program skupa i sažeci izlaganja

Znanstveni skup

SLAVONSKI BROD I BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA

U DOMOVINSKOM RATU

Slavonski Brod, 22. i 23. rujna 2016.

Program skupa i sažeci izlaganja

Jedanaesti godišnji znanstveni skup Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje

Znanstveni odbor skupa:dr. sc. Mato Artuković (Slavonski Brod)dr. sc. Miroslav Akmadža (Slavonski Brod)dr. sc. Ante Nazor (Zagreb)dr. sc. Davor Marijan (Zagreb)dr. sc. Ivica Miškulin (Zagreb)dr. sc. Dražen Živić (Vukovar)

Organizacijski odbor skupa:Stanko AndrićMato Artuković (tajnik skupa)Miroslav Akmadža (tajnik skupa)Domagoj MaratovićŽeljka MarićTatjana Melnik

Skup je organiziran u povodu 25. obljetnice zauzimanja vojarne JNA u Slavonskom Brodu (16. rujna 1991.) i u sklopu obilježavanja 20. obljetnice Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje.

Fotografije na omotu preuzete su iz knjige:Frano Piplović, Živjeti u Slavonskom Brodu 1990.- 1993., autori fotografija Darko Janković i dr. (Slavonski Brod: Posavska Hrvatska – Radio Brod – Publicum – Brodska kulturna baština, 2006.)

HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJeST

PODRUŽNIcA ZA POVIJeST SLAVONIJe, SRIJeMA I BARANJe

u suradnji s

Gradskom knjižnicom Slavonski Brod

organizira

Znanstveni skup

SLAVONSKI BROD I BRODSKO-POSAVSKA

ŽUPANIJA U DOMOVINSKOM RATU

(Gradska knjižnica, Slavonski Brod, 22. i 23. rujna 2016.)

5

PROGRAM SKUPA

(Napomena: svaki izlagač ima na raspolaganju 15 minuta.

Skup se održava u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod, I. kat.)

Četvrtak, 22. rujna 2016.

11.00 – 12.00 Svečanost u povodu 20. obljetnice Podružnice i otvorenje znanstvenog skupa

Radni dio skupa

15.00 – 17.45 Domovinski rat u Slavoniji i Posavini: izabrana pitanja

Moderator: Miroslav Akmadža

Davor Marijan: Bosanskoposavski koridor – značenje, borbe, tumačenja

Marin Sabolović: Vojno-geografska analiza operativnog područja Bosansko-posavskog bojišta

Ante Nazor: “Daruvarski sporazum” 18. veljače 1993.

Mate Rupić: Arhivski izvori za proučavanje okupacije zapadne Slavonije 1991.-1995.

Rasprava

Stanka

Moderator: ______________

Natko Martinić Jerčić: Ratni put 121. brigade HV od njena osnutka do Sarajevskog primirja

6

Tomislav Šulj: Uloga i djelovanje 5. gardijske brigade na području Brodsko-posavske županije u Domovinskom ratu

Željko Karaula: Djelovanje 105. brigade Hrvatske vojske iz Bjelovara na brodsko-posavskom ratištu

Ivan Brigović, Ivan Radoš: 101. brigada HV-a na istočnoslavonskom ratištu (studeni 1991. – lipanj 1992.)

Rasprava

Petak, 23. rujna 2016.

9.00 – 10.30 Domovinski rat u Slavonskom Brodu i Brodsko-posavskoj županiji

(prvi dio)

Moderator: ______________

Jakša Raguž: Stanje sigurnosti, javnog reda i mira na prostoru općine Slavonski Brod 1991. godine

Mladen Barać, Mario Tomas: Oslobađanje vojnih objekata Jugoslavenske narodne armije na području slavonskobrodske općine 1991. godine

Gordana Slanček, Domagoj Zovak: Zapisi iz vojarne JNA „Ivan Senjug Ujak“ Slavonski Brod - stanje unutar vojarne i političko-sigurnosna situacija na području općine Slavonski Brod (1990.-1991.)

Ana Holjevac Tuković: Slavonski Brod u razdoblju od svibnja do listopada 1992. (pregled napadnih djelovanja na grad i njegova stradanja)

Nikolina Vuković: Djelovanje Kriznog štaba općine Slavonski Brod 1991.–1993.

Rasprava

Stanka

7

10.45 – 12.15 (drugi dio)

Moderator: ______________

Marko Kevo: Rad bolnice u Slavonskom Brodu u najtežim godinama Domovinskog rata (1991.-1992.)

Ante cvitković: Epidemiološka situacija tijekom Domovinskog rata u Slavonskom Brodu i Brodsko-posavskoj županiji

Nenad Grgurica: Carinski sustav na rijeci Savi za vrijeme Domovinskog rata

Željka Križe: Izvještavanje hrvatskoga tiska o ratnim stradanjima na slavonskobrodskom području od ožujka do listopada 1992.

Mato Artuković: Slavonski Brod i Brodsko-posavska županija u srpskom tisku za vrijeme Domovinskog rata

Rasprava

Stanka za ručak

15.00 – 17.15 Domovinski rat u Slavonskom Brodu i Brodsko-posavskoj županiji

(treći dio)

Moderator: ______________

Dražen Živić: Demografske promjene u Brodsko-posavskoj županiji (1991.–2011.): uzroci, tijek i posljedice depopulacije

Gabrijela Baričić: Djeca kao žrtve u Domovinskom ratu u Slavonskom Brodu 1991.-1993.

Đuro Škvorc: Učenici i profesori Srednje škole Matije Antuna Reljkovića iz Slavonskog Broda u Križevcima - nastava u izbjeglištvu 1992./1993.

8

Julija Barunčić Pletikosić: Stradanja Katoličke crkve u Domovinskom ratu na području današnje Đakovačko-osječke nadbiskupije

Stanka

Ivica Miškulin: „Posavski bezemljaši“ – prognanici i izbjeglice Brodsko-posavske županije

Ivan Mikuš: Humanitarni aspekti Domovinskog rata u Slavonskom Brodu

Ivan Medved, Ivanka cafuta: Kulturna zbivanja u Slavonskom Brodu u vrijeme Domovinskog rata

Rasprava i zaključenje znanstvenog skupa

SAŽECI IZLAGANJA

11

Mato Artuković

Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod

Slavonski Brod i Brodsko-posavska županija u srpskom tisku za vrijeme Domovinskog rata

Gotovo cijelo desetljeće trajalo je u Srbiji treniranje kroz medije da veliki dio srpskog naroda prihvati ratnu opciju kao jedino rješenje krize pred kojom se našla SFRJ u tijeku procesa raspada komunizma. Najprije su počeli književnici (Vuk Drašković, Dobrica Ćosić, Danko Popović i dr.), uključili su se povjesničari (akademik Vasilije Krestić i dr.) i sve novine od studentskog, političkog do vjerskog tiska, te srpska TV. Taj medijski pokret u Srbiji gotovo desetljeće prije rata, u vrijeme rata, kao i sam rat bio je pokret i rat za tuđe teritorije. Temeljna parola je bila da su „Srbi ugroženi“ i da stoga moraju biti „svi Srbi u jednoj državi“. Time je obnovljen stoljetni „kult ugroženog Srbina“ kojim je opravdavana agresija.

Nepobitna je činjenica da su u svim republikama bivše Jugoslavije nastale demokratske antikomunističke stranke. I u Hrvatskoj također. Time se Hrvatska pridružila općem demokratskom pokretu u europi, koji je išao za rušenjem totalitarnih komunističkih režima. Nakon provedenih prvih demokratskih izbora svugdje u komunističkim zemljama europe pobijedile su demokratske, antikomunističke stranke. I u Hrvatskoj također. Samo su u Srbiji na izborima pobijedili komunisti, a nove stranke koje su tu nastale, uglavnom su nastavile tradiciju najekstremnijih srpskih fašističkih stranaka. One su podupirale srpske komuniste na čelu sa Slobodanom Miloševićem, koji je bio označen kao zajednički lider za provođenje srpskoga političkog programa.

I prilike u Slavonskom Brodu promatrane su u srpskom novinstvu kroz optiku općeg pogleda na prilike u Hrvatskoj: u Brodu se razvija HDZ „fašistička“, „klerofašistička“, „ustaška“, „neonacistička“, „nacistička“ stranka, koja se naoružava, i time „ugrožava“ Srbe. „Teroristi šetaju Slavonskim Brodom“, „Povratak ustaške emigracije“ i slični naslovi imaju za cilj potvrditi „ugroženost Srba“. Kod predstavljanja prilika u Slavonskom Brodu novine se služe ne samo izvrtanjem činjenica, nego i svjesnim krivotvorenjem teksta vlastitih dopisnika samo da se „dokaže“ temeljna tvrdnja: „ugroženost Srba“ (tobožnje ukidanje ulice Nikole Tesle; „varvarski karakter“ pripadnika Zbora narodne garde prilikom oslobađanja Jasenovca. To najbolje demantiraju sami mještani Jasenovca svojom tužbom od 16. 5. 1992.

12

protiv srpskih vojnika koji su, nakon ponovnog osvajanja Jasenovca, uništavali kulturnu građu Spomen-doma Jasenovac i palili kuće mještana, ne samo Hrvata nego i Srba).

Krajnje ekstremne u prikazu prilika u Brodu su i novine „Narodna armija“, koje su bile glasilo JNA. Prema njima sve u Brodu odiše „mržnjom na Srbe i JNA“. Ali je zanimljivo da ne donose nikakve vijesti o najkrupnijim događanjima u Brodu: demonstracije nekoliko tisuća građana pred vojarnom 5. svibnja 1991. zbog dolaska tenkova iz Dervente u vojarnu, demonstracije radnika Tvornice „Đuro Đaković“ 6. svibnja. Ono što nadasve iznenađuje jest da „Narodna armija“ ne spominje uopće skidanje oružja JNA u Slavonskom Brodu 21. kolovoza 1991. s kompozicije vlaka koji je išao iz Slovenije za Beograd. Admiral Stane Brovet piše oštro pismo premijeru Greguriću o zaustavljanju važnog vlaka s naoružanjem kod Ivankova 29. kolovoza i kod Mikanovaca 30. kolovoza 1891., ali skidanje naoružanja u Slavonskom Brodu ne spominje ni jednom riječju, kao što ne spominje ni oslobađanje vojarne u Brodu. Tek se navodi da je vojarna u Brodu „blokirana“. Ni u oštrom pismu Veljka Kadijevića Predsjedniku Tuđmanu 22. rujna, u kojem se navodi taksativno 11 vojarni na koje su hrvatske snage počele napad, ne navodi se ona u Slavonskom Brodu.

Nakon briljantne akcije „Bljesak“ i katastrofalnih rezultata kojim je urodila velikosrpska politika, vojni list „Vojska Krajine“ ponavlja ono što je dovelo do srpske tragedije: „Srpski grobovi koji su ostali svjedoče da je tamo ipak srpska zemlja...“

13

Mladen Barać / Mario Tomas

Slavonski Brod

Oslobađanje vojnih objekata Jugoslavenske narodne armije na području slavonskobrodske općine 1991. godine

Tema „Oslobođanje vojnih objekata Jugoslavenske narodne armije na području slavonskobrodske općine 1991. godine“ primarno je fokusirana na tijek, temeljna obilježja te opći značaj niza događaja koji su prethodili te u konačnici rezultirali stavljanjem pod kontrolu hrvatskih vojno-redarstvenih snaga svih objekata Jugoslavenske narodne armije ( JNA) pozicioniranih na području grada i bivše općine Slavonski Brod. Osim što su ove vojno-redarstvene akcije predstavljale neophodne sigurnosne mjere koji su uklonile neposrednu ratnu opasnost od mogućeg agresorskog napada na ovo područje, osvajanje garnizona i skladišta JNA omogućili su ubrzano naoružavanje postojećih i brojčano povećanje lokalnih hrvatskih snaga, ali i pružanje vojne pomoći (kako u naoružanom ljudstvu, tako i u zarobljenim vojno-tehničkim sredstvima) drugim hrvatskim općinama koje su se našle na izravnom udaru udruženih snaga JNA te srpskih pobunjenika. Poradi nedostupnosti službenih dokumenata involviranih strana, tema je bazirana na postojećoj bibliografiji te lokalnoj periodici, ali i usmenim kazivanjima sudionika ovih događaja (iz redova hrvatske vojske, policije te lokalne politike). Premda je, ovakvim izborom izvora, tema predstavljena tek iz jedne (hrvatske) vizure, smatramo kako ona nudi nove i dosad nepoznate detalje vezane uz tijek ovih akcija (naročito one ponuđene iz sjećanja sudionika), a koje će, nadamo se, u konačnici poslužiti kao koristan prilog svim budućim istraživanjima ove općenito nedovoljno istražene teme.

14

Gabrijela Baričić

Diplomski studij moderne i suvremene povijest, Filozofski fakultet u Zagrebu

Djeca kao žrtve u Domovinskom ratu u Slavonskom Brodu 1991.-1993.

U prvim godinama samostalnosti (1991.-1993.) područje grada Slavonskog Broda doživjelo je teška ratna razaranja koja su izravno utjecala na život, svakodnevne potrebe, školovanje i stradanje djece kao žrtava rata. U radu se proučava svakodnevica djece u ratnim uvjetima života (u skloništima i pod uzbunama), te u privremenom izbjeglištvu tijekom ljeta 1992. godine korištenjem metode usmenih svjedočanstava. Svakodnevni napadi na grad utjecali su na gubitak ili ranjavanje djece, a neposredno na funkcionalno održavanje odgojno-obrazovnog sustava i nastave. Stoga se u radu problematizira institucionalno organizirana skrb i odgojno-obrazovni proces u ratnim uvjetima koji su zahtijevali nastavu putem radija i u improviziranim prostorima, a tijekom školske godine 1992./93. i izmještanje nastave u sigurnija područja Hrvatske. Osim toga prikazat će se akcija izmještanja školske djece u organizaciji Izvršnog vijeća općine Slavonski Brod uz podršku Vlade Republike Hrvatske, roditelja djece, prosvjetnih djelatnika osnovnih i srednjih škola, Općinskog stožera civilne zaštite i Sekretarijata društvenih djelatnosti, što zaslužuje posebnu historiografsku pozornost. Osnovni razlozi izmještanju nastave bili su nesigurnost za dječji život i nemogućnost održavanja nastave ili odgoja u adekvatnim prostorima jer su školski objekti (kao i vrtići za predškolsku dob) bili prenamijenjeni u prihvatne centre za izbjeglice ili oštećeni u bombardiranju. Rad nastoji prikazati ukupne posljedice ratnog stanje na život djece u Slavonskom Brodu 1991.-1993., te načine na koje su državne i lokalne institucije, ali i stanovništvo, nastojali riješiti svakodnevne životne i obrazovne probleme. Namjera istraživanja je doprinos proučavanju lokalne povijesti.

15

Julija Barunčić Pletikosić

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb

Stradanja Katoličke crkve u Domovinskom ratu na području današnje Đakovačko-osječke nadbiskupije

Sakralna arhitektura Katoličke crkve u Domovinskom je ratu pretrpjela brojna oštećenja i bila izložena teškim i sustavnim razaranjima, osobito na okupiranim područjima Republike Hrvatske. O razmjerima razaranja i uništavanja spomenika kulture u RH, a među njima velikog broja vjerskih objekata i simbola, svjedoče brojke od oko osam stotina teže ili lakše oštećenih ili potpuno srušenih crkava, kapela i samostana Katoličke crkve u razdoblju od 1991. do 1995. godine. Sakralna arhitektura na području Slavonskoga Broda i Brodsko-posavske županije također je u tom razdoblju trpjela posljedice velikosrpske agresije, o čemu svjedoči velik broj lakše ili teže oštećenih crkvenih objekata. S obzirom da područje Slavonskoga Broda i Brodsko-posavske županije prema administrativnoj podjeli Katoličke crkve u Hrvatskoj danas pripada Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji, rad daje pregled materijalnih stradanja i donosi podatke o ukupnom broju, vremenu i načinima razaranja, te razmjerima oštećenja crkvene arhitekture na području Nadbiskupije. Analize i podaci o stradanjima izrađeni su i grupirani po dekanatima Đakovačko-osječke nadbiskupije (16), a poseban naglasak u radu stavljen je na stradanja vjerskih objekata i simbola na području Slavonskobrodskog dekanata.

16

Ivan Brigović / Ivan Radoš

Hrvatski memorijalno–dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb

101. brigada HV-a na istočnoslavonskom ratištu (studeni 1991. – lipanj 1992.)

Na temelju izvornog arhivskog gradiva brigade, novina i literature, autori prikazuju ulogu i značaj 101. brigade HV-a iz Susedgrada u obrani istočne Slavonije u razdoblju 18. studeni 1991. – 25. svibanj 1992. godine. Brigada je poslana u istočnu Slavoniju kao ojačanje tamošnjim braniteljima, s ciljem učvršćenja i stabilizacije bojišnice, u trenutku opće ofenzive postrojbi JNA i pobunjenih Srba koje su, nakon zauzimanja Vukovara 18. studenoga 1991., krenule u napad duž cijele crte istočnoslavonske bojišnice. Bila je to prva zagrebačka i općenito prva brigada HV-a koju je Glavni stožer HV-a cjelovitu uputio na izvršenje bojne zadaće na tako veliku udaljenost od matičnog područja. U radu će se prikazati aktivnosti brigade na crti bojišnice JZ od Osijeka, s naglaskom na dva boja za Paulin Dvor i boj za Antunovac krajem studenog i početkom prosinca 1991., te promjene na bojištu nakon stupanja na snagu Sarajevskog primirja 3. siječnja 1992. godine. Prikazat će se i problemi s kojima su se suočavale postrojbe brigade, svakodnevni život pripadnika brigade na bojišnici i njihov odnos s lokalnim stanovništvom.

17

Ante Cvitković

Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije, Slavonski Brod; Medicinski fakultet Osijek – Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Epidemiološka situacija tijekom Domovinskog rata u Slavonskom Brodu i Brodsko-posavskoj županiji

Tijekom Domovinskog rata epidemiološka situacija bila je dobra. Zarazne bolesti koje su se pojavljivale bile su u okviru očekivanog u ratnim vremenima. Incidencija pojedinih bolesti poput tuberkuloze u tim vremenima bilježila je svoj vrhunac. Kod pripadnika HV i MUP-a bilježe se epidemije bacilarne dizenterije, proljeva, alimentarne toksoinfekcije, virusne žutice tipa B, zaušnjaka, te hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom kod manje grupe pripadnika HV-a nakon boravka u šumama Psunja. Zabilježene su i epidemije virusne žutice tipa A kod učenika, stafilokoknog trovanja hrane, ušljivosti kod izbjeglica, proljeva i bacilarne dizenterije zbog konzumiranja vode iz lokalnih vodovoda, trihineloze, salmoneloze i rubeole. epidemiološkim intervencijama poput cijepljenja (npr. protiv tetanusa kod starijih osoba) i provođenjem mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije preveniran je nastanak niza epidemija koje se u ratno vrijeme mogu očekivati u neadekvatnim životnim uvjetima gdje dolazi do grupiranja i premještanja stanovništva. U uvjetima povećanog rizika od alimentarnih i hidričnih epidemija i povećane izloženosti nekim zaraznim bolestima (npr. bolestima prirodnog žarišta), epidemiološka služba je djelovala u okviru Medicinskog centra, a od 1994. godine u okviru Zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije. Iako je epidemiološka situacija bila pod kontrolom, do današnjih dana nije u potpunosti istražen i objašnjen dugoročni utjecaj dalekometnih projektila (Luna) na zdravlje ljudi.

18

Nenad Grgurica

carinski ured Split

Carinski sustav na rijeci Savi za vrijeme Domovinskog rata

S obzirom da je ustrojavanje samostalnog carinskog sustava bilo jedan od temeljnih atributa samostojnosti Republike Hrvatske, zajedno s odlukom Sabora o proglašenju nezavisnosti Hrvatske 25. lipnja 1991. donesen je i prvi hrvatski Zakon o carinskoj službi.

Legitimna odluka hrvatskih vlasti o proglašenju neovisnosti, utemeljena na plebiscitarnoj odluci naroda putem referenduma, bila je signal za planiranu sveopću agresiju tzv. JNA i političkog vrha iz Beograda na Republiku Hrvatsku. Kao dio tog plana osvajanje prostora uz državnu granicu na rijeci Savi bio je jedan od ključnih ciljeva osvajačke velikosrpske politike.

U ratnim uvjetima i u trenutcima ugroženosti opstanka RH bilo je iznimno teško organizirati carinski sustav. Sva složenost i problematika bila je očita na graničnim prijelazima preko rijeke Save. Naime, s većeg dijela desne obale Save tijekom rata napadani su civilni ciljevi u RH, a preko mosta između Stare Gradiške i Bosanske Gradiške tijekom čitavog trajanja okupacije srpske vlasti kršile su međunarodne konvencije i rezolucije UN. carinski sustav je jedino funkcionirao sa carinskom ispostavom na graničnom skelskom prijelazu Županja – Orašje prema jedinom slobodnom području Bosanke Posavine, a ujedno i jedinom putu za dostavu humanitarne pomoći.

Odmah nakon akcija Bljesak i Oluja carinska uprava Republike Hrvatske je na oslobođenim područjima uz rijeku Savu organizirala rad carinskih ispostava. Nakon normalizacije političkih odnosa uspostavljen je i prekogranični promet i carinska kontrola, u početku preko skela i pontona, a nakon obnove i na graničnim mostovima s BIH u Jasenovcu, Staroj Gradišci, Slavonskom Brodu, Slavonskom Šamcu, Županji i Gunji.

19

Ana Holjevac Tuković

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar domovinskog rata, Zagreb

Slavonski Brod u razdoblju od svibnja do listopada 1992. (pregled napadnih djelovanja na grad i njegova stradanja)

Zauzimanje Posavine i uključivanje toga prostora u sastav samoproglašene Republike Srpske bilo je jedan od ključnih strateških ciljeva Srba u Bosni i Hercegovini. Kad su u ožujku 1992. snage Jugoslavenske narodne armije i posavskih Srba pokušale zauzeti Bosanski Brod, sukobi su se proširili i na teritorij Hrvatske. Slavonski Brod i njegova okolica postali su metom srpskih napada, a jedan od ciljeva napada bio je most na rijeci Savi između Slavonskog i Bosanskog Broda. Srpska strana željela je njegovim rušenjem odsjeći posavske Hrvate i Bošnjake od hrvatskoga zaleđa i razoriti Slavonski Brod, koji je smatrala uporištem posavskih Hrvata u moralnom i materijalnom pogledu. Od proljeća 1992. pa do 7. listopada 1992., kad su srpske snage i JNA osvojile Bosanski Brod, Slavonski Brod bio je izložen žestokim napadima. Samo u razdoblju od 23. svibnja do 7. listopada 1992. u Slavonskom Brodu poginule su 102 osobe, a ranjeno ih je 485. Uzbuna za zračnu opasnost oglašena je 166 puta, a za opću opasnost 435. ciljevi napada bili su pretežito civilni, poput škola, crkava, gradske bolnice i tržnice. Posljedice napada na grad bile su teške. Pored izgubljenih ljudskih života i više tisuća ranjenika, Slavonskom Brodu nanesene su velike materijalne štete. Osim stambenih objekata teško su stradali i spomenici kulture. U radu će se, na osnovi izvora i literature, dati ukupni prikaz stradanja Slavonskog Broda u navedenom razdoblju.

20

Željko Karaula

ALcA d. d., Bjelovar

Djelovanje 105. brigade Hrvatske vojske iz Bjelovara na brodsko-posavskom ratištu

U ljeto 1992. godine na brodsko-posavsko ratište dolazi 105. bjelovarska brigada Hrvatske vojske zajedno s ostalim hrvatskim snagama. Brigada je na ovom ratištu bila u dva navrata, prvi put od 15. kolovoza do 1. rujna 1992. godine i drugi put od 15. rujna do 29. rujna 1992. godine. U kolovozu je poginulo šesnaest, a u rujnu dva pripadnika brigade. Višestruko jače snage banjalučkog i tuzlanskog korpusa JNA, s namjerom osiguranja i proširenja posavskog koridora, žestoko napadaju hrvatske gradove uz Savu s ciljem izbijanja na rijeku te nastoje vojnički poraziti udružene hrvatske snage (HV, HVO) i protjerati hrvatsko i muslimansko stanovništvo iz Bosanske Posavine. Rad na osnovi pokrenutog projekta izrade znanstvene monografije 105. brigade, arhivskih izvora, literature te usmene povijesti (oral history) donosi ratni put pripadnika 105. brigade koji su se angažirali i borbeno djelovali na tom području.

21

Marko Kevo

Ilok

Rad bolnice u Slavonskom Brodu u najtežim godinama Domovinskog rata (1991.-1992.)

Nakon početnih provokacija pobunjenih Srba 1990. godine, početkom 1991. oružani sukob se na prostoru Republike Hrvatske sve više intenzivirao. Događaji u Pakracu i Plitvicama pokazali su da je JNA izgubila „narodnu“ ulogu postavivši se na stranu pobunjenih Srba. Što se tiče Slavonije, masakr u Borovu Selu nagovijestio je da ni istočni dio Republike Hrvatske neće biti pošteđen krvavih oružanih sukoba. Iako se u ljeto 1991. na području Slavonskog Broda osjećala napetost i provodile se pripreme za mogući sukob, njegovi stanovnici živjeli su relativno mirno. Slavonski Brod bio je izuzet od sukoba sve do rujna, kada se na grad počelo pucati iz vojarne JNA i s bosanske strane, a borbe za vojarnu i njezino osvajanje od hrvatske strane imali su za posljedicu velike materijalne štete. Slavonskobrodska bolnica, u sklopu Medicinskog centra Slavonski Brod, spremno je dočekala rat zbog pravovremene pripreme tijekom 1991. U početku je potpomagala okolne bolnice i medicinske ustanove kojima je bilo potrebno s medicinskom opremom, sanitetskim materijalom i stručnim kadrovima. Godina 1991. bila je priprema za najtežu godinu općine Slavonski Brod tijekom Domovinskog rata. S početkom borbi u bosanskoj Posavini 1992., Medicinski je centar došao u neposrednu blizinu bojišnice, pa se shodno tome ozbiljnije počela provoditi zaštita bolničkih prostorija. Radno mjesto zaposlenika bolnice 1992. postale su podrumske prostorije u kojima je dnevno izvođeno na desetke operacijskih i drugih medicinskih zahvata, a sama bolnica je pretrpjela znatna materijalna oštećenja. Proučavanjem izvorne arhivske građe, dnevnog tiska iz toga razdoblja i korištenjem relevantne literature, dat će se uvid u funkcioniranje slavonskobrodske bolnice tijekom najtežih ratnih mjeseci i procijeniti njezin značaj za funkcioniranje obrane grada i okolice.

22

Željka Križe


Izvještavanje hrvatskoga tiska o ratnim stradanjima na slavonskobrodskom području od

ožujka do listopada 1992.

U Slavonskom Brodu dana 25. ožujka 1992. godine oglašena je opća opasnost, koja je, bez prekida, potrajala sve do 7. listopada 1992. U tom su razdoblju srpske snage iz susjedne Bosne i Hercegovine konstantno gađale grad iz svih vrsta teškog oružja, uz više stotina naleta zrakoplova. ciljevi napada bili su najčešće civilni objekti poput bolnice, škola, vrtića, tržnice, gradskih trgova i ulica kao mjesta okupljanja tako da je stradao velik broj civila, među kojima i djeca.

U radu se u kontekstu teorije i prakse ratnog izvještavanja te povijesnih okolnosti u zadanom vremenskom okviru prikazuje na koji način i u kolikoj mjeri su odabrani relevantni hrvatski tiskani mediji izvještavali o stradanjima na području Slavonskoga Broda u razdoblju od ožujka do listopada 1992., odnosno koliko su Slavonski Brod i njegova okolica bili zastupljeni u tisku i kolika im je pozornost pridavana. U suvremenim ratovima uloga medija, odnosno ratnih izvjestitelja, ima velik značaj. Novinari svojim izvještavanjem utječu na oblikovanje stavova i percepcije javnosti o ratnim zbivanjima, stoga posebna odgovornost pripada ratnim izvjestiteljima, koji moraju, u skladu s novinarskom etikom, prenijeti pravodobne i točne informacije javnosti. No, uz tu temeljnu ulogu, u ratnim je uvjetima u medijima nezaobilazna i njihova uloga u senzibiliziranju javnosti. U radu se stoga analizira i novinski diskurs, odnosno retorička sredstva i mehanizmi kojima su se novinari služili u svojim izvještajima o ratnim događanjima.

23

Davor Marijan

Hrvatski institut za povijest, Zagreb

Bosanskoposavski koridor – značenje, borbe, tumačenja

Bitka za Bosanskoposavski koridor jedna je od najkontroverznijih epizoda Domovinskog rata. Pod imenom koridor podrazumijeva se prometni pravac Banja Luka – Prnjavor – Doboj ili Derventa – Modriča – Brčko. Koridor je imao strategijsko značenje jer je povezivao srpske države zapadno od Drine (Republiku Srpsku Krajinu i Republiku Srpsku) sa Saveznom Republikom Jugoslavijom. Hrvatske snage su ga prekinule u svibnju 1992. u Modriči. Zbog toga su srpske snage bile prinuđene da za proboj koridora i njegovo održanje angažiraju sve što su mogle. Drugog izbora nisu imale. Borbe su trajale do kraja 1992. i okončane su pobjedom udruženih srpskih snaga.

Svrha rada je odgovoriti na pitanje kakav je na ratištu bio položaj teritorija koji je već u ljeto 1992. prozvan koridorom, kao i na kontroverzu da je Hrvatska isti prepustila Srbima na temelju „sporazuma“ između Mate Bobana i Radovana Karadžića u Gracu 6. svibnja 1992. godine.

24

Natko Martinić Jerčić


Ratni put 121. brigade HV od njena osnutka do Sarajevskog primirja

U radu će se na temelju dostupnih arhivskih izvora i druge relevantne literature prikazati formiranje i ustroj 121. brigade Hrvatske vojske iz Nove Gradiške krajem rujna 1991. godine. Uz to, obradit će se djelovanje brigade na novogradiškoj bojišnici od njena formiranja do stupanja na snagu Sarajevskog primirja 3. siječnja 1992. godine. Novogradiška brigada je u početku svog ratnog puta izvodila uglavnom obrambene zadaće s ciljem zaustavljanja postrojbi JNA i pobunjenih Srba u napredovanju na novogradiškom pravcu zapadnoslavonskog bojišta, a od kraja listopada 1991. djelovala je u sklopu većih oslobodilačkih operacija hrvatskih snaga pokrenutih u zapadnoj Slavoniji. Oslobodilačke operacije, a tako i napadno djelovanje 121. brigade, prekinuto je početkom siječnja 1992. godine stupanjem na snagu Sarajevskog primirja.

25

Ivan Medved

Državni arhiv u Slavonskom Brodu

Ivanka Cafuta

Muzej Brodskog Posavlja, Slavonski Brod

Kulturna zbivanja u Slavonskom Brodu u vrijeme Domovinskog rata

Temeljem Naredbe o zaštiti kulturnih dobara RH u ratnim uvjetima Ministarstva prosvjete i kulture RH od 22. kolovoza 1991., u suradnji sa Službom za zaštitu kulturnih dobara u ratnim uvjetima, osnovanom pri Sekretarijatu društvenih djelatnosti općine Slavonski Brod, ustanove kulture provele su posebne mjere zaštite kulturnih dobara i spomeničke baštine. Zgrade institucija kulture dodatno su osigurane i čuvane, dio građe pohranjen je u zaštićenije prostore unutar zgrada, dio je premješten u druge objekte u gradu i okolici, a umjetnine i najvrjednija arhivska, knjižna i muzejska građa sklonjena je na sigurnija područja Hrvatske (Varaždin, Čakovec). Djelatnici institucija kulture sudjelovali su i u evakuaciji Knjižnice i Arhiva obitelji Brlić te arhiva, knjižnice i umjetnina franjevačkih samostana u Slavonskom Brodu i Plehanu.

Zgrade svih ustanova kulture (Muzej Brodskog Posavlja, Gradska knjižnica, Povijesni arhiv, Kazališno-koncertna dvorana “Ivana Brlić-Mažuranić”) oštećene su u razaranjima grada tijekom 1991. i 1992. Granate su izravno pogodile obje zgrade muzeja i arhiv, a najteže su stradale Kazališno-koncertna dvorana “Ivana Brlić-Mažuranić” i Gradska knjižnica.

Unatoč teškim uvjetima, ustanove kulture nisu prestajale s radom. Djelatnici (dio njih bio je i u postrojbama HV-a) redovitu djelatnost obavljali su u matičnim ustanovama, u ustupljenim prostorima (Gradska knjižnica u Gimnaziji “Matija Mesić”) te na izmještenim lokacijama i u improviziranim uvjetima izvan grada. Radili su s korisnicima građe, pripremali i objavljivali tekstove u časopisima i lokalnom tisku, sudjelovali u projektu prikupljanja iskaza prognanika s područja Slavonije i Baranje smještenih u Brodu, fotografirali ratna stradanja Broda, prikupljali građu vezanu uz Domovinski rat... Nastojeći održati kontinuitet kulturnih događanja, svoje su sugrađane okupljali na raznovrsnim programima. Primjerice, Muzej je ratne 1992. priredio 19 izložaba, 8 u gradu,

26

6 u drugim gradovima Hrvatske i 5 u inozemstvu (Njemačka, Nizozemska i Austrija) u cilju predstavljanja kulturno-povijesne baštine, promicanja istine o ratu i prikupljanja pomoći ugroženom gradu. Slavonskobrodska općina i institucije kulture, pokrenule su između ostalog i akciju “Hrvatski umjetnici za Slavonski Brod”, kako bi se prikupila financijska sredstava za obnovu spomenika kulture i ustanova kulture.

Nakon pada bosanske Posavine u listopadu 1992. kada su prestala sustavna razaranja grada, poduzete su najhitnije mjere za otklanjanje šteta na zgradama institucija kulture i njihova obnova. U periodu, ni rata ni mira, do kraja 1995. u organizaciji ustanova kulture priređivane su izložbe, predavanja, predstavljanja knjiga, koncerti... Nastavljeno je “Brodsko glazbeno ljeto”, manifestacija klasične i suvremene glazbe, “Brodsko kolo”, manifestacija tradicijske kulture, Akvarelistička kolonija “Sava”, manifestacija “U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić”, koja potiče i promiče dječje stvaralaštvo i stvaralaštvo odraslih za djecu kroz raznovrsne programe (kazališne i glazbeno-scenske predstave, likovne, literarne, plesne, novinarske i informatičke radionice, izložbe, promocije knjiga, susrete s književnicima...), u okviru koje se odvijao i program “Kultura u službi rehabilitacije djece stradale u ratu” iz projekta UNIceF-a “Gradonačelnici branitelji djece”, u koji su bili uključeni ratom stradali hrvatski gradovi. Kulturnim zbivanjima u Brodu svojom aktivnošću uvelike je pridonijela i Matica hrvatska, čiji je ogranak obnovljen 1990.

Od osobitog značaja za Brođane bila je predaja Tvrđave na korištenje gradu 7. listopada 1993. Nekoliko dana kasnije akademski kipar Branko Ružić potpisao je ugovor o donaciji svojih djela rodnom gradu za buduću Galeriju Ružić i suvremenici, koja je desetljeće kasnije otvorena u obnovljenom prostoru Tvrđave. Bogatom izdavačkom djelatnošću te raznovrsnim programima u koje su bili uključeni i djelatnici kulture, 1994. godine obilježena je 750. obljetnica prvoga pisanog spomena imena Broda, a 1995. osnovana je Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda. Paralelno s raznovrsnim kulturnim programima, nastavljena je izgradnja Muzejsko-poslovnog centra započetog u ljeto 1991. (Muzej useljen u travnju 1997.) te obnova Kazališno-koncertne dvorane “Ivana Brlić-Mažuranić” (otvorena krajem prosinca 1995.), Povijesnog arhiva (obnovljen 1995.) i Gradske knjižnice (useljena u ožujku 1998.).

Osim temeljnih djelatnosti ustanova kulture i uključenosti njihovih djelatnika u različite programe, u izlaganju će biti predstavljen i doprinos kulturnog amaterizma u zbivanjima u Slavonskom Brodu u vrijeme Domovinskog rata.

27

Ivan Mikuš

Srednja medicinska škola, Slavonski Brod

Humanitarni aspekti Domovinskog rata u Slavonskom Brodu

U radu se analiziraju pojedini uglavnom još uvijek nedovoljno istraženi aspekti humanitarnog djelovanja kao neizostavni dio Domovinskog rata na slavonskobrodskom području tijekom ratnih godina, primarno 1991. i 1992. godine.

Postavljeno je pitanje solidarnosti u ratnom kontekstu gdje je subjekt u neposrednoj ili posrednoj egzistencijalnoj opasnosti. Pitanje je to koje podrazumijeva istraživanje konkretnog ostvarenja solidarnosti, ispreplićući ne samo povijesne nego i političke, sociološke, religijske i ine aspekte djelovanja. Solidarnost, koja je do izbijanja rata bila u okviru redovne djelatnosti pojedinih institucija, u ratnom se kontekstu izdigla na novu razinu ostvarenja nužnosti bez koje tisuće i tisuće prognanih i izbjeglih ne bi mogle dugoročno opstati. Nužnost koju su pokrenula ratna zbilja i humanitarna katastrofa uslijed „plimnog vala“ ratnih migranata ostavila je traga na kolektivnu memoriju lokalne zajednice i pojedinaca.

Nastojala se prikazati humanitarna djelatnost institucija, organizacija i udruga koje su se najviše isticale: caritas, udruga Feniks, crveni križ, Odbor za prikupljanje i distribuciju humanitarne pomoći Općine Slav. Brod (volontersko izvaninstitucionalno tijelo), Ured za prikupljanje i distribuciju humanitarne pomoći (institucionalno tijelo pri općini), centar za socijalnu skrb, iako je bilo i drugih institucija koje su sudjelovale u humanitarnoj djelatnosti.

Istraživanje je trebalo obuhvatiti sljedeće aspekte humanitarne djelatnosti: organizaciju djelatnosti navedenih institucija, njihovu kooperativnost, konkretne akcije na prihvatu i zbrinjavanju ratnih migranata (prognanici i izbjeglice) te zadovoljavanju njihovih potreba, zatim transport humanitarnih pošiljki, primanje, skladištenje, količinu, strukturu i raspodjelu humanitarne pomoći, individualne uloge i osobni angažman u organizaciji humanitarne djelatnosti, veze i kontakte raznih humanitarnih aktera na državnoj i međunarodnoj razini te međunarodne donatore.

Jedan od pristupa kojim se nastojalo postići rasvjetljavanje kolektivnog sjećanja lokalne zajednice jest metoda oralne historije (usmene povijesti) s konkretnim akterima i njihovim

28

humanitarnim aktivnostima. Institucionalno organizirana kolektivna sjećanja istraživana su kroz arhivsku građu Državnog arhiva u Slav. Brodu (primjerice Zapisnici Odbora za prikupljanje i distribuciju humanitarne pomoći Općine Slav. Brod) ili drugih relevantnih institucija te kroz sekundarne povijesne izvore, primjerice lokalnu periodiku.

29

Ivica Miškulin

Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb

„Posavski bezemljaši“ – prognanici i izbjeglice Brodsko-posavske županije

Problematika položaja prognaničko-izbjegličke populacije na području Brodsko-posavske županije (do 1993. općine Slavonski Brod i Nova Gradiška) u razdoblju 1991.-2000. dopušta vrlo precizan uvid u posljednji proces ratnih migracija na regionalnoj razini. Tako, analizirajući politički, pravni i društveni položaj prognanika, možemo doći do zaključaka o odnosu državne, regionalne i lokalne razine vlasti prema njihovu pravnom statusu te materijalnom i socijalnom stanju. Pored toga, moguće je dobiti precizniji uvid u djelovanje različitih organizacija međunarodne zajednice prema njima, posebice vezan uz stanje u zapadnom dijelu županije. Tu će se uočiti i različiti oblici povratka. Dok zapadni dio županije, kako je navedeno, dopušta analizu osobitosti prognaničke populacije, dotle njezin istočni dio, posebice šire područje grada Slavonskog Broda, pruža priliku za pregled položaja izbjeglica. S obzirom na dostupnu dokumentaciju, moguće je prikazati i djelovanje ključnih državnih i lokalnih institucija prema prognanicima i izbjeglicama, u prvom redu centara za socijalnu skrb, Regionalnog ureda za prognanike i izbjeglice i ogranaka crvenog križa. Detaljniji podatci, posebice brojčani, iznijet će se prilikom izlaganja, a potom i u pisanom obliku.

30

Ante Nazor


“Daruvarski sporazum” 18. veljače 1993.

U svom izlaganju, na temelju izvora i memoarskoga gradiva, osvrnut ću se na sadržaj i okolnosti potpisivanja „Daruvarskog sporazuma“. Naime, početkom 1993. dio Srba u zapadnoj Slavoniji shvatio je bezizlaznost položaja „Krajine“, pa je nakon „kontakta koje je forsirala vlada Hrvatske“ s predstavnicima hrvatske vlasti 18. veljače 1993. u Daruvaru potpisao sporazum („Daruvarski sporazum“) o postupnoj normalizaciji međusobnih odnosa. No, vlasti u Kninu spriječile su daljnje razgovore o tome, jer je među vodećim političarima i vojnim zapovjednicima u „RSK“ prevladavalo mišljenje da „srpski narod u Krajini nema perspektive za svoj opstanak ni u kakvoj varijanti hrvatske države“, odnosno da je „svaka druga opcija ili alternativa koja zagovara ‘suživot’, ‘specijalni status’ ili autonomiju u ustaškoj Hrvatskoj (srpskom) narodu neprijateljska, neprihvatljiva i zlonamerna“. Spomenuto potpisivanje čak je nazvano veleizdajom, a potpisnici toga sporazuma nositeljima „autonomaške i separatističke politike“, čiji je cilj „izdvajanje Oblasti Zapadna Slavonija iz sastava RSK“, zbog čega će se „protiv aktera ovakve politike nužno morati provesti istraga i primijeniti odgovarajući pravni tretman“. No, izvori istodobno svjedoče da zapravo i nije bilo veće razlike u shvaćanju krajnjega cilja srpske politike između potpisnika „Daruvarskog sporazuma“ i onih koji su osuđivali njegovo potpisivanje. U prilog tome govori izjava jednog od srpskih potpisnika sporazuma da „sporazum u Doljanima nije potpisan u Hrvatskoj i nije potpisan na Hrvatskom“ te da ga je on potpisao s istom željom koju imaju i vlasti u Kninu, da „se vratimo na našu srpsku zemlju u Daruvar“, jer je bio „ubeđen da Daruvar neće dobiti ratom“. Tome u prilog govori i pravno mišljenje o „Daruvarskom sporazumu“ koje su na zahtjev njegovih potpisnika 5. veljače 1994. u Beogradu dali srpski pravni „eksperti“.

31

Jakša Raguž

Hrvatski institut za povijest, Zagreb

Stanje sigurnosti, javnog reda i mira na prostoru općine Slavonski Brod 1991. godine

Strateški značaj važnog prometnog raskrižja, položaj između bojišnica istočne i zapadne Slavonije od kolovoza 1991., prisutnost garnizona JNA te srpske etničke manjine uvelike su utjecali na pogoršanje sigurnosti, javnog reda i mira u slavonskobrodskoj općini ratne 1991. godine. Na osnovi dostupne arhivske građe, primarno policijske provenijencije, te tiskovina bit će dana slika o unutarnjem životu ove komune u okolnostima kada je interes policije i lokalne samouprave primarno usmjeren na problematiku obrane, i kada blizina bojišnica, ugroza s druge strane Save i pogoršani međuetnički odnosi uvjetuju ponašanje i pojedinaca i cijele slavonskobrodske zajednice.

32

Mate Rupić


Arhivski izvori za proučavanje okupacije zapadne Slavonije 1991.-1995.

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata (dalje HMDcDR) specijalizirani je arhiv osnovan odlukom Vlade Republike Hrvatske u prosincu 2004. sa zadaćom prikupljanja, sređivanja, čuvanja, zaštite te znanstvenog istraživanja arhivskog gradiva vezanog za Domovinski rat. U radu ću prikazati fondove i zbirke vojnih postrojbi i civilnih institucija tzv. RSK koje se čuvaju u HMDcDR-u, a važne su za razumijevanje političkih odnosa te okolnosti okupacije dijelova teritorija RH u zapadnoj Slavoniji 1991.-1995. godine. U radu ću prikazati i opisati sadržaj gradiva koje se nalazi u navedenim zbirkama, kontekst i povijest njegova nastanka, njegovu očuvanost, sređenost i dostupnost korisnicima. Također ću dati prikaz fondova i zbirki u drugim arhivskim ustanovama i institucijama RH važnim za istraživanje Domovinskog rata na prostoru zapadne Slavonije.

33

Marin Sabolović

Poslijediplomski doktorski studij povijesti i geografije Sveučilišta u Zadru

Vojno-geografska analiza operativnog područja Bosansko-posavskog bojišta

Bosansko-posavsko bojište nastalo je kao rezultat sukoba združenih agresorskih snaga i domicilnog stanovništva potpomognutog postrojbama iz Bosne i Hercegovine (Hrvatsko vijeće obrane) i Republike Hrvatske tijekom 1992. godine, a kulminacija operativnih aktivnosti proizašla je provedbom napadne operacije Vojske Republike Srpske „Koridor 92“.

Geografska obilježja operativnog područja obilježava prijelazni peripanonski prostor, usko vezan uz praporne zaravni pravoga panonskog prostora sjeverno u međurječju Save, Drave i Dunava. Operativnim područjem dominira dolina rijeke Save s pritocima koju karakteriziraju praporne zaravni s dominantnim udjelom nagiba do 15o. Vertikalno neraščlanjeno područje omogućuje izrazitu operativnu aktivnost povoljnu za kretanje kopnenih snaga - operativne tehnike i ljudstva. Ograničavajući čimbenik za prohodnost, ali povoljni čimbenik za prikrivenost je dominacija listopadne vegetacije koja pruža relativnu zaštitu za izravna vatrena djelovanja i mogućnost prikrivanja, neovisno o godišnjem dobu, odnosno prisutnosti lišća na vegetaciji. S druge strane visok udio obrađenih područja dijametralno suprotnog utjecaja na elemente prohodnosti i prikrivenosti ukazuje na izrazito kompleksno operativno područje u kojemu dominacija u operativnoj tehnici i ljudstvu uvelike utječe na ishod. Ocjenu prohodnosti operativnog područja dodatno učvršćuje izraziti udio prohodnih prometnica i šumskih putova te površina izvan prometnica s povoljnim nagibima što je značajno utjecalo na provođenje operativnih aktivnosti, posebno tijekom klimatski nepovoljnih razdoblja.

Objekt rada je digitalni model reljefa Bosansko-posavskog bojišta, a cilj rada je na temelju digitalnog modela izrađenoga postupkom stereorestitucije satelitskih snimki korištenjem paketa ArcGIS metodom kartografske vizualizacije prikazati osnovne vojno-geografske značajke operativnog područja. Medodologija uključuje provođenje općih morfometrijskih i specijaliziranih vojno-geografskih analiza propisanih vojnim standardom (OcKA - Observation and Fields of Fire, Cover and Concealment, Obstacles, Key Terrain, Avenues of Approach) poput analiza nagiba padina i nagiba prometnica, analiza prohodnosti, analiza izravne vidljivosti na izravnu vatru, analiza namjene površina, potencijala zaštite i sl.

34

Gordana Slanček / Domagoj Zovak

Državni arhiv u Slavonskom Brodu

Zapisi iz vojarne JNA ‘’Ivan Senjug Ujak’’ Slavonski Brod - stanje unutar vojarne i

političko-sigurnosna situacija na području općine Slavonski Brod 1990.-1991.

Izlaganjem će se na temelju arhivskog gradiva pohranjenog u Državnom arhivu u Slavonskom Brodu predstaviti glavni dio aktivnosti 670. pontonirskog bataljuna Jugoslavenske narodne armije koji je bio u sastavu 17. korpusa JNA iz Tuzle, a smješten u slavonskobrodskoj vojarni, točnije Garnizonu ‘’Ivan Senjug Ujak’’.

Naglasak će tijekom izlaganja biti na analizi stanja unutar same vojarne, s obzirom na političko-sigurnosnu situaciju koja je vladala 1990. i 1991. u Hrvatskoj i u ostatku Jugoslavije, te na predstavljanju informacija koje su u zapovjedništvo (komandu) 670. pontonirskog bataljuna stizale iz Tuzle (iz Komande korpusa) i s područja općine Slavonski Brod do rujna 1991. godine. Predstavit će se također i dio aktivnosti koje su provođene od strane istog tog zapovjedništva garnizona.

Na osnovi zapovijedi Komande 1. Vojne oblasti Jugoslavenske narodne armije od 18. prosinca 1989. godine, sve potčinjene Komande JNA bile su dužne kontaktirati sa svojim zapovjedništvom i tjedno izvještavati o političko-sigurnosnoj situaciji u zoni svoje odgovornosti i o moralno-političkoj situaciji općenito.

Poklanjajući posebnu pažnju odnosima u društvu, zapravo su željeli imati kontrolu unutar garnizona, jer važno je bilo očuvati jedinstvo sustava upravljanja i zapovijedanja. Ne želeći izgubiti nadzor nad svim ovim promjenama, svakodnevno su pratili zbivanja oko sebe, tj. u gradu Slavonskom Brodu i njegovoj okolici, kako bi bili spremni reagirati ukoliko dođe do velikih promjena u ustroju države. Htjeli su tom informiranošću spriječiti rasulo među vojnicima unutar garnizona, zbog razlika u etničkom, vjerskom, kulturnom i općenito kulturno-ideološkom pogledu.

35

Đuro Škvorc

Križevci

Učenici i profesori Srednje škole Matije Antuna Reljkovića iz Slavonskog Broda u Križevcima – nastava u izbjeglištvu 1992./1993.

Zbog svakodnevnog granatiranja Slavonskog Broda s druge strane rijeke Save, lokalne vlasti donijele su odluku o privremenom preseljenju učenika iz brodske općine na druga područja Republike Hrvatske gdje bi se za njih organiziralo polaženje nastave. Jedan dio učenika i profesora iz Srednje škole Matije Antuna Reljkovića iz Slavonskog Broda bio je u izbjeglištvu u općini Križevci tijekom školske godine 1992./1993. Lokalne križevačke vlasti organizirale su smještaj u prostoru bivše vojarne JNA u Križevcima, a dijelom u križevačkim obiteljima. Prehrana za iste bila je organizirana u križevačkoj vojarni, a nastava je bila organizirana u križevačkim srednjim školama. U radu ću prikazati njihov smještaj i školovanje u Križevcima.

36

Tomislav Šulj


Uloga i djelovanje 5. gardijske brigade na području Brodsko-posavske županije u Domovinskom ratu

Peta gardijska brigada Hrvatske vojske (5. gbr HV) osnovana je 25. listopada 1992. u Vinkovcima. Unutar brigade ustrojene su 3. bojna i 4. bojna, koje su u velikom broju popunjene vojnicima iz postrojbi s područja Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije. Osim u te dvije bojne, vojnički kadar koji je domicilno vezan uz slavonskobrodsko područje pristupio je i ostalim ustrojbenim dijelovima 5. gbr (OKB, TRD, PZO, Inženjerija, Veza, Logistika i Zapovjedništvo 5. gbr). Preustrojem HV, odnosno 5. gbr, krajem 1993. godine, 3. motorizirana bojna preustrojena je u 2. pješačku bojnu koja je i nadalje popunjavana ljudstvom uglavnom sa slavonskobrodskog i novogradiškog područja. Nakon uspješno izvršenih zadaća na bojišnici sjeverne Dalmacije i na Južnom bojištu, dobro opremljena i motivirana 5. gbr vršila je intenzivne pripreme za završne oslobodilačke operacije. U VRO „Bljesak“, na istočnom smjeru napada, na području Brodsko-posavske županije borbeno su djelovale spomenute 2. i 4. pješačka bojna 5. gbr sa zadaćom izvođenja napada na smjeru: Gorice – Donji Bogićevci – Dubovac – Nova Varoš – Stara Gradiška. Oslobađanjem velikog dijela okupiranog teritorija pripadnici 5. GBR pridonijeli su ukupnom uspjehu operacije „Bljesak“ i oslobađanju zapadne Slavonije. To je ujedno bila priprema brigade za izvršavanje zadaća za konačno oslobađenje preostalih okupiranih područja istočne Slavonije i hrvatskog Podunavlja.

37

Nikolina Vuković

Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb

Djelovanje Kriznog štaba općine Slavonski Brod 1991. – 1993.

U radu autorica progovara o organizaciji i obilježjima djelovanja Kriznog štaba općine Slavonski Brod tijekom 1991. i 1992. za vrijeme velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku. Rad se temelji na analizi izvorne arhivske dokumentacije, recentne znanstvene literature i onodobne lokalne periodike. Sve otvorenija agresija pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije na hrvatski teritorij tijekom ljetnih mjeseci 1991. dovela je do potrebe za stvaranjem jedinstvenog sustava hrvatske obrane. U skladu s tim, osnovan je Krizni štab kao savjetodavno tijelo predsjednika Republike Hrvatske sa zadaćom sustavnog praćenja i procjenjivanja političko-sigurnosnih prilika. Osim Kriznog štaba na republičkoj razini, osnivani su krizni štabovi na razini regija, općina i mjesnih zajednica. Tako je Krizni štab općine Slavonski Brod ustrojen 28. srpnja 1991. i tim činom su sva koordinacija i funkcioniranje sustava obrane prešli pod njegovu nadležnost. Specifičnost općine Slavonski Brod je upravo u njezinom geostrateškom položaju na granici s Bosnom i Hercegovinom, s čijeg teritorija su izvođeni srpski napadi na slavonskobrodsko područje, što je znatno utjecalo na funkcioniranje obrane.

38

Dražen Živić

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Vukovar

Demografske promjene u Brodsko-posavskoj županiji (1991. – 2011.): uzroci, tijek i posljedice depopulacije

Osnovni pokazatelji demografske dinamike i struktura stanovništva Brodsko-posavske županije u razdoblju od 1991. do 2011. jasno indiciraju prevladavajuće depopulacijske karakteristike demografskih promjena. Tako je ukupan „službeni“ broj stanovnika Brodsko-posavske županije između 1991. i 2011. smanjen za 9,4%, a broj stanovnika „u zemlji“ za 2,4%. Od 1991. do 2014. u Županiji je ukupno bilo više umrlih stanovnika od živorođene djece, a na godišnjoj razini kontinuirana prirodna depopulacija traje od 2001. godine. U oba analizirana međupopisna razdoblja migracijska bilanca bila je negativna, što znači da Brodsko-posavska županija, u cjelini gledajući, gubi stanovništvo i prirodnim i mehaničkim putem, s tim da postoje određene razlike između međupopisja 1991. – 2001. i 2001. – 2011. godine. Uz ukupnu, prirodnu i emigracijsku depopulaciju stanovništvo Brodsko-posavske županije zahvaćeno je i procesom demografskog starenja, što potvrđuju indikatori poput koeficijenata mladosti i starosti te indeksa starenja, koji je od 1991. do 2011. gotovo udvostručen (porast sa 58,4 na 96,5), pa možemo konstatirati da je broj i udio mladog izjednačen s brojem i udjelom starog stanovništva. Navedeni proces implicira jačanje depopulacije jer determinira nove nepovoljne trendove u bioreprodukciji i nupcijalitetu.

Od ukupno 185 naselja u Županiji na dan 3. siječnja 1992. okupirano je bilo 29 naselja. Ukupan „službeni“ broj stanovnika u okupiranim naseljima smanjen je u promatranom razdoblju za 37,9%, dok je kontingent stanovništva „u zemlji“ depopulirao za 34,0%. Između 1991. i 2011., od ukupno 185 naselja, „službeni“ broj stanovnika smanjen je u 164 naselja, bez stanovnika ostala su 4 naselja, dok je demografski porast ostvarilo samo 17 naselja Brodsko-posavske županije.

Imajući potonje u vidu opravdano se možemo zapitati: koji su to demografski i nedemografski čimbenici uzrokovali pojavu i progrediranje depopulacijskih procesa u Brodsko-posavskoj županiji u posljednjih dvadesetak godina? Uz naslijeđene destabilizacijske činitelje demografskog razvoja, na suvremeno kretanje i strukture stanovništva Brodsko-posavske županije značajan je utjecaj imao obrambeni Domovinski rat, koji je u domeni izravnih demografskih gubitaka i prisilnih migracija bitno narušio

39

uobičajeni tijek demografskih promjena te ubrzao depopulaciju. Dio negativnih demografskih posljedica Domovinskog rata kompenziran je doseljavanjem stanovništva iz Bosne i Hercegovine, koje je, sa izbjegličkim statusom ili bez njega, trajno ili privremeno napustilo tu državu zbog širenja srbijanske ratne agresije.

40

Bilješke / Notes

41

Bilješke / Notes

42

Bilješke / Notes

43

Bilješke / Notes

Priredili: Mato Artuković,

Miroslav Akmadža i Stanko Andrić

Grafička priprema i tisak: Krešendo, Osijek

Slavonski Brod, rujan 2016.

program skupa i sažeci izlaganja

Documents