nekretnine d.d. Registarski sud: Zagreb Matični broj subjekta: 080649036 Sjedište: Zagreb, Jurišićeva 1/a Poslovna adresa: Zagreb, Jurišićeva 1/a Pravni oblik: dioničko društvo Revizorska tvrtka: PricewaterhouseCoopers d.o.o. Depozitna banka: Raiffeisenbank Austria d.d. Datum osnivanja: 14.03.2008. Vrijeme trajanja: neograničeno

1.2. PODACI O TEMELJNOM KAPITALU Temeljni kapital: 225.546.300,00 kuna Broj dionica: 2.255.463 Nominalni iznos dionice: 100,00 kuna

1.3. TEMELJNI PODACI O POSLOVANJU IZDAVATELJA Društvo Quaestus Nekretnine d.d. registrirano je kod Trgovačkog suda u Zagrebu za obavljanje sljedećih poslova:

- ulaganje u nekretnine, vrijednosne papire, udjele ili dionice investicijskih fondova, te instrumente tržišta novca i novčane depozite ovlaštenih banaka.

7

7

2. PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA 2.1. VRSTA I OPIS PRAVA VRIJEDNOSNOG PAPIRA

Temeljni kapital Fonda podijeljen je na 2.255.463 redovne dionice na ime, svaka nominalne vrijednosti 100,00 kuna. Dionice Društva izdane su u nematerijaliziranom obliku i postoje samo kao elektronički zapis u kompjutorskom sustavu SDA. Dionice su u cijelosti uplaćene i neograničeno su prenosive te daju dioničarima Fonda potpuno jednaka prava. Svaka Dionica daje svojem imatelju sljedeća prava: (i) pravo na jedan glas u glavnoj skupštini Društva, (ii) pravo na dividendu, sukladno odluci glavne skupštine Fonda, (iii) pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske, odnosno stečajne mase Fonda, razmjerno udjelu u temeljnom kapitalu Fonda i (iv) pravo na obaviještenost putem polugodišnjih i godišnjih Izvješća Fonda. Dioničari imaju pravo na glasovanje na Glavnoj skupštini Fonda te svaka dionica daje pravo na jedan glas. Dioničar može opunomoćiti drugu punoljetnu osobu ili Društvo za upravljanje da glasa u njegovo ime na Glavnoj skupštini Fonda. Dioničari imaju pravo biti obaviješteni putem polugodišnjih i godišnjih Izvješća Fonda. Društvo za upravljanje će godišnje Izvješće objaviti u jednom dnevnom glasilu, dok će polugodišnja i godišnja Izvješća biti dostupna na Internet stranicama www.quaestus.hr. Na zahtjev dioničara Društvo za upravljanje dužno je dostaviti zadnje pisano Izvješće. Dioničari imaju pravo na isplatu dividende ukoliko odluku o isplati iste donese Glavna skupština Fonda. Prijedlog o isplati dividende Skupštini podnosi uprava Društva za upravljanje. Skupština može donijeti odluku o isplati dividende nakon što se usvoji revidirano godišnje financijsko izvješće. Dioničari imaju pravo i na isplatu akontacije dividende tijekom poslovne godine ukoliko Glavna skupština Fonda, a u skladu sa statutom Fonda, donese takvu odluku. Ukoliko se provede postupak likvidacije ili stečaja Fonda, dioničari imaju pravo na isplatu dijela likvidacijske, odnosno stečajne mase Fonda, a po namirenju svih obveza Fonda tijekom likvidacijskog, odnosno stečajnog postupka. Dioničari Fonda u tom slučaju imaju pravo na isplatu razmjerno udjelu u temeljnom kapitalu Fonda.

2.2. OZNAKA DIONICA, KNJIGA DIONICA Dionice Izdavatelja upisane su u Depozitorij Središnje depozitarne agencije 25. ožujka 2008. godine pod oznakom dionice: QUNE-R-A i ISIN oznakom: HRQUNERA0008. U odnosu prema Izdavatelju vrijedi kao dioničar samo osoba na čije ime glasi račun vrijednosnih papira kod Središnje depozitarne agencije na kojem je ubilježena dionica Društva. Iznimno, kada banka skrbnik drži dionice Društva za tuđi račun

8

8

odvojeno od vlastite imovine, dioničarem se smatra osoba za koju ih banka skrbnik drži. Osim redovnih dionica, na dan izdavanja ovog Prospekta, ne postoje povlaštene dionice ili bilo koji drugi vrijednosni papri zamjenjivi za dionice Društva ili koji bi svojim imateljima davali upravljačka prava.

2.3. POSTUPAK IZDAVANJA DIONICA Temeljni kapital Izdavatelja prikupljen je javnom ponudom, upisom i uplatom dionica Fonda. Razdoblje upisa trajalo je 11 radnih dana od 22.01.2008. u 10:00 sati do 05.02.2008 u 20:00 sati.

2.4. TVRTKA, SJEDIŠTE I POSLOVNA ADRESA AGENTA UVRŠTENJA Agent uvrštenja je Raiffeisenbank Austria d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Petrinjska 59.

2.5. DIVIDENDE I POLITIKA ISPLATE DIVIDENDE Neto dobit Fonda utvrđuje se sukladno Zakonu u financijskim izvješćima kao razlika prihoda i rashoda Fonda. Društvo za upravljanje po izradi i usvajanju revidiranih godišnjih financijskih izvješća može predložiti Glavnoj skupštini Fonda da donese odluku o raspodjeli i isplati dijela neto dobiti dioničarima Fonda u vidu dividende. Dividenda se isplaćuje iz neto dobiti za proteklu poslovnu godinu, a nakon polugodišnjih financijskih izvješća sukladno odluci Glavne skupštine, može se isplatiti akontacija dividende. Konačni obračun i isplata iz dobiti Fonda obavlja se po usvojenim godišnjim financijskim izvješćima Fonda.

2.6. INSTITUCIJE PREKO KOJIH IZDAVATELJ PODMIRUJE FINANCIJSKE OBVEZE PREMA DIONIČARIMA

Sve financijske obveze prema dioničarima Izdavatelj će podmirivati putem depozitne Banke: Raiffeisenbank Austria d.d. i preko Središnje depozitarne agencije d.d. Zagreb, Heinzelova 62a.

2.7. OSOBE KOJE GARANTIRAJU ZA OBVEZE DRUŠTVA PO DIONICAMA Nema osoba koje garantiraju za obveze Društva po Dionicama.

2.8. OPOREZIVANJE Ovaj sažetak poreznog tretmana vlasništva dionica temelji se na pozitivnim propisima Republike Hrvatske u vrijeme sastavljanja ovog Prospekta. Sve eventualne naknadne izmjene propisa, tumačenja, sudske i upravne odluke mogu izmijeniti ovdje navedeno. Takve izmjene, tumačenja i/ili odluke mogu imati i retroaktivni učinak i porezne posljedice za vlasnika dionica.

9

9

Porezni tretman vlasnika dionica može se razlikovati ovisno o specifičnoj situaciji vlasnika dionica te se u tom smislu na neke vlasnike mogu primjenjivati posebna pravila koja se ovdje ne razmatraju. Isto tako, ovdje se ne razmatraju eventualne porezne posljedice prema pravu drugih država, a do kojih bi moglo doći u odnosu na neke vlasnike dionica. Od nadležnih poreznih tijela Republike Hrvatske nije, niti će se tražiti bilo kakva odluka u svezi s bilo kojom ovdje iznijetom informacijom. Ovaj sažetak ne predstavlja pravno mišljenje pa se tako ne razmatraju niti svi porezni aspekti koji mogu biti relevantni za vlasnika dionica. Svaki sadašnji i budući vlasnik dionica trebao bi se savjetovati sa svojim poreznim savjetnikom o poreznim posljedicama koje za njega mogu proizići iz vlasništva ili bilo kakvog raspolaganja dionicama, uključivo primjenjivost i učinak poreznih propisa Republike Hrvatske i drugih zemalja, ili poreznih međunarodnih ugovora, kao i eventualne izmjene relevantnih poreznih propisa nakon datuma ovog Prospekta.

2.8.1. Oporezivanje dividende Dividenda koju ostvare hrvatske i inozemne pravne osobe se ne oporezuje. Iznimno, dividenda isplaćena iz dobiti ostvarene u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004. godine, koju ostvare inozemne pravne osobe oporezuje se porezom na dobit i to kao porez po odbitku po stopi od 15%, osim kada je s državom u kojoj inozemni primatelj dividende ima sjedište, u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja; tada se primjenjuju stope iz ugovora. Dividenda koju ostvare hrvatske i inozemne fizičke osobe također se ne oporezuje. Iznimno, dividenda isplaćena iz dobiti ostvarene u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004. godine, koju ostvare hrvatske fizičke osobe oporezuje se porezom na dohodak po poreznoj stopi od 15% i prirezom po stopi određenoj odlukom lokalne uprave. Dividenda iz navedenog razdoblja isplaćena inozemnim fizičkim osobama oporezuje se porezom na dohodak i to kao porez po odbitku po stopi od 15%, osim kada je s državom u kojoj inozemni primatelj dividende ima sjedište, u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja; tada se primjenjuju stope iz ugovora.

2.8.2. Trgovanje dionicama Trgovanje dionicama ne oporezuje se.

2.8.3. Oporezivanje kapitalne dobiti Kapitalna dobit je dobit ostvarena prodajom dionice, u iznosu razlike između cijene po kojoj je dionica prodana i cijene po kojoj je kupljena. Sukladno hrvatskim propisima, kapitalna dobit se posebno ne oporezuje. Kapitalna dobit koju ostvare hrvatske pravne osobe ulazi u osnovicu poreza na dobit kao i svi drugi redovni prihodi. Dobit se oporezuje po stopi od 20%. Kapitalna dobit koju ostvare fizičke osobe porezni obveznici u RH ne ulazi u poreznu osnovicu poreza na dohodak i nije oporeziva.

10

10

3. PODACI O IZDAVATELJU VRIJEDNOSNOG PAPIRA

3.1. TVRTKA, SJEDIŠTE, ADRESA IZDAVATELJA, PRAVNI OBLIK, TE BROJ UPISA U SUDSKOM REGISTRU

Tvrtka: Quaestus Nekretnine d.d. zatvoreni investicijski fond s

javnom ponudom za ulaganje u nekretnine Skraćena tvrtka: Quaestus Nekretnine d.d. Registarski sud: Zagreb Matični broj subjekta: 080649036 Sjedište: Zagreb, Jurišićeva 1/a Poslovna adresa: Zagreb, Jurišićeva 1/a Pravni oblik: dioničko društvo Revizorska tvrtka: PricewaterhouseCoopers d.o.o. Depozitna banka: Raiffeisenbank Austria d.d. Datum osnivanja: 14.03.2008. Vrijeme trajanja: neograničeno

3.2. TEMELJNI KAPITAL Temeljni kapital Fonda iznosi 225.546.300,00 kn i podijeljen je na 2.255.463 redovne dionice na ime. Dionice Fonda neograničeno su prenosive. Fond ne smije izdavati povlaštene dionice, ni dionice s različitim pravima. Dionice Fonda dioničarima daju potpuno jednaka prava. Dionice Fonda uplaćene su u novčanim sredstvima i u cijelosti prije nego što se osnivanje Fonda upisalo u sudski registar. Upisi i uplate dionica Fonda obavljaju se preko depozitne banke Fonda. Temeljni kapital može se povećavati i smanjivati na način utvrđen Zakonom o investicijskim fondovima. Cilj Fonda je da kroz nekoliko izdanja dionica, koje će uslijediti u periodu od pet godina nakon inicijalne javne ponude, prikupi javnom ponudom na upis i upisom dionica 1.000.000.000,00 kn (slovima: milijardu kuna) temeljnog kapitala.

3.3. VLASNIČKA STRUKTURA Vlasnička struktura Quaestus Nekretnina d.d. na dan ovog Prospekta:

11

11

NAZIV DIONIČARABROJ

DIONICA%

GLASOVARAIFFEISEN OBVEZNI MIROVINSKI FOND 220,000 9.75%PBZ CROATIA OSIGURANJE D.D.- OBVEZNI MIROVINSKI FOND 200,000 8.87%RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB 167,130 7.41%NEXE GRUPA D.D. 150,000 6.65%AZ OBVEZNI MIROVINSKI FOND 150,000 6.65%VMD PROMET D.O.O. 145,000 6.43%LANZVILLE INVESTMENTS ESTABLISHMENT 144,997 6.43%TEAM D.D. 144,400 6.40%PRAVNE OSOBE S UDJELOM DO 5% 415,150 18.41%MARIJAN HANŽEKOVIĆ 145,000 6.43%FIZIČKE OSOBE S UDJELOM DO 5% 373,786 16.57%

UKUPNO 2,255,463 100.00% Fond ima ukupno 420 dioničara koji raspolažu sa 2,255,463 glasa na Skupštini Društva. Fond nema vlastitih dionica.

3.4. ORGANI DRUŠTVA Organi Fonda su Glavna skupština, Nadzorni odbor i Uprava. Uprava Uprava Društva za upravljanje ima ovlasti i imenuje se kao Uprava Fonda. Uprava Društva za upravljanje je sklopila Ugovor o upravljanju Fondom kojeg u tom pravnom poslu zastupa Nadzorni odbor Fonda, sukladno Zakonu, Statutu i Prospektu Fonda. Trenutni sastav Uprave je: Borislav Škegro, predsjednik i Tomislav Matić, član. U poglavlju «Odgovorne osobe Izdavatelja» nalaze se životopisi članova Uprave. Nadzorni odbor Nadzorni odbor Fonda sastoji se od pet članova, od kojih dva člana mogu biti zaposlenici Društva za upravljanje ili osobe povezane s društvom za upravljanje, a tri člana Nadzornog odbora moraju biti neovisni stručnjaci. Nadzorni odbor nadzire vođenje poslova Fonda. Nadzorni odbor Fonda radi i donosi odluke na sjednicama, a može odlučivati ako je na sjednici nazočna većina njegovih članova. Nadzorni odbor donosi odluke većinom glasova svih članova. Nadzorni odbor zastupa Fond prema Društvu za upravljanje i djeluje sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima (''ZTD''), ako to nije u suprotnosti s odredbama Zakona, Statuta i Prospekta Fonda. Trenutni sastav nadzornog odbora je: Zlatko Mateša, predsjednik; Marijan Hanžeković, zamjenik predsjednika; Oscar Eduardo Hasbun Martinez, član; Antun Mikec, član i Mario Žižek, član.

12

12

U poglavlju «Odgovorne osobe Izdavatelja» nalaze se životopisi članova Nadzornog odbora. Glavna skupština Glavnu skupštinu Fonda čine svi dioničari Fonda, a ista djeluje sukladno odredbama ZTD-a o skupštini dioničkog društva, ako to nije u suprotnosti s odredbama Zakona, Statuta i Prospekta Fonda. Svaka dionica daje dioničaru Fonda pravo na jedan glas na sjednici Glavne skupštine. Za sudjelovanje dioničara na Glavnoj skupštini mjerodavno je stanje u depozitoriju Središnje depozitarne agencije na kraju posljednjeg dana roka za podnošenje prijave za sudjelovanje.

3.5. BURZE NA KOJIMA ĆE TRGOVATI DIONICE FONDA Dionice Fonda će se uvrstiti u kotaciju zatvorenih investicijskih fondova (TZIF) Zagrebačke burze. Uprava Društva za upravljanje i Nadzorni odbor Fonda mogu donijeti odluku da se dionice Fonda uvrste i na neku drugu burzu u susjednim zemljama (Republika Slovenija, Bosna i Hercegovina, Republika Srbija, Republika Crna Gora i Republika Makedonija) ili u državi članici EU ili OECD-a, ako bi to bilo u interesu dioničara Fonda. Uvrštenje dionica Fonda na bilo kojoj drugoj burzi izvan Republike Hrvatske nije moguće ukoliko uvjeti te burze ne udovoljavaju najmanje uvjetima kotacije zatvorenih investicijskih fondova (TZIF) Zagrebačke burze d.d.

13

13

4. PODACI O POSLOVANJU IZDAVATELJA 4.1. CILJEVI POSLOVANJA I STRUKTURA ULAGANJA

4.1.1. Ciljevi fonda

o ulaganjem u velike nekretninske i infrastrukturne projekte na hrvatskom i susjednim tržištima (Republika Slovenija, Bosna i Hercegovina, Republika Srbija, Republika Crna Gora i Republika Makedonija) te stvaranjem uravnoteženog portfelja ulaganja realizirati stabilni dugoročni rast kapitala;

o ulaganje u velike turističke / rezidencijalne projekte na području Republike Hrvatske;

o ostvarivanje stabilne dugoročne godišnje stope povrata; o visok stupanj kontrole strategije izlaza; te o diverzifikacija rizika u strukturi portfelja s ciljem aktivne zaštite ulagatelja.

4.1.2. Struktura ulaganja

1) do 50% u kupnju novih nekretnina različitih namjena s ciljem njihove eksploatacije realizacijom planiranih projekata s naglaskom na projekte turističko / stambene namjene;

2) do 40% u postojeće nekretnine turističke, stambene i komercijalne namjene s

ciljem ostvarivanja prinosa od najma;

3) do 40% u kupnju građevinskih i poljoprivrednih zemljišta s ciljem eksploatacije istih;

4) do 30% u tvrtke koje svoje poslovanje baziraju na nekretninama kao platformi

za ostvarenje poslovne strategije;

5) do 30% u nekretnine u sklopu infrastrukturnih projekata;

6) do 35% u vrijednosne papire i novčane depozite (osim u prvoj godini kada je moguća veća alokacija).

Struktura ulaganja određena je u neto vrijednosti imovine Fonda sukladno odredbama Zakona o investicijskim fondovima.

4.2. VRSTA IMOVINE U KOJU ĆE FOND ULAGATI

Društvo za upravljanje će najmanje 65% ukupno prikupljenih sredstava uložiti u nekretnine od čega najmanje 60% u nekretnine u Republici Hrvatskoj. Maksimalno 40% sredstava uloženih u nekretnine uložit će se u inozemstvu i to na području susjednih zemalja (Republika Slovenija, Bosna i Hercegovina, Republika Srbija, Republika Crna Gora i Republika Makedonija) te zemalja članica EU i OECD-a, s time da izloženost prema pojedinoj zemlji neće biti veća od 35% od sredstava uloženih u nekretnine.

14

14

Do 35% ukupno prikupljenih sredstava Društvo za upravljanje uložit će u vrijednosne papire, udjele ili dionice investicijskih fondova te instrumente tržišta novca i novčane depozite kod ovlaštenih banaka, s time da se maksimalno 30% sredstava uloženih u udjele ili dionice investicijskih fondova može uložiti izvan država članica EU a sukladno članku 79 stavku 1 točci 7 Zakona o investicijskim fondovima. Tako uložena sredstva Društvo za upravljanje ulagat će u Republici Hrvatskoj, susjednim zemljama (Republika Slovenija, Bosna i Hercegovina, Republika Srbija, Republika Crna Gora i Republika Makedonija) te zemljama članicama EU i OECD-a, poštujući pritom sva zakonom propisana ograničenja. Pod ulaganjem u nekretnine smatraju se: 1. stambene i/ili poslovne zgrade s pripadajućim zemljištem, 2. zemljišta na kojima se gradi ako građevinski plan odgovara uvjetima navedenim pod točkom 1. i ako se prema objektivnim kriterijima može računati sa završetkom izgradnje u primjerenom roku te ako troškovi za zemljišta ne prelaze ukupno 20% neto vrijednosti imovine fonda, 3. neizgrađena zemljišta na kojima je prema važećim propisima lokalne i područne (regionalne) samouprave dozvoljena gradnja stambenih ili poslovnih zgrada, odnosno zgrada ili uređaja potrebnih za obavljanje određenih djelatnosti i stoga određena za skoru vlastitu gradnju, u skladu s odredbom točke 1., 4. poljoprivredna zemljišta, 5. ostala ulaganja u nekretnine kako je to predviđeno ovim prospektom te statutom Fonda. Imovina smije biti stečena samo ako je vještak prethodno procijenio predmetnu nekretninu i ako protuusluga ili cijena koju treba platili ili treba obaviti za račun Fonda ne prelazi ili samo neznatno prelazi procijenjenu vrijednost nekretnine. Svaka pojedina nekretnina ne smije u trenutku stjecanja prelaziti 20% neto vrijednosti imovine Fonda. To vrijedi i za nekretnine koje se sastoje od više međusobno povezanih zemljišnih čestica. Ulaganja u udjele ili dionice društava čiji je predmet poslovanja isključivo ili pretežito stjecanje i prodaja, iznajmljivanje i zakup nekretnina te upravljanje nekretninama, udjele ili dionice drugog fonda za nekretnine, ili druge vrijednosne papire, izvedenice ili certifikate koje propiše Nadzorno tijelo, a čija se cijena temelji na nekretninama, smatraju se ulaganjem u nekretnine.

4.3. INVESTICIJSKI CILJEVI I CILJANA STRUKTURA PORTFELJA

Dugoročni cilj Fonda je prikupiti kapital u visini od milijardu kuna. Veličina Fonda predstavljati će jednu od bitnih komparativnih prednosti Fonda. S obzirom na ciljanu veličinu Fond će biti u mogućnosti sudjelovati u velikim turističko/rezidencijalnim nekretninskim projektima kako na području Republike Hrvatske, tako i na području susjednih zemalja (Republika Slovenija, Bosna i Hercegovina, Republika Srbija, Republika Crna Gora i Republika Makedonija). Kroz stvaranje uravnoteženog portfelja ulaganja na hrvatskom i susjednim tržištima planira se ostvariti stabilni dugoročni rast kapitala koji bi trebao rezultirati ostvarivanjem stabilne dugoročne godišnje stope povrata.

15

15

Prilikom alokacije prikupljenih sredstava Društvo za upravljanje voditi će se načelom diversifikacije ulaganja kako bi se zaštitili ulagatelji od potencijalno prevelike izloženosti određenom projektu ili pak određenom tržišnom segmentu. Strategijom ulaganja predviđeno je da se dio Fonda predviđen za ulaganje u nekretnine alocira na sljedeći način: Primarna platforma 1. do 50% u kupnju novih nekretnina različitih namjena s ciljem njihove eksploatacije realizacijom planiranih projekata s naglaskom na projekte turističko / stambene namjene, 2. do 40% u postojeće nekretnine turističke, stambene i komercijalne namjene s ciljem ostvarivanja prinosa od najma, 3. do 40% u kupnju građevinskih i poljoprivrednih zemljišta s ciljem eksploatacije istih, Sekundarna platforma 4. do 30% u tvrtke koje svoje poslovanje baziraju na nekretninama kao platformi za ostvarenje poslovne strategije, 5. do 30% u nekretnine u sklopu infrastrukturnih projekata, Tercijarna platforma 6. do 35% u vrijednosne papire i novčane depozite (osim u prvoj godini kada je moguća veća alokacija). Prilikom ulaganja sredstava Fonda u kupnju novih nekretnina različitih namjena s ciljem njihove eksploatacije realizacijom planiranih projekata (točka 1.) te ulaganja u nekretnine u sklopu infrastrukturnih projekata (točka 5.) posebna pažnja posvetit će se strukturiranju transakcija s obzirom da Fond nije i ne može biti investitor, izvođač, niti drugi sudionik u gradnji u smislu Zakona o gradnji, a sve sukladno Pravilniku kojim se uređuju ulaganja zatvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom u nekretnine.

4.4. OSNOVNI PODACI O DRUŠTVU ZA UPRAVLJANJE FONDOM

Naziv: QUAESTUS INVEST društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje investicijskim fondovima

Sjedište: Jurišićeva 1/a, Zagreb Broj odobrenja Klasa: UP/I451-04/07-05/8 Nadzornog tijela: Urbroj: 326-113-07-6

Nadzorno tijelo izdalo je odobrenje za poslovanje dana 27.rujna 2007.

16

16

Datum osnivanja: 5.10.2007. godine Datum upisa u sudski registar: 5.10.2007. godine Temeljni kapital: 1.000.000,00 kn Članovi društva: Borislav Škegro (36% u temeljnom kapitalu društva) Tomislav Matić (32% u temeljnom kapitalu društva) Željko Lukač (32% u temeljnom kapitalu društva) Članovi Nadzornog Odbora: Društvo za upravljanje nema Nadzorni odbor Članovi Uprave: Borislav Škegro, član Uprave Tomislav Matić, član Uprave

4.5. OSNOVNI PODACI O DEPOZITNOJ BANCI FONDA

Naziv: Raiffeisenbank Austria d.d. Sjedište: Petrinjska 59, Zagreb Broj odobrenja: rješenje Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske

Nadzornog tijela: Klasa: UP/I-450-08/02-02/161, Ur. broj: 567-03/02-5 od 05. prosinca 2002. godine i rješenje Hrvatske narodne banke Z.br. 1189/2003 od 12. veljače 2003. godine.

Temeljni kapital: 2.194.132.000,00 kn (slovima: dvije milijarde sto devedeset četiri milijuna sto trideset dvije tisuće kuna) Kao depozitna banka Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb će savjesno u skladu s Ugovorom obavljati slijedeće poslove:

o pohranu financijske imovine Fonda o pohranu rješenja o upisu prava vlasništva na nekretninama i izvatke iz

zemljišnih knjiga za te nekretnine, odnosno druge dokumente temeljem kojih je Fond upisan kao vlasnik određenih nekretnina

o kontrolu izračuna neto vrijednosti imovine Fonda o sve druge poslove predviđene Zakonom i Ugovorom o depozitnoj banci

4.6. PODACI O SPOROVIMA

Izdavatelj nema sudskih ili drugih sporova ili drugih pravnih postupaka koji bi mogli značajnije utjecati na financijski položaj Izdavatelja.

4.7. LIKVIDACIJA FONDA

17

17

Ukoliko tijekom tri uzastopna kalendarska mjeseca vrijednost imovine Fonda padne ispod 5.000.000,00 kn (slovima: pet milijuna kuna) Fond mora biti likvidiran ili pripojen nekom drugom Fondu. Likvidacija Fonda provodi se sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o investicijskim fondovima. Likvidaciju Fonda provodi Društvo za upravljanje odnosno druge osobe u skladu s člankom 181 Zakona o investicijskim fondovima. Ukoliko se provede postupak likvidacije ili stečaja Fonda, dioničari imaju pravo na isplatu dijela likvidacijske, odnosno stečajne mase Fonda, a po namirenju svih obveza Fonda tijekom likvidacijskog, odnosno stečajnog postupka. Dioničari Fonda u tom slučaju imaju pravo na isplatu razmjerno udjelu u temeljnom kapitalu Fonda.

4.8. NAČIN I VRIJEME IZRAČUNA VRIJEDNOSTI IMOVINE FONDA

Vrijednost imovine Fonda izračunava Društvo za upravljanje i to jednom mjesečno na temelju procjene vrijednosti nekretnina i drugih imovinskih vrijednosti. Neto vrijednost imovine Fonda je vrijednost imovine Fonda umanjena za obveze Fonda. Metode procjene i utvrđivanja vrijednosti imovine Fonda moraju biti u skladu sa Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) te propisima Republike Hrvatske.

4.9. GODIŠNJE NAKNADE, TROŠKOVI UPRAVLJANJA I POSLOVANJA

Društvo za upravljanje će imovini Fonda zaračunavati sljedeće naknade i troškove: 1. naknada Društvu za upravljanje u iznosu od 2,5% prosječne godišnje neto vrijednosti imovine fonda, uvećano za poreznu obvezu, ako ista postoji, 2. naknada depozitnoj banci u iznosu od 0,15% prosječne godišnje neto vrijednosti imovine Fonda i uvećano za poreznu obvezu, ako ista postoji, 3. naknade i troškovi za rad članova Nadzornog odbora Fonda, 4. troškovi, provizije ili pristojbe neposredno povezane sa stjecanjem ili prodajom imovine fonda, 5. naknada i trošak vođenja registra dionica te troškovi isplate dividendi, 6. revizorski i odvjetnički troškovi te ostali troškovi u svezi sa stručnim poslovima potrebnim za obavljanje djelatnosti Fonda, a koji nisu u djelatnosti Društva za upravljanje, 7. troškovi izrade, tiskanja i poštarine vezani uz objave i dostavu izvješća koja se prema Zakonu i prospektu Fonda dostavljaju dioničarima Fonda, 8. troškovi održavanja Glavne skupštine, osim u slučaju izvanredne skupštine koju sazove Društvo za upravljanje, 9. sve propisane naknade i pristojbe koje se plaćaju Nadzornom tijelu u vezi s

18

18

izdavanjem odobrenja Fondu, 10. troškovi uvrštenja dionica Fonda u kotaciju zatvorenih investicijskih fondova (TZIF) Zagrebačke burze i troškovi održavanja kotacije, 11. porezi koje je Fond dužan platiti na imovinu i/ili dobit, 12. troškovi obveznog oglašavanja, te 13. ostali troškovi određeni posebnim zakonima. Iznose gore navedenih naknada i troškova obračunava Društvo za upravljanje, a Depozitna banka nadzire izračun i isplaćuje Društvu za upravljanje obračunate naknade i troškove u roku od 7 dana od datuma obračuna. Neto vrijednost imovine Fonda izračunava se jednom mjesečno za posljednji radni dan u mjesecu i predstavlja osnovicu za obračun naknade Društvu za upravljanje (gornja točka 1.) i naknade depozitnoj banci (gornja točka 2.). Naknada Društvu za upravljanje obračunava se mjesečno, po isteku obračunskog mjeseca, a izračunava se jednostavnim kamatnim računom na temelju neto vrijednosti imovine Fonda utvrđene za posljednji radni dan u mjesecu za koji se obavlja izračun. Naknada depozitnoj banci obračunava se mjesečno, po isteku obračunskog mjeseca, a izračunava se jednostavnim kamatnim računom na temelju neto vrijednosti imovine Fonda utvrđene za posljednji radni dan u mjesecu za koji se obavlja izračun. Naknada Društvu za upravljanje i naknada depozitnoj banci isplaćuje se mjesečno, u roku od 7 dana od datuma obračuna. Svi ostali troškovi navedeni u gornjim točkama 3.-11. obračunavaju se i naplaćuju od Fonda u stvarnom, dokumentiranom i fakturiranom iznosu. Pokazatelj ukupnih naknada i troškova Fonda navedenih u točkama 1.-13., s izuzetkom točaka 11. i 13. koje ne ulaze u ovaj obračun, ne smiju prelaziti 3,5% prosječne godišnje neto vrijednosti imovine Fonda po završetku godišnjeg obračunskog razdoblja. Društvo za upravljanje snosi sve nastale troškove koji u određenoj poslovnoj godini prijeđu najviši dopušteni pokazatelj ukupnih troškova u visini od 3,5% prosječne godišnje neto vrijednosti imovine Fonda. Ukupne naknade i troškovi imaju na buduće prinose Fonda učinak njihovog smanjivanja, no Društvo za upravljanje će manirom dobrog gospodarstvenika nastojati minimizirati iste s ciljem poboljšanja i unaprjeđivanja poslovanja Fonda i njegove profitabilnosti, te s krajnjim ciljem povećanja prinosa Fonda.

4.10. OČEKIVANA DOBIT

S obzirom na trenutnu situaciju na hrvatskom tržištu nekretnina kao i na skori ulazak u Europsku Uniju članovi uprave Društva za upravljanje smatraju da ulaganje u nekretnine u Republici Hrvatskoj trenutno predstavlja mogućnost ostvarivanja stabilne dugoročne godišnje stope povrata. Fond ne garantira niti jednom ulagatelju ostvarenje očekivane dobiti.

19

19

4.11. OPCIJSKI I TERMINSKI UGOVORI Opcijski i terminski ugovori i druge financijske izvedenice koristit će se isključivo u svrhu osiguranja potraživanja i imovine Fonda, uz uvažavanje načela ulaganja propisanih Zakonom, te prospektom i statutom Fonda. Transakcije vezane uz opcijske i terminske ugovore te transakcije vezane uz druge financijske izvedenice koristiti će se s ciljem smanjenja rizičnosti Fonda.

4.12. POREZNI PROPISI KOJI SE PRIMJENJUJU NA FOND

Imovina Fonda teretit će se za sve porezne obveze koje su u skladu sa zakonskim propisima Republike Hrvatske ili će biti propisane kao obveza zatvorenog investicijskog fonda za nekretnine s javnom ponudom. Prilikom prometa nekretninama u ime i za račun Fonda svaka kupnja postojećih nekretnina tereti imovinu Fonda pripadajućim porezom na promet nekretnina koji u trenutku donošenja prospekta iznosi 5% od vrijednosti nekretnine. Kupnja novoizgrađenih nekretnina opterećena je porezom na dodanu vrijednost koji u trenutku donošenja prospekta iznosi 22% od kupoprodajne cijene nekretnine. U pravnom poslu kupoprodaje nekretnina samo je jedna ugovorna strana porezni obveznik i to kupac, ako ugovorne strane ne ugovore drugačije.

4.13. POSLOVNA GODINA

Poslovna godina je kalendarska godina koja počinje 1. siječnja i završava 31. prosinca iste godine.

20

20

5. OPIS TEMELJNOG KAPITALA I SAŽETAK STATUTA Tekst koji slijedi predstavlja sažetak odredbi Statuta Quaestus Nekretnine d.d., donesen je dana 10. ožujka 2008. u Zagrebu. Cilj je ovog sažetka dati kraći pregled o važnijim institutima uređenim Statutom, kao što su: tvrtka, sjedište, temeljni kapital i prava koja daju dionice, te glavni organi Quaestus Nekretnina. NAZIV I SJEDIŠTE FONDA Fond će poslovati pod nazivom: Quaestus Nekretnine d.d. zatvoreni investicijski fond s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine. Skraćeni naziv Fonda je: Quaestus Nekretnine d.d. U poslovanju s inozemstvom Fond će poslovati pod nazivom: Quaestus Real Estate Closed-end Investment Fund Inc. Sjedište Fonda je Zagreb, Jurišićeva 1/a. VRIJEME TRAJANJA FONDA Fond se osniva na neodređeno vrijeme i može prestati sa radom samo u slučajevima i na način kako je to određeno Zakonom. TEMELJNI KAPITAL FONDA Temeljni kapital Fonda iznosi 225.546.300,00 kn i podijeljen je na 2.255.463 redovne dionice na ime. DIONICE FONDA Nominalna vrijednost jedne dionice iznosi 100,00 kuna (slovima: sto kuna) i predstavlja najniži iznos ulaganja u Fond. Temeljni kapital Fonda podijeljen je na redovne dionice koje glase na ime. Fond ne smije izdavati povlaštene dionice, ni dionice s različitim pravima. BURZE NA KOJIMA ĆE TRGOVATI DIONICE FONDA Po izdanju i upisu Fonda u sudski registar Društvo za upravljanje će uvrstiti dionice Fonda u kotaciju zatvorenih investicijskih fondova (TZIF) Zagrebačke burze d.d. NAČIN I VRIJEME IZRAČUNA VRIJEDNOSTI IMOVINE FONDA Vrijednost imovine Fonda izračunava Društvo za upravljanje i to jednom mjesečno na temelju procjene vrijednosti nekretnina i drugih imovinskih vrijednosti. GODIŠNJE NAKNADE, TROŠKOVI UPRAVLJANJA I POSLOVANJA Iznose naknada i troškova obračunava Društvo za upravljanje, a Depozitna banka nadzire izračun i isplaćuje Društvu za upravljanje obračunate naknade i troškove u roku od 7 dana od datuma obračuna. NAČIN IZRAČUNA I UČESTALOST DISTRIBUCIJE DOBITI Neto dobit Fonda utvrđuje se sukladno Zakonu u financijskim izvješćima kao razlika prihoda i rashoda Fonda. Dividenda se isplaćuje iz neto dobiti za proteklu poslovnu godinu, a nakon polugodišnjih financijskih izvješća sukladno odluci Glavne skupštine, može se isplatiti akontacija dividende.

21

21

POREZNI PROPISI KOJI SE PRIMJENJUJU NA FOND Imovina Fonda teretit će se za sve porezne obveze koje su u skladu sa zakonskim propisima Republike Hrvatske ili će biti propisane kao obveza zatvorenog investicijskog fonda za nekretnine s javnom ponudom. ORGANI DRUŠTVA Organi Fonda su: Glavna skupština, Nadzorni odbor i Uprava. GLAVNA SKUPŠTINA FONDA Glavna skupština je organ putem kojeg dioničari ostvaruju svoja prava u poslovima Fonda. Na Glavnoj skupštini odluke se donose većinom danih glasova (obična većina), osim u sljedećim slučajevima kada je potrebno da za odluku glasaju ¾ (tri četvrtine) temeljnog kapitala (kvalificirana većina) zastupljenog na Glavnoj skupštini: 1. o izmjenama i dopunama statuta i prospekta Fonda, 2. o povećanju i smanjenju temeljnog kapitala Fonda i o izdavanju nove emisije dionica, 3. o isplati dividende i mogućnosti isplate akontacije dobiti za vremenska razdoblja kraća od godine dana, za koja su izrađena financijska izvješća, 4. o prestanku rada Fonda, 5. o stjecanju vlastitih dionica Fonda radi njihovog povlačenja, 6. o pripajanju i spajanju s drugim fondom, 7. o podjeli Fonda, 8. o imenovanju i razrješenju članova Nadzornog odbora, 9. o povećanju godišnje naknade Društvu za upravljanje, iznad iznosa navedenog u važećem prospektu, 10. o promjeni ulagačkih ciljeva Fonda u odnosu na ciljeve navedene u važećem prospektu 11. o davanju prethodne suglasnosti za otkaz ugovora sklopljenog s Društvom za upravljanje i izbor novog Društva za upravljanje. Glavna skupština može donositi valjane odluke ako su na njoj zastupljeni glasovi koji predstavljaju 3/10 temeljnog kapitala Fonda. NADZORNI ODBOR Nadzorni odbor Fonda sastoji se od 5 članova, od kojih 2 člana mogu biti zaposlenici Društva za upravljanje ili osobe povezane s Društvom za upravljanje, a 3 člana Nadzornog odbora moraju biti neovisni stručnjaci koji ispunjavaju uvjete iz Zakona. Mandat članova Nadzornog odbora traje 4 Godine. Član Nadzornog odbora može po isteku mandata biti ponovno imenovan u Nadzorni odbor. Članove prvog Nadzornog odbora predlaže Društvo za upravljanje, a potvrđuje ih osnivačka skupština Fonda. IZVJEŠĆA DRUŠTVA NADZORNOM ODBORU Društvo za upravljanje obvezno je izvješćivati Nadzorni odbor Fonda najmanje jednom mjesečno o kupnji i prodaji imovine Fonda, u ime i za račun Fonda te o prihodima iz imovine Fonda.

22

22

UPRAVA FONDA Uprava Društva za upravljanje ima ovlasti, imenuje se i djeluje kao uprava Fonda, te upravlja Fondom u skladu s ugovorom što ga je Društvo za upravljanje sklopilo s Fondom. Fond nastupa u svoje ime i za svoj račun u pravnom prometu samo u odnosu na Društvo za upravljanje, a u svim drugim pravnim poslovima prema trećima Društvo za upravljanje zastupa i predstavlja Fond. PRIOPĆENJA FONDA Priopćenja Fonda za koje je zakonom izričito određeno da se moraju objavljivati, objavljuju se u službenom glasniku Republike Hrvatske u «Narodnim novinama». DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE FONDOM Fondom upravlja QUAESTUS INVEST društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje investicijskim fondovima. Sjedište Društva za upravljanje je Jurišićeva 1/a, Zagreb. OSNOVNI PODACI O DEPOZITNOJ BANCI FONDA Depozitna banka Fonda je Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb, Petrinjska 59, koja je ovlaštena rješenjem Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske Klasa: UP/I-450-08/02-02/161, Ur. broj: 567-03/02-5 od 05. prosinca 2002. godine i rješenjem Hrvatske narodne banke Z.br. 1189/2003 od 12. veljače 2003. godine. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Izmjene i dopune ovog statuta donosi Glavna skupština Fonda. Tekst prijedloga izmjena i dopuna statuta utvrđuje Uprava Društva za upravljanje, a Nadzorni odbor Fonda odobrava prijedlog Uprave Fonda i upućuje ga Glavnoj skupštini na usvajanje. Izmjene i dopune statuta mora odobriti Nadzorno tijelo prije njegove javne objave i prije upisa u sudski registar.

23

23

6. HRVATSKO TRŽIŠTE VLASNIČKIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA U posljednjih nekoliko godina tržište kapitala u Republici Hrvatskoj doživjelo je snažan rast. Ovakvom rastu najviše je doprinio rast imovine pod upravljanjem otvorenih investicijskih fondova čija se imovina danas mjeri u milijardama kuna. Uz spomenute fondove počela se razvijati i ponuda nekretninskih fondova koji, iako prisutni, trenutno većinom nisu u mogućnosti realizirati velike nekretninske projekte s obzirom na relativno malu veličinu imovine koju imaju pod upravljanjem. Tako je 2007. godina obilježena snažnim rastom što je vidljivo i u godišnjoj statistici. U 2007. godini ostvaren je dosad najveći promet od ukupno HRK 66,5 milijardi. Treba istaknuti da je 2007. godina bila samo nastavak uspješne 2006. godine koja je završila javnom ponudom i uvrštenjem dionica INE d.d. u Službeno tržište Zagrebačke burze. Trend javnih ponuda se nastavio i u 2007.godini tako smo imali javnu ponudu dionica Magme d.d., T-HT Hrvatskog telekoma d.d., Veterine d.d., Atlantic grupe d.d. te na prijelazu u 2008.godinu Optime telekom d.d. te njihovo uvrštenje u tržišta Zagrebačke burze. Ovi događaji su u velikoj mjeri utjecali na razvoj hrvatskog tržišta kapitala i povećanje interesa za trgovanje na burzama. Uz zabilježeni rast rasle su i cijene dionica. Od dionica koje čine CROBEX najveći rast ostvarile su dionice Ingre (375.7%), Atlanske plovidbe (291.4%), Hidroelektre (273.7%), Instituta Građevinarstva Hrvatske (253.3%), Luka Rijeka (226.3 %). Tržišna kapitalizacija drugu godinu za redom raste po stopi većoj od 100 % te ja na kraju 2007. godine iznosila HRK 352.2 milijarde. Povećanju tržišne kapitalizacije uvelike je pridonio veliki broj javnih ponuda dionica u 2007. godini. Po prometu najlikvidnija je bila dionica INE koja je činila 6.9% ukupnog prometa, zatim za samo dva mjeseca trgovanja na drugo mjesto po prometu se popela dionica Hrvatskog telekoma čineći 6.4% ukupnog prometa. Deset najlikvidnijih dionica na Zagrebačkoj burzi činilo je 43.8% ukupnog prometa u 2007. godini. Kao na drugim tržištima tako i na tržištu zatvorenih investicijskih fondova je bilo aktivno. U tržištu Zatvorenih investicijskih fondova uvršteno je devet vrijednosnica: Slavonski ZIF d.d.,Velebit, zatvoreni investicijski fond, d.d., ZIF breza d.d., ZIF Fima Proprius d.d., Jadran kapital d.d., Kapitalni fond d.d., Terra firma d. d., Terra Mediterranea d.d., Učka-Marijan d.d., ukupan promet u 2007. godini iznosio je HRK 109 milijuna, a tržišna kapitalizacija na 31.12.2007. iznosila je HRK 3.393 milijuna. Od sedam dionica koje kotiraju na tržištu zatvorenih investicijskih fondova, četiri su ostvarila rast vrijednosti i to: ZIF breza d.d. 23.8%, Jadran kapital d.d. 5.3%, Slavonski ZIF d.d. 20.0%, Terra firma d. d. 6.8%, dok su tri fonda zabilježila pad: Velebit, zatvoreni investicijski fond, d.d. -18.6%, ZIF Fima Proprius d.d. -16.0%, Terra Mediterranea d.d. -14.6%. Najveći rast u 2007. godini ostvario je ZIF Breza d.d. u vrijednosti od 23.8%, dok je najveći pad ostvari Velebit ZIF d.d. od -18.6%. S obzirom na kretanja na tržištu u početku 2008. godine u prvom mjesecu samo je ZIF Fima Proprius d.d ostvario rast od 14.9% su ostali fondovi kojima se trgovalo zabilježili pad i to: Slavonski ZIF d.d. -17.4%, ZIF breza d.d. -12.5%, Jadran kapital d.d.-13.6%, Terra firma d. d. -2.0% i Velebit, zatvoreni investicijski fond, d.d. – 0.2%. U drugom mjesecu dio fondova je ostvario rast i to: Jadran Kapital ZIF d.d. 25.0%, ZIF breza d.d. 4.6 %, dok su ostali kojima se trgovalo ostvarili pad: Slavonski ZIF d.d. -8.8.%, Terra firma d.d. -6.1%, Velebit ZIF d.d. -0.1%

24

24

Slika: Kretanje dioničkog indeksa CROBEX i prometa dionicama Izvor: ZSE Slika: Dionice s najvećim prometom u 2007. godini

7%

7%

6%

4%

4%

4%

4%

3%

3%3%

2%2%2%

1%

1%

1%

1%

1%

39%

1% 2%

Ina.d.d. Hrvatski Telekom d.d. ADris Grupa d.d. Ericcson Nikola Tesla d.d.

Atlanska Plovidba d.d. Ingra d.d. Dalekovod d.d. Institut Građevinarstva Hrvatske d.d.

Podravka d.d. Viro d.d. Zagrebačka banka d.d. IPK Kandit d.d.

Končar - elektroindustrija d.d Jadroplov d.d Jadransko osiguranje d.d. Tehnika d.d.

Hidroelekta niskogradnja d.d. Ðuro Ðaković holding d.d Ledo d.d PBZ d.d.

Drugi

Izvor: ZSE

25

25

7. ČIMBENICI RIZIKA Ulaganje u dionice Fonda pretpostavlja preuzimanje određenih rizika jer je svako ulaganje u vlasničke instrumente nužno povezano sa određenim rizicima. Prilikom ulaganja potrebno je uzeti u obzir sljedeće rizike: 1. rizik mogućnosti investiranja; 2. rizik odabira menadžera; 3. rizik promijenjenih tržišnih okolnosti; 4. rizik promjene poreznih propisa; 5. kreditni rizik; 6. rizik stupnja financijske izloženosti; i 7. valutni rizik i drugi rizici.

7.1. RIZIK MOGUĆNOSTI INVESTIRANJA S obzirom na ekonomsku i političku situaciju na područjima na kojima će se ulagati imovina Fonda, postoje rizici mogućnosti investiranja. Prije svega, moguće je da, unatoč svim nastojanjima Društva za upravljanje, u određenim razdobljima neće biti moguće pronaći odgovarajuće nekretnine u koje bi bilo moguće ulagati. Pored toga, postoji rizik da neće biti moguće u potrebnoj mjeri ispitati sve financijske i pravne aspekte određenih nekretnina na način koji zadovoljava kriterije ulaganja. Konačno, postoji rizik promjene općih uvjeta poslovanja u određenoj zemlji ili regiji, koji će dovesti do prekida, otežavanja ili odgađanja mogućnosti ulaganja u određenom razdoblju.

7.2. RIZIK ODABIRA MENADŽERA Za uspjeh poslovanja određenog projekta, pored ostalih okolnosti, ključan je menadžment, odnosno ljudi zaduženi za realizaciju projekta. Na područjima u kojima će se ulagati još uvijek ne postoje čvrsta zakonska i poslovna pravila koja jamče profesionalno ponašanje menadžmenta, te transparentno tržište menadžmenta, što predstavlja rizik odabira menadžmenta koji će voditi realizaciju određenog projekta u koji će se izvršiti ulaganje.

7.3. RIZIK PROMIJENJENIH TRŽIŠNIH OKOLNOSTI Područja u kojima će se ulagati su u postupku ekonomske, političke i pravne tranzicije. To znači da još uvijek, usprkos stalnim poboljšanjima, ne postoji u najvišem mogućem stupnju cjelokupno, usklađeno i jasno zakonodavstvo, jasna i predvidiva sudska, upravna i poslovna praksa, te predvidivi okvirni poslovni, financijski, porezni, računovodstveni i drugi uvjeti poslovanja. Odatle postoji rizik

26

26

promijenjenih tržišnih okolnosti, koji može dovesti do neostvarenja onih efekata ulaganja i poslovanja Fonda koji su planirani u trenutku pojedinih ulaganja.

7.4. RIZIK PROMJENE POREZNIH PROPISA Rizik promjene poreznih propisa podrazumijeva mogućnost da zakonodavna vlast Republike Hrvatske promjeni porezne propise na način koji bi negativno utjecao na profitabilnost ulaganja u Fond. Rizik promjene poreznih propisa potpuno je izvan utjecaja Društva za upravljanje.

7.5. KREDITNI RIZIK Kreditni rizik predstavlja vjerojatnost da Fond neće biti u mogućnosti u cijelosti ili djelomično podmiriti svoje obveze u trenutku njihova dospijeća. Neispunjavanje obveza od strane Fonda ugrozilo bi likvidnost Fonda i smanjilo vrijednost imovine.

7.6. RIZIK STUPNJA FINANCIJSKE IZLOŽENOSTI Društva u koja Fond uloži sredstva imat će mogućnost zaduživanja kako bi se kroz efekt financijske poluge povećao očekivani povrat na investiciju Fonda. Korištenje kredita stvara poseban rizik koji kroz efekt financijske poluge može povećati rizik ulaganja Fonda. U slučaju kada napravljene investicije daju očekivani pozitivan rezultat, korištenje kredita omogućava veći povrat na uložena sredstva Fonda, ali također u slučajevima kada napravljene investicije ostvare manji rezultat od očekivanog, negativni efekt na vrijednost ulaganja veći je nego što bi bio da se krediti nisu koristili. Korištenje kredita prilikom ulaganja povećava izloženost Fonda prema promjeni tržišnih okolnosti i time omogućuje da ukupni gubitak Fonda potencijalno bude veći od uloženog iznosa ukoliko se vrijednost ulaganja značajno smanji.

7.7. VALUTNI RIZIK I DRUGI RIZICI Promjene u tečaju pojedinih valuta prema kuni, te promjene deviznih, poreznih i monetarnih propisa mogu utjecati na vrijednost Fonda. S obzirom da imovina Fonda može biti uložena u imovinu denominiranu u različitim valutama i da se prilikom konverzija valuta mogu pojaviti tečajne razlike, postoji rizik od promjene vrijednosti tog dijela imovine zbog promjene odnosa tečaja između pojedine valute i kune.

27

27

8. PODACI O INDUSTRIJI 8.1. NEKRETNINSKI FONDOVI U EUROPI

Unatoč snažnim ekonomskim izgledima, glavna CEE tržišta Budimpešta, Prag i Varšava su zabilježili pad prinosa, uglavnom zbog relativno neelastične kratkoročne ponude i prinosi su vrlo slični onima u zapadno-europskim zemljama, što je i dovelo do premještanja fokusa investitora na tu regiju. Nadalje, među vrstama nekretnina, u UK i Njemačkoj postaju posebno privlačne nekretnine za studentski smještaj i staračke domove, dok su javni sektor i maloprodajne kompanije ciljani sektori za financiranje modelom sale-and-leaseback čime bi se na tržište nekretnina znatno otpustio veliki kapacitet nekretnina. Investitori koji ipak preferiraju CEE regiju za ulaganje u nekretnine, imaju kao dobar izbor Poljsku i Češku koje graniče s Njemačkom i zbog toga imaju potencijal za industrijske i logističke sektore ili pak investirati u nekretnine u Turskoj, Rusiji i Ukrajini koji daju prinose od 10 posto i u fazi su razvoja. Prema istraživanju Raiffeisen Centrobank provedenom u lipnju 2007. godine, tržište nekretnina u Europi i Austriji je bilo u fazi uzleta zadnjih par godina, a posebno u zadnjem tromjesečju prošle i prvom tromjesečju ove godine. Ipak, u drugom tromjesečju 2007. godine cijene dionica europskih i austrijskih nekretninskih fondova su zabilježile pad koji je smanjio raniju prodaju s premijom te neke cijene dionica kotiraju po diskont vrijednosti u odnosu na NAV. Ove korekcije pripisuju se rastu kamatnih stopa u euro zoni. Daljnji rast kamatnih stopa se očekuje do početka 2008. godine, ali je tržište cijene već prilagodilo za ova očekivanja. Dobri izgledi za daljnji uzlet na tržištu nekretnina utemeljeni su na sljedećim pretpostavkama: stopa posjedovanja nekretnina će opadati sve do iza 2010. godine, te će se otpuštati sve više nekretnina na tržište; financijske inovacije i tržište derivativnih instrumenata pružaju sve lakše načine financiranja i omogućuju daljnju ekspanziju. Utjecaj koji je pristupanje zemalja srednje-istočne regije Europskoj Uniji imao na tržištu nekretnina manifestirao se kroz rastuću kupovnu moć stanovništva koja je i podizala ekonomski rast. Porast kapitalnih investicija i izravne preko-granične investicije su potiskivale tržište nekretnina prema gore i dovele do brzog nestajanja razlika u prinosima u usporedbi sa zapadno-europskim tržištem. Tako su prosječni prinosi od 5,5-6% tek malo veći od prinosa u Austriji ili Njemačkoj. Uspoređivanjem kretanja nekretninskih indeksa i dioničkih indeksa evidentno je da nekretninski indeksi pokazuju i dugoročnu i kratkoročnu dominaciju. REITs su prvo bili osnovani u US, a potom u Nizozemskoj i Australiji te su bili korišteni kao način za ulaganje u portfelj stambenih i komercijalnih nekretnina. Uključivanje REITs-a u indeks S&P 500 govori o njihovoj rastućoj priznatosti i važnosti u US. Njihova privlačnost leži i u niskoj korelaciji s povratima na dioničkom tržištu te predstavljaju jedan od načina za diverzifikaciju portfelja. REIT struktura bi prema nekim istraživanjima (s Real Estate Monitor web stranice) mogla postati dominantan oblik za posjedovanje komercijalnih nekretnina. Stareće stanovništvo traži način za investiranje u imovinu s malim rizikom i sigurnim povratom kako bi osigurali dodatna sredstva za mirovinu, što je u skladu s obilježjima ulaganja u nekretnine.

28

28

Slika: Kretanja nekretninskih i dioničkih indeksa

Izvor: Bloomberg

29

29

8.2. ZAKONSKE ODREDNICE O NEKRETNINSKIM FONDOVIMA U HRVATSKOJ

Zakon o investicijskim fondovima (Narodne novine broj 150/2005) osim opće regulacije propisuje i određena ograničenja koja se tiču ulaganja u nekretnine, a definirana su za zatvorene investicijske fondove s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine u RH i inozemstvu (na temelju reciprociteta):

o fond ima dozvolu u prospektu i statutu za ulaganje u nekretnine i ulaže najmanje 60% neto vrijednosti u nekretnine

o ulaganje u nekretnine podrazumijeva: stambene, poslovne objekte, građevinsko zemljište i zemljište s građevinskim dozvolama, poljoprivredno zemljište, te u udjele ili dionice društava, drugih fondova ili vrijednosne papire čiji predmet poslovanja ili cijena su izravno vezani za nekretnine

o vrijednost neizgrađenih zemljišta u portfelju fonda ne smije prelaziti 20% vrijednosti njegove ukupne imovine

o jedna nekretnina u trenutku stjecanja ne smije prelaziti 20% vrijednosti imovine fonda

o kupovna cijena nekretnine ne smije prelaziti ili smije samo neznatno prelaziti procijenjenu tržišnu vrijednost od strane sudskog vještaka

o najmanje 50% vrijednosti nekretninskog investicijskog fonda mora se sastojati od nekretnina smještenih u Republici Hrvatskoj.

8.3. PREGLED NEKRETNINSKIH FONDOVA U HRVATSKOJ

U Hrvatskoj posluje pet nekretninskih fondova čije su strukture ulaganja sljedeće: Jadran Kapital d.d., Zagreb, čija neto vrijednost imovine iznosi nešto više od 93 milijuna kuna i 78% imovine ulaže u nekretnine Fima Proprius sa neto vrijednosti imovine od 204 milijuna kuna, trenutno je najveći nekretninski fond u RH i ulaže 78% imovine u nekretnine. Terra Firma i Terra Mediterranea pod upravljanjem Terra Investa, imaju zajedno neto vrijednost imovine (31/10/2007) gotovo 80 milijuna HRK i ulažu u projekte izgradnje ili obnove stambeno-rezidencijalnih objekata u Istri. Tablica: Zatvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine na 31.10.2007.

IzdavateljDatum osnivanja

Temeljni kapital (mil HRK)

NAV (mil HRK)

Nominalna vrijednost

NAV/dioniciZadnja cijena

FIMA PROPRIUS 24.04.2007. 200,32 204,00 100,00 100,21 85,00JADRAN KAPITAL 31.03.2006. 79,16 93,42 100,00 118,01 103,00TERRA FIRMA 02.11.2004. 36,00 52,16 1.000,00 1.448,85 1.100,00TERRA MEDITERRANEA 03.04.2006. 23,10 27,46 100,00 118,87 90,10UČKA-MARJAN 01.02.2007. 8,10 7,86 100,00 96,46 -UKUPNO 346,68 384,90 Izvor: Nekretninski fondovi

30

30

8.4. KRETANJE CIJENA NEKRETNINA

Prema procjenama HGK-a, baziranima na podacima Ministarstva financija RH o porezu na promet nekretninama, ostvarena vrijednost prometa nekretninama (izražena u kunskoj protuvrijednosti) od 1997. do 2006. godine bilježi konstantan rast. Tako je procjena prometa ostvarenog tijekom 2006. godine iznosila oko 9,65 milijardi kuna. U usporedbi s godinom prije kada je vrijednost prometa iznosila 7,51 milijardi kuna, zabilježen je nominalni rast od 28,4%. Tijekom 2005. godine promet je zabilježio rast od 5,1%. S obzirom da je u navedenim godinama zabilježen pad broja kupoprodaja nekretnina, možemo zaključiti da je rast vrijednosti prometa isključivo generiran kao posljedica povećanja cijena nekretnina. Tablica: Ostvareni promet na tržištu nekretnina u '000 kn

Godina Iznos poreza Promet nekretninama

1997 242,702 4,854,040

1998 270,925 5,418,500

1999 246,854 4,937,080

2000 258,533 5,170,660

2001 281,882 5,637,640

2002 294,556 5,891,120

2003 289,926 5,798,520

2004 355,823 7,116,460

2005 375,501 7,510,020

2006 482,331 9,646,620 Izvor: Ministarstvo financija RH, HGK Kretanja tijekom posljednjih nekoliko godina ukazuju da je najveći rast potražnje za nekretninama u Zagrebu, što je i logično s obzirom na dosta visoki stupanj centralizacije u Hrvatskoj. Tako je u glavnom gradu Hrvatske zabilježen snažan rast potražnje za stambenim, ali i poslovnim prostorima. Također, uz Zagreb najznačajniji dio prometa nekretninama ostvaren je u županijama koje su smještene uz Jadransku obalu. Razloge tome prvenstveno treba tražiti u razvoju turizma, što generira povećanje potražnje nekretnina za odmor ili obavljanje turističke djelatnosti. Istovremeno, i lokalna potražnja za stambenim i poslovnim prostorima u promatranim područjima dosta je izražena te nadmašuje trenutnu ponudu. Na rast cijena nekretnina utječe i nedovoljna površina dostupnog građevinskog zemljišta, što je dijelom posljedica neriješenih imovinskopravnih odnosa, nepostojanja prostornih planova uređenja te loše razvijenosti komunalne infrastrukture. Tijekom proteklih nekoliko godina, nakon djelomične liberalizacije kupnje nekretnina od strane stranih državljana u RH, bilježi se pojačani interes i iz inozemstva posebice za nekretnine uz Jadransku obalu. U proteklih deset godina na hrvatskom tržištu nekretnina zabilježen je snažan rast cijena stambenog prostora, koje su se u razdoblju od 1996. do 2006. godine više nego udvostručile. Pogotovo snažan rast cijena stanova zabilježen je oko sredine ovoga desetljeća kada su ostvarene i dvoznamenkaste stope rasta cijena na godišnjoj razini. Razloge povećanju cijena stambenog prostora prvenstveno treba tražiti u stanju na tržištu na kojem potražnja značajno nadmašuje ponudu stanova.

31

31

Na snažnu potražnju djeluje i način razmišljanja ljudi, koji u Hrvatskoj preferiraju vlasništvo nad stanovima što je dijelom i posljedica neuređenog tržišta iznajmljivanja. Važan doprinos rastu cijena stanova došao je i od natprosječno snažnog rasta stambenih kredita sektoru stanovništva uz istovremeni pad kamatnih stopa te jednostavnije obrade istih. Utjecaj države na kretanja na tržištu nekretnina i dalje je relativno mali odnosno izgrađeni stanova putem poticane stanogradnje (POS) nisu uspjele u značajnijoj mjeri utjecati na uravnoteženje između ponude i potražnje na tržištu stanova. Također, nedostatak zemljišta te nesređeni urbanistički uvjeti izravno pridonose rastu cijena stanova kroz rast cijena građevinskog zemljišta uslijed oskudnosti. Migracija stanovništva iz manjih urbanih sredina u veće gradove utječe na rast cijena stanova u gradovima. Tijekom navedenog razdoblja povećane su i brojne naknade graditeljima (poput komunalnih i vodnih) prvenstveno od strane lokalne uprave i samouprave što je dodatno generiralo rast cijena stanova. Određene fiskalne stimulacije (poput djelomičnog ili potpunog oslobađanja od obveze poreza na promet nekretninama) dodatno su potaknuli potražnju za kupnjom stanova. Ukoliko promatramo relativnu razinu cijena stanova, odnosno omjer prosječne cijene m2 stana i prosječne mjesečne neto plaće, u Hrvatskoj je vidljivo da je cijena stanova iznad prosjeka u zemljama EU. Tako primjerice, navedeni pokazatelj za 2006. godinu u Hrvatskoj iznosi oko 3, dok se u zemljama EU uglavnom kreće od 1 do 1,5. Također, visoka vrijednost navedenog pokazatelja zabilježena je i u drugim zemljama u Jugoistočnoj Europi, primjerice u Srbiji. U narednom razdoblju očekujemo da se nastavi trend povećanja cijena stambenog prostora, ali ipak s nešto blažom stopom no prijašnjih godina. Na to bi i dalje povoljno trebala utjecati perspektiva Hrvatske kao punopravne članice EU te rast u turističkom sektoru. Također, očekujemo da se cijene na tržištu stambenog prostora značajnije diversificiraju s obzirom na samu kvalitetu stanova. Odnosno da cijena novih i kvalitetnijih stanova nastavi s trendom rasta, da dok kod starijih stanova lošije kvalitete i/ili lokacije dođe do korekcije cijena. Isto tako, moguće je očekivati i nastavak rast cijena stambenog prostora u manjim sredinama uslijed razvoja prometne i komunalne infrastrukture. Što se tiče kretanja cijena nekretnina nakon pristupanja Europskoj Uniji studija, koju je od Ekonomskog instituta, Zagreb naručila Vlada RH, zaključuje da će ulazak u Uniju cijene nekretnina u Hrvatskoj trajno povećati za 3,9-postotnih bodova, ne uzimajući u obzir potražnju stranih državljana. Potonji utjecaj na kretanje cijena nekretnina u istoj studiji, promatran u zemljama koje su u pristupile EU u posljednja dva proširenja, pokazuje da su cijene porasle u prosjeku za 30% na nacionalnoj razini, a u glavnim gradovima za 40%. Ipak, u tumačenju navedenih kretanja cijena nije moguće razlučiti utjecaj pristupanja od ostalih ekonomskih procesa poput snažnog gospodarskog rasta i pojave kreditne ekspanzije.

32

32

Slika: Prosječna cijena stambenog prostora (euro po m2) u zemljama EU

0

1,000

2,000

3,000

4,000

5,000

6,000Bu

gars

ka

Litva

Mađ

arsk

a

Poljs

ka

Esto

nija

Češ

ka

Nje

mač

ka

Belg

ija

Hrv

atsk

a

Aus

trija

Slov

enija

Niz

ozem

ska

Šved

ska

Italij

a

Fins

ka

Nor

vešk

a

Dan

ska

Irska

Špan

jolsk

a

Fran

cusk

a

Izvor: središnje banke, lokalne agencije za promet nekretninama, Raiffeisen istraživanja Slika: Prosječna ostvarena cijena stanova (euro po m2) u Republici Hrvatskoj i Gradu Zagrebu

600

800

1,000

1,200

1,400

1,600

1,800

2,000

1996

1997

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

Zagreb Hrvatska

Izvor: Burza nekretnina Pozitivna gospodarska kretanja povoljno su utjecala na rast potražnje za zakupom uredskog prostora, koja je bila pogotovo izražena u najvećim gradovima Hrvatske prvenstveno u Zagrebu s obzirom da gotovo 50% od 400 najvećih tvrtki u RH ima sjedište u Zagrebu. Do početka ovoga desetljeća postojalo je tek nekoliko zgrada s isključivo poslovnim prostorima, koje su međutim bile loše održavane i zastarjele. Veliki broj manjih tvrtki je svoje djelatnosti obavljao u stanovima u središtu grada, što je predstavljalo ograničavajući čimbenik poslovanju (problem parkiranja, nedovoljnog prostora, sigurnosti te dostupnost IT infrastrukture). Međutim, početkom desetljeća postaju vidljivija sve značajnija ulaganja u zgrade s uredskim prostorima za iznajmljivanje na što je utjecala i promjena razmišljanja kod rukovodstva većih tvrtki koja su do tada zagovarala vlasništva nad poslovnim objektima. Tako je u promatranom razdoblju prevladavala potražnja za kvalitetnim uredskim prostorom nad ponudom, što se odrazilo na rast cijena najma. Međutim, tijekom 2006. godine

33

33

dolazi do rasta ponude uredskih prostora i to uglavnom onoga visoke kvalitete. Navedeno je za posljedicu imalo zaustavljanje rasta cijena najma uredskih prostora, koji se prema Colliersu kreću u rasponu od 14 do 17 eura po m2 za «A» kategoriju uredskih prostora. Isti izvor navodi kako se cijena najma uredskih prostora manjeg stupnja atraktivnosti kreću u rasponu od 10 do 14 eura po m2. U narednom razdoblju očekujemo da se zadrže trenutne razine cijene najma na što bi trebalo utjecati: manje novih slobodnih uredskih prostora visoke kategorije na tržištu te i dalje prisutna visoka potražnja kao posljedica jačanja pregovaračke moći zakupaca. Također, očekujemo kako bi i pozitivan gospodarski momentum mogao zadržati potražnju za zakupom poslovnih prostora na visokoj razini. Istovremeno, očekujemo da raste i potražnja za parkirnim prostorom uz uredske zgrade kako problem prometne zakrčenosti postaje sve izraženiji. Također, ukoliko promatramo cijene zakupa u glavnim gradovima novih članica EU vidljivo je da su prosječne cijene najma na približnoj istoj razini kao i u Zagrebu dok su u većini glavnih gradova starih članica EU na višim razinama. Navedeno potvrđuje kako je vjerojatnije kako će cijene najma u budućnosti stagnirati ili zabilježiti daljnji rast, dok je pad malo vjerojatan. Slika: Prosječne cijene najma (euro po m2) uredskog prostora visoke kategorije po zemljama

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

Berli

n

Stut

tgar

t

Dus

seld

orf

Sofia

Am

sterd

am

Budi

mpe

šta

Brat

islav

a

Mun

chen Beč

Zagr

eb

Kope

nhag

en

Brise

l

Varš

ava

Prag

Buku

rešt

Lisab

on

Ham

burg

Fran

kfur

t

Rim

Shan

gai

Zuric

h

Mad

rid

Stoc

khol

m

Žene

va

Mila

no

Lond

on D

ockl

ands

Pariz

Lond

on C

ity

Hon

gkon

g

Lond

on W

est E

nd

Toki

o

Izvor: Colliers Posljednje vrijeme bilježi se snažan rast ponude prostora za maloprodaju, međutim i dalje je snažnija potražnja što utječe na zadržavanje cijena najma na visokoj razini. Potražnju za zakupom navedenih prostora generirao je snažan rast osobne potrošnje u prvoj polovici ovoga desetljeća, što je posljedica liberalizacije tržišta. Rast izgradnje trgovačkih centara započeo je u prvotno u Zagrebu, a onda se nastavio i u svim većim gradovima u Hrvatskoj (Split, Rijeka, Osijek itd.). Prema posljednjim dostupnim podacima površina trgovina na 1.000 stanovnika iznosi manje od 50 m2. Istovremeno, u Austriji i Italiji navedeni pokazatelj iznosi 250 m2 odnosno oko 170 m2. Od novih članica EU po relativnoj veličini trgovačkih centara ističe se i Češka sa skoro 200 m2 trgovačkog prostora na 1.000 stanovnika. Istovremeno, u Mađarskoj se trenutno nalazi oko 125 m2, a u Sloveniji i Slovačkoj oko 90 m2 po 1.000 stanovnika. Bugarska i Rumunjska imaju relativno manje trgovačkog prostora od Hrvatske (oko 25 m2 na 1.000 stanovnika). Trenutno se cijene najma m2 trgovačkog prostora u Zagrebu, reprezentativne kvalitete i lokacije prostora, najčešće kreću u rasponu od 30 do 60 eura mjesečno. Uz relativno nedovoljnu razinu dostupne

34

34

površine maloprodajnih mjesta bilježi se i konstantno snažan interes stranih brandova za ulazak na hrvatsko tržište, što utječe i na visoke cijene najma prodajnih prostora. U budućnosti očekujemo da se nastavi snažna potražnja za zakupom maloprodajnih površina te potreba za poboljšanjem kvalitete prostora, što će zasigurno generirati nove pritiske na rast cijena najma. Uz gradnju novih šoping centara, moguće je očekivati i intenziviranje kupnje starih trgovina na atraktivnim lokacijama u centru gradova te njihova obnova i prenamjena. U regiji Jugoistočne Europe rast standarda građana utječe na jačanje osobne potrošnje, što generira i pritiske na rast cijena najma prostora za trgovine. U navedenim zemljama također je izražena nedovoljna ponuda prostora za trgovine. U Republici Hrvatskoj je tijekom prethodnog desetljeća zabilježen i snažan rast cijena zemljišta, što je bilo i očekivano s obzirom da je rast cijena ostalih vrsta nekretnina dijelom i posljedica povećanja cijena građevinskog zemljišta. Najznačajniji razlog povećanju cijena zemljišta treba tražiti u oskudnosti zemljišta prilagođenog za gradnju, posebice u gradskim središtima. Najznačajniji relativni rast cijena zabilježen je u Zagrebu te u županijama na Jadranskoj obali. U istim područjima bilježimo i trenutno najveće cijene zemljišta u Republici Hrvatskoj. Donošenje urbanističkih planova, unapređenje lokalne komunalne infrastrukture trebali bi pridonijeti ublažavanju pritisaka na rast cijena zemljišta.

35

35

Tablica: Prosječna ostvarena cijena nekretnina (euro po m2) u Gradu Zagrebu i županijama Republike Hrvatske po vrstama nekretnina

2006 2007 Q1-Q3 2006 2007 Q1-Q3

Grad Zagreb 1,759 1,865 Grad Zagreb 157 198

Istarska 1,691 1,882 Istarska 96 121

Primorsko-goranska 1,750 1,763 Primorsko-goranska 37 58

Zadarska 1,335 1,630 Zadarska 88 92

Šibensko-kninska 1,380 1,674 Šibensko-kninska 107 88

Brodsko-posavska 610 692 Brodsko-posavska 25 31

Osječko-baranjska 951 920 Osječko-baranjska 17 20

Požeško-slavonska 712 740 Požeško-slavonska 15 18

Splitsko-dalmatinska 1,833 2,043 Splitsko-dalmatinska 106 162

Dubrovačko-neretvanska 3,151 3,172 Dubrovačko-neretvanska 403 612

Ličko-senjska 1,118 1,202 Ličko-senjska 28 35

Krapinsko-Zagorska 1,005 1,020 Krapinsko-Zagorska 45 53

Međimurska Međimurska 29 40Varaždinska 1,200 1,210 Varaždinska 52 60

Grad Zagreb 1,171 1,320

Istarska 1,430 1,520

Primorsko-goranska 1,128 1,310

Zadarska 944 1,213

Šibensko-kninska 1,500 1,370

Brodsko-posavska 460 483

Osječko-baranjska 340 362

Požeško-slavonska 306 327

Splitsko-dalmatinska 1,166 1,560

Dubrovačko-neretvanska 2,800 2,910

Ličko-senjska 448 630

Krapinsko-Zagorska 360 486

Međimurska 513 414Varaždinska 820 810

KUĆE

ZEMLJIŠTESTANOVI

Izvor: Burza nekretnina

36

36

9. ODGOVORNE OSOBE IZDAVATELJA

9.1. ČLANOVI UPRAVE Borislav Škegro, Zagreb, Bukovac Gornji 110/B, predsjednik uprave magistrirao je 1983. godine ekonomiju na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te je nagrađen za najbolje akademsko postignuće godine. Radio je 16 godina kao znanstveni suradnik Ekonomskog instituta u Zagrebu na brojnim projektima primijenjenih ekonomskih istraživanja te je predavao na nekoliko kolegija makroekonomske teorije, ekonometrije i međunarodne ekonomije. Završio je post-diplomski studij ekonomije na University of Rhode Island i usavršavao se na University of Pennsylvania. Autor je i koautor triju knjiga i brojnih članaka objavljenih u domaćim i međunarodnim časopisima. Godine 1992. postaje zamjenik direktora Ekonomskog instituta Zagreb. Godinu dana poslije postaje savjetnik Predsjednika Republike za ekonomska pitanja. Od 1992. do 1997. godine g. Škegro je član Savjeta Hrvatske narodne banke gdje aktivno sudjeluje u formuliranju monetarne politike. U periodu od 1993. do 2000. potpredsjednik je Vlade za ekonomska pitanja, a od 1997. do 2000. objedinjuje i dužnost ministra financija Republike Hrvatske. Za sedmogodišnjeg mandata, g. Škegro priprema devet usvojenih državnih proračuna i vodi ekonomski dio Vlade. Najpoznatiji je kao autor Stabilizacijskog programa iz 1993. godine. Nadalje, g. Škegro koordinira glavne zakonodavne reforme koje uključuju Zakon o trgovačkim društvima, porezne zakone, Zakon o bankama, mirovinsku reformu koja se zasniva na tri stupa i Zakon o investicijskim fondovima. Vodio je pregovore s međunarodnim financijskim institucijama, bankama kreditorima, Pariškim i Londonskim klubom i bio glavni pregovarač u svim najvećim privatizacijama. Od 2001. do 2003. godine g. Škegro radi kao izvršni direktor u najvećoj hrvatskoj tvornici tekstila i odjeće «Varteks». 2003. godine g. Škegro kao jedan od trojice osnivača osniva društvo QUAESTUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. te okupljajući vodeće hrvatske kompanije započinje „private equity“ poslovanje. Sukladno novom Zakonu o investicijskim fondovima kojim se po prvi puta regulira „private equity“ poslovanje 2006. godine g. Škegro kao jedan od trojice osnivača osniva QUAESTUS PRIVATE EQUITY d.o.o. društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima rizičnog kapitala s privatnom ponudom. Društvo upravlja prvim takvim fondom u Republici Hrvatskoj Quaestus Private Equity Kapital čija veličina iznosi €35 milijuna. Tomislav Matić, Zagreb, Remete 44/D, član uprave završio je magisterij iz poslovnog upravljanja (MBA) na Harvard Business School. Svoju je profesionalnu karijeru počeo u tvrtki Morgan Stanley u New Yorku, gdje je radio u odjelu za korporativne financije unutar sektora za investicijsko bankarstvo. Za to vrijeme radi s velikim i srednjim tvrtkama i stječe široko iskustvo u M&A savjetovanju. Među ostalim, njegove dužnosti uključuju i savjetovanje klijenata o strateškim mogućnostima i kapitalnoj strukturi, marketingu i izvedbi M&A transakcija, prikupljanju kapitala, i procjeni vrijednosti tvrtki. 1998. godine vraća se u Zagreb i počinje raditi kao izvršni savjetnik Ministarstva financija. Na tom je položaju uključen u planiranje i izvršavanje različitih projekata u području upravljanja državnim dugom, financiranja velikih infrastrukturnih projekata i privatizacije velikih državnih poduzeća. Po prirodi posla često komunicira i surađuje s međunarodnim investicijskim bankama, multilateralnim organizacijama, rejting agencijama, međunarodnim investitorima, te raznim domaćim

37

37

korporacijama i vladinim ustanovama. Godine 2000. g. Matić osniva vlastitu tvrtku specijaliziranu za investicijsko bankarstvo i pružanje financijskih savjeta iz područja M&A, financiranja projekata, privatizacije, korporativnog financiranja i restrukturiranja. 2003. godine g. Matić kao jedan od trojice osnivača osniva društvo QUAESTUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. te okupljajući vodeće hrvatske kompanije započinje „private equity“ poslovanje. Sukladno novom Zakonu o investicijskim fondovima kojim se po prvi puta regulira „private equity“ poslovanje 2006. godine g. Matić kao jedan od trojice osnivača osniva QUAESTUS PRIVATE EQUITY d.o.o. društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima rizičnog kapitala s privatnom ponudom. Društvo upravlja prvim takvim fondom u Republici Hrvatskoj Quaestus Private Equity Kapital čija veličina iznosi €35 milijuna. .

9.2. ČLANOVI NADZORNOG ODBORA Zlatko Mateša, Zagreb, Zelenjak 66, predsjednik nadzornog odbora diplomirao je na Pravnom Fakultetu 1974. godine te je na istom Fakultetu i magistrirao 1990. godine. Pravosudni ispit položio je 1978. godine, a dodatno se usavršavao na Hanley Management College u Velikoj Britaniji te na Harvard University u SAD-u na John F. Kennedy School of Government Executive Program for Leaders in Development. Profesionalnu karijeru započinje 1975. godine kao Sudački pripravnik na Općinskom sudu u Zagrebu. 1977. godine zapošljava se kao Pravni referent u Zavodu za izgradnju grada Zagreba. Od 1978. do 1990. godine zaposlen je u društvu INA Trgovina, prvo kao Savjetnik u pravnim poslovima (1978.-1980.), a zatim kao Direktor pravnih poslova (1980.-1982.), Direktor pravnih i kadrovskih poslova (1982.-1985.), Direktor zajedničkih službi (1985.-1989.) te Član poslovnog odbora (1989.-1990.). U razdoblju od 1990. do 1992. godine obnaša funkciju Pomoćnika generalnog direktora INA-e za upravljanje poduzećima u vlasništvu INA-e. Od 1992. do 1993. g. Mateša obnaša funkciju Direktora agencije za restrukturiranje i razvoj. Od 1993. do 1995. godine obnaša funkciju Ministra u Vladi RH te 1995. godine postaje Ministar gospodarstva. 1995. godine g. Mateša imenovan je za Predsjednika Vlade RH koju funkciju obnaša do 2000. godine. Od 2000. godine do 2003. godine g. Mateša je zastupnik u Hrvatskom saboru. Danas je g. Mateša predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora te profesor na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta. U svojoj profesionalnoj karijeri obnašao je funkciju člana Nadzornog odbora u društvima Hrvatska radiotelevizija, Hrvatska elektroprivreda, Elan Slovenija, Privredna banka Zagreb, Croatia Osiguranje, Croatiaairlines te funkciju predsjednika Nadzornog odbora u društvu Ina rent a car. Marijan Hanžeković, Zagreb, Mlinovi 14, zamjenik predsjednika nadzornog odbora diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1975. godine. Odvjetničku vježbu proveo je u odvjetničkim uredima dr. Aleksandra Hondla i dr. Aurela Krstulovića u razdoblju od 1975. do 1978. godine, kada je otvorio vlastiti odvjetnički ured. Godine 1986. osnovao je zajednički odvjetnički ured s odvjetnikom Milanom Radakovićem. Godine 1994. osnovali su prvo odvjetničko društvo u Hrvatskoj pod imenom Odvjetničko društvo Hanžeković & Radaković koje je 2003. godine zbog rasta društva promijenilo naziv u Odvjetničko društvo Hanžeković, Radaković & Partneri. Tijekom svoje profesionalne karijere obnašao je više istaknutih dužnosti: predsjednik Komisije za porezna i materijalna pitanja Hrvatske odvjetničke komore (1979.-1986.), potpredsjednik Odvjetničkog zbora grada Zagreba (1986.-1990.),

38

38

predsjednik Hrvatske odvjetničke komore (1994.-2000.), predstavnik Hrvatske odvjetničke komore za pravnu pomoć pri Vijeću Europe (1999.-2002.), član zakonodavnog odbora Hrvatskog sabora (2000.-2004.), član Komisije ministarstva pravosuđa za pripremu novog Zakona o parničnom postupku (2001.-2003.) te član Komisije ministarstva pravosuđa za pravnu pomoć. Danas je g. Hanžeković član Izvršnog i Upravnog odbora Hrvatske odvjetničke komore, arbitar pri stalnom aritražnom sudu Slovenske gospodarske komore, arbitar Europskog arbitražnog suda u Strasbourgu, te član pravnog odbora FIBA-e. Oscar Eduardo Hasbun Martinez, Čile, Santiago, član nadzornog odbora diplomirao je ekonomiju 1993. godine na Pontificia Universidad Catolica de Chile. Profesionalnu karijeru započinje iste godine u odjelu prodaje i marketinga najvećih poslovnih novina u Čileu „Estrategia“, gdje radi do 1996. godine. U razdoblju 1996.-1997. godine živi u Sjedinjenim Američkim Državama i usavršava se na području trgovanja dionicama. 1997. godine dolazi u tvrtku Michelin na mjesto direktora za Čile i Boliviju, te na toj poziciji ostaje do 2002. godine. U razdoblju 2002.-2006. godine obnaša dužnost generalnog direktora putničke agencije Atlas d.d. Danas je g. Hasbun Martinez član uprave društva Excelsa d.o.o., direktor društva Atlas nekretnine d.d., predsjednik Nadzornog odbora društava Plava Laguna d.d. i Hoteli Croatia d.d., te član Nadzornog odbora društava Grand Villa Argentina d.d. i Atlas Hotel Odisej d.o.o. Antun Mikec, Zagreb, Pantovčak 166, član nadzornog odbora diplomirao je 1967. godine na PMF-u, smjer eksperimentalne fizike. Magistrirao je 1973. godine na Elektrotehničkom fakultetu, a 1981. godine na istom fakultetu je i doktorirao. U razdoblju 1960.-1996. godine radi u PTT-u i HT-u, gdje obavlja i dužnosti direktora razvojnih službi za telekomunikacije, novih telekomunikacijskih usluga i informatike. Objavio je 94 stručna i znanstvena rada. Desetak godina vodio je znanstvenu jedinicu na nivou telekomunikacija Hrvatske. U razdoblju 1975.-1996. godine predaje na Elektrotehničkom fakultetu u svojstvu višeg znanstvenog suradnika. 1996. godine kao 50%-tni suvlasnik osniva tvrtku VMD Promet d.o.o., koja se profilirala u izgradnji stambenog i poslovnog prostora za visokozahtjevne kupce. U 12 godina postojanja, tvrtka je zauzela vodeće mjesto u svojoj branši (nalazi se unutar 1% najboljih poduzeća po uspješnosti, profitabilnosti i rentabilnosti) s prihodom od 200 mil. kn u 2006. godini. G. Mikec osobno je vodio i završio „Projekt Šalata“ sa 32 urbane vile u Babonićevoj ulici, koji je započet u ožujku 2006. godine, a završen u listopadu 2007. godine s ukupnim prihodom od 65 mil. €. Projekt karakterizira najmodernije tehničko-tehnološko rješenje, uključujući i sve funkcije inteligentne kuće. Mario Žižek, Zagreb, Prilesje 19, član nadzornog odbora diplomirao je 1997. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Trenutno završava MBA for financial managers and finance professionals na Manchester Business School. Karijeru započinje 1997. godine u Odjelu za logistiku u Ministarstvu obrane RH. 1998. godine zapošljava se u Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) u Zagrebu, gdje je zaposlen do danas. Tijekom 1999. godine radi kao account manager u Sektoru internacionalnih korporativnih klijenata u Raiffeisen Zentralbank Österreich (RZB) u Beču, te u razdoblju 2000.-2001. uspješno završava RZB Management Development Programme. U razdoblju 2003.-2006. obnaša dužnost Zamjenika izvršnog direktora Sektora poslovanja s pravnim osobama u RBA u Zagrebu, a u siječnju 2007. godine postaje Izvršni direktor Sektora. U siječnju 2008. godine gospodine Žižek imenovan je za člana Uprave. Između ostalog, odgovoran je za odnose sa svim kategorijama poslovnih

39

39

subjekata, projektno financiranje, razvoj novih proizvoda, suradnju s ostalim članicama Raiffeisen grupe, povećanje efikasnosti poslovnih procesa i procedura, itd. Gosp. Žižek je završio i brojne stručne seminare iz područja menadžmenta, marketinga, prodaje i kreditne analize u zemlji i inozemstvu.

9.3. NAKNADE ČLANOVIMA UPRAVE I NADZORNOG ODBORA Quaestus Invest, osnovan 09.05.2007., isplatio je članovima uprave u 2007. godini naknade, i to Borislavu Škegri u iznosu od HRK 27.761,84 neto i Tomislavu Matiću u iznosu od HRK 27.859.53 neto. U 2008. godini, do 31.03.2008. Quaestus Invest isplatio je HRK 30.000,00 neto za Borislava Škegru, te HRK 30.000,00 neto za Tomislava Matića.. Naknada članovima nadzornog odbora će iznositi 3.000 HRK neto mjesečno za predsjednika nadzornog odbora i 2.500 HRK neto mjesečno za članove nadzornog odbora.

40

40

10. FINANCIJSKA IZVJEŠĆA 31.03.2008.

Oznaka pozicije Konta skupine Pozicija imovine Prethodna god. Tekuće razdoblje

1 MATERIJALNA IMOVINA1a Zemljišta i šume1b Građevinski objekti

FINANCIJSKA IMOVINA2 10 Novčana sredstva i novčani ekvivalenti 617,388.57

(sum od 2a:2d) Ulaganja u vrijednosne papire i depoziti: 186,446,534.352a 3 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka 90,290,888.512b 4 Financijska imovina raspoloživa za prodaju2c 8 Zajmovi i potraživanja 2d 5 Ulaganja koja se drže do dospijeća 96,155,645.84

OSTALA IMOVINA3 Potraživanja s osnove prodaje materijalne imovine i ostala potraživanja4 11 + 12 Potraživanja s osnove prodaje vrijednosnih papira i ostala potraživanja 48,408,268.685 13 Potaživanja s osnove dividendi, novčanih depozita i otplata obveznica 88,231.016 14 Potraživanja s osnove danih predujmova7 15 Potraživanja od društva za upravljanje8 16 Potraživanja od depozitne banke9 17 Ostala potraživanja fonda

10 18 Potraživanja po stečenoj kamati i ostala imovina 587,481.86A. ( Σ od 1 do 10 ) Ukupna imovina 0.00 236,147,904.47

99 Izvanbilančna evidencija aktiva 0.00 0.00

FINANCIJSKE OBVEZEObveze s osnove ulaganja u materijalnu imovinu i ostale obveze

11 20 + 21 Obveze s osnove ulaganja u vrijednosne papire i ostale obveze 10,033,363.00

12 22 Obveze s osnove ulaganja u plasmane, depozite, repo poslove i garantne depoziteOSTALE OBVEZE

13 23 Obveze prema društvu za upravljanje fondovima 278,005.6114 24 Obveze prema depozitnoj banci 19,990.3415 25 Obveze s osnove dozvoljenih troškova fonda16 26 Obveze s osnove isplate dioničarima17 27 Ostale obveze18 28 Obveze po obračunatoj kamati

B. ( Σ od 11 do 18 ) Ukupno kratkoročne obveze 0.00 10,331,358.95

C. ( A - B ) Neto imovina fonda 0.00 225,816,545.52

D. Broj izdanih dionica 2,255,463.0000

E. ( C / D ) Neto imovina po dionici 0.0000 100.1198

19 90 Izdane/Povučene dionice investicijskog fonda 225,546,300.0020 94 Dobit/gubitak tekuće financijske godine 270,245.5221 95 Zadržana dobit/gubitak iz prethodnih razdoblja 0.0022 96 Revalorizacija financijske imovine raspoložive za prodaju 0.0023 97 Revalorizacijske rezerve instrumenata zaštite 0.0024 Revalorizacijske rezerve materijalne imovine 0

F. ( Σ od 19 do 24) Ukupno obveze prema izvorima imovine 0.00 225,816,545.52

99 99 Izvanbilančna evidencija pasiva 0.00 0.00

BILANCA ILI IZVJEŠTAJ O NETO IMOVINI INVESTICIJSKOG FONDA NA DAN 31.03.2008

Quaestus Nekretnine d.d.

41

41

Oznaka pozicije Konta skupine Pozicija Prethodno raz. Tekuće raz.

PRIHODI OD ULAGANJA

1 Realizirani dobici od prodaje materijalne imovine2 73 Realizirani dobici od prodaje financijskih instrumenata 127,930.00

3 70 Prihodi od kamata i amortizacija premije(diskonta) imovine s fiksnim dospijećem 369,743.03

4 71 ( bez 71x )Pozitivne tečajne razlike od monetarnih financijskih instrumenata (isključujući vrijednosne papire)

5 74 Prihodi od dividendi6 75 Ostali prihodi

A. ( Σ od 1 do 6 ) Ukupno prihodi od ulaganja 0.00 497,673.03

RASHODI7 Rahodi od prodaje materijalne imovine8 Amortizacija materijalne imovine9 63 Realizirani gubici od prodaje financijskih instrumenata

10 60( bez 60x ) Negativne tečajne razlike od monetarnih financijskih instrumenata (isključujući vrijednosne papire)

11 61 Rashodi s osnova odnosa s društvom za upravljanje 278,005.6112 67 Rashodi od kamata13 65 Naknada depozitnoj banci 16,680.3414 66 Transakcijski troškovi 3,310.0015 64 Umanjenje imovine16 69 Ostali dozvoljeni troškovi fonda 19,115.76

B. ( Σ od 7 do 16 ) Ukupno rashodi 0.00 317,111.71

C. ( A - B ) Neto dobit (gubitak) od ulaganja u vrijednosne papire i materijalnu imovinu 0.00 180,561.32

NEREALIZIRANI DOBICI (GUBICI) OD ULAGANJA U MATERIJALNU IMOVINU

d1 Nerealizirani dobici (gubici) od ulaganja u materijalnu imovinu

NEREALIZIRANI DOBICI (GUBICI) OD ULAGANJA U VRIJEDNOSNE PAPIRE I DERIVATIVNE INSTRUMENTE

d2 72 - 62 (bez 72x - Nerealizirani dobici (gubici) na ulaganjima u financijske instrumente 89,684.20d3 72x - 62x Nerealizirani dobici (gubici) od derivativnih instrumenatad4 71x - 60x Neto tečajne razlike od ulaganja u vrijednosne papire

D. ( Σ od d1 do d4 )Ukupno nerealizirani dobici (gubici) od ulaganja u vrijednosne papire, derivativne instrumente i materijalnu imovinu 0.00 89,684.20

E. ( C + D ) Neto povećanje (smanjenje) neto imovine od poslovanja fonda 0.00 270,245.52

Napomena: Troškovi osnivanja fonda u iznosu od 1.422.698,21 kn teretit će imovinu fonda u 4. mjesecu 2008.

RAČUN DOBITI I GUBITKA FONDA ZA RAZDOBLJE 01.01.2008 - 31.03.2008

( Quaestus Nekretnine d.d. )

42

42

Oznaka pozicije Konta skupine Pozicija Prethodno raz. Tekuće raz.

POVEĆANJE (SMANJENJE) NETO IMOVINE OD POSL. FONDA1 ( obrazac 2 C ) Neto dobit (gubitak) od ulaganja u vrijednosne papire i materijalnu imovinu 0.00 180,561.32

2 ( obrazac 2 D )Ukupno nerealizirani dobici (gubici) od ulaganja u vrijednosne papire, derivativne instrumente i materijalnu imovinu 0.00 89,684.20

3 96 Revalorizacija financijske imovine raspoložive za prodaju4 97 Revalorizacijske rezerve instrumenata zaštite5 Revalorizacijske rezerve materijalne imovine

A. ( Σ od 1 do 5 ) Povećanje (smanjenje) neto imovine od poslovanja fonda 0.00 270,245.52

6 900 P Primici od prodaje izdanih dionica fonda 225,546,300.007 900 D Izdaci od povlačenja izdanih dionica fonda

B. ( Σ od 6 do 7 ) Ukupno povećanje (smanjenje) od transakcija s dionicama fonda 0.00 225,546,300.00

C. ( A + B ) Ukupno povećanje (smanjenje) neto imovine 0.00 225,816,545.52

NETO IMOVINA8 Na početku razdoblja 0.00

D. ( 8 + C ) Na kraju razdoblja 225,816,545.52

BROJ IZDANIH I POVUČENIH DIONICA FONDA9 Izdane dionice fonda u razdoblju 2,255,463.000010 Povučene dionice fonda u razdoblju

E. ( Σ od 9 do 10 ) BROJ DIONICA FONDA 0.0000 2,255,463.0000

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U NETO IMOVINI U RAZDOBLJU 01.01.2008 - 31.03.2008

( Quaestus Nekretnine d.d. )

Oznaka pozicije Konta skupine Pozicija imovine Prethodno raz. Tekuće raz.

VRIJEDNOST NETO IMOVINE FONDA PO DIONICI NA POČETKU RAZDOBLJA c d1 Neto imovina fonda na početku razdoblja 0.002 Broj udjela na početku razdoblja 0.0000A 1/2 Vrijednost neto imovine fonda po dionici na početku razdoblja 0.0000 0.0000

VRIJEDNOST NETO IMOVINE FONDA PO DIONICI NA KRAJU RAZDOBLJA3 Neto imovina fonda na kraju razdoblja 225,816,545.524 Broj dionica na kraju razdoblja 2,255,463.0000B 3/4 Vrijednost neto imovine fonda po dionici na kraju razdoblja 0.0000 100.1198

C Dodatni pokazatelji i podaci5 Odnos troškova i prosječne neto imovine6 Odnos neto dobiti od ulaganja i prosječne neto imovine7 Prinos investicijskog fonda

FINANCIJSKI POKAZATELJI PO DIONICI FONDA TIJEKOM RAZDOBLJA 01.01.2008 - 31.03.2008

( Quaestus Nekretnine d.d. )

43

43

Pozicija(ZEMLJIŠTA I ŠUME ) Trošak nabave Knj.vrijed.na datum

izvještajaProcjena fer

vrijednostOdstupanja Udio u cjel.imovini

fonda (%)

Pozicija(GRAĐEVINSKI OBJEKTI )

Ukupno materijalna imovina 0.00 0.00 0.00

Pozicija( DIONICE )

Broj dionica Trošak nabave po dionici

Ukupan trošak nabave

Vrijednost na datum izvještaja Vrijednost po dionici Udjel u vl.

izdavatelja ( % )Udjel u cjel.

imovini fon. ( % )

Redovne dionice 0.00 0.00 0.00

Povlaštene dionice 0.00 0.00 0.00%

Dionice zatvorenih investcijskih fondova 0.00 0.00 0.00%

Ukupno dionice domaćih d.d. 0.00 0.00 0.00%

Redovne dionice 0.00 0.00 0.00

Povlaštene dionice 0.00 0.00 0.00

Dionice zatvorenih investicijskih fondova 0.00 0.00 0.00

Ukupno dionice inozemnih d.d. 0.00 0.00 0.00

Pozicija( OBVEZNICE )

Nominalna vrijednost Trošak nabave Vrijednost na datum

izvještajaUdjel u vlasništvu izdavatelja ( % )

Udjel u cjelokupnoj imovini fonda ( % )

RHMF-O-103A 5,000,000.00 5,123,342.39 5,128,553.75 0.17% 2.17%RHMF-O-137A 20,000,000.00 19,056,593.41 19,084,850.99 0.50% 8.08%RHMF-O-085A 31,072,269.00 31,626,083.86 31,692,615.54 3.11% 13.42%Državne obveznice 55,806,019.66 55,906,020.28 23.67%

Obveznice lokalne i regionalne samouprave 0.00 0.00 0.00HEP-O-13BA 20,500,000.00 19,278,909.62 19,308,859.92 4.10% 8.18%NEXE-O-116A 30,000,000.00 29,466,885.25 29,466,885.25 4.00% 12.48%PLIVA-O-115A 17,067,645.50 17,275,094.34 17,301,359.30 3.14% 7.33%Obveznice gospodarskih subjekata 66,020,889.21 66,077,104.47 27.98%

Ukupno obveznice RH i dom. izdav. 121,826,908.87 121,983,124.75 51.66%

Državne obveznice 0.00 0.00 0.00

Obveznice gospodarskih subjekata 0.00 0.00 0.00

Ukupno obveznice ino. izdavatelja 0.00 0.00 0.00

Pozicija( OSTALI V.P. )

Nominalna vrijednost Trošak nabave (kn) Vrijednost na datum

izvještajaUdjel u vlasništvu izdavatelja ( % )

Udjel u cjelokupnoj imovini fonda ( % )

Trezorski zapisi 0.00 0.00 0.00 0.00% 0.00

Blagajnički zapisi 0.00 0.00 0.00 0.00% 0.00%

Udjeli otvorenih investicijskih fondova 0.00 0.00 0.00%

Drugi nenavedeni vrijednosni papiri 0.00 0.00 0.00%

Ukupno ostali V.P. dom. izdavatelja 0.00 0.00 0.00

Trezorski zapisi 0.00 0.00 0.00%

Blagajnički zapisi 0.00 0.00 0.00%

Udjeli otvorenih investicijskih fondova 0.00 0.00 0.00%

Drugi nenavedeni vrijednosni papiri 0.00 0.00 0.00

Ukupno ostali V.P. ino. izdavatelja 0.00 0.00 0.00

Pozicija( PLASMANI I DEPOZITI )

Trošak nabave (kn) Vrijednost na datum izvještaja

Udjel u cjelokupnoj imovini fonda ( % )

VOLKSBANK 20,000,000.00 20,046,944.44 8.49%VABA 15,000,000.00 15,037,295.18 6.37%Partner banka 30,000,000.00 30,050,891.36 12.73%Kratkoročni depoziti 65,000,000.00 65,135,130.98 27.58%

Dugoročni depoziti 0.00 0.00 0.00%

Ostali plasmani 0.00 0.00 0.00%

Ukupno plasmani i depoziti 65,000,000.00 65,135,130.98 27.58%

Pozicija( DERIVATIVNI INSTRUMENTI )

Trošak nabave Pozitivna vrijednost na datum izvještaja

Negativna vrijednost na datum izvještaja

Udjel u imovini fonda ( u % )

Udio u obvezama ( u % )

Ukupno derivativni instrumenti 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

Pozicija Repo poslovi (AKTIVA)

Kolateral ISIN

Nominalna vrijednost

Vrijednost na datum izvještaja

Udjel u cjelokupnoj imovini fonda ( u % ) Vrijednost kolaterala

Ukupno derivativni instrumenti 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

IZVJEŠTAJ O STRUKTURI ULAGANJA FONDA NA DAN 31.03.2008( Quaestus Nekretnine d.d. )

44

44

Pozicija Vrijednost na datum izvješća Udjel u cjel. imovini fonda ( u % )

Zemljišta i šume 0.00Građevinski objekti 0.00Dionice 0.00Obveznice 121,983,124.75 51.66%Ostali vrijednosni papiri 0.00Plasmani i depoziti 65,135,130.98 27.58%Ostala imovina 48,412,260.17 20.50%Novčana sredstva i ekvivalenti novca 617,388.57 0.26%Ukupna imovina 236,147,904.47 100.00%Derivativni instrumentiRepo poslovi

STRUKTURA ULAGANJA FONDA PO VRSTAMA IMOVINE NA DAN 31.03.2008

( Quaestus Nekretnine d.d. )

Pozicija

Repo poslovi (PASIVA)

Kolateral ISIN

Nominalna vrijednost

Vrijednost na datum izvještaja

Udjel u cjelokupnoj

imovini fonda ( u % )

Vrijednost kolaterala

UKUPNO REPO POSLOVI

Garantni polog

Trošak nabave (kn) Vrijednost na datum izvještaja

Udjel u cjelokupnoj

imovini fonda ( % )

Udjel u obvezama

fonda ( u % )

UKUPNO GARANTNI POLOG

STRUKTURA OBVEZA FONDA PO VRSTAMA INSTRUMENATA NA DAN 31.03.2008

( Quaestus Nekretnine d.d. )

45

45

Datum prodaje Materijalna imovina i financijski instrumenti Broj vrijednosnih papira Knjigovodstvena vrijednost Prodajna cijena Realizirani dobitak

(gubitak)

1 2 3 4 5 6 ( 5 - 4 )Zemljišta i šume xx 0.00 0.00 0.00

Građevinski objekti xx 0.00 0.00 0.00

Redovne dionice gospodarskih subjekata 0.00 0.00 0.00

Povlaštene dionice 0.00 0.00 0.00

Dionice investicijskih fondova 0.00 0.00 0.00

Državne obveznice 271,512,961.95 271,621,952.70 108,990.7617.03.2008 RHMF-O-172A 30,000,000 27,992,678.57 27,996,566.44 3,887.8717.03.2008 RHMF-O-137A 30,000,000 28,448,489.01 28,452,440.17 3,951.1619.03.2008 RHMF-O-172A 30,000,000 27,996,593.41 28,004,372.08 7,778.6719.03.2008 RHMF-O-137A 30,000,000 28,422,197.80 28,430,095.38 7,897.5819.03.2008 RHMF-O-103A 30,000,000 30,685,027.17 30,687,529.89 2,502.7221.03.2008 RHMF-O-172A 30,000,000 28,004,423.08 28,022,899.25 18,476.1721.03.2008 RHMF-O-137A 30,000,000 28,459,615.38 28,478,390.34 18,774.9626.03.2008 RHMF-O-172A 30,000,000 28,023,997.25 28,031,003.24 7,005.9926.03.2008 RHMF-O-137A 30,000,000 28,478,159.34 28,485,278.87 7,119.5331.03.2008 RHMF-O-137A 5,000,000 4,755,096.15 4,765,686.81 10,590.6631.03.2008 RHMF-O-103A 10,000,000 10,246,684.78 10,267,690.22 21,005.43

Obveznice lokalne samouprave

Obveznice gospodarskih subjekata 33,355,952.88 33,374,891.74 18,938.8628.03.2008 PLOR-O-133A 14,500,000 14,552,247.28 14,560,487.07 8,239.7928.03.2008 PODRAVKA-O-115A 19,000,000 18,803,705.60 18,814,404.68 10,699.08

Trezorski zapisi

Blagajnički zapisi 0.00 0.00 0.00

Udjeli otvorenih investicijskih fondova 0.00 0.00 0.00

Drugi nenavedeni vrijednosni papiri 0.00 0.00 0.00

Strukturirani vrijednosni papiri po fer vrijednosti 0.00 0.00 0.00

Strukturirani vrijednosni papiri s ugrađenim derivatom 0.00 0.00 0.00

Derivativni instrumenti 0.00 0.00 0.00Ukupno realizirani dobitak (gubitak) 304,868,915 304,996,844 127,930

IZVJEŠTAJ O REALIZIRANIM DOBICIMA (GUBICIMA) FONDA ZA RAZDOBLJE 01.01.2008 - 31.03.2008

( Quaestus Nekretnine d.d. )

46

46

Dtm zadnje procj.

Materijalna imovina i financijski instrumenti

Trošak nabave Fer vrijednost

Revalorizacija imovine

raspoložive za prodaju

Revalorizacijske rezerve

instrumenata zaštite

Revalorizacija materijalne

imovine

Nerealizirani dobitak (gubitak)priznat

direktno kroz dobit(gubitak)

razdoblja

Neto tečajne razlike na

ulaganjima u vrijednosne

papire

Amortizacija diskonta (premije) imovine s

fiksnim dospijećem

Umanjenje imovine

Zemljišta i šume 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

Građevinski objekti 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

Povlaštene dionice 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

Dionice zatvorenih investicijskih fondova 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

Državne obveznice 55,806,019.66 55,906,020.28 0.00 0.00 0.00 33,468.94 0.00 66,531.68 0.0031.03.2008 RHMF-O-085A 31,626,083.86 31,692,615.54 66,531.6831.03.2008 RHMF-O-137A 19,056,593.41 19,084,850.99 28,257.5831.03.2008 RHMF-O-103A 5,123,342.39 5,128,553.75 5,211.36

Obveznice lokalne i regionalne samouprav 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

Obveznice gospodarskih subjekata 66,020,889.21 66,077,104.47 0.00 0.00 0.00 56,215.26 0.00 0.00 0.0031.03.2008 HEP-O-13BA 19,278,909.62 19,308,859.92 29,950.3031.03.2008 PLIVA-O-115A 17,275,094.34 17,301,359.30 26,264.9631.03.2008 NEXE-O-116A 29,466,885.25 29,466,885.25 0.00

Trezorski i blagajnički zapisi 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

Komercijalni zapisi 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

Udjeli otvorenih investicijskih fondova 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

Drugi nenavedeni dužnički vrijednosni papi 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

Strukturirani vrijednosni papiri po fer vrijedn 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

Strukturirani vrijednosni papiri s ugrađenim 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

Derivativni instrumenti 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

Ukupno nerealizirani dobitak (gubitak) 121,826,908.87 121,983,124.75 0.00 0.00 0.00 89,684.20 0.00 66,531.68 0.00

( Quaestus Nekretnine d.d. )

IZVJEŠTAJ O NEREALIZIRANIM DOBICIMA (GUBICIMA) FONDA ZA RAZDOBLJE 01.01.2008 - 31.03.2008

47

47

Naziv povezane osobe Opis transakcije Datum transakcije Količina ili Nominalna vrijednost

Trošak nabave

Vrijednost transakcije

Realizirani dobitak

(gubitak)

TRANSAKCIJE IMOVINOM FONDA S POVEZANIM OSOBAMA ZA RAZDOBLJE 01.01.2008 - 31.03.2008

( Quaestus Nekretnine d.d. )

Naziv povezane osobe Prihod Rashod Svrha isplate

PRIHODI/RASHODI S POVEZANIM OSOBAMA ZA RAZDOBLJE 01.01.2008 - 31.03.2008

( Quaestus Nekretnine d.d. )

48

48

11. POTPISNICI PROSPEKTA Prema našem uvjerenju i u skladu sa svim našim saznanjima i podacima kojima raspolažemo, izjavljujemo da svi podaci iz ovog prospekta čine cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i dobitaka, financijskog položaja i poslovanja Društva, prava sadržana u vrijednosnim papirima na koje se odnose, te da činjenice koje bi mogle utjecati na potpunost i istinitost ovog prospekta nisu izostavljene. Uprava

Borislav Škegro Predsjednik

Tomislav Matić Član

Nadzorni odbor

Zlatko Mateša Predsjednik

Marijan Hanžeković Zamjenik predsjednika

Oscar Eduardo Hasbun Martinez Član∗

Antun Mikec Član

Mario Žižek Član

∗ Gospodin Oscar Eduardo Hasbun Martinez bio je službeno odsutan prilikom potpisivanja ovog prospekta