UNIVERZITET U BIHAU TEHNIKI FAKULTET BIHA

SEMESTRALNI RADMOSTOVIARMIRANOBETONSKI MOST

Predmetni nastavnik: doc.dr. Edis Softi, dipl.ing.gra.

Student: Amel Ljubijanki,br.ind.521Biha, juni, 2015.

1. TEHNIKI OPISMost je graevina koja prevodi prometnice ili pruge preko neke zapreke. Na osnovu projekta saobraajnice ija trasa prelazi preko rijeke sa jedne obale na drugu dolo je do potrebe projektovanja mosta koji e sluiti prvenstveno za saobraaj motornih vozila. Most je predvien bez horizontalnih krivina. Ovaj most karakterie saobraaj u dva smjera, tj. prisustvo dvije kolovozne trake, te i dvije pjeake staze za stalnu kretnju pjeaka. Na usvojenom profilu terena isprojektovan je drumski dvosmjerni armiranobetonski most. Tokom projektovanja voeno je rauna o ekonomskim, izvoakim i estetskim zahtjevima. Korisna irina mosta se sastoji od potrebnog slobodnog profila za dvosmjerni saobraaj (normalnog kolosjeka ), koja iznosi 7,00 m i dvije pjeake staze 2x1,50 m, to daje ukupnu korisnu irinu mosta od 10,00 m. Niveleta mosta vezuje se za gornju ivicu asfalta a predstavljena je linijom koja ide sredinom kolovoza. Most treba projektovati sa emom optereenja. Geoloki sastav tla je prethodno ispitan.Prema uslovima protoka rijeke, uz obezbjeenje zatitne visine izmeu nivoa stogodinje vode i donje ivice konstrukcije odabran je svijetli otvor mosta od 8,00 m.Uzimajui u obzir profil terena i sastav tla te estetske, ekonomske i funkcionalne zahtjeve, usvojen je armiranobetonski most statikog sistema kontinualni nosa na tri polja u rasponu od 2*35 + 50, sa jednakom visinom glavnog nosaa. Glavni nosa ine dvaI nosaa jednakog poprenog presjeka . Konstrukcija glavnog nosaa izvodit e se od betona MB 40. Ukupna duina mostovske konstrukcije je 132,05 m, a korisna irina mosta je 10,00 m.Most je simetrinog oblika. Gornja konstrukcija mosta oslonjena je na tri I nosaa koji su izraeni od prednapregnutog betona i postavljeni na jednakim rastojanjima. Kolovozna ploa je uraena kao ploa oslonjena u jednom pravcu ojaana vutama. Ploa je u jednostranom nagibu od 1,7 % zbog odvoenja vode iz drumske povrsine. Iznad ploe se nalazi sloj za ljepljenje, hidroizolaciju, zatitni sloj asfalt betona i habajui sloj asfalt beton.KONZOLA PJEAKE STAZEKonzole pjeakih staza su raspona 1,50 m. Na ivici konzola je vijenac u kojeg su ankerovani stubii ograde visine 1,10 m. Pjeake staze su prekrivene slojem lijevenog asfalta od 3,0 cm i imaju popreni pad od 3,0% ka kolosjeku. Na osnovu usvojene duine konzole od 1,50 m izvrena je analiza optereenja. Debljina konzole je promjenljiva i kree se od 21,00 cm na kraju do 25,00 cm u ukljetenju. Usvojen je beton MB 40 i armatura RA 400/500.

GLAVNI NOSAProraun glavnog nosaa izvren je za: Sopstvenu teinu g Dodatno stalno optereenje g Korisno optereenje pStatiki uticaji su dobiveni uz pomo raunara, programskim paketom Tower. Iz tako dobivenih vrijednosti momenata i transferzalnih sila, kao i pomjeranja reakcija za stalno optereenje, te uticajnih linija za momente i transferzalne sile u po 10 taaka u svakom polju odreeni su maksimalni i minimalni uticaji.Zbog simetrinosti optereenja kao glavni nosa su usvojena sva tri rebra, cijela kolovozna ploa i dio pjeakih staza.

STUBOVI GLAVANOG NOSAAReakcije sa glavnog nosaa se preko neoprenskih leita prenose na stubove. Poto su stubovi u fazi malog ekscentriciteta usvojena je minimalna konstruktivna armatura RA 400/500 i beton MB 30.

LEITAUsvojena su armirana elastomjerna leita i to tako da je na lijevom obalnom stubu usvojeno nepokretno leite, dok je na srednjim i desnom obalnom stubu usvojeno pokretno leite.

TEMELJENJE OBJEKTAPrema geolokom izvjetaju na projektovanoj dubini temeljenja oekuje se glina. Prema njenim karakteristikama, uzetim iz geolokog izvjetaja, u statikom proraunu dobivena je dozvoljena nosivost tla i iznosi 325,00 kN/m2, to je posluilo za odreivanje dimenzija temelja.Kada se iskopa temeljna jama na projektovanu kotu temeljenja neophodno je pozvati projektanta da se uz prisustvo geologa potvrdi kvalitet tla sa kojim se raunalo u projektu, te u sluaju nekih odstupanja predloi izmjena temeljenja. Dimenzije temelja su odreene iz uslova da na temeljnoj spojnici nigdje nema napona zatezanja. Temelj je armiran sa armaturom RA 400/500 i izvodi se od betona MB 30.

TEHNOLOGIJA IZVOENJA RADOVAIzvoenje radova je podjeljeno u vie faza:1. Faza: zemljani radovi

Izvode se temeljne jame za temeljenje masivnih obalnih i srednjih stubova. Potrebno je izvriti iskop za temelje uz prisustvo vode u materijalu IV kategorije sa odvozom na deponiju.

2. Faza: temeljenje i izrada stubova

Konstrukcija se temelji u dobrom tlu. Temelji mosta su od betona MB 30 i postavljaju se preko sloja nabijenog betona MB 15 debljine 30 cm. Prije betoniranja temelja postavljaju se armaturni koevi RA 400/500 u skladu sa projektnim rjeenjem. Betoniranje temelja se obavlja kontinualno, direktnim sipanjem betona u oplatu.

3. Faza: postavljanje skele i oplate

Za otvore mosta koriste se eline reetke, a za izgradnju krajnjih dijelova mosta postavlja se posebna skela. Na tako dobivenu skelu montira se sekundarna skela. Sputanje skele po zavrenom betoniranju treba izvriti istovremeno da ne bi dolo do nesimetrinog optereenja.

4. Faza: betoniranje glavnog nosaa

Prije betoniranja glavnog nosaa postavlja se armatura u skladu sa projektnim rjeenjem. Samo betoniranje izvodi se po fazama da bi se izbjegli efekti skupljanja betona. Prekid betoniranja se vri po duini glavnog nosaa i pri tome treba voditi rauna o kapacitetu fabrike betona i da prekid betoniranja ne treba vriti u zonama najveih uticaja.

5. Faza: ispitivanje mosta

Prije putanja mosta u saobraaj potrebno je izvriti ispitivanje mosta probnim optereenjem. Prilikom ispitivanja vre se mjerenja ugiba, nagiba i lokalnih deformacija. Ispitivanje glavnog nosaa vri se za ekstremne uticaje u svakom polju posebno i ona se uporeuju sa raunski dobivenim vrijednostima.Osim ispitivanja probnim optereenjem, potrebno je vriti i ispitivanja ugraenih materijala u konstrukciju, te atestiranje istih ako ne posjeduju odgovarajue ateste.

2. STATIKI PRORAUN2.1. KONZOLA PJEAKE STAZE

L=175cm, ds=23cmAnaliza optereenjaStalno optereenje:-vlastita teina konzole G1=[(0,25*1,75)-(0,04*1,75)/2]*25=10 KN/m-optereenje instalacija i izolacije: G2=1KN/m-optereenje od pjeake staze i ivinjaka: G3=0.92*0,2*25=4,6 KN/mUkupno: Gu=10+1+5,5= 15,6 KN/m-optereenje od ograde P1=1,5 KN-optereenje od eone ploe P2=1,2 KN-optereenje od stuba rasvjete P3=3,0 KNUkupno: Pu=1,5+1,2+3= 5,7 KN

Korisno optereenje-optereenje staze od ljudske navale:Q1=5KN/m-moment od ogradeMa=2,2 KNmema optereenja:

Stalno optereenje:Mg=-(11*1,75*1,75/2)+4,6*1,5*1+5,7*1,55)=-(16,84+6,9+8,83)= -32,57KNmTg=11*1,75+4,6*1,5+5,7= 31,85KNKorisno optereenje:Mp=-(5*0.92*0,71+2,2)= -5,46KNmTp=5*0.92= 4,6KNOptereenje u stanju eksploatacije:Mu=1,35*Mg+1,5*Mp=1,35*32,57+1,5*5,46= 52,15KNmTu=1,35*Tg+1,5*Tp=1,35*31,85+1,5*4,6= 50KN

2.2 PRORAUN OBALNOG STUPA

Analiza optereenjaVertikalne sile:G1=0,5*2,5*1,1*25*2= 68,75KN/m2G2=(2*2,5/2)*0,5*25*2= 62,5 KN/m2G3=1,8*4,9*0,5*25*2= 220KN/m2G4=0,3*4*1,2*2,5= 36KN/m2G5=1,3*3,7*4*25= 481KN/m2G6=1,1*2,1*1,1*25*2= 127.05KN/m2G7=1,1*2,5*4,6*25= 316,25KN/m2G8=1,9*1/2*4*25= 95KN/m2G9=1,9*1/2*4*18+0,6*1,9*4*18= 150,48KN/m2_____________________________________ G=1557,53 KN/m2Pritisak nasipa na zid

=30o =2/3=20o =18KN/m3 Po= *tg2*(45o-/2)=18* tg2*(45o-30o/2)= 6 KN/m2P1=(1+h1)* *tg2*(45o-/2)=(1+3,1)*6= 24,6 KN/m2P2=(1+h1+h2)* *tg2*(45o-/2)=(1+3,1+1,8)*6= 35,4 KN/m2P3=(1+h1+h2+h3)* *tg2*(45o-/2)=(1+3,1+1,8+1,1)*6= 42 KN/m2

Sile aktivnog tlaka na zid:En=1/2(Pn-1+Pn)*hn*bE1=1/2(Po+P1)*h1*b=1/2(6+24,6)*3,1*4= 189,72 KNE2=1/2(P1+P2)*h2*b=1/2(24,6+35,4)*1,8*4= 216 KNE3=1/2(P2+P3)*h3*b=1/2(35,4+42)*1,1*4= 170,28 KNProjekcije sila aktivnog tlaka tla:E1H=E1*cos=189,72*cos20o=178,2KNE1V=E1*sin=189,72*sin20o=64,88KNE2H=E2*cos=216*cos20o=202,9KNE2V=E2*sin=216*sin20o=73,87KNE3H=E3*cos=170,28*cos20o=160KNE3V=E3*sin=170,28*sin20o=58,24KN

2.3 PRORAUN GLAVNOG NOSAA

Analiza optereenjaStalno optereenje:Povrina pop. presjeka: A=2,86m2-masa jednog metra rasponskog sklopa: g=25*A=25*2,86=71,5KN/m

Dodatno stalno optereenje: -zastor 22*0,07*7=10,78KN/m-izolacija 21*0,01*10=2,1KN/m-ograda 0,4*2=0,8KN/m-vijenac, rubnjak, pj. staza 0,4*25=10KN/mUkupno dodatno: 23,68KN/mUkupno stalno: 71,5+23,68= 95,18KN/m

Pokretno optereenje:ema optereenja:

Pokretno optereenje na mostu koje je neravnomjerno raspodijeljeno u poprenom smislu preraspodjeljuje se zbog torzijske krutosti nosaa. Izravno optereen nosa preuzima vei dio optereenja, a neizravno optereen manji. Udio preraspodjele odreujemo priblinim postupkom, crtajui uticajnu liniju poprene preraspodjele.

4. OPTEREENJE ZBOG UBRZAVANJA I ZAUSTAVLJANJA VOZILA

Pojava uzdunih horizontalnih sila na mjestu dodirne plohe vozila iprometne podloge.

OVE SILE OVISE O: vrsti vozila obiljejima kontakta s podlogom trenju ukupnoj masi vozila niveleti prometnim uvjetima na mostu (raskrija, semafori)

Sl. Tipsko vozolo V600 i V 300

U veini propisa iznose:- vuna sila V = kvx P1- kona sila K = kkxP2 gdje su:

P1 i P2- mjerodavni teretiKv, kk - vuna sila 3% od ukupnog prometnog optereenja na mostu- sila koenja 30% od teine vozila koja mogu usporedno proi

5. SILA OD VJETRA

Vjetar je kretanje zrane mase i u osnovi predstavlja dinamiko optereenje na konstrukcije. No, za veliku veinu mostova vjetar ne predstavlja dominantno optereenje, pa se jednostavno njegovo dinamiko djelovanje moe prevesti na isto statiko. Veliina djelovanja vjetra na mostove izraunava se prema izrazu:

W=qm,T,H.GH.CF.ASPostoje dvije veliine djelovanja vjetra: za neoptereene (prazne) mostove w=2.50 kN/m, i za optereene (pune) mostove w=1.25 kN/mSmjer djelovanja vjetra se uzima horizontalan. Most se kontrolira na djelovanje vjetra okomito na uzdunu os mosta. Efektivne visine pri djelovanju vjetra na prazan i pun most prikazane su na crteu 8.10. Ako se kontrolira djelovanje vjetra na prazan most, tada se sile od vjetra kombiniraju sa svim ostalim optereenjem ali ne i s korisnim (pokretnim) optereenjem. Kod djelovanja sila na pun most, potrebno je odrediti kombinacije optereenja vjetrom sukladno kombinacijama vertikalnog pokretnog tereta. Ovisi o: brzini, smjeru, nainu djelovanja (konstantno i mirno, refuli) vjetra visinskom poloaju mosta u krajoliku aerodinamikim svojstvima graevine

Podjela prostora na zone (vai kod nas):I zona: od 0,45 do 0,80 [kN/m2 - osnovni pritisci]II zona:od 0,80 do 1,10III zona: od 1,10 do 1,70- ovi iznosi se jo mnoe s koeficijentom oblika koji za neperforiraneelemente iznosi 1,6Kod veih i na vjetar osjetljivijih mostova potrebno je analizirati ruu vjetrova. Vertikalna komponenta vjetra ne smije se uvijek zanemariti - kod dinamiki osjetljivih struktura mora se uzeti u obzir!Visina mosta bitno utjee na optereenje vjetrom ovisnost intenziteta vjetra o visini nad tlom:

Sl. Efektivne visine pri djelovanju vjetra na most

6.CENTRIFUGALNA SILA

a) Sila koja se javlja pri kretanju objekta po zakrivljenoj putanji i usmjerena je prema sreditu zakrivljenostib) Na mostovima se javlja pri kretanju vozila veih brzina po horizontalno i vertikalno zakrivljenim niveletama i to:- horizontalna krivina - sila djeluje popreno- konveksna niveleta - sila djeluje vertikalno rastereujue(ne uzima se u obzir)- konkavna niveleta - sila djeluje vertikalno optereujueC = kcxP ; kc =

Dobija sve vei znaaj kod vozila velikih brzina kretanja: centrifugalnu silu je mogue tretirati kao mirnu horizontalnu silu koja djeluje 2 m iznad gornjeg ruba asfalta na najnepovoljnijem mjestu.

7.BONI UDARI (sile od vijuganja vozila)

horizontalna sila prisutna na eljeznikim mostovima djeluje okomito na smjer kretanja vozila posljedica vijugavog a ne idealno pravocrtnog kretanja vozila uslijed

8.OPTEREENJA OD TLA

Aktivni ili pasivni pritisak na dijelove konstrukcije ovisi o: svojstvima tla veliini i obiljejima dodirnih povrina tla i konstrukcija

Javlja se kao:a) vertikalno optereenje od tla prisutno nad propustima ili kod svoenih mostova kod visokih nasipa mogua pojava rasteretnog svodab) bono optereenje od tla na zidove i krila upornjaka jednako kao i kod svakog potpornog zida dodavanje nadsloja zamjena korisnog optereenja

9.OPTEREENJE OD DJELOVANJA VODE

Djelovanje vode na stupove i upornjake esto nije primjetno jersu ti elementi mosta ionako izvedeni masivno. Bitno je da se oblikuju tako da otpor kretanju vode bude to manji.Veliina pritiska vode iznosi:

P = k xx A , gdje je:P pritisak vodeA povrina na koju djelujev brzina vodek koeficijent oblika plohe potrebno analizirati eventualne dinamike utjecaje obratiti pozornost na mogunost donoenja ploveih predmeta podvodni dijelovi mosta mogu biti izloeni i hidrostatskom tlakuili uzgonu kao vertikalnom djelovanju

1