propusteni napis

9
10. Stubovi mostova i temeljenje 452 spojnice (dužina mosta veća od 100 m), potrebno je izvesti komoru za montažu, odvodnjavanje i kontrolu dilatacija i ležišta, minimalnih dimenzija 100/150. Krajnji stub treba da se konstruiše tako da omogućuje jednostavno ugrađivanje i zamjenu ležišta, dilatacija i dijelova iz sistema kišne kanalizacije, koja je priključena na krajnji stub ili prolazi kroz krajnji stub i drugih instalacija. U zavisnosti od namjene, vrste i nosećeg statičkog sistema mostova krajnji, obalni stubovi mogu da biti: krajnji stubovi manjih mostova, podvožnjaka i nadvožnjaka, krajnji stubovi vijadukata, obalni stubovi mosta. Krajnji stubovi manjih mostova, podvožnjaka i nadvožnjaka su dijelovi integralne konstrukcije sa krutom vezom sa rasponskom konstrukcijom i obrađeni su u poglavlju 4 i 9. 10.2.1 Krajnji stubovi viadukata Kod viadukata, dugih nadputnjaka i inundacionih konstrukcija mostova na rijekama, konstrukcija krajnjih stubova zavisi od oblika terena, uslova temeljenja, ukupne visine stuba i dužine objekta. Ako se krajnji stub projektuje na ravnom terenu preporučuje se konstrukcija sa propuštenim nasipom (slika 10.1) koja omogućuje ekonomično rješenje bez pune čeone stijene veće debljine. Ako je nosivo tlo na dubini do 4,0 m sa direktnim temeljenjem konstruišu se kontrafori. Za veće dubine nosivog tla i temeljenje na bušenim šipovima nasip se, do određene visine, izvede prije bušenja šipova. Na slici 10.3 data je konstrukcija krajnjeg stuba visine 8,0–12 m (15) m sa dva kontrafora i prepuštenim nasipom, koji se primjenjuje kod grednih mostova na ravnom terenu. Rješenjem sa kontraforima znatno se reducira sila od potiska tla koja djeluje samo na nadzidak, ležišnu gredu i dvostruku širinu kontrafora. Uštede u betonu su značajne, a potrošnja armature i oplate povećana. Za putne mostove širine < 12 m racionalno je rješenje sa dva kontrafora. Dovođenjem kontrafora u ravan ležišta smanjuju se uticaji u ležišnoj Slika 10.1 Propušteni nasip na krajnjem stubu viadukta

Upload: gazija88

Post on 14-Dec-2015

28 views

Category:

Documents


3 download

DESCRIPTION

propusteni nasip

TRANSCRIPT

Page 1: Propusteni Napis

10. Stubovi mostova i temeljenje

452

spojnice (dužina mosta veća od 100 m), potrebno je izvesti komoru za montažu, odvodnjavanje i kontrolu dilatacija i ležišta, minimalnih dimenzija 100/150. Krajnji stub treba da se konstruiše tako da omogućuje jednostavno ugrađivanje i zamjenu ležišta, dilatacija i dijelova iz sistema kišne kanalizacije, koja je priključena na krajnji stub ili prolazi kroz krajnji stub i drugih instalacija.

U zavisnosti od namjene, vrste i nosećeg statičkog sistema mostova krajnji, obalni stubovi mogu da biti:

▪ krajnji stubovi manjih mostova, podvožnjaka i nadvožnjaka, ▪ krajnji stubovi vijadukata, ▪ obalni stubovi mosta.

Krajnji stubovi manjih mostova, podvožnjaka i nadvožnjaka su dijelovi integralne konstrukcije sa krutom vezom sa rasponskom konstrukcijom i obrađeni su u poglavlju 4 i 9.

10.2.1 Krajnji stubovi viadukata

Kod viadukata, dugih nadputnjaka i inundacionih konstrukcija mostova na rijekama, konstrukcija krajnjih stubova zavisi od oblika terena, uslova temeljenja, ukupne visine stuba i dužine objekta.

Ako se krajnji stub projektuje na ravnom terenu preporučuje se konstrukcija sa propuštenim nasipom (slika 10.1) koja omogućuje ekonomično rješenje bez pune čeone stijene veće debljine.

Ako je nosivo tlo na dubini do 4,0 m sa direktnim temeljenjem konstruišu se kontrafori. Za veće dubine nosivog tla i temeljenje na bušenim šipovima nasip se, do određene visine, izvede prije bušenja šipova. Na slici 10.3 data je konstrukcija krajnjeg stuba visine 8,0–12 m (15) m sa dva kontrafora i prepuštenim nasipom, koji se primjenjuje kod grednih mostova na ravnom terenu. Rješenjem sa kontraforima znatno se reducira sila od potiska tla koja djeluje samo na nadzidak, ležišnu gredu i dvostruku širinu kontrafora. Uštede u betonu su značajne, a potrošnja armature i oplate povećana. Za putne mostove širine < 12 m racionalno je rješenje sa dva kontrafora. Dovođenjem kontrafora u ravan ležišta smanjuju se uticaji u ležišnoj

Slika 10.1Propušteni nasip na krajnjem stubu viadukta

Page 2: Propusteni Napis

10. Stubovi mostova i temeljenje

453

gredi. Kod mostova veće širine i sa dužim visećim krilima bolje je rješenje sa tri kontrafora. Krajnji kontrafori su u ravni krilnih zidova.

Propušteni nasip izvodi se od šljunkovitih ili kamenitih materijala u slojevima 30 cm koji se mogu dobro zbiti i manjim vibratorima. Dno propuštenog nasipa poduhvata se betonskim pragom. Kosina nasipa se oblaže betonskim prizmama, posebno dio ispod mosta jer tu ne može da raste vegetacija. Vrh krajnjeg stuba je konstruisan bez komore za montažu i preglede dilatacija i primjenjuje se za viadukte sa dužinama dilatiranja manjim od 100 m ( ΔL ≤ 100–120 mm).

Slika 10.2Krajnji stub inundacione konstrukcije željezničkog mosta

Slika 10.3Konstrukcija krajnjeg stuba na ravnom terenu sa kontraforima i propuštenim nasipom

Page 3: Propusteni Napis

10. Stubovi mostova i temeljenje

454

Za duže viadukte kod kojih se na krajnjim stubovima ugrađuju veće dilatacije konstruišu se komore dimenzija 100/150 za preglede i održavanje. Ležišna greda se proširuje, a na vrhu nadzitka je kratka konzola za ugradnju dilatacije. Sa vanjske strane komora je zatvorena vratima za kontrolisan ulaz. Za visoke krajnje stubove viadukata sa komorama koji se duboko temelje treba konstruisati dva reda šipova i propušteni nasip.

Veliki broj viadukata ima krajnje stubove na strmim padinama. Poželjno je da ukupna visina tih stubova bude što manja. Vidna visina upornjaka ne bi trebalo da je veća od 4–6 m tako da krajevi viadukta urastaju u teren. Na strmim padinama sa debljim pokrivačima nisu poželjni veći iskopi koji ugrožavaju stabilnost. Na slici 10.6 vidi se nizak krajnji stub viadukta na strmoj padini temeljen pomoću bunara i dodatno osiguran trajnim geotehničkim sidrima.

Slika 10.4Izgled krajnjeg stuba viadukta sa dva kontrafora

Slika 10.5Konstrukcija vrha krajnjeg stuba satemeljenjem na šipovima, propuštenim nasipom i komorom za instalacije

Slika 10.6Krajnji stub viadukta na strmoj padini

Page 4: Propusteni Napis

10. Stubovi mostova i temeljenje

455

Konstrukcija krajnjih stubova viadukata na padinama koje imaju nagibe u pravcu ose viadukta i nagibe približno okomito na osu objekta je specifična. Ako je nosivi sloj na većoj dubini pa je potrebno duboko temeljenje, konstrukcija stuba se mora tome prilagoditi. Na slici 10.7 pokazan je primjer konstrukcije krajnjeg stuba na viaduktu autoputa. Padine su strme u obje ravni, a nosivi sloj je na dubini 8,0–10,0 m od površine terena.

Na trasama autoputeva viadukti na strmim padinama imaju različite dužine i smaknute krajnje stubove, prilagođene obliku terena (slika 10.8).

Slika 10.7Konstrukcija krajnjeg stuba viadukta AP na strmim padinama i dubokim temeljenjem

Slika 10.8Smaknuti krajnji stubovi viadukta na padini

Page 5: Propusteni Napis

10. Stubovi mostova i temeljenje

456

10.2.2 Obalni stubovi mostova

Obrađeni su obalni stubovi većih i dužih mostova bez propuštenih nasipa. Ako na mostovima postoje i inundacioni otvori tada nema obalnih stubova. Krajnji stubovi su na krajevima inundacionih otvora i konstruišu se kao krajnji stubovi viadukata sa propuštenim nasipom.

Obalni stubovi mostova konstruišu se tako da zadovolje osnovne funkcije. Preuzimanje opterećenja i omogućavanje deformacije rasponske konstrukcije, kao i prihvaćanje čela i bočnih strana nasipa na racionalnoj dužini. Oblik, dimenzije i konstrukcija obalnih stubova zavisi od više faktora koji su naznačeni u tački 10.1. Visina upornjaka je od 6,0 do 15,0 m i najdirektnije utiče na izbor konstrukcije. Najčešće se konstruišu sa paralelnim krilnim zidovima. Racionalna dužina paralelnih krilnih zidova koji se projektuju u cjelini sa čeonim zidom je 10,0 m. Vrh ili glava upornjaka, koji čine ležišna greda i nadzidak, sa osloncem za prelaznu ploču, konstruiše se saglasno dimenzijama i tipu poprečnog presjeka rasponske konstrukcije, veličini prepusta RK preko teoretske ose obalnog stuba, veličine i tipa dilatacije i ležišta.

Vrhovi obalnih stubova za mostove sa dužinom dilatiranja manjom od 100 m su bez komore. Prepust preko teoretske ose oslanjanje može biti 70 cm za armirano betonska rasponsku konstrukciju ili 100 cm za armirano betonsko prednapregnutu RK.

Širina ležišne grede je 2,7 odnosno 3,0 m i ta širina uslovljava debljinu čeonog zida. Debljina nadzitka ne smije biti manja od 50 do 60 cm da može preuzeti dinamičke sile od udara vozila na dilatacijama. Obalni stub sa punim čeonim zidom postaje previše masivan i neekonomičan. Na slici 10.9 pokazan je presjek konstrukcije obalnog stuba ukupne visine 8,0–12 (15) m koji je direktno temeljen u nosivo tlo na dubini 4–6 m od površine terena. Tijelo upornjaka čine čeoni zid debljine 60–80 cm, kontrafori debljine 60–80 cm promjenljive visine i temeljna ploča debljine 1,20–1,50 m i širine u zavisnosti od ukupne visine stuba i nosivosti temeljnog tla. Broj i dimenzije kontrafora zavise od ukupne širine mosta. Širina upornjaka je jednaka širini mosta tako da rubni kontrafori čine cjelinu sa paralelnim krilnim zidovima. Nagib stošca je 1:1 do 1:1,5 i prilagođava se slobodnoj

Slika 10.9Presjek obalnog stuba mosta visine 8–12 za mostove sa dužinom dilatiranja do 100 m

Page 6: Propusteni Napis

10. Stubovi mostova i temeljenje

457

visini stuba i dužini krilnih zidova. Obalne stubove je korisno postaviti najmanje 6– 10 m od ruba riječnog korita da se ne prekida komunikacija duž rijeke ispod mosta.

Kod mostova sa dužinom dilatiranja većom od 100 m dilatacije su veće i komplikovanije konstrukcije pa je potrebno predvidjeti komore širine 1,00–1,40 minimalne visine 1,50 m za ugradnju i servisiranje dilatacije i ležišta i za ulaz u sandučaste rasponske konstrukcije mostova. Širina ležišne grede je 4,00 m pa se obalni stub konstruiše u skladu sa presjekom na slici 10.10. Na slici je dat obalni stub sa dubokim temeljenjem na dva reda bušenih šipova Ф 120–150 cm. Naglavna ploča iznad šipova debljine 1,50–1,80 m spuštena je 0,50– 1,00 m ispod površine terena. Bušeni šipovi se sidre približno

3d m u nosivo tlo. Sa bočne strane upornjaka potrebno je predvidjeti stepenice i vrata za kontrolisan ulaz u komoru i unutarnjost rasponske konstrukcije. Ako se kroz unutarnjost sandučaste rasponske konstrukcije provedu instalacije, dimenzije komore se prilagođavaju tim uslovima.

Kod gradskih mostova česta su rješenja sa znatno širim upornjacima što zavisi od lokacije mosta, linije kretanja pješaka, namjene okolnih objekata ili nekih posebnih razloga. Na slici 10.11 vidi se rješenje oporaca na desnoj obali rijeke Une u Kostajnici. Prošireni obalni stub, pored pješaka, poslužio je za postavljanje Napoleonovih piramida koje datiraju od izgradnje drvenog mosta iz 1810. godine.

Slika 10.10Presjek obalnog stuba mosta visine 8 – 12 sa dužinom dilatiranja većom od 100 m i dubokim temeljenjem na bušenim šipovima

Slika 10.11Obalni stub mosta na rijeci Uni u Bosanskoj Kostajnici

Page 7: Propusteni Napis

10. Stubovi mostova i temeljenje

458

Upornjaci su i mjesta gdje se najčešće uspostavlja veza između sadržaja i namjene prostora ispred mosta sa mostom. Nije cjelishodno tražiti neka pravila za konstruisanje ovakvih oporaca jer to zavisi od mjesnih uslova, želja i kreativnosti projektanta. Na slici 10.12 je karakterističan primjer stubišta za vezu nivoa i sadržaja ispod mosta sa mostom.

Vidne površine oporaca mogu biti različito obrađene. Kod starijih mostova izgrađenih do polovine dvadesetog stoljeća najčešće su upornjaci bili oblagani kamenom, a u sjevernim zemljama Evrope i Velikoj Britaniji i opekom. Intenzivna izgradnja i smanjenje učešća živog rada potisnuli su kamenu oblogu. Upornošću projektanata kamena obloga se i dalje zadržala, ali samo na većim i značajnijim, posebno gradskim mostovima. Pored estetskih prednosti, kamena obloga je i trajnija od betonskih površina.

Kod mostova Ostrvo i Jasen preko Jablaničkog jezera projektovani su i izgrađeni upornjaci specifične konstrukcije. Profili i geološka građa terena, dubina i nivoi jezera (vještačke akumulacije HE Jablanica) uslovili su specifičan odnos raspona 20,0 + 140,0 + 20,0 i 18,0 + 134,0 + 18,0 čeličnih kontinualnih konstrukcija. Upornjaci većih dimenzija, visine od 17,0 do 23,0 m i dužine 20,0 m konstruisani su kao armirano betonske kasetirane konstrukcije koje preuzimaju spreg reakcija krajnjih polja RK i prenose ih u temeljno tlo. Kod konstruisanja upornjaka morala se uvažavati kota radne vode akumulacije 260,00 m.n.m., tako da je to kota dna temelja upornjaka. Radi obezbjeđenja potrebnog koeficijenta stabilnosti od 1,5, upornjaci su usidrani u stijenski masiv sa po šest prednapregnutih sidara top G II 2500 kN (52 Ф 7 mm), po sistemu BBR. Ispuna komora kamenom iz iskopa doprinosi stabilnosti. Svi elementi

Slika 10.12Obalni stub na desnoj obali mosta preko rijeke Drine u Višegradu

Slika 10.13Izgled upornjaka u fazi montaže čelične konstrukcije

Page 8: Propusteni Napis

10. Stubovi mostova i temeljenje

459

upornjaka dimenzionisani su na odgovarajuća opterećenja u skladu sa položajem i funkcijom u konstrukciji upornjaka. Negativne reakcije preuzimaju se zategama u leđnoj stijeni.

Na slici 10.13 je izgled upornjaka u fazi konzolne montaže čelične konstrukcije, a na slici 10.14 konstrukcija obalnog stuba mosta Ostrvo.

Kod nadvožnjaka iznad depresiranih gradskih autoputeva krajnji stubovi su u ravni potpornih zidova usjeka. Konstrukcijski se odvajaju od zidova sa odvojenim temeljima i vertikalnom prednjom stranom (slika 10.15).

Slika 10.14Konstrukcija upornjaka mosta Ostrvo

Slika 10.15Krajnji stubovi nadvožnjaka iznad depresiranog autoputa

Page 9: Propusteni Napis

10. Stubovi mostova i temeljenje

460

Koncepcija, konstrukcija i materijali obalnih stubova su se mijenjali tokom vremena kao i drugi dijelovi mostova i mostovi kao cjelina. Na slici 10.16 je nacrt obalnog stuba mosta na rijeci Bosni u Maglaju izgrađen početkom dvadesetog stoljeća tj. prije više od 100 godina. Kao i većina mostova iz toga vremena stub je iz nearmiranog betona temeljen na drvenim šipovima.

10.2.3 Krilni zidovi krajnjih i obalnih stubova

Krilni zidovi su sastavni dijelovi krajnjih i obalnih stubova mostova. Dužina, položaj i konstrukcija zidova zavise od konstrukcije stubova, konfiguracije terena i geometrije saobraćajnice. Krilni zidovi bočno zatvaraju trup puta i omogućavaju kontrolisan i pravilan prelaz sa puta na most.

Dijele se prema položaju u odnosu na put i prema koncepciji konstrukcije krila.

U odnosu na položaj: ▪ krajnji stubovi sa paralelnim krilima ▪ krajnji stubovi sa kosim krilima ▪ krajnji stubovi sa okomitim krilima

U odnosu na koncepciju konstrukcije zidova: ▪ samostalni krilni zidovi ▪ konzolni krilni zidovi ▪ kombinovani konzolni i samostalni krilni zidovi

Paralelni krilni zidovi daju najugodniji izgled objekta pa se preporučuju kod krajnjih stubova kod kojih se može postići dobar oblikovan objekat. Ova konstatacija ne znači da se i sa drugim oblicima krila ne mogu postići dobri i skladni objekti.

Slika 10.16Nacrt obalnog stuba mosta sa početka dvadesetog stoljeća