proizvodnja bezvirusnog sadnog materijala

8/15/2019 Proizvodnja Bezvirusnog Sadnog Materijala

1/30

Proizvodnja bezvirusnog sadnog materijala

zasniva se na proizvodnji izvornog bezvirusnogsadnog materijala i njegovom umnožavanju ukomercijalne svrhe.

Izvorni bezvirusni sadni materijal se proizvodikorištenjem tehnike termoterapije i kulturemeristema.

Termoterapijom se vršni, zeljasti dio vegetativnog

prirasta izlaže temperaturi od 37,!" u trajanju od #dan.


2/30

$ajmla%i dijelovi biljke se koriste za daljerazmnožavanje mikrokalemljenjem na generativnu

podlogu

&vako dobijena sadnica se odgaja izolovana oddrugih biljaka.

'drava sadnica (e se odnjegovati u mati)no stablo,super elita .

Takvo stablo je pod stalnom kontrolom virusologa isluži za dalje razmnožavanje u cilju *ormiranja

mati)njaka elite.


3/30

+ati)njak elite se podiže na otvorenom, prirodnoizolovanom prostoru i služi za dalju proizvodnju

bezvirusnog sadnog materijalaProizvodnja bezvirusnog sadnog materijala

metodom meristema zasniva se na principu da se u vršnom dijelu, zaražene virusima biljke, ne nalaze

virusi&va tehnika nije u potpunosti pouzdana jer se

prilikom skidanje meristemskog tkiva i njegovog

prenošenja na hranjivu podlogu, )esto zahvati i diozaraženog tkiva


4/30

PROIZVODNJA SADNICA BEZ KALEMLJENJA PROIZVODNJA SADNOG MATERIJALA JAGODASTOG VOĆA

Proizvodnja živia !ja"oda#azmnožavanje živi(ima je jedini prakti)an na)in

razmnožavanja jagoda

na svakom )lanku -nodija stolona, ako je zemljišteplodno i vlažno, razvijaju se adventivni pupoljci kojidaju stablo sa liš(em i korjenov sistem, odn. živi(./


5/30

0adnja mati)njaka jagode se vrši krajem ljeta,

po)etkom jeseni ili na po)etku prolje(a na dobropripremljenom zemljištu.

azmak sadnje živi(a jagode u redu se kre(e 1,21#,11 m, a izme%u redova 31 cm. 0adnja se vrši na

dubini do rozete. Iz jednog živi(a do kraja jeseni se mogu dobiti 3

sadnice.

4ksploatacija mati)njaka se može vršti naredne 3godine, a sa #ha se može dobiti 311.111 5 611.111živi(a


6/30


7/30

Proizvodnja $adni%a &a'in(

'asnivanje mati)njaka se vrši u jesen sa razmakomsadnje ,61,6 m. 0vaku novu sortu treba odvojiti odpredhodne 68 m. Poslije sadnje sadnice se skra(uju na1 cm iznad zemlje.

9 toku godine potrebno je vršiti neophodneagrotehni)ke mjere: plitku obradu, prihranjivanje izaljevanje. &sim toga potrebno je vršiti i zaštitu od bolesti i šteto)ina.

9 toku vegetacije kada mladi izdanci dostignu visinu 131 cm, vrši se uklanjanje ostavljenog izdanka do zemlje.9 jesen se vrši odvajanje sadnica od mati)ne biljke.


8/30

9 prolje(e treba tanjira)om pro(i izme%u redovakako bi se inicirao razvoj što ve(eg broja izdanaka.

9 jesen se povade svi izdanci i cijela površinamati)njaka o)isti. Poslije va%enja izdanakamati)njak treba dobro na%ubriti organskim imineralnim %ubrivima sa visokim sadržajem kalijai istanjirati. &vakav mati)njak može seeksploatisati najviše 3; godine.

"rna i purpurna malina se razmnožavaju i

ožiljavanjem vrhova izdanaka. 9 august mjesecu vrhovi se savijaju u iskopane jami(e i prekrivajuzemljom.


9/30

Proizvodnja $adni%a )*+in(


10/30

Potapanjem vrhova se na)eš(e razmnožava kupina bez bodlji. =o kraja augusta se svi vrhovi mladarapotapaju u iskopane jami(e i prekrivaju zemljom.

9 toku jeseni ili na prolje(e vrši se odvajanje odmati)ne biljke ožiljenih sadnica.


11/30

Proizvodnja $adni%a ri,iz'(

0adnice ribizle se proizvode zelenim i zrelim reznicama,

pupoljkom, kalemljenjem, nagrtanjem, dijeljenjem bokorai položenicama.

9 praksi se najviše koristi proizvodnja sadci ribizle zrelimreznicama

'a reznicu se uzima jednogodišnji prirast dužine #61 cm.donji rez reznice treba da je ravan i odmah ispod pupoljka,a gornji rez treba da je malo sa kosinom suprotno odpupoljka. =ebljina reznice treba da je 68 mm.

0adnja se obavlja u jesen ili prolje(e u prporištu sarazmakom sadnje 8121 #1#6 cm. sadnice se redaju uiskopane jarkove. Prekriju se sitnom zemljom i zaliju.Iznad zemlje ostaju # pupoljka koji se prekriju sitnomzemljom pomjesanom sa tresetom i pijeskom.


12/30

Proizvodnja $adni%a ,orovni%(

0adnice borovnice se proizvode reznicama,položenicama, nagrtanjem i dijeljenjem žbuna.$aj)eš(e je to proizvodnja sadnica reznicama.Tehnološki process proizvodnje je sli)an kao i kod

ribizle.

'a poboljšanje u ožiljavanju osnova reznice se potapa uodgovaraju(i rastvor *itohormona.

+ati)njak za proizvodnju sadnica borovnice bi trebaoda bude na ve(oj nadmorskoj visini sa ve(omrelativnom vlažnoš(u zraka. 'emljište treba da budekiselo -p> ;,1;,2.


13/30

Prozvodnja $adni%a a)-inidij(

0adnice aktinidije se proizvode zrelim, poluzrelim, zelenimreznicama i kalemljenjem.

'rele reznice se potapaju u odgovaraju(i rastvor*itohormona i sade u supstrat koji se stavlja na stolove u

staklenicima ili plastenicima. Ispod supstrata i bazalnogdijela reznice se vrši zagrijavanje na temperature 16?".

Poluzrele reznice se uzimaju u julu i august mjesecu,tretiraju *itohormonima i sade u supstrat. 9 roku od dva

mjeseca uz redovno orošavanje do(i (e do ožiljavanjareznica. &žiljene reznice se sade u supstrat i )uvaju ustakleniku do momenta sadnje.


14/30

PROIZVODNJA SADNICA . KONTEJNERIMA


15/30

9 jednoj godini mogu(e je ostvariti 3 ciklusaproizvodnje.


16/30

Pri+r(&a za va/(nj(

Prije nego što se pristupi va%enju sadnica potrebno je izvršiti sve neophodne predradnje i pripreme zarealizaciju sadnog materijala. Inventarizacija sadnogmaterijala, kontrola indenti)nosti sorti i isklju)ivanjeslu)ajnih primjesa, priprema neophodnih mašina,transportnih sredstava i materijala za pakovanje.


17/30

Va/(nj( $adni%a

&bi)no se vrši u jesen, a rje%e u prolje(e.$ajpovoljnije je kada je vršni dio sadnice potpunoodrvenio, a list po)eo prirodno da opada. @a%enjesadnica može po)eti kada otpadne najmanje A3lisne mase, tako da se preostali dio skida ru)no.0kidanje lista sa sadnica može se vršiti i upotrebomde*olijanata -kalcijumcijanamid, manganhlorid,

kalijumhlorid.0adnice se vade ru)no ili mašinski


18/30

K'a$iranj(

u Bosni i >ercegovini, sav sadni materijal vo(aka jesvrstan u )etri kategorije:

Inicijalni ili predosnovni materijal

&snovni materijal"erti*icirani materijal

"C" materijal


19/30

Prema Pravilniku o stavljanju u promet materijala za razmnožavanje vo(a i vo(nih sadnica namijenjenim zaproizvodnju vo(a u Bosni i >ercegovini sadni materijal vo(aka mora da ispunjava i odre%ene standarde kvaliteta.

Dednogodišnje vo(ke moraju imati:

tri dobro razvijene žile na korijenu, minimalne dužine 6 cm,

minimalna visina # m,

minimalan pre)nik #1 mm,

minimalna površina presjeka kalem gran)ice mora biti ;1Eod ukupne površine presjeka podloge,

u slu)aju Corylus avellana F., minimalna visina mora biti;1cm,

u slu)aju Pyrus communis F., koji je nakalemljen na podloguCydonia oblonga +ill, minimalna visina mora biti 71cm.


20/30

=vogodišnje vo(ke moraju:

imati najmanje tri do )etri pravilno *ormiraneprimarne grane,

imati glatko i pravo stablo,

imati dobro razvijen korjenov sistem,

imati minimalnu površinu presjeka kalem gran)iceod 21E od ukupne površine presjeka podloge,

biti minimalnog pre)nika donjeg dijela biljke od#mm,

biti bez mehani)kih ošte(enja


21/30

0tandardi za izdanke Rubus spp.

Izdanci kupine moraju imati: minimalnu visinu #6 cm,minimalno tri pupoljka, korjenski sistem sa korijenimaminimalne dužine 6 cm.

Izdanci maline moraju imati: minimalnu visinu 81 cm,minimalno tri pupoljka, korjenski sistem s korijenimaminimalne dužine 6 cm.

0tandardi za Fragaria F =uch.Biljke jagode moraju imati: minimalno 3 lista, dobar

korjenski sistem sa korijenima minimalne dužine 6 cm.


22/30

Vr$-( $adno" &a-(rija'a

Teška sadnica

Poluteška sadnica

Faka sadnica

=oradna sadnica


23/30

Ti+ovi $adno" &a-(rija'a

J(dno"odi0nja 1 +r*- $adni%a 0adnica kod koje je debljina iznad okalemljenog

mjesta minimalno #,6 cm u pre)niku. 0adnica bezpostranih razgranjenja. &vakva sadnica odlažeproro%avanje, odlaže vra(anje investicionih troškovakoji su visoki i optere(uju proizvo%a)e vo(a.

Dednogodišnja 5 prut sadnica nije e*ektivna kaosadnica sa prijevremenim razgranjenjima.


24/30

J(dno"odi0nja $adni%a $a +rij(vr(&(ni& raz"ranj(nji&a

Idealna sadnica za sadnju koja sa svojom strukturom ve( imacvijetne pupoljke. &va sadnica treba da ima dominantnucentralnu osu 5 stožinu, da je visine #,7 5 m , uklju)uju(i i

korijen. Treba da ima 6 5 7 dobro razvijenih kvalitetnih bo)nih prijevremenih razgranjenja sa približno jednakomdebljinom. Prvo bo)no razgranjenje treba biti na visininajmanje 81 cm od tla. azgranjenja treba da budu dobro

raspore%ena kako uzdužno tako okolo osovine. Tako da bi sedobile dobro pozicionirane stalne skeletne grane kako sesadnica razvija.


25/30

Kni++ $adni%a

Tehnologija proizvodnje knip sadnica je nastala u>olandiji krajem 1. vijeka.


26/30

L(- i- "ro2 1 &a"n*& $adni%(

$a tržištu su se posljednjih godina pojavile Glet it gro/ili Gmagnum/ sadnice. Te sadnice su dobivenekorištenjem najnovijih tehnologija u rasadni)arstvu ione su po raznim svojstvima bolje od dvogodišnjih

Gknip/ sadnica. G+agnum/ sadnice su visine oko ,6 m, potpuno

vretenasto obrasle kratkim rodnim izbojima. &vesadnice omogu(avaju još guš(u sadnju od preko 6.111

stabala po hektaru. /Fet it groJ i /+agnumJ sadnice se više ne klasi*iciraju po broju gran)ica jer ih ima i preko#61 komada, ve( po visini, debljini i dužini gran)ica.


27/30

Ti+ovi i )a-("orij( $adni%a ja"od(

'4F4$4 0C=$I"4

KIL& 0C=$I"4

CH KIL& 0C=$I"C

C KIL& 0C=$I"C C KIL& 0C=$I"C

MB -NMaiting bedN

FC4$4


28/30

Tra+'j(nj( $adni%a


29/30

Tran$+or- $adni%a

0adnice se prilikom transporta moraju pakovati da sesprije)i svako isušivanje i ošte(enje prilikom prevoza.$ajbolje je sadnice transportovati u hladnja)ama, takoda korjenov sistem bude prekriven sa slamom, drvenom

pilotom, vlažnom mahovinom i sl. ili da bude upakovanu polietilenske kese.

=anašnja trgovina sadnim materijalom zahtjeva da sesadnice vo(a pakuju pojedina)no. 0vaka sadnica se

pakuje u politetilenske kese ispunjene vlažnim tresetom.$a svakoj sadnici treba da ima etiketa sa slikom na kojojpiše podaci o vrst, sorti, podlogi, na)inu sadnje i njege.


30/30

Ra$adni3)( )nji"(

9 savremenoj rasadni)koj proizvodnji treba voditievidenciju stanja i promjena na terenu. 4videncijutreba voditi poR godinama, mjesecima, danimaR poobjektima proizvodnje i sl.

0adni materijal koji se proizvodi u rasadnicima služiza podizanje višegodišnjih zasada od kojih se o)ekuju

visok dohodak po jedinici površine. Iz tog razloga uslu)aju reklamacije treba da se imaju podatci onabavljenom, proizvedenom i isporu)enom sadnommaterijalu, kako bi se dokazali odre%eni propusti ilidokazala ispravnost.

proizvodnja bezvirusnog sadnog materijala

Documents