1.UVOD Projektnizadatakbr.1izpredmetaProzvodnisistemiilogistikajekoncipirannaprojektovanju najoptimalnijeginajprihvatljivijegrjeenjaunutranjegtransportausistemuzaproizvodnjudijelovaploastognamjetajaitukabina,aijiproizvodniprogramsainjavajusljedeiproizvodi: kupaonikegarniture,kuhinje,uredskinamjetaj,namjetajpomjeriitukabineufirmi ECONOMIC d.o.o. Vitez, BiH. 1.Sadraj samog projektnog zadatka sastoji se u sljedeim takama koje se odnose na dvareprezentativna proizvoda (kupaoniki ormari i ormar): Projektovanju tehnoloke dispozicije (Layout) proizvodnog pogona koja omoguava optimiziranje procesa unutranjeg transporta uz prikaz toka materijala i kartu toka procesa; Projektovanju rjeenja unutranjeg transporta u analiziranom proizvodnom pogonu za sl. mainskeobradegarniturekupaonikognamjetajaWICO,avodeiraunaodatoj produktivnosti; Uporedjivanju trajanja ciklusa prizvodnje za dva data reprezentanta(garniture WICO i Omega) i odrediti koliinu kretanja predmeta rada pri njihovom izradi; Odabiru transportnih sredstava za realizaciju navedenog zahtjeva, a zatim uraditi proraun transportnog sredstva (regalna dizalica). Projektovanju skladita (prijemna, pomona, meuoperacijska i skladita gotovih proizvoda) i samom procesu skladitenja datih proizvoda u analiziranom proizvodnom pogonu, uzimajui u obzir datu produktivnost. Odgovarajuem proraunu odabranih skladita ukljuujui (proraun skladita sirovina, odredjivanje ukupnih skladinih povrina u zavisnosti od produkcije, proraun skladitagotovih proizvoda, izvriti izbor naina skladitenja, proraun stepena racionalnosti skladitenja, dati objanjenje i dokaz ekonominosti predloenog rjeenja skladitenja). 2.Realizovanoidejnorjeenjeprojektovanjaunutranjegtransportaiskladitaprikazatiuobliku LAYOUT-anakomeebitiprikazanaodabranavrstaunutranjegtransporta,naznaeniputevi unutranjeg trasporta, dat prostorni razmjetaj skladita sa njihovom veliinom. 3.Dati grafiki prikaz proizvodnog pogona sa prikazom transportnih puteva tehnoloke izrade dva reprezentanta prema datom tehnolokom postupku. Izraditi radioniki crtejednog od dva ponuena reprezentanta. Ulazni podaci:

-Proizvodnamijenjenmainskojobradi:serijakupaonikihgarnituraizproizvodnog programa firme Economic -Sedmina produkcija: kupaonike garniture 280 kom. 2.SPECIFINOSTI OBRADE DIJELOVA IZ DRVETA DrvospadaunajznaajnijematerijalneresursekojisekoristeuBosansko-hercegovakim preraivakimkapacitetima.Danaspriizradinekihproizvodadrvojenezamjenljivo,a naroito kada dolaze do izraaja i njegove estetske vrijednosti-kuni namjetaj, enterijeri i sl. i priizradiraznihtehnikihproizvoda,drvokaomaterijalimavanuulogu.Zbogtoga industrija prerade drveta predstavlja u razvijenim privredama vanu industrijsku granu.Procesikojiimajuzaciljdasedrvoodnjegovogiskonskogoblikauinipodesnimza upotrebu,nazivajusepreradomdrveta.Procespreradeiliobradedrvetasetemeljenadva osnovna postupka. To su:-mehanika obrada drveta, i-hemijska prerada drveta. Mehanikaobradadrvetasadrionemetodekojimasemjenjajusamoobliciidimenzije pripremka-polaznihsirovihdrvenihmaterijala.Primehanikojobradidrvetanemijenjajuse hemijske osobine-sastav drveta.Kod hemijske prerade drveta, mijenja se hemijski sastav drveta.Izmeumehanikeihemijskeobradedrvetanijemogueestoutehnolokimprocesima povuistrogupodjelu.Tako,hemijskojpredhodimehanikaprerada-sitnjenjedrvetapri njegovojpreradiucelulozu,aumehanikojobradiseunekimfazamajavljajuioperacije hemijske prerade-vjetako suenje i parenje drveta i sl. Proces mehanike obrade drveta se dijeli na: -primarnu mehaniku obradu, i-sekundarnu mehaniku obradu. Primarnamehanikaobradaobuhvataonupreradudrvetautokukojeseodprvobitneiskonske oble forme drveta dobijaju poluproizvodi kao to su:daske, letve, gredice, furniri, a u kombinaciji sa procesima hemijske prerade jo i razne vrste drvenastih ploa, kao to su: perploe,panelploe,lesonitploe,iraznevrsteobinihioplemenjenih(furniromi sl.materijalima) iverastih ploa. Sekundarnailifinalnaobradadrvetaobuhvatametodeizradefinalnihprozvoda,priemuje polaznasirovinamaterijaldobijenkrozprimarnupraradudrveta.Tokomfinalneprerade drvetadobijajuserazniproizvodikaotosukuniikancelarijskinamjetaj,razna graevinska stolarija, komponente inskih i drumskih vozila i drugih proizvoda. Sekundarnapreradaobradedrvetaseodvijapozakonitostimaprerademetalaukomponente raznih finalni proizvoda.Tako,obradadrvetasevriuprocesimarezanjem(sjeenjetesterama,struganje,glodanje, buenje,)ideformacijom(savijanjemraznihkomponentiproizvodakojiseizraujuiz drveta). Proces mehanike obrade drveta se temelji na principima prekidne komadne proizvodnje, sto znacidaseondijelinapojedinefazeoperacijekojeseizvodenaodgovarajuim proizvodnimradnimmainamasodgovarajuimstandardnimilispecijalnimalatimai tehnolokim priborima.Tehnoloki procesi izrade razliiti komponenti proizvoda kroz sekundarnu obradu drveta su u odnosunatehnolokeprocesemehanikeprerademetalarelativnojednostavni.Takoseovi procesi,uodnosunaproceseprerademetala,mogusimplificirati,jer,specifiniotporipri obradi drveta, npr. otporu pri obradi rezanjem, su viestruko manji u odnosu na otpore koji se javljaju pri obradi metala.Manjiotporirezanjadoputajuprimjenuveihbrzinarezanjapripreradidrvetapostupcima rezanja.Zbogtogasebrzinarezanjapriobradidrvetarezanjemizraavajuum/sek,ane m/min, kao to je to sluaj kod obrade metala rezanjem. Kinematike proizvodnih-obradnih maina za mehaniku preradu drveta rezanjem su u osnovi slinekaokododgovarajuihmainazapreradumetala-builice,testere,strugovi,glodalice itd. Meutim, njih odlikuje vee brzine za glavna odnosna pomona kretanja. Tanost obrade komponenti proizvoda iz drveta je neuporedivo nia u odnosu na tanost koja sezahtjevapriizradiraznihkomponentiizmetalnihmaterijala,patobitniutiena konstrucijsku koncepciju ovih obradnih sistema - sistem maina-alat; Geometrijareznihalatazaobradudrvetapokazujevelikuslinostsageometrijomalataza obradu metalnih dijelova. Obrada drveta se moe vriti na dva osnovna naina: 1.Deformisanjem i 2.obradom rezanjem. Izrada dijelova iz drveta postupcima deformisanja Za razliku od obrade metalnih dijelova u procesima deformacije, deformisanje dijelova koji se izrauju iz drveta pripada najee zavrnim finalnim fazama njihove izrade. Deformisanje drvetasevrinajeenjegovimsavijanjem,madasekodploastih-perovanihploa primjenjuje i postupak izvlaenja s manjim stepenom deformacije materijala. Savijanje drveta je zasnovano na njegovim plastinim osobinama. Ova osobina drveta se sastoji u tome da se drvoposlijeprestankadejstvasilesavijanja,pretrpivitrajnedeformacijekojenerazaraju njegova vlakna, zadrava savijeni-deformisani oblik. Ova plastinost vlakana se mora nalaziti izmeugranicaelastinostiiloma-kidanjavlakana.Sastaroudrvetaopadanjegova plastinost. Savremeni-industrijskiprocesisavijanjadrvetaseobavljajunjegovimzagrijavanjem-tj.u "vruem stanju. Hladno savijanje ne pripada industrijskim procesima. Izrada dijelova iz drveta postupcima rezanja Tvrdoa drveta je viestruko manja u odnosu na uobiajene tvrdoe metalnih materijala. Zbog togasuuslovizanastanakprocesarezanjadrvetablagiuodnosunauslovenastankarezanja kodmetalnihmaterijala.Ipak,rezanjedrvetaseobavljabrzinamakojesurelativnovelikeu odnosunabrzinerezanjametala,tojepotrebnopoznavationeusloverezanjadrvetapri kojima se postie optimalni rezultati u pogledu: -Produktivnostiprocesarezanja,tj.Koliinestrugotinekojasesobratkaskidau posmatranoj jedinici vremena,-Kvaliteta obraene povrine, i -Iskoritenja snage proizvodne maine i eksplatacionih karakteristika reznog alata. Radi odreivanja optimalnih reima pri obradi drveta rezanjem, potrebno je: -Poznavati obradljivost pojedinih vrsta drveta, -Izabratiodgovarajueprocesrezanjaiodgovarajuealate(burgije,glodala, testere,), i-Odrediti optimalne brzine rezanja i pomake. 2.1.OBRADLJIVOST DRVETA Obradljivostdrvetazavisiododvieuticajnihparametarakojimaseodreujunjihove osobine. Tako na obradljivost utiu: -Vrste drveta, odnosno njegove tvrdoa, -Struktura drveta, -Stepen vlanosti drveta, i -Temperatura drveta Tvrdoadrvetanajvieutienanjegovuobradljivost.Obziromnatvrdou,drvoje podijeljeno u slijedee etri osnovne grupe: -Meko drvo (MD) -Tvrdo drvo (TD) -Vrlo tvrdo drvo (VTD), i -Vjetaki materijali od drveta (VMD) 2.2.STRUKTURADRVETA Strukturadrveta se odreuje u tri osnovna pravca u odnosu na tok njegovih vlakana. To su: -Popreni pravac koji lei u ravni upravnoj na vlakna, -Uzduni pravac pada u pravac drvnih vlakana, i -Tangecijalnopoprenipravacpadauravankojasaaksijalnomravnizaklapaugao vei od nule. U skladu sa definicijom pravaca u kojima se posmatraju karakteristine strukture drveta, definiu se i karakteristini smijerovi rezanja drveta. To su: popreni, uzduni i tangecijalni 2.3.OSNOVNI SMJEROVI REZANJA DRVETA I OTPORI REZANJA Obziromnarazliitustrukturudrvetakojasejavljaunjegovimkarakteristinimprocesima, razlikujesevieosnovnihsmijerovarezanjakojisupopraeniodgovarajuimspecifinim otporima. To su: -Tangencijalini smijer rezanja, -Popreni smijer rezanja, -Uzduni smijer rezanja, -Tangnecijalno-popreni smijer rezanja, -Popreno uzduni smijer rezanja, -Uzduno tangecijalni smijer rezanja, -Cilindrini smijer rezanja, i -Kombinovani smijer rezanja. Kaoipriobradimetala,priobradidrvetarezanjempojavljujuseodgovarajuekomponente otporarezanjaijimsevektorskimsabiranjemdobijarezultujuiotporrezanja.Uovom rezultujuemotporurezanjanajvanijajeonakomponentakojapredstavljaglavniotpor rezanja. On se izraunava po vezi: A k Fs =gdje je: ks- specifini otpor rezanja, h b A = - presjek strugotine-ivera, pri emu je b-irina ivera, h-debljina ivera. Vrijednost specifinog otpora je h bFks=i zavisi od vie uticajnih faktora kao to su: -Brzina rezanja, -Zatupljenost sjeiva, -Osnovni smijer rezanja, -Debljina ivera (strugotine), -Sabijanje drveta ispred sjeiva, -Vrste drveta koja se obrauje, -Stepen vlanosti drveta, -Ugao rezanja kod odreenog osnovnog smijera rezanja, i -Geometrija reznog klina sjeiva. Uzavisnostiodstepenauticajanabrojanihfaktoranaukupnuvrijednostspecifinogotpora rezanja, njegove vrijednosti se kreu u intervalu od 0,5-10. 2.4.REZNI ALATI ZA OBRADU DRVETA Obzirom na optu podjelu operacija pri obradi drveta rezanjem, dijele se i odgovarajui rezni alati na slijedee osnovne grupe: 1.alati za buenje i dubljenje, 2.alati za glodanje, 3.alati za rendisanje, 4.alati za sjeenje ili rezanje. Kao materijal za izradu reznih klinova alata za obradu drveta koriste se: -Ugljenini i legirani elici (L), -Brzorezni elici (B), i -Razne vrste tvrdih metala (TM). 2.4.BRZINE REZANJA PRI OBRADI DRVETA Obrasci-matematikevezezaizraunavanjebrzinerezanjapriobradidrvetarezanjemu odgovarajuim operacijama su slini kao i u operacijama obrade metala.Tako, za obradu na mainama sa glavnim krunim kretanjem, brzina rezanja se izraunava : ( )sec6000mn Dv = t gdje je:D u mm -prenik alata, odnosno obratka, iN u o/min - broj obrtaja alata odnosno obratka u minuti. 3.POJAM UNUTRANJEG TRANSPORTA I TRANSPORTNIH SREDSTAVA 3.1.Unutranji transporti transportna sredstva udrvo-preradjivakoj industriji Unutranjitransportpredstavljaprenospredmetarada,sredstvazaradiradnikausamoj proizvodnji.Pouojdefiniciji,unutranjitransportodnosisenaprenosepredmeteradaunutar proizvodnje i to: -Od skladita sirovina i materijala do radionica, -Izmedju radnih i kotrolnih mjesta unutar radionica i -Od radionica do skladita gotovih prizvoda. Prilikomrjeavanjaunutranjegtransportauokvirunekogproizvodnogodnosnoposlovnogsistema veoma je bitno izabrati : -Transportne jedinice; -Putanje kretanja sredstava unutranjeg transporta; -Sredstva; -I proraunati potreban broj sredstava. Potoseuovomsluajuiskljuivoradiopreradidrveta,svefazeprojektnogzadatkabitie usmjerenepremadrvo-preraivakojindustriji.Drvopreradapredstavljatehnolokiproceskodkoga se pored primjene relativno velikih koliina razliitih vrsta materijala (drveta i drugih), zastupljena i velika cirkulacija i esto premjetanje materijala u raznim etapama proizvodnje. Materijaliprelazeodreeniputodmomentaprijemasredstavaspoljnjegtransportadomomenta ukljuenja u tehnoloki proces. Transportni ureaji primjenjeni u jednom proizvodnom procesu djele se u osnovne dvije grupe: 1.Ureaji koji ine sastavni dio maine za obavljanje odredjene prizvodne operacije, 2.Ureaji koji povezuju pojedine proizvodne operacije. Ureajiprvegruperjeavajusezajednosaprizvodnimmainama,dokuredjajidrugegrupeine posebnu grupu transportnih sredstava. Izbor vrste transportne maine zavisi od niza faktora ije je poznavanje potrebno da bi se ispunili svi zahtjevi od kojih sa jedne strane zavisi stepen mehanizovanosti odreenih operacija, a sa druge strane ekonominostprimjeneusvojenogtipatransportnogureaja.Automatizovanjemproizvodnih operacijakojezahtjevajuangaovanjevelikogbrojaradnika,kaoionihkojeododreenogradnika zahtjevajuveistepenfizikognaporaiveiutroakvremena,poveavaseproduktivnostradai smanjenje cijene kotanja gotovih prizvoda. Premaovometrebaimatiuvidupotrebnainvesticionaulaganjakaoikonanibilansekonominosti proizvodnje. Tek nakon potpunog upoznavanja sa tehnologijom proizvodnje i svim ostalim faktorima pristupase izboru odreene vrste transportnih sredstava. 3.2. Izbor vrste i podjela transportnih sredstava Izbor vrste transportnih sredstava ima uticaj na: -Odvijanje tehnolokih procesa; -Meusobni raspored pojedinih odjeljenja; -Graevinsko izvoenje zgrada. Prema vrsti obavljenih operacija transportne maine se djele na: 1.Dizaline maine i ureaje:

-Mosne dizalice; -Konzolne dizalice; -Podizai. 2.Uredjaji neprekidnog transporta: -Trakasti transporteri; -Kofiasti transporteri; -Ploasti transporteri; -Puni transporteri; -Valjkasti transporteri; -Konvejeri. 3.Ureaji pneumatskog transporta; 4.Mobilni transportni ureaji. Uokvirujednogdrvo-preradjivakogsistemamoemosusrestsljedeasredstvaunutrasnjeg transporta: -Podizai, slagai i razlagai; -Utovarivai tereta; -Mehanizmi za dizanje tereta; -Prenosilice; -Okretne dizalice; -Pravokretne dizalice; -Gravitacioni transporteri; -Valjkasti, ploasti, trakasti transporteri; -Inercijalni, puni, zavojni transporteri; -Pneumatski transporteri. Neki od pomenutih sredstava unutranjeg transporta moemo vidjeti na sljedeim slikama:

Slika 1. Viljukar ( SUS pogon) Slika 2. Elektini viljukar

Slika 3. Runi podiza teretaSlika 4. Runi paletar Slika 5. Trakasti transporter Slika 6. Valjkasti transporter Slika 7. Puni transporterSlika 8. Konzolna dizalica Slika 9. KonvejeriSlika 10. Regalni viljukar Potrebno je jo pomenuti da se unutranjim transportom ne stvaraju nove vrijednosti, ali se njime bitno utie na efektivnost prizvodnog sistema to se moe iskazati kroz uticaj na: -Cijenu kotanja proizvoda; -Vrijeme trajanja proizvodnog ciklusa; -Visinu angaovanih sredstava; -Broj angaovanih ljudi. 3.3. Materijali za izradu kupaonikih garnitura Kao to je prethodno reeno u samom uvodu zadatka, radi se o proizvodnji ploastog namjetaja pa samim tim potrebno je definisati materijal za izradu kupaonikog namjetaja.Za izradu kupaonikih garnitura kao polazni materijal, odnosno poluproizvod koriste se: -Ploa iverica; -MDF ploe; -Kant trake. Sagleditaiskoritenostimaterijalapriobradi,koliinamaterijalakojaostanenakon raskrajanjakaoneupotrebljivmaterijalnesmijebitiveaod(57)%ukupnekoliine materijala. Ploa iverica je troslojna ploa gdje je srednji sloj izradjen od krupnijeg iverja, dok su vanjski slojevi odfinijihestica.Ploajeravnaiglatkaujednaenedebljinetojojdajedobrasvojstvatesemoe dobro obraditi. Moe se obloiti folijom, laminatom i furnirom. Za kupaoniku garnituru WICO potrebnanamje ploa iverica W 400 MP bijela 260x210-16. MDFploe-suploevrhunskekvalitete,srednjegustoe700kg/m3,proizvodesesuhom tehnologijompresanjanavisokojtemperaturi.Obostranosubruene,iporedupotrebezaizradu kupaonikog namjetaja koriste se i za izradu ostalog kvalitetnog namjetaja. MDFploesenaruujustandardnihdimenzija(275x205)cm,ilikaoprodueneploeiverice dimenzija ( 550 x 205 )cm, iz razloga zato to ECONOMIC u svomraspoloivom mainskom parku posjeduje raskraja vee radne povrine. Standardna debljina ploa i formati dati su u tabeli 2. : Tabela 2. Debljina (mm)3,1 ; 4 ; 5 ; 6 ; 8 ; 10 ; 12 ; 16 ; 18 ; 20 ; 22 ; 25 ; 28 ; 30 Format (mm)2800 x 2070 ;2650 x 2100;3760 x 2200 Kant trake ABS kant trake su napravljene od ekolokog materijala Acrilonitril Butadien Stirena sa veoma malom emisijom tetnih materija za razliku od PVC traka koje imaju visoku emisiju tetnih materija pa su u Evropskoj Uniji izbaene iz upotrebe. Od ABS materijala se prave jo: medicinski pribor, vodovodne cijevi , dekorativna ABS plastika u auto industriji, kuita raznih aparata (telefoni, televizori, muziki ureaji ...),sigurnosne opreme (ljemovi ...) i jo mnogo toga ,to sve ide u prilog njihovim ekolokim i tehnikim svojstvima. ABS kant traka je veoma laka za obradu, mekanija i fleksibilnija u odnosu na PVC trake to se direktno odnosi na manje habanje noeva kant maina a samim tim i na trokove, veoma je zahvalna za krivolinijsko kantovanje i u radu na niim spoljnim temperaturama zbog svoje fleksibilnosti (kantovanje zimi u nezagrijanim prostorijama). ABS otpornost na razliite agense: Odlina (ABS ne mijenja svojstva): na glicerin, neorganske soli, baze, mnoge kiseline, veinu alkohola i hidrokarbonate. Ograniena (ABS otporan samo u kratkom periodu izloenosti): na slabe kiseline. Loa (nije preporuljivo koristiti sa): jakim kiselinama i rastvaraima, ketonima, aldehidima, etrima i nekim hlorisanim hidrokarbonatima. 3.4. Specifikacija materijala za izradu kupaonike garniture Napomena: Zadatireprezentant(kupaonikegarnitureWICO)bilojepotrebnoizvritirastavljanjegotovog sloenog proizvoda na najprostije dijelove kako bi se tano mogli definisati svi sastavni elementi i na taj nain se omoguio pristup popunjavanja listi specifikacije materijala. Tabela 1. SPECIFIKACIJA MATERIJALA ZA IZRADU KUPAONIKE GARNITURE BAZA WICO 70; SEDMINA PRODUKCIJA 280 KOM. Red. br.ArtikalNaziv Jed. Mje.Koliina 1 01056Ploa iverica W 400 MP bijela 265x210-16m2 356,44 2 01303Traka kant ABS bijela 24H/22-0,45m 2704,8 3 00020Spojnica mini za namjetaj ravna 110 fi 26kom1120 4 00175Noga za namjestaj metalna podfi 40-100 mmkom1120 500520Ruka gumb U94043 crom mat.kom560 600237Nosa police PVC s klinom 5mm bijelikom1120 700223 Tiple bukove sa utorima 8x30kom6160 801432Maska umivaonika DOMUS 75 frontakom280 901405Vrata 347x477 frontakom560 1001823Pakovanje WI.70, OM.70 DEkom280 11Gar.list, dekl., PVC vreica, klamericepau 1201616Umivaonik nadgradni DOMUS 75 cm bijelikom280 1301004Ljepilo za drvo 1kgkom6,16 1401022Ljepilo za autom.kantericu bijelopak0,56 1509255Vijak za ruku M4x20 mmset5,6 1600735Vijak SPAX 4,4x30pak224 1700725Vijak SPAX 4,0x17pak224 1800720Vijak SPAX 4,0x16pak224 1900231Odbojnik za vrata fi 8 (50 kom)set112 2001035Traka ljepljiva za pakovanjekom16,8 Tabela 2. SPECIFIKACIJA MATERIJALA ZA IZRADU KUPAONIKE GARNITURE ORMARI ZA GARNITURE; SEDMINA PRODUKCIJA 280 KOM Red. br.ArtikalNaziv Jed. Mje.Koliina 101056Ploa iverica W 400 MP bijela 265x210-16 m2 181,44 201303Traka kant ABS bijela 24H/22-0,45 m924 301304Traka kant ABS bijela 24H/22-2 m828,8 401403Vrata 247x637 fronta kom280 501422Polica fronta kom280 600020Spojnica mini za namjetaj ravna 110 fi 26 kom560 701715Ogledalo 250kom560 800520Ruka gumb U94043 crom mat. kom280 900237Nosa police PVC s klinom 5mm bijeli kom2240 1000223Tiple bukove s utorima 8x30 kom3920 1101843Kutijakom280 12Gar.list, dekl., PVC vreica, klamerice pau 1309254Kutni drai kom560 1401004Ljepilo za drvo 1kg kom3,92 1501022Ljepilo za autom.kantericu bijelo pak0,364 1609255Vijak za ruku M4x20 mm set2,8 1700705Vijak SPAX 3x35 kom2240 1809260Vijak kukica za ormari E40100 kom560 1913290PVC Tipl fi 10 set5,6 2000720Vijak SPAX 4,0x16 pak11,2 2100231Odbojnik za vrata fi 8 (50 kom) set11,2 2201035Traka ljepljiva za pakovanje kom16,8 4.RJEENJEUNUTRANJEGTRANSPORTAZASLUAJPROIZVODNJEKUPAONIKE GARNITURE WICO U OKVIRU PROIZVODNOG PROGRAMA FIRME ECONOMIC d.o.o. Unutranji transport e biti najbolje organizovan u svakom pogledu ukoliko se u cijelom procesu proizvodnje, raunajui od dopreme repromaterijala do samog izlaza gotovog proizvoda, budu koristili oprema (sredstva rada), standardom propisanih dimenzija i veliina. Najidealnije rjeenje bi bilo po principu JUST IN TIME , to znai sve na vrijeme, bez ekanja i zadravanja.

1.Vri se odabir polaznog materijala u ovom sluaju: ploe iverice, MDF ploe i fronte koje se naruujukao gotov proizvod od dobavljaa i montiraju kao vrata na kupaonikim ormariima i ormarima. 2.Polazni materijal se od strane dobavljaa doprema transportnim sredstvima (kamionima), i to napaletamakojeseskladiteuskladitimazaprijempolaznogmaterijalaufirmi.Frontese takodjer od strane dobavljaa dopremaju kamionima ali u paketima radi sigurnijeg transporta. 3.Ukamionimamaterijalseslaenadrvenimpaletamapopravilupunogzapreminskog iskoritenja palete. 4.Viljukarom se vri operacije istovara paleta sa kamiona, njihovo slaganje u prijemno skladite, zatim transport do maine na kojoj se vri proizvodni proces i sl. Izborviljukarasevripremapodacimaodatimproizvodima(ormari,ormar),daseznakoliko proizvoda moe stati na jednu paletu uzimajui u obzir i njenu teinu i gabarite. Zatim treba voditi raunaomax.visinipodizanjateretadanebidolodoproblemanemogunostiistovara/utovara kamiona. 5.Pozavretkuistovararepromaterijalauprijemnoskladitevriseodstranjivanjekartmaterijalasapaletaikaotakvesepostavljajunaodgovarajuamjesta,pogodnazapristup viljukaraodakleeihtransportovatidosamihmaina.Izborsamogmjestazasmjetaj repromaterijala treba da je odabrano tako da se moe postii to vea produktivnost. Za sluaj: razradjena je tehnologija proizvodnje koja se izvodi u sljedeim fazama obrade datih u: ( tabeli 1.) SEDMINA PROIZVODNJA Proizvod Br.kom. Ormari za garniture 280 BAZA WICO 70 280 Tabela 1. Razradjena tehnologija proizvodnje BROJMAINA ZA IZRADU POFAZAMA ORMARI ZA GARNITURE TIP MAINE BAZA WICO 70 TIP MAINE 2 OP 10 Raskraja SIGMA 65 K OP 10 RaskrajaSIGMA 65 K SJEENJE SJEENJE 2 OP 20Linijska kanterica OLIMPIC K 208 3 OP 20 Linijska kanterica OLIMPIC K 208

KANTANJE KANTANJE 2 OP 30 CNC rover Top 35 Ecopres

OP 30 CNC rover Top 35 Ecopres BUENJE

BUENJE 2 seta OP 40 Runi alat Runi el. alat OP 50 Runi alat Runi el. alat MONTAA

MONTAA

2 seta OP 50 Runi alat Runi el. alat OP 60 Runi alat Runi el. alat KOMPLETIRANJE PROIZVODA KOMPLETIRANJE PROIZVODA 2 seta OP 60 Runi alat OP 70 Runi alat IENJE PAKOVANJE IENJE PAKOVANJE Premaprethodnorazradjenimtehnologijamaakoodvojenoposmatramoproizvodnjekupaonikihgarnitura WICO i Omega, mogu se ustanoviti potpune suprotnosti. U sljedeim tabelama dato je preciznije poreenje za dva data reprezentanta: Tabela 4. Tabela 5. PremaprikazanommoesekonstatovatidafirmaECONOMICd.o.o.Vitez,satrenutnim raspoloivimmainamauproizvodnojhalinemoezadovoljitisedminuprodukcijukojase zahtjeva. Kao rjeenje problema produkcije proizvodne linije, potrebno je kupiti maine date u tabeli6. : IZRADA Garniture WICO Jed. Mj. Ukupno vrijeme izradeTuk , min./kom. 75 Pripremno vrijeme izrademin./kom. 5 Mainsko vrijeme izrade min./kom. 20 Broj kom./dan 56 Broj kom./sed. 280 Broj maina potreban za ispunjenje norme 9 Trajanje jedne smjene h 8 Vrijeme rezervisano za obrok h 0,5 Vrijeme provedeno na radu h 7,5 Broj radnih dana u sedmici 5 Broj smjena udanu 2 Ukupan broj smjena

24 Broj angaovanih radnika 15 IZRADA ORMARA DOMINO 35x186 Jed. Mj. Ukupno vrijeme izradeTuk , min./kom. 90 Pripremno vrijeme izrademin./kom. 1,5 Mainsko vrijeme izrade min./kom. 88,5 Broj kom./dan 84 Broj kom./sed. 500 Broj maina potreban za ispunjenje norme 8 Trajanje jedne smjene h 8 Vrijeme rezervisano za obrok h 0,5 Vrijeme provedeno na radu h 7,5 Broj radnih dana u sedmici 6 Broj smjena udanu 2/3 Ukupan broj smjena

40 Broj angaovanih radnika 25 ZA POTREBE LINIJE ORMARIA ZA POTREBE LINIJE Baze WICO 70 SIGMA 65 K 1SIGMA 65 K 1 OLIMPIC K 2082OLIMPIC K 2082 CNC- rover1CNC- rover 1Top 35 1Top 35 1 Ecopres 1Ecopres 1 Kao rijeenje dnevnog broja smjena, usvaja se (2 smj./dan). Zasluajizradegranituradeavasedanekeoperacijezahtijevajupo(3smj./dan).Veaproduktivnostiostalihoperacijadajeprostoradasenadoknadivrijemeizvrenjanajoptereenijeivremenskinajdue operacije pa samim tim i gubitak potrebe za uvodjenje tree smijene. Potrebna radna snaga za opsluivanje maina zahtjeva se od same vrste maine, pa tako je za rad na istim potrebansljedei br. radnika : kanterica 2 radnika raskraja 2 radnika CNC- rover 1 radnik Top 35 1 radnik Ecopres 1 radnik Nakontooivimoipokrenemoprocesproizvodnjeiunutranjegtransporta,potrebnojezasvakufazu postavljenogprocesaproizvodnjeprouitiimjeritiradivrijemeproizvodnjepooperacijamainjenim dijelovima. Operacije unutranjeg transporta moraju biti podredjene potrebama izrade i kontrole predmeta rada, odnosno proizvodnim i kontrolnim radnim mjestima na kojima se ova izrada i kontrola sprovode. Vremenaunutranjegtransportazasvakufazuprocesamogudaseproraunavajunaosnovusljedeeg obrasca: Tut = Tu+Tp+Ti+Tg[h/faza] gdje su: Tut - ukupno vrijeme unutranjeg transporta za fazu [h/faza] Tu vrijeme utovara kod unutranjeg transporta [h/oper] Tp vrijeme prijenosa kod unutranjeg transporta[h/oper] Ti vrijeme istovara kod unutranjeg transporta [h/oper] Tg vrijeme gubitaka usljed zastoja i ekanja kod u.t. [h/faz] 4.1. Odabir transportnih sredstava za realizaciju navedenih zahtjeva Nakon pakovanja gotovog proizvoda u PVC vreice, kao takve potrebno je grupisati i transportovati. Da bi se navedeno moglo ostvariti potrebno je da se izvri odabir transportnih sredstava.U ovom sluaju za grupisanje i transport kupaonikih garnitura izabrane su sljedee drvene palete, date u (tabeli 7. taka 4.1.) Tabela. 7

Premaovojtabelisadatano znamokolikopaletanamje potrebnozaslaganjeproizvodai njihovtransport.Paletesu izabranepremadimenzijama gotovihproizvodaiizbor dimenzijasamepaletezavisiod dimenzijaproizvoda.Poredtoga rijeenjeproblemokonaina slaganja,iizabranisistem slaganjajetakavdapopunjenost palete bude to bolje iskoritena. Naslikamasuprikazaneodabranepaletezagrupisanjepremagorenavedenimuslovimaslaganja proizvoda: Slika 1. Drvena paleta dimenzija 800x1000 Materijal palete topola topola Dimenzije(mm) 800 x 1000800x1000 Max optereenje palete (kg) 1000 1000 Sopstvena masa praznepalete (kg) 2020 Raspoloiva povrina za slaganje jednog sloja (m2) 0,8 0,8 Namjena za transport proizvoda Ormari Za graniture Baza WICO 70 Dimenzije proizvoda(mm) 750x980x200750x850x480 Masa proizvoda (kg) 1535 Broj slojeva slaganja 2 1 Broj kom./sloj 610 Broj kom./paleta 1210 Potreban broj paleta za transport proizvoda 2428 4.1.1. Volumensko iskoritenje palete Ovajizrazpodrazumjevavolumenkoji jeiskoriten,odnosnopopunjenteretomkodsvakedrvene palete,iteisetojemogueveojiskoritenosti.Volumenskoiskoritenjepaletedefiniese sljedeim izrazom: volumen spoljanji najvecivolumen skladini korisniV) () (=

Koddrvenepaleteovajodnoszavisiododnosakorisnepovrinepoda(Akp)paleteigabaritne povrine poda (Agp) palete, pri emu se on kree u granicama od 0,75 do 0,9. povrina gabaritnapovrina korisnaAAVgpkp= = Poveanjemukupnevisinepaletepoveavaseivolumenskoiskoritenje,uzimajuiuobzir injenicu da je donji dio za prihvat transportnog sredstva za pod isti za sve visine paleta. Zadrvenupaletusavanjskimmjerama800x1000zakupaonikiormarijeV=1jernema vanjskih ogranienja. Zadrvenupaletusavanjskimmjerama800x1000zabazuWICO70jetakoerV=1jernema vanjskih ogranienja. 4.1.2. Povrinsko iskoritenje transportnih sredstava pri radu sa drvenim paletama Dabisemogloizvritidefinisanjeparametarapovrinskeiskoritenostitransportnihsredstavau toku rada sa drvenim paletama (bilo koje vrste), pored volumenskog iskoritenja paleta V, potrebno je definisati i:Za kupaoniki ormari: - povrinsko iskoritenje palete u odnosu na robu: palete povrina korisniarobe povrinaVR = q - najvea skladina povrina palete: Asp= 8001000 = 800000 mm2 = 0,8 m2 - najvea korisna povrina robe: Ak.d. = 8001000 = 800000 mm2 = 0,8 m2

Sada slijedi: 18 , 08 , 0= =VRq Kod transporta paleta kamionima, gdje je definisana veliina tovarnog sanduka igdje pri slaganju paletadolazidomanjegiliveegneiskoritenjapovrinetovarnogsanduka.Faktoriskoritenja povrinetovarnogsandukamoesedefinisatikaoodnospovrinesvihpaleta ) (pA ipovrine tovarnog sanduka kamiona ili vagona ) (tsA . tspAAf= 4.1.2.1 Specifini pritisak na podlogu Kao i u prethodnim sluajevima, gdje su se morali uzeti u obzir odreeni faktori, ovdje se u obzir morauzetipritisakpaletanapodlogu,bilodaseradioskladituilitransportnomsredstvu(npr. kamion). Tako je ovdje potrebno razlikovati: globalni pritisak gabaritne povrine palete, koji se mjeri u kvadratnim metrima (m2), za jednu paletu priblino se kree 0,14 = 0,33 MPa; i lokalni pritisak oslonih djelova palete, mjeri se u kvadratnim centimetrima. Zaproraunpodovaprethodnojepotrebnodefinisatinajveemasepaletakojeeseskladititii broj paletakoje se slau po visini, kao i kontrola lokalnog povrinskog pritiska ukoliko su podloge skladita od betona. 4.2. Proces pakovanja gotovih proizvoda 4.2.1. Interfejs pakovanja i transporta Mnoge robe zahtjevaju zatitu, pri kretanju kroz integrisani sistem logistike. Pakovanjem se moe pomoiodkraeioteenja,zatimpripromovisanjurobeiinformisanjukorisnika.Veliina, razmjera, oblik i matreijal pakovanja znatno utiu na efikasnost rada. Pakovanjenekotakaotransport,tj.oko10%trokovaintegrisanelogistikeotpadanatrokove pakovanja. Pakovanjem moe da se utie na sljedee: Na marketing i proizvodnju; Veliina, oblik i tip materijala za pakovanjeutiu na tip i broj opreme za rukovanje materijalom na nain skladitenja robe u skladitima; Na transportnu popunjenost i nepopunjenost/neoptereenost i transport proizvoda. Sobziromdapakovanjevarirasnainomtransporta,tadazanasluajgdjesetransportobavlja kamionom,proizvodizahtjevajumanjuzatitunegotojetozasluajtransportaeljeznicomili nekim drugim oblikom. 4.2.1.1. Funkcija pakovanja Pakovanjemmorajudasezadovoljeodreenefunkcije,zadovoljavanjezahtjevatritai integrisane logistike. Slika 3. Funkcija pakovanja robe uvanje sadraja opreme Zahtjevi pakovanja Zatita od oteenja Ujednaavanje za isporuku Pogodnost/udobnost za korisnika Komuniciranje sa kupcem Odmjeravanje koliina S obzirom da se sa robom vri konstantno rukovanje kretanje i skladitenje, kod pakovanja se moraizvritiprojektovanjeiispitivanje(testiranje)nasveoekivanesituacijeurukovanjuiotpremi.Ti testovi se odnose na: vibracije, grubo rukovanje, pritiskanje i sl., dok sedopunski testovi izvode u sluaju transporta opasnih materija. Jo neke od prednostipri pakovanju su: Vea zatita; Manji gubici i oteenja; Nii intenziteti transporta; Nii su trokovi utovara istovara i zaliha transporta. Procespakovanjakojijeopisanuovomprojektnomzadatkumoedasekoristikaoradno operacijskoupustvo.Prijepakovanjapaletamorabitistrogooienaisaunutranjeisavanjske strane od bilo kakvih neistoa, papiria, naljepnica itd. Pri pakovanju se koriste kartoni i folije. 4.2.1.2. Postavljanje kontrolne kartice Popunjavanje kao i kaenje kontrolne kartice je u nadlenosti slube kontrole. Poslije popunjavanja kaoikaenjakarticenapaletuodstranakontrole,paletasemorauistovrijemedistribuiratiu magacin gotovih dijelova i time je zavren postupak pakovanja. 4.2.2. Odabir viljukara i paletara Viljukarjeuniverzalnotransportnosredstvokojevrizahvatanje,podizanje,prenosisputanje tereta zatim slaganje i razlaganje tereta, a sve ovo bez njegovog odlaganja. U ovom sluaju teret je komadni, paketiran na paletama koji je potrebno transportovati. Izbor viljukara vrimo prema : Vrsti transporta, zatvoren/otvoren prostor, Dimenzije paleta koje se transportuju, Teina tereta koji se transportuje, Visina tereta na paletama i visina na na koju se teret podie, irina puta kojim se vri transport, Podloga po kojoj se vri transport itd. Naosnovuovihpoznatihparametaramoemoizvritiodabirodgovarajuegviljukarakojie zadovoljiti potrebe transporta. Naosnovuistihnavedenihparametaravriseiizborrunogpaletarakojisluikaotransportno sredstvouproizvodnojhali.Paletarjedobroprimjenitigdjegodjetomoguekaozamjenaza viljukara, jer samim tim vri se uteda na raun firme. Prema tome biraju se viljukar i paletar koji e zadovoljiti potrebe transporta firme ECONOMIC d.o.o. Vitez,i prikazani su na sljedeim slikama: TEHNIKE KARAKTERISTIKE Slika 4. Viljukar TEHNIKE KARAKTERISTIKE Slika 5. Runi paletar model ifra modelaCPCD20NPogon DieselNosivost kg 2000Visina podizanje mm3000Motor

SUS NISSANISUZUCUMMINSNISSANISUZUCUMMINSMjenja AUT TCMNISSANOKAMURAMODEL:SYC 1000/1600 Kapacitet:2000 Kg Visina dizanja:1600 mm Pogon:RUNI Viljuke:1150 mm Teina: 55 Kg 5. PRORAUN TRANSPORTNIH SREDSTAVA (REGALNA DIZALICA) 5.1.Regalna dizalica Podregalnomdizalicompodrazumijavamospecijalnuvrstudizalicanamijenjenuzaradu visokoregalnimskladistima.Razlikujuseodregalnihviljukarapotometonisuslobodno pokretne ve su vezane za ine I kreu se uzdu hodnika izmeu regala. Postoje konstrukcije regalnihskladitegdjeregalnedizalicemogumijenjatiinskestaze,tj.prelazitiizhodnikau hodnik. Osnovna podjela regalnih dizalica u konstruktivnom smislu moe biti na:- jednostubne, - dvostubne. Navedena podjela se moe proiriti i na: - jednostubne regalne dizalice namjenjene za palete do 50 kg mase koje se izrauju odnpr.aluminijskihlegurasaspecijalnimkonstruktivnimizvoenjimapogonskih mehanizama, - dvostubne regalne dizalice za ipkaste materijale ili za regale sa vie paleta u dubini paletnog mjesta. Komandovanjeregalnimdizalicamanijepreporuljivodabudesepoda,veizkabine rukovaocakojajenapodizau,tj.vertikalnopokretnaimeseomoguujepregledrada viljukarapriulaganju(uzimanju)paleta,komisioniranje,ontrolapaletapooblikuisadraju itd. Sa aspekta sutomatizacije rada regalne dizalice mogu biti: - runo komandovane, - poluautomatizovane i- automatizovane. Poluautomatizovanradpodrazumjevarunokomandovanouzimanje(ulaganje)paletau regalu. Zaautomatizovanradnijepotrebanrukovalacdizalicealijepotrebnoprenijetiinformacije procesoru(raunaru)nadizalici.Zatojemoguekoristitifleksibilnekabloveilibeini prenosinformacijakojijesveprisutnijiunovije vrijemeakojimoebiti sainfracrvenimili radio talasima. Prvifaktorkojiutienaizbortipakonstrukcijejerednosivostikojidizalicetrebada zadovoljesobziromdapaletenoseizmeunekolikokilogramado4ili5tonamase. Preporuujusesljedeekorisnenosivostiukgito:250,315,400,630,800,1600,2000, 2500 Visinadizalicaseprilagoavazahjevimaskladita,uzgeneralizacijudasezakomisiona skladita prave do visine od 15m, a dizalice koje rade u nekomisionim zona imaju visine do 40msailibezrukovaoca.Izvedenekonstrukcijerunoupravljanihjednostubnihdizalica imajuvisineido30m,tonijepreporuljivo.Regalnedizalicesateleskopnimviljukama kojebonoulazeuregal(sailibezrukovaoca)moguimatiuobiajenihodteleskopiranja viljukizajednopaletnomjesto,amoguimatiiprodueneteleskopneviljukeza opsluivanje dva paletna mjesta (dvije palete u dubini) ili dodatni ureej za specijalna kolica sa paletama za vie paletnih mjesta u dubini (irini) regala. Najveemanjkavostisvihinskihdizalicajevezanostzadefinisanuinskustazu.Kod regalnihskladitasamanjomfrekvencijojmulazaiizlazapaletapostojezahtjevizaradom dizalicauviehodnika.Ovajproblemserjeavaprenosnicimailispecijalnimizvoenjem pogona za kretanje dizalice. Prenosnicesukolicaramnekonstrukcijekojasepozicionirajusaosnohodnikuregalaukoje ulaziregalnadizalica.Regalnedizalicezaovenamjenenemoguimatikablovskonapajanje elektrinom strujom ili informacijama, ve morajuimati po dva klizna skidaa struje u podu da bi mogli prei od napajanja do kliznih vodova hodnika na klizne vodove prenosnice.Utenjizaradomregalnihdizalicauviehodnikabezpronosnicarazvijenesukonstrukcije gdjesusklopovitokovanadonjemnosauzakretni,imejeomoguenokretanjedizaliceu krivini inske staze. Ova najee patentirana rjeenja omoguu prelaz iz hodnika u poprenu insku stazu i izlaz iz nje u bilo koji regalni hodnik. Dva tipa razliitih metalnih konstrukcija regalnih dizalica Regalne dizalice su transportne maine sa velikom metalnom konstrukcijom. Dizalica na slici a nazivne nosivosti je Q=500 Kg i koristi EVRO palete 1200x800 mm. Dizalica opsluuje moderno visokoregalno skladite sa 6 regala i jednom prenosnicom. Regalna dizalica na slici.b, nosivosti Q=800 Kg. Dizalica je automatska i opsluuje visokoregalno skladite kapaciteta 20000 t. Automotizovana(robotizovana)regalnadizalicanosivostinpr.50kgmozeimatisopstvenu masuiponekolikotona,akoseprimjeneprethodnoiznjetikonceptigradnje.Stogakod regalnihdizalicazaovakvenamjenemogukoristitialuminijskelegurezaizraduosnovne metalnekonstrukcije,gdjeseodgovarajuimoblikomstubapostiezahtjevanakrustost.Na ovaj nain masa dizalice se smanjuje viestruko.5.1.1. Metodologija prorauna regalnih dizalica Sistematika prorauna podrazumijeva proraun nosee konstrukcije od: -Radnih optereenja gdje se ubrajaju sopstvene mase, teret koji se die, inercijalne sile pokretnih masa i statiki otpori kretanju, -Dodatnihoptereenjaukojaseubrajajuistaodzakoenjatokovanainama, temperaturnih uticaja, tereta na stepenitima, podestima i ogradama, -Izuzetnih optereenja u koje se ubrajaju udari u odbojnike, optereenja od ispitivanja I havarijska optereenja. 5.1.1.1 Radna optereenja Ova optereenja potiu od: -TeineGE svihvrstovezanihilipokretnihdijelova,pogonskimehanizmi, elektrooprema,dioteinaodsredstavazanoenjepodizaa(npr.uadisl.)izuzev sljedeih koja se posebno posmatraju a to je: -TeinateretaGHuodpaleteirobe,dijelovazaprihvatinoenjetereta (viljuke,valjkastitransporterisl.),podizaieventualnorukovalac dizalice i dio sredstava za noenje klizaa (npr.uadi i sl.). Teine dijelova dizalice GE mnoe se faktorom sopstvenih teina ukoliko nisu obuhvaene drugim faktorima. U proraunima mjerodavnih optereenja za dimenzionisanje ovaj faktor se usvaja iz tabele i zavisi od nazivne brzine kretanja regalne dizalice. Nazivna brzina kretanja dizalice vF u m/min inska staza sa udarima inska staza bez udara do 63do 1001,1 preko 63 do 125preko 100 do 2001,2 preko 125preko 2001,3 Tabela. Faktor sopstvene teine Akoregalnadizalicaimaureajzaublaavanjeudaraprinailaskunaodbojnik,smijese nezavisno od brzine kretanja dizalice i izvedbe inske staze usvojiti faktor 1,1. Klasa pogona dizanjaSrednjeubrzanje/usporenjepogonapogona dizanja am u m/s2 H1 1,1 + 0,0022 vH H21,2 + 0,0044 vH H3 1,3 + 0,0066 vH Tabela. Dinamiki faktorTeinekojesediuGHumnoesedinamikimfaktorom.Uporeenjusanpr.mosnim dizalicama ovdje se dinamiki faktor odnosi na cijeli podiza sa sredstvom za noenje palete, rukovaocem i sl. Ovaj faktor uzima za proraun uticaj inercijalnih sila u prelaznim procesima ubrzanjaodnosnousporenjaneophodnajedinamikaanalizapogonskogmehanizmaza dizanjeuzogranienjerazlikeobrtnogmomentaMkojipogonskielektromotortroina ubrzanje. Saglasno saoptenom ubrzanju pogonskogmehanizma za dizanje (relativnoj jaini elektromotora) proizilaze i pogonske klase za dizanje H1 H2 H3. Horizontalno optereenje (dinamiki faktor Sw) Ubrzanje i koenje kako optereene, tako i neoptereene dizalice pri njenom kretanju izaziva dodatnadinamikaoptereenjakojapotiuodinercijalnihsila.Stvoreneveliine horizontalnihinercijalnihsilamoedatisamodinamikaanalizaelastinogsistemaregalne dizalice.Prikvazi-statikimproraunimakojepredvianavedenistandard(kaoiveina standarda) dinamikim faktorom Sw se odreuju inercijalna optereenja. Kao model realnog dizalikog sistema se usvaja elastian stub dizalice kao konzole koji je na kolicimakojaimajupogonsakonstantnimubrzanjemam,otporekretanjuikreusebez zazora I podizaa.Opis oscilovanja stuba polazi od statikog ugiba i cosinusne funkcije dinamikog faktora y(t)

( ) gdje je: -mdin- ekvivalentna masa na vrhu stuba. Ova masa izaziva isti ugib vrha stuba kao I kod realnogsistemastuba,podizaaitereta(palete)ugornjempoloajupoddejstvom inercijalnih sila, -krutost stuba, -am srednje ubrzanje (koenje) pri horizontalnom kretanju, -y(t) amplitude oscilacija stuba (horizontalno pomeranje stuba) - sopstvena frekvenca sistema. Horizontalne sile pri kretanju kroz krivinu Akoregalnadizalicamjenjahodniklunimkretanjem(popravilubezpalete)donjinosa mora biti zglobno vezan za sklop toka i mora imati tokove za horizontalno voenje. Fz1

mG

Fz2

mG

Fz3

mG

Fz4

mG

Horizontalne sile ulaganja (uzimanja) paleta Pod ovim pojmom podrazumijevamo dvije mogunosti i to: a)Uzimanje (ulaganje)paleta teleskopskim viljukama sto je najei sluaj i b)Uzimanje(ulaganje)paletapovlanimureajemkojivue(gura)paletuu voici regala. a) FHo

(

)

FHu

(

)

(

)

FL (

) b)FHo

FHu

(

)

FL

ili FL

(

) Go ukupna teina bez izvuenog sredstva za hvatanje (vuu) palete, G1 teina izvuenog sredstva za hvatanje (vuu) tereta, FL bona sila ulaganja (uzimanja) palete, GL teina palete (tereta), h koeficijentotpora spojenog para paleta regal (ako postoji ovaj otpor), g koeficijent trenja (klizanja) para paleta regal, FHo ukupni otpori gornje voice, FHu ukupni (boni) otpori ine, a ubrzanje sredstava za hvatanje palete, m1, m2 mase izvuenog (teleskopiranog) sredstva za hvatanje tereta i palete, s0, sL rastojanje teinih linija. 5.1.1.2. Dodatna optereenja od geometrijskih netanosti Odstupanjapravolinijskogkretanjaregalnedizaliceioseinedovodedobonihtrenjaili otpora.Uzrokovojpojavi(poduslovomdasusvateitauvertikalnojravnioseine)je netanost u izradi donjeg nosaa i ose tokova. Boniotporizasluajkonstrukcijesabonimtokovimazavoenjedefiniusepreko koeficijentafuzavisnostioduglazakoenjaosetokovaIzakotrljajuiparelikelik (toak ina) dati su u tabeli: f = 0,3 (1 e-0,25) 0,51,01,52,02,53,03,54,04,55,06,07,08,09,010,015,0>15,0 f0,0350,0660,0940,1180,1390,1580,1750,1900,2030,2140,2330,2480,2590,2680,2750,2930,300 Za ostale kotrljajue parove mogu biti i druge vrijednosti. Ugaozakoenja(u)jerezultatzakoenjaposvimkriterijimasvedenihnarazmakla moe se definisati kao: =f + v + o + s (u ) gdje je: f -ugao(u)odzazorapraveineibonihvoicadizaliceitonajmanje5mm zazora kod vodeih tokova sa rubovima ili 3mm zazora kod bonih tokova za voenje, v ugao zakoenja (u ) od bonog habanja ine i toka i to najmanje 5 % od irine glaveinekodtokovasarubovimai1,5%odirineglaveinekodbonihtokovaza voenje, o ugao koji proizlazi od tolerancija izrade donjeg nosaa (za proraun 0,5), s ugao koji proizlazi od tolerancija montae ine (za proraun 1,0). Donji nosai koji nemaju obrtne sklopove otkova moraju tako biti projektovani da ugao ne bude vei od 10.Bone sile na tokovima su zavisne od konstrukcionog izvoenja tokova i tokova za voenje. 5.1.1.3. Dodatna optereenja od promjene temperature Regalne dizalice rade po pravilu u zatvorenim nehlaenim ili nezagrijavanim prostorima gdje se prosjena temperatura srednjeevropskog podneblja samra oko 10C i varijacije od 35K, a kodnejednakogzagrijavanjapojedinihdijelovaovarazlikajejo15Kvea.Akodizalica radi u hladnjai, potrebno je uzeti u obzir konkretne uslove kroz temeperaturni koeficijent. T = 12 * 10-6K-1 5.1.1.4. Izuzetna optereenja Odovihoptereenjajeznaajnoanaliziratiudardizaliceuodbojnik,ispitnaoptereenjai havarijska. Kodudaradizaliceuodbojnikkriterijzamjerodavnubrzinuudaradizalicemoebiti100% nazivnabrzinaili70%nazivnebrzineakopostojidvostrukisistemkrajnihiskljuivaakoji obezbjeuju sigurno iskljuenje pogona.Kinetika energija regalne dizalice prije udara u odbojnik je: EK = (

)

, mE = JA(

)2 Gdje je: mE redukovana masa rotacionih dijelova, mG ukupna masa dizalice sa paletom, JA redukovani moment inercije na vratilo elektromotora, ired prenosni odnos zupastog prenosnika, d prenik toka (pogonskog) ivFD mjerodavna brzina za provjeru pri udaru. Kinetika energija pri udaru dizalice troi se na deformaciju odbojnika. Za tanije proraune optereenjakojaproizlazeizudarapoeljnojekoristitidinamikuanalizu.Kodpriblinih proraunadinamikikoeficijentSpmoebiti1.25zatrouglastu(histereznu)karakteristiku odbojnika,odnosno1,5zacetverougaonukarakteristikuodbojnika.Kodovogproraunane uzimaju se u obzir prethodni koeficijenti , i Sw. Kao ispitno preotereenje mjerodavno je isto za 25% vee od nazivnog. Znaajniuticajmoeimatiureajzablokiranjepodizaasapaletomnastubudizaliceza sluaj otkaza pogona dizanja, ueta i sl. Sila koju saoptava ukoena (blokirana) masa podizaa se izraunava kao: FFa = (mH + mL) (am + g) Odnosno dinamiki faktor za ovaj sluaj je: Fa = (

) Ili F =

+ 1 Gdje je: K=1 za ureaj sa klinom, K=2 za ureaj sa valjkom, am srednje usporenje masa mH i mL, g gravitaciono ubrzanje, SFa put klizaa do aktiviranja ureaja, SGb mrtvi hod ograniavaa brzine, SFv mrtvi hod klina ili rolne do aktiviranja, SBr hod klizanja po ini do zaustavljanja. Kriterij za stabilnost regalnih dizalica je:vs= >1,5azaposebne situacije prinudnog koenja (nestanka elektrine struje i sl.) vs>1,1. 5.2.Proraun regalne dizalice Mjerodavni parametri za proraun su: Q500 kg masa tereta (palete); Gv200 kg masa viljuki; Gka200 kg masa kabine sa rukovaocem; Gkl750 kg masa podizaa;Gs2000 kg masa stuba dizalice; Gpd300 kg masa pogonskog mehanizma za dizanje; Go250 kg masa elektroopreme; Gh250 kg masa pogonskog mehanizma za poduno (horizontalno) kretanje; Gn600 kg masa donjeg nosaa. -Pogonski mehanizam za dizanje Ukupne mase koje vise na lancima su: G = Q + Gv + Gka + Gkl = 500 + 200 + 200 + 750 = 1650 kg (G, = 16500 N teina ukupnih masa) W = 600 N Ukupno optereenje (sila u lancima) je: FL = G, + W = 16500 + 600 = 17100 N Otpori kretanja su W = 787 N tako da je sila ujednom kraku lanca F1L = 17287 N. Odreene analize su pokazale da je ubrzanje pri dizanju ili usporenje pri koenju manje od 1,3 m/s2, pa se usvaja je: = 1,2 + 0,0044 vH = 1,2 + 0,0044 x 16 = 1,27 Za dizanje finom brzinom (kod uzimanja iz regala) ovaj faktor je f = 1,1035

1,1 Saglasno ovome mjerodavno optereenje u jednom kraku lance kree se u granicama: FdLmin

= 1,27 +

= 8552 N Za jednako rasporeene mase na oba kraka pri dizanju il sputanju do: FdLmax = f F1L = 1,1 x 17287 = 19015,7 N Ova sila je mjerodavna za proraun i izbor lanca, prevojnih lananika i pogonskog lananika. U timuslovimadrugastrana(drugikraklanca)jepraktinorastereena.Prorauniizborlanca zavisiodtogadalijepodizasakabinomiline.Akojesarukovaocem(kabinom),moguse koristiti stepeni sigurnosti slini kao kod lliftova (npr.10) a ako je automatizovana dizalica (bez rukovaocanapodizau),mogusekoristitipreporukezapogonskemehanizmekoddizalica. Trenutno vaei tehniki propisi mjerodavni su za izbor navedenih stepena sigurnosti. Zupastiprenosnikpogonskogmehanizmazadizanjeprimaukupnusiluuobalananikakoji mu daju obrtni moment (r L = 0,104 m poluprenik lananika): MdL = 2FdLmin x rLm = 2 x 8552 x 0,104 = 1778,82 Nm Statiki obrtni moment bez dinamikih uticaja je (za sluaj dizanja sa paletom u osi hodnika): ML = FL x rL = 17100 x 0,104 = 1778,4 Nm

Redukovanjemstatikogobrtnogmomentanavratiloelektromotoraradnebrzinedobiese potreban statiki obrtni moment: MEM =

=

= 33,3 33 Nm Ovdje je L = 0,96 i R = 0,97 stepeni korisnosti lananog prenosa i reduktora sa cilindrinim I konusnim zupastim parom, a i = 57,4 prenosni odnos reduktora. Za potezni obrtni moment od Mp = 210 Nm bie razlika obrtnog momenta: M = Mp MEM = 210 33 = 177 Nm Ovaj obrtni moment se troi na ubrzanje pri dizanju, odnosno na savlaivanje inercijalnih sila obrtnih i translatornih masa. Sprovodeianalizupoznatuizosnovneteorijetransportnihmainazakrutdinamikisistem gdje je: M = J +

(ovdje je: J moment inercije rotativnih masa svedeni na vratilo elektromotora, ugaono ubrzanje rotora elektromotora, m suma translatornih masa koja se preko lananika (rL) i reduktora (iR) uz gubitke () prenosi na vratilo elektromotora sa ubrzanjem a) Bie vrijeme ubrzanja do radne brzine 16 m/min tu = 0,314 s, to rezultuje ubrzanjem a = 0,85 m/ss. Ovo ubrzanje (iz analize krutog dinamikog sistema) daje inercijalne sile mase podizaa: FiK = G a = 1650 * 0,85 = 1402,5 N Odnosno dodatna sila u lancima e biti uz otpore u voicama: FiL =

a 0,1 FLa = 0,1 * 17100 * 0,85 = 1453,5 N Ukupna dinamika sila u lancima: FdL = FL + FiL = 17100 + 1453,5 =18553,5 N ZadefinisanjemjerodavnihoptereenjaznaajanjeIprocesskoenjaprisputanjepodizaa. PotojekoionimomentMk=240Nmapotrebanmomentelektromotorazaradu nadsinhronom(konom)reimuMsp=52,5Nmjeruovomprocesusviotpori(utokovima voicaiprenosnommehanizmu)pomau,odnosnosmanjujupotrebanobrtnimoment elektromotorakojizadravapodizaprisputanju,bierazlikaobrtnogmomentauprocesu koenja (konicnom): Mk = Mk Msp = 240 52,5 = 187,5 Nm Ovajobrtnimomentkojiseupriblienjumoesmatratikonstantnimtokomprocesakoenja uslovljavazaustavljanjeobrtnihitranslatornihmasa.Premaovojanalizi,poznatojizosnovne teorijetransportnihmainadobiesevrijemekoenjatk =0,24s tosadriusporenjeoda= 1,09 m/s2. Ova veliina usporenja daje inercijalne sile masama podizaa: FkK = G * a = 1650 * 1,09 = 1798,5 N Ovainercijalnasilapraktinopoveavateinupodizaatokomkoenja,aliotporikretanja umanjuju njeno dejstvo na lance pa je sila u lancima: FkL = 18298,5 N Najpovoljnije(zamehanikisistem)jeelekrinokoenjeelektromotoromzaradnubrzinuu vremenu 0,2s,takodasebrzinaspustanjasmanjinapriblinofinuitadukljuimali elektromotor.Ovakviproblemisvakakoukazujunapogodnostprimjeneregulativnihpogona. Izraunavanjesnagekaoenergijskogparametraznaajnojezaanalizuzagrijavanja elektromotora tokom rada i prema ueu rada pojedinog elektromotora u vremenu ciklusa rada moe se odrediti stvarna intermitenca. -Pogonski mehanizam za poduno (horizontalno) kretanje Zajednolikokretanjeoptereenjedizalicepoinimjerodavnisuotporitokasakotrljajnim leitimaprenika350mm.ovajotporjezaukupnumasudizaliceGd=5050kgprema poznatoj procedure prorauna iz osnovne teorije transportnih maina W,st = 697 N. Poto su tokovi sa vjencima, boni otpori (trenje) zavise od tanosti izrade. Dodatni otpor je Wf = 174 N, tako da je ukupna sila: Wst =W,st + Wf = 697 + 174 = 871 N Potreban obrtni moment na toku za ustaljeno kretanje je: Mst =Wst * rT = 871 * 0,175 = 153 Nm Iz analize radnih dijagrama elektromotora i prenosnika, na pogonskom toku se moe raunati uprelaznimprocesimasaobrtnimmomentumnatokuMp=728Nm,pajerazlikaobrtnog momenta: Mt = Mp Mst = 728 153 = 575 Nm Potosukodovcogpogonauprelaznimprocesimadominantnetranslatornemase,uticaji rotativnih masa svee se na toak kao i translatorne mase (jer ne postoje svi egzaktnipodaci za svoenje inercijalnih momenata na rotor elektromotora).

a rT = Mfaktor 0,8 je uticaj rotativnih masa Ubrzanje a =

=

= 0,5 m/s2 Sa ovom veliinom ubrzanja koja daje vrijeme ubrzanja 3,3 s mogu se raunati inercijalne sile za proraun naprezanja, stabilnost i provjeru athezije. Iz analize vertikalnih sila (teina) optereene dizalice proizilazi da je sila na pogonskom tokuFAst=32500N,anaslobodnomtokuFBst=29400N.Statikaanalizahorizontalnih (inercijalnih) sila daje dodatnu silu na toku Fd = 4514 N, zavisno od smjera kretanja. Najvea sila na toku mjerodavna za izbor toka (dimenzionisanje) je: FA = FAst + Fd = 32500 + 4514 = 37014 N Najmanja sila na pogonskom toku mjerodavna za provjeru athezije je: F,A = FAst Fd = 32500 4514 = 30986 N -Stabilnost dizalice u prelaznim procesima Statikomanalizomdejstvainercijalnihsiladobiesemo,mentpreturanjaMpr= 19237Nm.Momentstabilnostiusluajevimajednolikogubrzanja(bezoscilovanja)sa smjeromdejstvainercijalnihsilakojerastereujumanjeoptereentoakbieMstab =93754 Nm. Ako se uzme u obzir oscilovanje stuba sa faktorom Sw = 2 za sve oscilatorne mase na stubudobiesemomentpreturanjaodM,pr=35771Nmamometstabilnostzadodatno rastereenjeslobodnogtokausljedoscilovanjamasanastubuM,stab=90579Nm.Usvim sluajevima se dokazuje da stabilnost dizalice nije ugroena i prigornjem poloaju podizaa. 6. PROJEKTOVANJE SKLADITA Skladitapostojetamogdjenisuizjednaenerazlikeukretanjima.Overazlikenastajukada nastupi jedan od sljedeih sluajeva: Vremenska razlika izmedju odlaska i dolaska robe Razlika u koliini robe koja se dovozi i odvozi Razlika u vrsti robe pri dolasku i odlasku Osnovna funkcija skladine aktivnosti je da dri, uva i zatiuje robu svedok se ne trai za upotrebuiliotpremu.Nivozalihaseuzimakaoprimarni,odluujuiinilacpotrebaza skladinimprostorom.Duinavremenazakojujepogodnorobudratiuskladitui skladitenja diktiraju izbor opreme, formiranje Layout-a, i projektovanje zgrade. Skladini sistem obavlja dvije vane funkcije: 1.Dranje zaliha (uskladitenje robe) 2.Manipulacija materijalom Pritomeprocesskladitenjapredstavljasvakuakumulacijuzalihazajedanduiperiod,a manipulacijamaterijalomobuhvatasveaktivnostivezanezakretanjetihzalihauokviru skladinog sistema. Skladitenje i manipulacija materijalom moraju da se razmatraju zajedno, tako da skladitenje moe da se posmatra kao privremeno zadravanje toka materijala. S obzirom na faze u toku procesa proizvodnje, skladita mogu da budu: Ulazno (prijemno) skladite, Pomono skladite, Meufazno skladite, Otpremno (izlazno) skladite. Pripostavljanjuprojektnogzadatkaiizradiglavnogprojektasavremenogindustrijskog skladinogsistemanunojeobuhvatitiisprovesti(realizovati)nizaktivnostistrogopo redosledu,kojeseintegriuuvieprojekatai/ilipodprojekata.Znai,primeniese multiprojektno upravljanje.Tu se istiu sledei problemi:-odreivanjelokacijeskladita(unutarfabrikogkruga,uindustrijskojzoni,u regionu);-predvianjeidefinisanjevrstaikoliinazaliha:materijalairobauproizvod-njii trgovini (primenom matematikih modela);-postavljanjetehnologijeskladitenjaisprovoenjetehnolokogprojektova-nja skladita;- projektovanje strukture skladinog sistema;-projektovanjeiizborskladine(transportno-pretovarne)mehanizacijeinjena ugradnja u skladite;- menadment novih tehnologija i inovacija;-upravljanjeprocesimaradauskladitusauvoenjemautomatizacijeiinfor-matizacije (informatikih tehnologija);-definisanjebezbednostiradaiobezbeenjaergonomskihuslovaradauskla-ditui zatite ovekove sredine. U projekt menadmentu savremenog skladita oigledno je da zadaci - projekti: projektovanje strukturetehnikogskladinogsistemasaugradnjom(projekat1),projektovanjeiizbor skladine (transportno-pretovarne) mehanizacije i njena ugradnja (projekat 2) i projektovanje upravljanjaprocesima(projekat3)oba-vljajuistovremenoiliseuznatnojmeripreklapaju. Meusobniodnosnjihovihivotnihciklusa(sl.2)kaoisadrinaprojekatapokazujudaseu znatnojmerikoriste isti resursi.Termintik nasliciprikazujepoetkepripadajuihfazai=1 inicijalizacija;i=2planiranje;i=3realizacija;i=4kontrola;i=5dovravanjenaprojektima k=1, 2, 3. Slika 2. Multiprojektno upravljanje u projekt menadmentu skladinin sistemomSloenostprojektaimogunostprimenemultiprojektnogupravljanjaoiglednosepokazuje naprimeruprojekta2(projektovanjeiizbortransportno-pretovarnemehanizacijeinjena ugradnja u regalnom i visokoregalnom skladitu), pa e se stoga blie razmotriti. 4.1 Osnovni faktori projekta: projektovanje i izbor skladine mehanizacijeZa usvojenu koncepciju i tehnika reenja regalne konstrukcije, kao i de-finisanog prostora za mehanizaciju i komisioniranje, istovremeno i u znatnoj meri paralelno, planiraju se (biraju iz kataloga,prilagoavajuiposebnoprojek-tuju)maineiureajizaraduregalnimi/ili visokoregalnimskladitima.Najeesuuprimenitzv.regalnedizalice[2,11]ito:dizalice specijalne konstrukcije; stalane dizalice; skladini manipulatori - roboti i dr.Takoesekoristeitransportno-manipulativnaipomonasredstva:paletnakolica;regalni viljukari; palete i kontejneri. Opsluivanjeregalaregalnihivisokoregalnihskladitavrisesadizalicamaspecijalne konstrukcije.Taspecijalnostkonstrukcijajerezultat,presvega,veliineprostoraizmeu regala.Noseakonstrukcijavisokoregalnihdizalicajemosnogtipapokojojsekreukllicasa klasinim ili teleskopskim stubom, koji moe imati i obrtno kretanje. Po stubu se translatorno kree nosea platforma za terete koji se odlau ili uzimaju iz regala ili stalaa.Nosivost regalnih dizalica kree se od 0.15 do 6 t; najrasprostranjenije dizalice imaju nosivost izmeu2do3t,visinedizanjado10m,sauglomobrtanjaplat-formido360o.Pojedini mehanizmi imaju viebrzinsko kretanje.Poredvisokoregalnihdizalicamosnogtipa,znaajnuulogukodvisokoregalnihdizalica zauzimajuidizalicestalanogtipa(sl.3)Kreusepopodnojini,avoenjeseostvaruje preko gornje ine, najee vezane za noseu konstrukciju plafona i krova. Priizboruskladinemehanizacijetrebaimatiuvidudasezakompleksnuauto-matizaciju robaimaterijalauskladitimasvevieuprimeninalazerobotikaoureajizazahvatanje, prenoenje i odlaganje. Karakterie ih veliki broj stepeni slobode kretanja zahvatnog ureaja, mogunostzameneveegbrojaskladinihradnika,skraenjevremenaskladinihoperacijai do 40%, uz otplatu do 3 godine.Najrasprostranjeniji su oni ija je nosivost do 20 kg dok, na primer, zastuplje-nost tereta teih od 1000 kg ne prelazi 2 % ukupnog broja transportovanih tere-ta. Za takve terete optimalna je primjena dizalica sa programskim upravljanjem.Izbortransportno-manipulativnemehanizacijeipomonihsredstavadirektnozavisiod regalne konstrukcije, kompozicije prostora i usvojene komadne robe - paletne jedinice.Mehanizacijaistovarno-utovarnihradovaitransportnihoperacijauskladitimaindustrijskih pogonaseefikasnoostvarujeprimenommosnih,eleznikih,auto-mobilskihiportalnih dizalica, kao i jednogrednim dizalicama.Primenametodeplaniranjasavremenogskladitnogsistemapraktinoserealizujeprekotri osnovne faze:- formiranje alternativa;- vrednovanje i izbor alternativa i- dinamika analiza izabrane alternative sistema .Kaopolaznielementipriproraunuskladitakakozagotoveproizvode,takoiza repromaterijal,uzimasekoliinagotovihproizvodazasedminuprodukcijusadimenzijama koje utiu na dimenzije samog skladita. Tako za ovaj sluaj je potrebno odrediti dimenzije skladita koja e omoguiti prihvatanje 280 kom. ormaria, i 280 kom. Baza WICO 70. Za datu koliinu proizvoda sljedi: Za skladitenje 280 kom. ormaria potrebno je 23,04 m2 Za skladitenje 280 kom. ormara potrebno je 26,88 m2 Na osnovu prikazanih rezultata usvaja se da je irina prijemnog i skladitagotovih materijala 8 m a duina 13 m to je ukupna povrina 104 m2. Visina skladita se kree od 4-8 metara, a s obzirom da se radi o prizemnom skladitu, usvaja se visina skladita 4 m. 6.1. Proraun skladita gotovih proizvoda U optem sluaju povrina skladita se odreuje po obrazcu: P M K uA A A A + + = gdje je: KA- korisna povrina, povrina na kojoj se nalazi materijal MA- manipulativna povrina (glavni transportni putevi, prostor potreban za manipulaciju robom). PA- pomona povrina povrinastubova, sigurnosni prolazi, rastojanje izmeurobe i zidova. Korisna povrina se rauna po obrazcu : yTJ TJKnA NA = 2 , 1gdje je:28 ; 24 = =TJ TJN N- ukupan broj skladinih jedinica.

28 , 0 ; 8 , 0 m A ATJ TJ= =- povrina skladine jedinice u m2, 1 =yn- broj redova skladinih jedinica po visini. 2288 , 2618 , 0 282 , 104 , 2318 , 0 242 , 1m Am AKOKKO= == = 228 , 50 88 , 26 04 , 23 m AK= + = AKKO - korisna povrina za skladitenje kupaonikog ormaria AKO - korisna povrina za skladitenje baze WICO 70 Korisnu povrinu skladita potrebno je provjeriti u odnosu na nosivost poda: pG NATJ TJKgdje je;Masa transportne jedinice sa teretom: kg GTJ202 2 20 15 12 = + + =- za kupaoniki ormari (masa ambalae je 2 kg) kg GTJ375 5 20 35 10 = + + =- za bazu WICO 70 (ovdje smo u obzir uzeli da je masa ambalae 5 kg po jednoj tovarnoj jedinici) 2kN/m 60 - 10 p =- nosivost poda skladita 85 , 41000202 24=KKOA- za kupaoniki ormari 5 , 101000375 28=KOA- za bazu WICO 70 35 , 15 5 , 10 85 , 4 = + KA 6.2. Pokazatelji rada skladita Osnovnipokazateljkvalitetajednogrjeenjaskladitenjagotovihproizvodajeiskoritenje povrine skladita : 863 , 028 , 5828 , 50= = =UKGPAAq 6.3. Skladita sirovih komada Skladitesirovihkomadakonkretnouovomsluajudefinisanojeprostoromprikazanimna LAYOUT-u hale. Povrina skladitenja je predvidjena na osnovu koliine materijalapotrebne za izradu datih reprezentanata. Princip skladitenja sirovih komada je taj da se nakon dopreme istih vri prijem na ulazu pri emu se sprovodi carinska kontrola, odbacivanje karta i zatim skladiti na prostor predvidjen za skladitenje sirovih komada. Iz ovog skladita sirovi komadidirektno idu u proizvodnju. 7.Literatura (1)V.asis.Dr.sc. Ismar Alagi, dipl.ma.in.,: Materijal sa vjebi 2009 godina. (2)Economic d.o.o. Vitez: Katalog proizvoda 2009, BiH. (3)Dr. Nenad Milesuni: Unutranji transport i skladita, Beograd 1990. (4)http://www.moutardi.com (5)http://www.still.hr (6)http://www.mdf.com