Izdava: Za izdavaa: Voditelj projekta: Radna grupa:

ZAJEDNICA PORTSKIH UDRUGA I SAVEZA ZAGREBAKE UPANIJE Marijan Juri Juro Horvat, prof. Marijan Juri, Davor tuban, Marijan Kilin, prof., Ivo agar, Zlatko Lasan, Boris Makarun, Igor Muina, Davorin Vidas, Zoran Tkali, Ivan Plai, Ivica Krpan, Zlatko Hasan, Stjepan Bai, Mladen ugec, Darko Blaini, Slavko Rudolf, prof., Vesna Hude, prof. psihologije, Juro Horvat, prof., Milivoj Obad, dipl. oec., Mladen op, prof., Nikolina Horvat Miroslav Buri, prof. Ivan Vlahovi Tangir, Samobor 200 primjeraka

Struni recenzenti: Naslovna stranica: Lektor: Grafiki urednik: Tisak i uvez: Naklada:

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 683853. ISBN 978-953-99922-2-2

RECENZIJARecenzent: Milivoj Obad, dipl. oec. Nacrt, a potom i prijedlog PROGRAMA RAZVOJA PORTA ZAGREBAKE UPANIJE za razdoblje 2008. do 2016. godine, proitao sam nekoliko puta s izuzetnim interesom. Drim da je autor, odnosno voditelj cjelokupnog projekta prof. Juro Horvat, uloio veliki trud i znanje na prikupljanju i objedinjavanju obilne grae koja je potrebna da se predloi kvalitetan materijal za konanu raspravu i usvajanje na tijelima Zajednice portskih udruga i saveza Zagrebake upanije i Zagrebake upanije. Potpuno podravam stav autora, odnosno voditelja cjelokupnog projekta, da nam je takav program razvoja porta moda nedostajao i mnogo ranije. Ostaje jedino dilema, uz ve prijanje tehnike primjedbe na sadraj uvrtenih tablica, grafikona i slino, jesu li odgovorni predstavnici lanovi radne grupe iz zajednica portskih udruga gradova i opina, te upanijskih portskih saveza prezentirali tone traene podatke. Ako jesu, onda smo svi zajedno postigli eljeni cilj, a to je veliki doprinos daljem napretku razvoja porta u Zagrebakoj upaniji. Milivoj Obad, dipl. oec.

Recenzent: Mladen op, prof. Od neprocjenjive vrijednosti je napor autora na uratku prijedloga Programa razvoja porta Zagrebake upanije 2008. - 2016. godine. Autor se trudio da po prvi put dobijemo dokument koji na neki nain jami da e na podruju Zagrebake upanije port biti osmiljeno tretiran i vrednovan u narednom razdoblju od 2008. 2016. Prijedlog Programa razvoja porta bit e zapravo od velike pomoi kao putokaz svim granskim savezima, svim portskim zajednicama gradova i opina Zagrebake upanije kako, koliko i gdje unaprijediti port u doglednoj budunosti. U prijedlogu Programa autor je obuhvatio sve osnovne parametre i sistematski ih obradio, te dao smjernice razvoja i realizacije. Za oekivati je da e ovaj prijedlog programa prihvatiti svi i da e im ukazati kako dalje i to bolje unaprijediti port u svojim sredinama. Autor se sluio najnovijim metodama i dostignuima, kako bi to uinkovitije i uspjenije pridonio realizaciji razvoja modernog porta - do europske razine. Nadalje, autor je dao elemente buduih aktivnosti pri pronalaenju optimalnih modela funkcioniranja portskih udruga i uravnoteenog razvoja porta Zagrebake upanije. estitam autoru jo jednom na znaajnom i vrijednom uratku, kojeg e zasigurno koristiti portski djelatnici cijele Zagrebake upanije, a vjerujem i ire, te na taj nain pridonijeti boljem, kvalitetnijem i bogatijem razvoju porta u Zagrebakoj upaniji. Mladen op, prof.

5

ZAJEDNICA PORTSKIH UDRUGA I SAVEZA ZAGREBAKE UPANIJEIzvrni odbor ZAJEDNICE PORTSKIH UDRUGA I SAVEZA ZAGREBAKE UPANIJE na 22. sjednici, odranoj 30. listopada 2008. godine u Ivani Gradu, donio je sljedei

ZAKLJUAKUsvaja se Konani prijedlog PROGRAMA RAZVOJA PORTA ZAGREBAKE UPANIJE za razdoblje 2008. 2016. godine.

Predsjednik Marijan JURI

dostaviti na upotrebu: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Hrvatski olimpijski odbor, Skuptina Zagrebake upanije, Poglavarstvo Zagrebake upanije, Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, port i tehniku kulturu Zagrebake upanije, Zajednice portskih udruga gradova i opina Zagrebake upanije, upanijski granski portski savezi

6

SADRAJ1. UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 2. POLOAJ I ADMINISTRATIVNA PODJELA ZAGREBAKE UPANIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 3. DEMOGRAFSKA I PRIRODNA OBILJEJA 4. PRAVNI STATUS ZU i SZ...........................................................

14 16 22 22 22 23 27 28 28 28 29 30 30 30 30 30 31 32 32 32 34 34 34 35

..............................................................................

5. OSNOVNE KARAKTERISTIKE POSTOJEEG STANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 6. PORT U SUSTAVU ODGOJA I OBRAZOVANJA....................................................

6.1. KOLSKI PORTSKI KLUBOVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6.1.1. STANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6.1.2. MOGUNOSTI RAZVOJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6.1.3. PRIJEDLOG MJERA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6.2. PORT NA SVEUILITU (VISOKIM KOLAMA) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6.2.1. UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6.2.2. CILJEVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6.2.3. PRIJEDLOG MJERA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.1. RAZVOJNI PROGRAMI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.1.1. PORTSKA OBUKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.1.1.1. ZADAE I PROPISI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.1.1.2. SADRAJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.1.1.3. OPA PORTSKA OBUKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.1.1.4. USMJERENA PORTSKA OBUKA NA LOKACIJAMA OSNOVNIH KOLA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.1.1.5. FINANCIRANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.1.1.6. ZAKLJUAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.1.1.7. PRIJEDLOG MJERA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.1.2. PERSPEKTIVNI PORTAI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.1.2.1. UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.1.2.2. REALIZACIJA PROGRAMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.1.2.3. PRIJEDLOG MJERA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

7. KVALITETNI PORT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

7.1.3. PORTSKI CENTRI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 7.1.3.1. PORTSKI CENTRI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 7.1.3.2. PRIJEDLOG MJERA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 7.2. STATUS VRHUNSKIH PORTAA................................................................

36

7.2.1. STIPENDIJE VRHUNSKIH PORTAA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 7.2.1.1. STANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 7.2.1.2. PRIJEDLOG MJERA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 7

7.2.2. ZDRAVSTVENA ZATITA VRHUNSKIH PORTAA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.2.2.1. PREGLED KVANTITATIVNIH PODATAKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.2.2.2. STANJE U KLUBOVIMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.2.2.3. PRIJEDLOG MJERA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.3. KATEGORIZACIJA PORTOVA ZAGREBAKE UPANIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.3.1. KRITERIJI ZA RANGIRANJE PORTOVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.3.1.1. UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.3.1.2. UOENI NEDOSTACI U DOSADANJEM RANGIRANJU PORTOVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.3.1.3. PRIJEDLOG MJERA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

38 39 40 40 41 41 41 42 43

7.3.2. MEUNARODNA NATJECANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 7.3.2.1. MEUNARODNA NATJECANJA SELEKCIJA I POJEDINACA U POJEDINANIM PORTOVIMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 7.3.2.2. PRIJEDLOG MJERA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 7.4. VELIKE PORTSKE PRIREDBE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 7.4.1. FINANCIRANJE PORTSKIH PRIREDBI UPANIJSKOG ZNAAJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 7.4.2. OCJENA STANJA S PRIJEDLOGOM MJERA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 8. PORTSKA REKREACIJA.................................................................................

50

8.1. UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 8.2. TRENUTANO STANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 8.3. PRIJEDLOG MJERA..................................................................................

51

9. PORT OSOBA S INVALIDITETOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53 9.1. UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53 9.2. OSNOVNE POTEKOE U PORTU INVALIDA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53 9.3. PRIJEDLOG MJERA..................................................................................

54

10. STRUNI KADROVI U PORTU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55 10.1. TRENERI ANGAIRANI NA TEMELJU UGOVORA O RADU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55 10.2. TRENERI NA PRIVREMENIM POSLOVIMA (HONORARNO) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56 10.3. OSTALI STRUNI KADROVI U PORTU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57 10.4. NADZOR NAD STRUNIM RADOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58 10.5. CILJ I ZNAAJ STRUNOG NADZORA U PORTU 11. PORTSKI OBJEKTI ZAGREBAKE UPANIJE.........................................

59 60 60

10.6. PRIJEDLOG MJERA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59..................................................... ...................................

11.1. OSNOVNA OBILJEJA PORTSKE INFRASTRUKTURE

11.2. GOSPODARENJE I UPRAVLJANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 11.3. POSTOJEE STANJE GOSPODARENJA PORTSKIM OBJEKTIMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 8

11.4. PERSPEKTIVE RAZVOJA

..........................................................................

62 67

11.5. PRIJEDLOG MJERA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 12. FINANCIRANJE PORTA ZAGREBAKE UPANIJE...............................................

12.1. ANALIZA IZDVAJANJA FINANCIJSKIH SREDSTAVA IZ GRADSKIH PRORAUNA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA 2007. GODINU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68 12.1.1. ANALIZA VISINE IZDVAJANJA GRADSKIH PRORAUNSKIH SREDSTAVA ZA POTREBE PORTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69 12.2. ANALIZA IZDVAJANJA FINANCIJSKIH SREDSTAVA IZ UPANIJSKIH PRORAUNA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA 2007. GODINU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70 12.2.1. IZDVAJANJE IZ PRORAUNA ZAGREBAKE UPANIJE ZA PORT U OSNOSU NA NAJVIA I NAJNIA IZDVAJANJA U REBUBLICI HRVATSKOJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71 12.3. PREGLED RASTA SREDSTAVA ZA PROGRAME JAVNIH POTREBA U PORTU ZAGREBAKE UPANIJE ZA RAZDOBLJE 1997. 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74 12.4. RASPORED SREDSTAVA ZA SUFINANCIRANJE JAVNIH POTREBA U PORTU ZAGREBAKE UPANIJE U 2007. GODINI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72 12.5. FINANCIRANJE INFRASTRUKTURE........................................................... .......................................................

73 73

12.6. FINANCIRANJE VRHUNSKOG PORTA

12.7. PRIJEDLOG MJERA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73 13. PSIHOLOKA PRIPREMA U PORTU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 13.1. UVOD.................................................................................................. ............................................................................

75 75

13.2. TRENUTANO STANJE

13.3. PRIJEDLOG MJERA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 14. MODERNIZACIJA POSLOVANJA ZU I SZ I SVIH NJEZINIH LANICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 14.1. PRIJEDLOG MJERA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 15. OEKIVANI CILJEVI 16. NA KRAJU.......................................................................................

78 79

.................................................................................................

17. IZVORI I LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80

9

10

1. UVODport je rastui socijalni i ekonomski fenomen koji uvelike pridonosi stratekim ciljevima solidarnosti i napretka. Olimpijski ideal razvijanja porta kao poticaja za mir i razumijevanje meu nacijama i kulturama, kao i za obrazovanje mladih ljudi, roen je u Europi i njeguju ga Meunarodni olimpijski odbor i europski olimpijski odbori. port privlai europske graane. On potie vane vrijednosti poput timskog duha, solidarnosti, tolerancije i potene igre, te pridonosi osobnom razvitku i ispunjenju. Potie aktivan doprinos graana drutvu i time potie aktivno graanstvo. Komisija EU priznaje bitnu ulogu porta u europskom drutvu, posebno kad se treba pribliiti svojim graanima i baviti se temama koje su ljudima vane. No, i port se susree s novim prijetnjama i izazovima koji su se pojavili u europskom drutvu poput komercijalnog pritiska, izrabljivanja mladih igraa, dopinga, rasizma, nasilja, korupcije i pranja novca. Vrhunski port danas u Hrvatskoj egzistira u specifinim uvjetima, odnosno standardima. Zbog tek donesenog, a u pojedinim dijelovima nedefiniranog Zakona o portu, ustroj, organizacija i funkcioniranje saveza, klubova i kvalitetnih pojedinaca trenutano je vezano uz odreenu grupaciju ljudi ili ak pojedince. Nedefinirani status vrhunskoga porta, stalno prisutno pitanje financiranja, upitna vlasnika struktura i cjelokupni vlasniki odnosi u podruju infrastrukture znatno utjeu na cjelokupne odnose u podruju porta. port je u cijelom svijetu posljednjih godina doivio mnogobrojne promjene i izloen je brojnim izazovima. Na svakoj razini okruenje se promijenilo, tako da port danas pokuava odgovoriti na brojne izazove komercijalnih pritisaka, pravnih izazova, novih standarda za red, sigurnost i financijsku estitost. Nuna je prilagodba ovim standardima i kod nas i to u to kraem roku. Vana uloga porta u europskom drutvu i njegova posebnost priznati su u prosincu 2000. godine u Ugovoru iz Nice Europskog vijea ugovoru o posebnim karakteristikama porta i njegovoj socijalnoj ulozi u Europi, o emu treba voditi rauna prilikom primjena zajednikih politikih odluka. Ona istie da portske organizacije i drave lanice imaju glavnu odgovornost u provoenju portskih dogaaja, sa sredinjom ulogom za portske federacije. Pojanjava da portske organizacije moraju provoditi svoj zadatak organiziranja i poticanja svojih pojedinih portova s dunim potovanjem prema pravnim propisima pojedine drave i Unije. U isto vrijeme priznaje da iako Unija nema direktne ovlasti na tom podruju, u skladu s njenim djelovanjem prema raznim odredbama Ugovora, Unija mora voditi rauna o socijalnim, obrazovnim i kulturnim funkcijama koje su usaene u portu i koje ga ine posebnim, kako bi etiki kodeks i solidarnost nuna za ouvanje njegove socijalne uloge mogli biti potivani i ouvani. Europske institucije priznale su posebnost uloge koju port igra u europskom drutvu, a koja se temelji na strukturama koje pokreu volonteri, u pogledu zdravlja, drutvene integriranosti i kulture. Europski parlament s posebnim interesom prati razne izazove s kojima se susree europski port, te se redovito bavi portskim pitanjima u zadnjih nekoliko godina. Mi u Zagrebakoj upaniji, u predgrau Europske unije, kroz strunu raspravu elimo pridonijeti znanstvenom pronalaenju novih (primjerenijih, konkretnih) rjeenja za funkcioniranje porta u Zagrebakoj upaniji. port je djelatnost koja znaajno utjee na zdravlje ljudi i na afirmaciju Hrvatske 11

u svijetu. Zagrebaka upanija mora imati osmiljenu politiku razvoja porta. Programom razvoja porta Zagrebaka upanija treba jasno utvrditi osnovni pravni, organizacijski i materijalni okvir za bavljenje portskim aktivnostima na svome podruju. Za uinkovitije i uspjenije djelovanje portskih udruga neophodni su dodatni financijski oblici pomoi, poticaja i ulaganja, naroito da bi se postigao uravnoteeni razvoj porta u svim gradovima Zagrebake upanije i da bi se dostigla razina europske ukljuenosti djece, mladei i ostalih graana u portske aktivnosti. Prijedlog programa razvoja porta Zagrebake upanije 2008. 2016. je pripremljen u skladu s Bijelom knjigom o portu Europske komisije, Zakonom o portu (Narodne novine 71/06.), Strategijom razvoja hrvatskog porta (radna skupina Predsjednika Republike) i Programom razvoja porta Grada Zagreba. U raspravama, konzultacijama i razgovorima o putovima rjeavanja problema porta Zagrebake upanije koritena su vlastita iskustva i iskustva portskih djelatnika Hrvatskog olimpijskog odbora, Zagrebakog portskog saveza, Kineziolokog fakulteta iz Zagreba, nacionalnih saveza, upanijskih zajednica i portne zveze Breice. Program razvoja porta Zagrebake upanije 2008. 2016. rezultat je irokih konzultacija koje je voditelj radne grupe u protekle dvije godine proveo sa svim zainteresiranim stranama. Realizacija postavljenih zadaa, pored izrade Programa razvoja porta Zagrebake upanije 2008. 2016., ima za cilj poticanje novih razvojnih projekata, unapreenje postojeih i uinkovitiju usklaenost u planiranju i realizaciji programa javnih potreba u portu Zagrebake upanije o kojima skrbi ZU i SZ. Prijedlog programa razvoja porta Zagrebake upanije 2008. 2016. oznaava da se Zajednica portskih udruga i saveza Zagrebake upanije bavi temama vezanima uz port na opsean nain. Njen opi cilj je dati strateku orijentaciju o ulozi porta u Zagrebakoj upaniji, potaknuti debate o konkretnim problemima, poveati ulogu porta u kreiranju politike Zagrebake upanije i potaknuti javnu svijest o potrebama i posebnostima ovog sektora. Zajednica portskih udruga i saveza Zagrebake upanije osnovala je Radnu grupu koja je detaljno prouila stanje u portu Zagrebake upanije u svim svojim lanicama, postojee sustave natjecanja, stanje infrastrukture i financijsku situaciju u pojedinim lanicama, te izradila ovu strategiju. Radna skupina je uz suradnju s brojnim strunjacima osmislila sustav promjena i ideja koji bi bio na dobrobit svih portova i stanja u portu, te koji bi promijenio stanje na bolje. Konano, izrada dugoronih dokumenata koji reguliraju odnose u portu kroz uvoenje sustava promjena znai da se mjerljivi i brojivi kriteriji primjenjuju u cijelom svijetu i da se u svakom kutku zemlje kreira sigurnije i bolje okruenje za sve poklonike porta. Ne postoji elja da se bilo koga iskljui iz ovog sustava, nego da se stvori okvir za poticaj i djelovanje boljeg financijskog planiranja, vee transparentnosti, poboljane infrastrukture i obveze za razvoj mladih portaa.

12

2. POLOAJ I ADMINISTRATIVNA PODJELA ZAGREBAKE UPANIJEZagrebaka upanija, s povrinom od 3.058 km2 (5,4% RH) i 309.696 (oko 7%) stanovnika, jedna je od prostorno veih i gue naseljenih hrvatskih upanija. Unutar RH, Zagrebaka upanija je smjetena u sredinjem dijelu sredinje Hrvatske. Granii sa 6 upanija (Karlovakom i Sisako-moslavakom na jugu, Bjelovarsko-bilogorskom i Koprivniko-krievakom na zapadu, Varadinskom i Krapinsko-zagorskom na sjeveru), Republikom Slovenijom na zapadu, a poput prstena prekinutog samo u malom dijelu sa sjeverne strane okruuje glavni grad RH, Zagreb. Prostor upanije prometno je izrazito dobro postavljen: okruuje Zagreb; na spoju je Jadranskog i Podunavskog prostora RH, sa sredinjim poloajem u odnosu na sekundarna hrvatska sredita Osijek, Rijeku i Split; unutar ireg europskog prostora, Zagrebaki prostor i Z su dio spojnice Sredinje i Zapadne Europe s Jugoistonom Europom (ogranci paneuropskog koridora X), te Sredinje i Istone Europe s jadranskim prostorom, odnosno izlazom na more (ogranci paneuropskog koridora V). Z se administrativno dijeli na 34 JLS, od ega 9 gradova (poredani prema naseljenosti, od najnaseljenijeg: Velika Gorica, Samobor, Zaprei, Jastrebarsko, Vrbovec, Dugo Selo, Ivani-Grad, Sveti Ivan Zelina, Sveta Nedelja), te 25 opina. Ukupno je registrirano 697 naselja. Sjedite upanije je u Gradu Zagrebu - u prostornom sreditu upanije koje lei izvan njenog prstenastog podruja.

1. Izvor podatka: upanijska razvojna strategija Zagrebake upanije 13

3. DEMOGRAFSKA I PRIRODNA OBILJEJAStanovnitvo i ljudski resursiZagrebaku upaniju nastanjuje 309.696 stanovnika, s prostornom gustoom od prosjeno 101 stan/km2, to je iznad RH prosjeka (79 stan/km2). Stanovnitvo je rasporeeno prostorno nehomogeno, s opadanjem broja stanovnika i gustoe naseljenosti odmicanjem od Zagreba. Gustoa je vea (181 stan/km2, odnosno 182.014 stanovnika na 1.004 km2) u tzv. prvom prstenu koji ine upanijski gradovi Zaprei, Samobor, Sveta Nedelja, Velika Gorica i Dugo Selo, te opine Bistra, Brdovec, Stupnik, Rugvica, Brckovljani koji se, s ukljuenim gradom Zagrebom, jo naziva i Zagrebakom konurbacijom a oko 3 puta manja (62 stan/km2, odnosno 127.682 stanovnika na 2.054 km2) u tzv. drugom prstenu koji ine gradovi Jastrebarsko, Ivani-Grad, Vrbovec, Sv. Ivan Zelina, te periferne, najslabije naseljene opine.

Prostorna distribucija stanovnitva po naseljima na podruju Zagrebake upanije. Najznaajniji imbenik koji odreuje demografsku dinamiku u upanijskom prostoru je blizina Zagreba, koji je svojom atraktivnou, u prvoj fazi, privlaenjem stanovnitva iz okolnog prostora uzrokovao depopulaciju Zagrebake upanije, no dosezanjem granica svog odrivog rasta, ista atraktivnost uzrok je suburbanizacije, odnosno doseljavanja i nastanjivanja u njegovu okolicu prostor Zagrebake upanije. Recentni demografski trend je pozitivan (porast ukupnog broja stanovnika od 9.1%, u razdoblju od 1981.-1991., i 9.4% u razdoblju od 1991.-2001. god.). Porast je generiran iskljuivo kroz imigracijske procese, dok je prirodni prirast negativan gotovo na cijelom podruju upanije. Na temelju projekcija stanovnitva upanije pretpostavlja se da e 2015. god. biti 340.000 stanovnika. 14

Promatrano prostorno, naseljenost raste u prvom prstenu, dok se periferni, najrjee naseljeni prostori i dalje depopuliraju, ime se podruje upanije, na posve prirodan i postupan nain, uspostavlja kao policentrina, razvojno relativno aktivna, suburbana zona dravnog i regionalnog sredita, grada Zagreba. Veina (oko 57%) stanovnitva ivi u naseljima u kojima su locirane neke sredinje uslune funkcije i kao takva predstavljaju u veoj mjeri urbanizirano podruje. Od 697 registriranih naselja, oko 200 ih ima manje od 100 stanovnika, meu kojima i vei broj onih koja ubrzano demografski stare i odumiru. Iz podataka o dobnoj razdiobi stanovnitva upanije oito je da trenutno postoji znaajan udio radno aktivnog stanovnitva, koje moe biti nositelj budueg razvoja. Trenutni trend je daljnje pomlaivanje radno aktivnog stanovnitva, jer je populacija koja imigrira uglavnom mlae i srednje, te jo uvijek reproduktivne dobi. Istovremeno, populacija u podrujima koja depopuliraju postaje sve starija.

Dobno-spolna razdioba stanovnitva upanije. Razvojno ogranienje upanije, s obzirom na njeno stanovnitvo, je relativno loa razina obrazovanosti. Postotak stanovnitva starijeg od 15 godina prema zavrenoj koli: RH, Z, Grad Zagreb. Bez kole RH Z Zagreb 2,9 2,5 1,1 1.-3. osn. kole 4,5 6,0 2,2 4.-7. Osnovna Zanat, Srednja Gimna- VS VSS Mr.sc. Dr.Sc. osn. kola KV, kola zija kole VKV 11,2 12,0 5,3 21,8 22,7 16,3 27,2 29,1 24,8 15,0 15,0 18,9 4,8 3,9 8,3 4,1 3,0 7,3 4,6 0,3 0,2 1,0 0,2 0,1 0,7

5,8 14,9

Z karakterizira visoki udio (58,7%) poljoprivrednih kuanstava u ukupnom broju kuanstava, s tim da je taj udio u nekim ruralnim opinama i daleko vii. 2. Izvor podatka: upanijska razvojna strategija Zagrebake upanije 15

4. PRAVNI STATUS ZU i SZZajednica portskih udruga i saveza Zagrebake upanije je najvie nevladino upanijsko portsko tijelo u koje se udruuju upanijski granski portski savezi, zajednice portskih udruga gradova i opina Zagrebake upanije, te druge udruge ija je djelatnost od znaaja za razvoj porta u Zagrebakoj upaniji. ZU i SZ je neprofitna organizacija ije je ustrojstvo i djelovanje sukladno Zakonu o portu, Zakonu o udrugama i Olimpijskoj povelji. ZU i SZ djeluje na cijelom podruju Zagrebake upanije, predstavlja ju predsjednik, a zastupa glavni tajnik. Djelatnost i ciljevi su mnogobrojni i definirani su lankom 12. Statuta ZU i SZ. Za potrebe ovog materijala izdvajamo da ZU i SZ: usklauje aktivnosti lanova Zajednice, potie i promie port u skladu s Nacionalnim programom porta, osobito port djece, mladei i studenata i osoba s invaliditetom obavlja zadae u provedbi Nacionalnog programa porta, odnosno godinjeg programa provedbe Nacionalnog programa porta objedinjuje i usklauje programe porta te predlae program javnih potreba u portu Zagrebake upanije i sudjeluje u njegovu ostvarivanju sudjeluje, zajedno sa kolskim portskim savezom, u predlaganju programa javnih potreba koje se odnose na provoenje portskih aktivnosti djece i mladei prema nadlenim tijelima za poslove porta skrbi o kategoriziranim portaima i svojim aktima ureuje opseg i nain ostvarivanja njihovih prava sudjeluje u stvaranju uvjeta za pripremu portaa za olimpijske igre, svjetska i europska prvenstva, te druga velika meunarodna natjecanja sudjeluje u stvaranju uvjeta za provoenje zdravstvene skrbi o portaima promie struni rad u portu sudjeluju u skrbi o javnim portskim graevinama Zajednica portskih udruga i saveza Zagrebake upanije ima tajnitvo koje obavlja strune poslove u skladu sa zacrtanim ciljevima, djelatnou, te godinjim programima i financijskim planovima ZU i SZ. Zadaa predsjednika, Izvrnog odbora i glavnog tajnika je da objedine programe aktivnosti upanijskih granskih portskih saveza, zajednica portskih udruga gradova i opina Zagrebake upanije, te drugih udruga ija je djelatnost od znaaja za razvoj porta u Zagrebakoj upaniji. Programi ZU i SZ su organizacija velikih portskih priredbi, manifestacije od posebnog znaaja za Zagrebaku upaniju, nagrade za portske rezultate, stipendije portaa, program kolovanja i usavravanja strunih kadrova za potrebe porta, meunarodna natjecanja, djelovanje upanijskih portskih saveza, funkcioniranje Zajednice portskih udruga i saveza Zagrebake upanije, istraivako-razvojna djelatnost, dodatni programi revalorizacija programa i posebni portski programi i priredbe. Zajednica portskih udruga i saveza Zagrebake upanije, sukladno lanku 76. stavak 2. Zakona o portu, predlaga je programa javnih potreba u portu Zagrebake upanije, kojeg putem Upravnog odjela 16

za prosvjetu, kulturu, port i tehniku kulturu upuuje Poglavarstvu Zagrebake upanije i Skuptini Zagrebake upanije na usvajanje. Tajnitvo je servis lanicama Zajednice portskih udruga i saveza Zagrebake upanije.

ORGANIZACIJA ZAJEDNICE U i SZ

17

5. OSNOVNE KARAKTERISTIKE POSTOJEEG STANJAZajednica portskih udruga i saveza Zagrebake upanije je organizacija u koju je udrueno 8 gradskih portskih zajednica, 13 granskih portskih saveza, te 3 opinske portske zajednice s oko petsto klubova koji djeluju tijekom cijele godine ili sezonski (sveukupno je 629 registriranih portskih klubova kod Ureda dravne uprave u Zagrebakoj upaniji). Prema evidenciji Zajednice portskih udruga i saveza Zagrebake upanije u Zagrebakoj upaniji je registrirano neto vie od 20.000 aktivnih portaa. U realizaciju programa ukljueno je preko 1500 trenera, sudaca i delegata. portska djelatnost ostvaruje se na 200 portskih objekata.

1.1 UDRUENE LANICE1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 18 Zajednica portskih udruga grada Dugo Selo Gradska zajednica portskih udruga Ivani-Grad portska zajednica grada Jastrebarsko Samoborski portski savez portski savez Svete Nedelje Zajednica portskih udruga grada Velika Gorica Gradska zajednica portskih udruga Vrbovec Zajednica portskih udruga grada Zapreia portska zajednica opine Dubrava Zajednica portskih udruga opine Kri Zajednica portskih udruga opine Pisarovina Karate savez Zagrebake upanije Koarkaki savez Zagrebake upanije Kuglaki savez Zagrebake upanije Motociklistika zajednica Zagrebake upanije Odbojkaki savez Zagrebake upanije Nogometni savez Zagrebake upanije portsko-ribolovni savez Zagrebake upanije Rukometni savez Zagrebake upanije Stolnoteniski savez Zagrebake upanije Skijaki savez Zagrebake upanije ahovski savez Zagrebake upanije Taekwondo savez Zagrebake upanije Teniski savez Zagrebake upanije

portska infrastruktura Zagrebake upanije obuhvaa portske objekte u vlasnitvu kola (Zagrebaka upanija prenosi svoj vlasniki udio na kole), gradova i opina koji o njima skrbe i na kojima brojna portska populacija provodi svoj program. Uz to, portski objekti u vlasnitvu kola, gradova i opina Zagrebake upanije poprita su velikih portskih priredbi znaajnih za Zagrebaku upaniju. port Zagrebake upanije, osim tradicijom i razvijenou, moe se pohvaliti i rezultatima. portske zajednice, savezi i klubovi provode programe u pedesetak portova. Programi su razliiti po programskome opsegu i obuhvatu sudionika, kao i po portskim rezultatima. Zajednica portskih udruga i saveza Zagrebake upanije, te gradske i opinske portske zajednice selektivno prate te programe, primjenjujui portske kriterije koji se dopunjuju i djelomice izmjenjuju iz godine u godinu, a koji polaze od osnovnih ciljeva programa razvoj porta kroz ulaganje u programe mlaih dobnih skupina, odranje dostignute visoke rezultatske razine, te omasovljenje porta poticanjem ukljuivanja u port to veeg broja graana, osobito mladei. portai i klubovi Zagrebake upanije po svojim rezultatima na nacionalnim prvenstvima u vie portova su u samom vrhu, a postoji i vie meunarodno vrijednih rezultata. to se tie momadskih portova, kroz cijelo razdoblje najuspjenijom momadi moe se proglasiti Karate klub Samobor, koji je 1992. osvojio 4. mjesto na Prvenstvu Europe, a 1993. godine osvojio 3. mjesto na klupskom prvenstvu Europe u Budimpeti. Deset puta su prvaci Hrvatske (1992., 1993., 1994., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005. i 2006. godine). Tome treba dodati presudan doprinos samoborskih karataa osvajanju mnogobrojnih medalja hrvatske reprezentacije na prvenstvima Europe, svijeta, Mediterana i ostalim znaajnim natjecanjima. Svakako se moraju istaknuti Davor Mrzak, Dario Sveti, Vjekoslav kreb i Maja Jankovi, koji su esto s odlinim uinkom kreirali ekipne medalje hrvatske karate reprezentacije na prvenstvima svijeta i Europe. NK Inker Zaprei 1991. se ukljuio u neslubeno prvenstvo Hrvatske pod imenom Slobodna Hrvatska i osvojio turnir. Iste godine Inker je osvojio i neslubeno dvoransko prvenstvo Hrvatske, a uspostavom 1. HNL 1992. godine i Zaprei je dobio prvoligaa. Ve u prvom hrvatskom prvenstvu Inker je zauzeo etvrto mjesto, a taj svoj najvei ligaki uspjeh je ponovio i u sezoni 1993./94. 1992. godine NK Inker je osvojio prvi Hrvatski kup u dvije finalne utakmice protiv HAK Graanskog. Nogometni klub Inter Zaprei osvojio je 2. mjesto 1. hrvatske nogometne lige u sezoni 2004./05., te su nastupali u kupu UEFA (Crvena zvezda). U sezoni 2005./06. nesretno su ispali iz 1. hrvatske nogometne lige, da bi postali jedini klub u Hrvatskoj koji se odmah sljedee sezone uspio vratiti u 1. hrvatsku nogometnu ligu. MNK Sokoli u sezoni 1993./94. 1. HMNL postali su prvaci Hrvatske u malom nogometu. U sezoni 1994./95. nisu uspjeli ponoviti rezultate iz prethodnih godina, ali sezonu su zavrili na visokom 3. mjestu, te su 1995. otili na Kup prvaka u panjolsku gdje su upoznali Europu, igrajui s profesionalnim klubovima Italije, Rusije, panjolske, Belgije i Maarske. Odbojkaki klub Azena Velika Gorica osvojio je Kup Hrvatske 2003. godine, 2. mjesto /viceprvakinje/ 1. enske odbojkake lige Hrvatske 2004./05., finale Kupa Hrvatske, a natjecale su se 2005. i 2006. godine u Inter ligi. U sezoni 1996./97. enski rukometni klub Samoborka Silex je osvojio etvrto mjesto i probio se u meunarodno natjecanje - Kup EHF. U tom natjecanju uspjeno je proao 1. kolo. U 2. kolu je ispao iz Kupa izgubivi od vrlo jakog Dunaferra Dunajvaros iz Maarske, kasnijeg osvajaa tog kupa i prvaka Europe. 19

Rezultati u pojedinanim portovima u posljednjih su nekoliko godina imali daleko vei odjek u javnosti nego rezultati u popularnijim loptakim portovima. Uspjesi u individualnim portovima vidljivi su kroz desetke medalja, koliko ih portai Zagrebake upanije svake godine osvoje na velikim meunarodnim natjecanjima. Uz individualne portove u kojima svake godine, ve tradicionalno, portai Zagrebake upanije donose najsjajnija odlija (samostrel, skijanje, karate, kuglanje, taekwondo, motocross), sve bolje rezultate donosi tenis, portski ribolov, stolni tenis itd. U nizu uspjeha najvrjedniji su svakako rezultati Branke Pereglin, reprezentativke Hrvatske, najboljeg strijelca Hrvatske samostrelom i najbolje samostrelaice svijeta uope po rezultatima i osvojenim medaljama na najveim natjecanjima. esterostruka je prvakinja Europe, 1995. godine (Portugal), 1997. godine (Portugal), 1999. godine (Hrvatska), 2001. godine (eka) i 2005. (Nizozemska) na otvorenom (outdoor), te 2003. godine (Belgija) i 2005. godine (Rusija) u dvorani (indoor) na 18 metara. Od 1995. pa do 2005. nastupila je na svim europskim prvenstvima i na svima je pobijedila! etverostruka prvakinja svijeta, 1996. godine (Tajvan), 1998. godine (Maarska), 2002. godine (Hrvatska) i 2004. godine (eka), te viceprvakinja svijeta 2000. godine (Novi Zeland) i 2006. godine (Austrija). Svjetske rekorde je postavljala sedamnaest puta, a jednom izjednaila, europske etiri puta, te je 47 puta postavila i 9 puta izjednaila dravne rekorde na otvorenom. Ukupno je osvojila (ekipno i pojedinano) 27 medalja na prvenstvima svijeta i Europe samostrelom field (13 svjetskih i 14 europskih medalja). U nizu portskih pojedinanih uspjeha najvrjedniji je rezultat Daria Svetia, koji se okitio europskom seniorskom broncom u Moskvi 2004. godine (kategorija do 65 kg). 3. mjesto na svjetskom juniorskom prvenstvu 2003. (borbe +60) osvojila je Maja Jankovi u francuskom Marseillesu. 2006. godine, na juniorskom prvenstvu Europe, Tomislav Raidagi postao je viceprvak Europe u kategoriji do 75 kg, a 2007. u Samobor dolaze dvije bronce s kadetskog prvenstva svijeta - Maja Lenard osvojila je 3. mjesto u konkurenciji kadetkinja preko 57 kg, a Matej Tomazin u konkurenciji kadeta preko 75 kg. Nika Fleiss osvojila je 8. mjesto na Svjetskom prvenstvu 2003. (alpsko skijanje-slalom). Vano je istaknuti da su Nika Fleiss i Ivan Olivari nastupili na zimskim Olimpijskim igrama u Torinu 2006. godine. 3. mjesto na Europskom prvenstvu za juniore (kategorija do 73 kg) u boksu osvojio je Ivica Baurin. 2001. godine u nacionalnoj ekipi na Svjetskom juniorskom prvenstvu u kuglanju Lovro Benevi i Daniel Funda osvojili su 2. mjesto. Elvis inko se na Svjetskom kadetskom prvenstvu 2002. godine (lov ribe udicom na plovak) plasirao na 4. mjesto. Goran Goriki 2001. godine je zauzeo 8. mjesto na Europskom prvenstvu u motoccrossu. Domagoj Miji je dostigao 5. mjesto na Europskom juniorskom prvenstvu 2002. u judu (+100 kg). Meunarodne uspjehe zaredale su i portaice iz taekwondoa. Meu njima su se posebno istaknule Ivana agar - 1. mjesto na Europskom juniorskom prvenstvu 2001. (+68). i 1. mjesto na Europskom juniorskom prvenstvu 2002., te Danica agar (borbe -68 kg). Mladi tenisa Antonio ani u Melbourneu na Australian Open 2006., u kategoriji juniori - parovi, uao je u etvrtfinale u paru s Mektiem iz Zagreba. Jelena Matkovi postie izuzetne rezultate u skijanju na vodi. Sve u svemu, vrhunski portski rezultat postie nekoliko pojedinaca: u skijanju (Nika Fleiss, Ivan Olivari), karateu (Maja Jankovi, Davor Mrzak, Dario Sveti, Vjekoslav kreb, Tomislav Raidagi), motocrossu (Marko Leljak i Goran Goriki), streljatvu (Nino Prekrati i Saa Sedmak, Branka Pereglin), 20

boksu (Ivica Baurin, Vedran Perekovi), tenisu (Antonio ani i Vedran Ljubii), te u skijanju na vodi slalom (Jelena Matkovi). Takoer imamo cijelu plejadu perspektivnih portaa koji nastupaju za juniorske i kadetske nacionalne selekcije u karateu, tenisu, motocrossu, judu, rukometu, rukometu na pijesku, orijentacijskom tranju, skijanju, brdskom biciklizmu, gimnastici i portskom plesu. U ekipnim i momadskim portovima treba istaknuti dobre rezultate u nogometu (NK Inter, Zaprei, NK Vinogradar, Jastrebarsko), odbojci (OK Azena, Velika Gorica), rukometu (HRK Gorica, RK Dugo Selo 55), karateu (KK Samobor Anindol), tenisu (TK Samobor 1890), kuglanju (KK Zaprei), stolnom tenisu (STK Dugo Selo). Uvaavajui injenicu o visokim dometima portaa Zagrebake upanije, treba razumjeti da je poslije ratnih godina bilo veoma teko odrati razinu u skladu s oekivanjima i portske i ire javnosti. Ocjenjujui razdoblje od osamostaljenja Hrvatske do danas, mora se rei da je ova djelatnost jedna od rijetkih koja je donekle zadrala dostignutu kvalitetu, a u nekim je segmentima ak i unaprijeena osnova porta. Meutim, odreenom kritikom analizom postojeeg stanja dolazi se do spoznaje da se jo uvijek ne moe do kraja iskazati zadovoljstvo postignutim, a pogotovo ne u odnosu na sljedee injenice: Teko je odriv portski rezultat u svim momadskim portovima prve i druge lige. Postojei sustav tzv. profesionalnog porta u Hrvatskoj krajnje je nedefiniran i kao takav dovodi do niza negativnih pojava u ovom segmentu porta, to u svakom sluaju ima odreene negativne posljedice i na dio najkvalitetnijih upanijskih klubova. to se pak tie portsko rekreacijskih programa, u redovne portske aktivnosti ukljueno je svega 7 % graana Hrvatske. Prema Eurobarometar anketi iz listopada 2004. godine, otprilike 60% graana Europske unije redovito sudjeluje u portskim aktivnostima unutar ili izvan nekog od 700.000 klubova, koji su pak lanovi mnogobrojnih udruga i federacija. Golema veina portskih aktivnosti odvija se u amaterskim strukturama. U odnosu na stanje u Hrvatskoj, u Zagrebakoj upaniji je u ovom segmentu porta neto povoljnija situacija, jer se u naoj upaniji redovnim portsko-rekreativnim aktivnostima bavi i preko 15% stanovnitva, no i tu smo jo uvijek daleko od postignutih standarda veine europskih zemalja. Naalost, jo uvijek sve osnovne i srednje kole u Zagrebakoj upaniji nemaju odgovarajue portske objekte za izvoenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture, pa tako niti za izvannastavne portske aktivnosti. I pored toga to je posljednjih godina u Zagrebakoj upaniji izgraeno vie portskih dvorana (Vrbovec, Pua, Zaprei, Dugo Selo, Pisarovina, Kravarsko, Ivani-Grad, Dubrava, Samobor, Kri, Jastrebarsko), izgraenost portskih objekata u Zagrebakoj upaniji je tek na razini 50% izgraenosti u odnosu na europske standarde i realne potrebe graanstva za bavljenje portom. Da bi se definirali dugoroniji pravci razvoja i osnovni modeli organiziranja ove djelatnosti i u naoj upaniji, potrebno je izraditi svestrane analize i ocjene stanja svakog pojedinog segmenta ove znaajne drutvene djelatnosti.

21

6. PORT U SUSTAVU ODGOJA I OBRAZOVANJA6.1. KOLSKI PORTSKI KLUBOVI6.1.1. STANJEIzvannastavne portske aktivnosti uenika i portske aktivnosti u slobodno vrijeme javnost najee shvaa kao kolski port. Ponekad se ovim pojmom obuhvaa i nastava tjelesne i zdravstvene kulture (TZK), to u ovom razmatranju nije sluaj. Za takav kolski port vrlo esto se govori da treba biti temelj porta. Tako se, prije desetak godina, uz veliku pompu krenulo u osnivanje uenikih portskih klubova (zapravo se pokualo oivjeti negdanja kolska portska drutva) s nakanom da kola postane temelj porta. Pritom se uope nije vodilo rauna o stanju u kolama i kolstvu openito, niti su stvarani materijalni uvjeti za djelovanje uenikih portskih klubova. Malo je kola, osnovnih ili srednjih, koje imaju uvjete za kolski port kakav bismo eljeli. Mnoge kole jo i imaju odgovarajuu portsku dvoranu i vanjske terene, ali ne i potreban standard odravanja i, posebno, opremanja. U kolama rade nastavnici TZK, koji mogu biti osnovni struni kadar, ali ueniki portski klubovi i kole nemaju sredstava za poticanje tog rada. Nameu se i pitanja jesu li ponueni portski sadraji dovoljno atraktivni da privuku i zadre djecu i imaju li djeca, preoptereena nastavnim programom, dovoljno vremena za port, te moe li se uope govoriti o portu u koli u kojoj su dvije ili ak tri smjene? Nedvojbeno je da u tim uvjetima sustav obrazovanja, brinui svoje brige, ne moe sam preuzeti skrb o kolskom portu. Upravo zato portske aktivnosti u kolama najbolje organiziraju portski klubovi, koji daju trenere i rekvizite i animiraju djecu atraktivnim programima. Slino je i sa portskim aktivnostima u slobodno vrijeme koje se, ako ih ne organiziraju portski savezi ili klubovi, uglavnom ni ne provode. Oigledno je da, uz postojee kolstvo i sadanje stanje u kolama, port ne moe tako skoro svoje osnove stvarati u kolama. Postojei kolski port svojom organiziranou, a naroito materijalnom osnovom, ni u kojem sluaju ne opravdava poziciju pretendenta na osnovu porta, nego ak pridonosi dojmu da to ne moe biti niti u doglednoj budunosti. U Zagrebakoj upaniji djeluje 45 osnovnih kola koje trenutno obrazuju 28.948 uenika u 1.312 odjeljenja, 2 glazbene kole u sastavu POU i 1 privatna glazbena kola. Srednjokolsko obrazovanje provodi se u 14 srednjih kola obrazovnog kapaciteta 7.268 uenika u 273 odjeljenja, od ega 6 opih srednjih kola, 5 strukovnih kola, 2 gimnazije, 1 umjetnika kola, te 1 srednja glazbena kola i 1 ueniki dom u Ivani-Gradu. U svim su kolama osnovani kolski portski klubovi, ija je osnovna djelatnost tjelesna i zdravstvena aktivnost uenika. Natjecanja se odvijaju prema propisniku kojeg donosi Hrvatski kolski portski savez pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta Upravi za port i tehniku kulturu. 1. Natjecanja na razini Zagrebake upanije odvijaju se u 13 portova u osnovnim kolama i 12 portova u srednjim kolama. Provodi ih Savez kolskih portskih klubova Zagrebake upanije, a financiraju se prema sljedeim kriterijima: tehnika organizacija natjecanja prehrana sudionika suenje 22

priznanja, diplome i pokali za 1-3 mjesto rekviziti za natjecanje prijevozni trokovi za odlazak na natjecanje i povratak 2. Potpore klubovima za odlazak na poluzavrna i zavrna dravna natjecanja 3. Potpore za programe ljetovanja i zimovanja uenika 4. Struno usavravanje uitelja i profesora voditelja pojedinih portova 5. Izbor najboljih portaa i klubova za osnovne i srednje kole 6. Potpore kolskim portskim klubovima 7. Sudjelovanje u obuci neplivaa 8. Funkcioniranje Saveza, materijalni trokovi 9. portske manifestacije Zagrebake upanije; Dan porta povodom Dana upanije 10. portske igre mladih program prednatjecanja na lokalnoj i regionalnoj razini, zavrnica u Splitu tijekom ljeta 11. Najam portskih objekata kojih nema na podruju Zagrebake upanije

6.1.2. MOGUNOSTI RAZVOJAZagrebaka upanija i gradovi i opine Zagrebake upanije trebaju stvarati uvjete koji e omoguiti da se portskom aktivnou obuhvati to vie uenika. Svi elimo zdravu, zadovoljnu i sretnu djecu, a upravo je bavljenje portom pravi nain da to postignemo. Stoga port djece i mladei treba nove prostore i treba ga obogaivati novim sadrajima. U njega treba ukljuivati to vie uenika i uenica, bez obzira na dob i sposobnost. U kolskim prostorima prioritet treba imati portska aktivnost uenika koji nisu obuhvaeni selekcioniranjem klubova, a time i aktivno ukljueni u port. Potrebno je voditi rauna da se na odgovarajui nain zadovolje interesi svih uenika. Stoga sama kola treba biti nositelj programa u svom prostoru, dakle programa za sve one koji nisu obuhvaeni portskom podukom, selekcijom, odnosno aktivnom participacijom u portu. Da bi se to moglo provesti, nuno je i veinu raspoloivog vremena i prostora u koli (70%) ostaviti na koritenje uenicima koji nisu ukljueni u portske poduke i selekcije. Aktivnosti koje se organiziraju izvan kole najbolje je i dalje financirati na postojei nain, iz programa javnih potreba u portu. U portu su, u vezi s time, stvari ve ureene, pa se oekuje da se tako uini i u kolstvu. Naime, samo jasno utvrene obveze praenja i financiranja porta uenika dat e i prieljkivane rezultate. kolski portski klubovi moraju postati osnovna organizacijska jedinica. Veliki pomak je uinjen u obvezi formiranja klubova. Znaju se njihove osnovne zadae i ciljevi. Javnim promicanjem rada i postepenim stvaranjem materijalnih uvjeta (osiguravanjem potrebnih financijskih sredstava), klubovi e preuzeti svoju ulogu u portu uenika. Pritom treba imati na umu da klubovi ne mogu biti briga iskljuivo i jedino nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture. Od njih treba traiti da budu struni voditelji i organizatori s tono odreenim dunostima. U koli treba stvarati ozraja stalne brige za klub, kako bi ovaj imao odgovarajue mjesto u odgojno-obrazovnom procesu kole. Klub treba postati stjecite svih dogaaja i interesa u vezi sa portom. Tu se trebaju donositi i sve vane odluke o programima i svim nastupima uenika izvan kole. 23

U okviru mjerodavnih institucija za port, Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, port i tehniku kulturu Zagrebake upanije i Saveza kolskih portskih klubova Zagrebake upanije, potrebno je preciznije utvrditi nadlenosti i postupke donoenja i usvajanja programa ovog Saveza, a samim time i njegovo financijsko praenje. U vremenu koje dolazi o portu djece i mladei trebalo bi se puno vie uti, vidjeti i proitati. portski dogaaji mladei sve vie nalaze stalne rubrike u medijima, a po vanosti i porukama za cjelokupno drutvo to sigurno zasluuju i vie. Posebni problem porta uenika je prostor. portski objekti kola su, kako smo naveli, uz redovnu nastavu i izvannastavne aktivnosti uenika, zauzeti programima portske rekreacije i sadrajima drugih udruga. Svi oni uenikom vjebanju suavaju ionako nedovoljan prostor. U perspektivi mora doi do rastereenja kolskih prostora, jer su oni namijenjeni najveim dijelom uenicima. Takoer, tamo gdje je mogue, treba pravilnije planirati nastavu TZK u kolama i tu bi se moglo dobiti na raspoloivosti termina. Aktualna slika portskog prostora u osnovnim kolama izgleda ovako: od 45 osnovnih kola, 12 osnovnih kola nema dvoranu, 22 osnovne kole imaju dvoranu do 360 m2, a 11 osnovnih kola dvoranu veu od 360 m2. u Zagrebakoj upaniji ima 6 dvorana pri osnovnim kolama u kojima se moe igrati rukomet. U 40 kola postoji portsko igralite. AKTUALNA SLIKA PORTSKOG PROSTORA U OSNOVNIM KOLAMA ZAGREBAKE UPANIJE Rb 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 24 NAZIV KOLE O DUGO SELO Dugo Selo O URE DEELIA Ivani-Grad O STJEPANA BASARIEKA Ivani-Grad O JOSIPA BADALIA Graberje Ivaniko O POSAVSKI BREGI Ivani-Grad O LJUBE BABIA Jastrebarsko O BOGUMILA TONIJA Samobor O MIHAELA ILOBODA Sv. Martin P/O O SAMOBOR Samobor O MILANA LANGA Bregana O RUDE Samobor O EUGENA KVATERNIKA Velika Gorica O JURJA HABDELIA Velika Gorica O VUKOVINA Vukovina O NIKOLE HRIBARA Velika Gorica O EUGENA KUMIIA Velika Gorica O VELIKA MLAKA Velika Mlaka DVORANA 400 m2 NEMA 800 m NEMA NEMA 800 m2 800 m2 360 m2 2

IGRALITE Koarkako Polivalentno Polivalentno NEMA Polivalentno Polivalentno Polivalentno Polivalentno Polivalentno Polivalentno Rukometno Rukometno Rukometno Rukometno Rukometno Polivalentno Polivalentno

360 m2 360 m NEMA 240 m2 360 m2 2

240 m2 500 m2

500 m2 360 m2

18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45.

O ITARJEVO Velika Gorica I. O VRBOVEC Vrbovec II. O VRBOVEC Vrbovec O ANTUNA AUGUSTINIA Zaprei O LJUDEVITA GAJA Zaprei O KUPLJENOVO Kupljenovo O DRAGUTINA DOMJANIA Sv. I. Zelina O KSAVERA . ALSKOG D. Zelina O IVANA PERKOVCA enkovec O I. BRLI-MAURANI P Brdoveko . O RUGVICA Rugvica O STJEPANA RADIA Bojakovina O PUA Donja Pua O SVETA NEDELJA Sveta Nedelja O KLINA SELA Klina Sela O VLADIMIRA NAZORA Pisarovina O KARDINALA A. STEPINCA Krai O GRADEC Gradec O DUBRAVA Dubrava O JAKOVLJE Jakovlje O BRAE RADIA Klotar Ivani O MILKE TRNINE Kri O POKUPSKO Pokupsko O SLAVKA KOLARA Kravarsko O BISTRA Donja Bistra O LUKA Luka O BEDENICA Bedenica O A. KOVAIA Marija Gorica

NEMA NEMA 800 m2 360 m NEMA 800 m2 400 m2 360 m NEMA 360 m2 444 m2 360 m2 2 2

Rukometno Rukometno Rukometno Rukometno Polivalentno NEMA Polivalentno Polivalentno Polivalentno Polivalentno Rukometno Rukometno Polivalentno Polivalentno Polivalentno Rukometno Rukometno Polivalentno2

500 m2

360 m2

200 m2 800 m2 300 m2 NEMA 800 m 300 m 360 m22

Polivalentno Rukometno Rukometno Rukometno Rukometno Rukometno Rukometno Polivalentno Polivalentno Polivalentno

800 m2 240 m2 240 m NEMA NEMA NEMA2

300 m2

U kolama vei dio prostora treba ostati za sve uenika koji se ele baviti portom bez ograniavanja. To zahtijeva da se selektivni dio uenike aktivnosti postepeno seli u druge portske objekte. Sasvim druga situacija bit e kada kole ne budu morale raditi u dvije smjene. Tada e dvorane biti na raspolaganju cijelo poslijepodne, pa e se otvoriti niz novih mogunosti, osobito za uenike niih razreda koji sada gotovo da i nemaju svoj portski prostor. Velika je korist i vrijednost od koritenja objekata gradskog znaaja za slobodne forme uenikih aktivnosti. Program Odmorko za vrijeme kolskih praznika i aktivnosti tijekom godine svakodnevno 25

zahtijevaju novi broj sati. Sredstva za realizaciju programa Saveza kolskih portskih klubova Zagrebake upanije planiraju se u Upravnom odjelu za prosvjetu, kulturu, port i tehniku kulturu Zagrebake upanije. Jedna od vanih, a dosad izostavljenih, aktivnosti je redovito vjebanje u kolskim klubovima onih uenika koji nisu ukljueni u procese poduke i selekcije, odnosno uenika koji su zavrili s podukom u svojim matinim odjeljenjima, pa gube daljnju mogunost portskog vjebanja u svojim kolama. Nadalje, predlaemo proirenje aktivnosti na prirodnim objektima koji se nalaze u Zagrebakoj upaniji (Japeti, Pleivica, umberak, Veliki dol, jezera u Rakitju, jezero ie, Crna mlaka). Neiscrpne su mogunosti da se djeca i mlade nau u prirodnom okruenju u organiziranim programima u koje treba ukljuiti i jednodnevne izlete, ljetovanja, zimovanja i slino. Kao primjer navodimo podruje Velikog dola s planinarskima domom, koje je niz godina centar okupljanja i aktivnosti uenika u organizaciji kolskog portskog saveza Samobora i Svete Nedelje. Postojee prostore, na kojima su ve idealni uvjeti za skijanje, pogotovo djece, trebalo bi adaptirati i prilagoditi, kako bi ovo podruje postalo jedno od sredita okupljanja mladei. Potrebno je postaviti iaru i minimalno urediti stazu. Savez kolskih portskih klubova Zagrebake upanije u perspektivi e svoje programe i ciljeve ostvarivati na temelju dugogodinjeg iskustva i tradicije, uz uvoenje novih sadraja i njihovo stalno prilagoavanje potrebama. Osnovicu programa init e: 1) Redovito portsko vjebanje Najvrjedniji je oblik i najbolja priprema za sve aktivnosti to se izvode iz toga. Trebalo bi ga organizirati za uenike koji su zavrili proces portske poduke, a nisu selektirani ili za one uenike koji se tek ele ukljuiti u portske aktivnosti u viim razredima osnovne kole, dakle za sve uenike koji se ele baviti portom iz svog interesa i osnovne potrebe za pokretom. Organizirat e se u osnovnim i srednjim kolama. Da bi vjebanje imalo svrhu, mora se organizirati najmanje dva puta tjedno po jedan kolski sat, to bi, uz redovitu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture, bio minimum portskih aktivnosti uenika. 2) Natjecanja za osnovne i srednje kole Natjecanja su djeci i mladei zasigurno najinteresantnija aktivnost. Izraz su potrebe za dokazivanjem i elje za nadmetanjem, te manifestacija dostignutog kroz redovito portsko vjebanje. Sustave natjecanja treba prilagoditi interesima uenika, stalno ih nadograivati i kontinuirano odravati. Organizirat e se u disciplinama prema opoj elji uenika. Po vertikali odravaju se u koli, gradskim podrujima, upaniji, dravi, regionalna u okviru regije Alpe-Jadran. Treba podrati nastojanja da se ponu organizirati i kao meunarodna (prigodom nekih manifestacija, obiljeavanja dogaanja i slino). Sadanje forme organizacije natjecanja nemaju zadovoljavajui opseg, pa je neophodno teiti njihovom kontinuiranom rastu. 3) Program Odmorko Odvija se tijekom kolskih praznika, kao i tijekom nastavne godine. Aktivnost koja ima dugogodinju tradiciju i iznimno veliku posjeenost. Program nosi snanu poruku i svojim pozitivnim utjecajem uvelike pridonosi suzbijanju devijantnog ponaanja i socijalizaciji mladih. 26

Stalna je potreba za irenjem i obogaivanjem novim sadrajima. Pored bazena portskih centara, naglasak e se staviti i na aktivnosti organizirane u prirodi. Trebali bi se proiriti organizirani oblici aktivnosti na otvorenome (ljetovanja, zimovanja, jednodnevni izleti i slino). I tu se osjea stalna potreba za poveanjem prostora, kao i za sredstvima koja bi podrala realizaciju zamiljenih programa. 4) Programi Odmorko na velikim portskim objektima Organiziraju se za vrijeme nastavne godine. Interes uenika je velik, pa to zahtijeva osiguranje veeg broja sati nego to je sada na raspolaganju. Osim to zadovoljavaju potrebe za aktivnou, one utjeu na socijalizaciju polaznika, te korigiraju ponaanje pojedinca u grupi. Savez kolskih portskih klubova Zagrebake upanije e i ubudue organizirati i niz drugih aktivnosti, osim navedene programske osnovice. Sudjelovat e u drukijim manifestacijama, kao to je Dravno prvenstvo kolskih portskih klubova, portske manifestacije Zagrebake upanije, portske igre mladih program prednatjecanja na lokalnoj i regionalnoj razini, Hrvatski olimpijski dan, Svjetski dan porta, Svjetski dan pjeaenja i drugo.

6.1.3. PRIJEDLOG MJERANuno je u odgovarajue zakone o kolstvu i portu ugraditi odredbe koje e konkretno odrediti organizacijske i financijske obveze te meusobnu suradnju na podruju izvannastavnih i izvankolskih aktivnosti uenika. Logino je da i dalje glavni pokreta aktivnosti budu uitelji i profesori tjelesne i zdravstvene kulture. Meutim, njihove obveze i opseg zadataka treba precizno utvrditi, a zatim ozakoniti i vrednovati. port djece i mladei izvan kola organizira se kroz Savez kolskih portskih klubova Zagrebake upanije, portsku poduku, portske zajednice i saveze, odnosno klubove. Djelovanje ovih institucija treba biti podreeno cilju ukljuivanja to veeg broja uenika, veim mogunostima njihovog izbora i stvaranju vrhunskih portaa. portske objekte u kolama prvenstveno moraju koristiti uenici, u velikom dijelu oni koji nisu selekcionirani, ali se ele baviti portom. Selekcionirane uenike bi postupno trebalo usmjeravati na druge portske objekte, jer e u kolama biti sve manje prostora. Sve objekte bi, kada su slobodni, trebalo otvoriti uenicima za njihove aktivnosti, jer je to jedan od najvanijih uvjeta da se zadovolji njihov rastui interes za bavljenje portom. Velika praznina u programima je nedostatak redovitog portskog vjebanja za uenike koji nisu u procesu poduke i selekcije, a ele se baviti portom. Samo redovito tjedno vjebanje ima svrhu, a natjecanja dobivaju svoj puni smisao. Da se pokrene ova aktivnost u 59 kola, potrebno je za poetak osigurati sredstva za minimum 8.000 sati strunog rada. Tim brojem sati omoguio bi se rad stotinjak odjeljenja s oko 3.000 uenika koji su zavrili proces portske poduke. Za taj program trebalo bi osigurati 550.000,00 kuna. Iznimno je vano omoguiti kontinuirana natjecanja polaznika odjeljenja portskih kola koja sada ne postoje. To je mogue realizirati ili kroz sustav portskog vjebanja dodavanjem odreenog broja sati, ili organiziranjem posebnog sustava natjecanja, o emu je nuno 27

donijeti zajedniki stav. I za taj program potrebno je osigurati odgovarajua financijska sredstva. Budui da e doi do odreenih promjena u sustavu portske poduke, Savez e preuzeti skrb o opim portskim kolama, odnosno o portskim igraonicama. I dalje e se organizirati aktivnosti koje pobuuju najvei interes, a imaju odgojne i obrazovne vrijednosti (redovito tjedno portsko vjebanje u osnovnim i srednjim kolama, natjecanja, program Odmorko, slobodne aktivnosti na velikim portskim objektima).

6.2.

PORT NA SVEUILITU (VISOKIM KOLAMA)

6.2.1. UVODU upaniji postoje dvije visoke kole Veleuilite Velika Gorica s pravom javnosti i Visoka kola za poslovanje i upravljanje s pravom javnosti Baltazar Adam Kreli u Zapreiu. Studenti s podruja Zagrebake upanije studiraju uglavnom na nekom od fakulteta Zagrebakog sveuilita. port studenata ili port na sveuilitima u Hrvatskoj zaista je u zapostavljenom stanju. Nastava tjelesnog odgoja je najee improvizacija i uglavnom ispunjavanje formalne obveze, koja se nerijetko svodi na izletniko skupljanje potpisa u indekse. portske izvannastavne aktivnosti, odnosno portske aktivnosti studenata u slobodno vrijeme, odnosno studentski port, ima odreenu zakonsku osnovu u Zakonu o portu i Zakonu o studentskom zboru, ali u praksi ne postoje i precizno utvrene financijske obveze Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. Status studentskih portskih udruga nije rijeen. Zakon o portu odreuje da se i studenti visokih uilita mogu, prema Zakonu o udrugama, udruivati u studentske portske klubove, ali nije utvrdio i obvezu njihovog osnivanja. Zakon o studentskom zboru predvia osnivanje studentskih udruga u vezi sa portskim djelatnostima na visokim uilitima, a po Zakonu o portu studentski portski klubovi financiraju se iz dravnog prorauna, preko Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, na temelju miljenja predsjednitva studentskog zbora odreenog sveuilita. Zagrebaka sveuilina portska udruga (ZSU) jedina je portska organizacija koja se bavi organizacijom i provedbom sveuilinih natjecanja u Zagrebu iz kojih, slijedom rezultata, portai ili portske ekipe nastavljaju natjecanja na Sveuilinom portskom prvenstvu Republike Hrvatske i Europskom prvenstvu.

6.2.2. CILJEVI Razvoj i unapreenje sveuilinog porta na visokim uilitima. Stvaranje uvjeta za to bolju organizaciju natjecanja, to vodi veem broju sudionika i kvaliteti natjecanja. Suradnja s domaim i meunarodnim sveuilinim portskim institucijama, openito sveuilinim institucijama te portskim savezima. Borba protiv ovisnosti i korisnije koritenje slobodnog vremena putem portskih aktivnosti. irenje olimpijskih naela. 28

6.2.3. PRIJEDLOG MJERAFinanciranje Poveati financijsku potporu za sveuilini port. Sufinanciranje nastupa na Univerzijadama. Sufinanciranje koritenja objekata i trenera za studentske portske udruge koje imaju normativ stalnih vjebaa na redovitom portskom vjebanju.

29

7. KVALITETNI PORT7.1. RAZVOJNI PROGRAMI7.1.1. PORTSKA OBUKAProgram portske obuke djece je u funkciji obnavljanja djelatnosti portskih klubova kao osnovnih nositelja porta u Zagrebakoj upaniji. portska obuka djece cjelovit je program Zajednice portskih udruga i saveza Zagrebake upanije, koji je ugraen u svaku gradsku i opinsku portsku zajednicu, upanijski granski portski savez i njihove klubove. Tu su nadasve vane spone sa kolstvom. Programi uvoenja djece u port pri osnovnim kolama imaju potporu djelatnosti porta i djelatnosti osnovnog kolstva. Obje djelatnosti svojim zakonskim i podzakonskim aktima definiraju ovu portsku aktivnost uenika. 7.1.1.1. ZADAE I PROPISI Zadae sustava portske obuke djece ostvaruju se nastavno-trenanim planovima i programima rada, metodskim razradama nastavno-trenanog rada, prostornim uvjetima, rekvizitima i opremom, radom strunog kadra, natjecanjima, te mjerenjima i nadzorom nad strunim radom. Sukladno svrsi, ciljevima i zadai portske obuke djece, program portske obuke obuhvaa u svakom portu djecu mlau od natjecateljskih kategorija najmlaih portaa. Djelatnost portske obuke djece u Zagrebakoj upaniji ureena je kriterijima, odlukama, te globalnim i operativnim planovima i programima portske obuke za pojedine portove. portsku obuku djece prate tajnici gradskih i opinskih zajednica portova i tajnici granskih saveza, koji predlau mjere poboljanja, ali obavljaju i struno-koordinacijske poslove na prijedlog svojih lanica (u Samoborskom portskom savezu ustrojena je stalna komisija od 5 lanova za provoenje kontrole realizacije programa javnih potreba u portu grada Samobora). 7.1.1.2. SADRAJ Sadraj programa djelatnosti portske obuke ini redovita tjedna obuka u opoj portskoj koli, te obuka u poetnim i naprednim odjeljenjima usmjerenih portskih kola, dodatni rad s izabranim polaznicima iz naprednih odjeljenja. portska obuka se provodi prema utvrenim nastavnim programima pri (naalost ne svim) osnovnim kolama s 2 sata tjedno, ukupno 70 sati po odjeljenju. Odjeljenja usmjerene portske obuke u svim portovima pod nadzorom su portskih klubova. 7.1.1.3. OPA PORTSKA OBUKA Opa portska obuka u svakom portu ima temeljni razvojni znaaj. Sukladno znanstvenim postavkama s djecom se najprije provodi sustavna opa ili univerzalna portsko-tjelovjebena nastava. Sadraji nastavnog programa razvijaju motorike sposobnosti djece u dobi od sedam do osam godina, odnosno uenika I.-II. razreda osnovne kole, pripremajui ih za portsku obuku u atletici, plivanju, portskoj gimnastici, judu i hrvanju, te tenisu i stolnom tenisu. Obuka zapoinje u dobi od devet do deset godina, odnosno s uenicima III.-IV. razreda. 30

Obuku u odjeljenjima ope portske kole vode uitelji tjelesne i zdravstvene kulture (prof. TZK), te dijelom i studenti Kineziolokog fakulteta. Opa portska obuka morala bi se poveati u svim osnovnim kolama, to znai poveanje s jednog na prosjeno dva odjeljenja po osnovnoj koli, a u kolama gdje nema ope portske obuke treba oformiti barem jedno odjeljenje. Popunjavanje mree odjeljenja ope portske kole provest e se u suradnji s osnovnim kolama, vodei rauna o njihovoj opredijeljenosti u provedbi usmjerene portske obuke s djecom treeg i etvrtog razreda. 7.1.1.4. USMJERENA PORTSKA OBUKA NA LOKACIJAMA OSNOVNIH KOLA U osnovnim kolama provodi se specifina usmjerena portska obuka u 14 portova. To su portovi: koji proizlaze iz redovite nastave tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnim kolama, a naroito odbojka, rukomet, koarka, te mali nogomet, za koje interes pokazuju uenici osnovne kole, a naroito stolni tenis, tenis, judo, karate, atletika, gimnastika, badminton, hrvanje, taekwondo i ah. Nastavno-trenani programi usmjerene portske obuke sukladni su s posebnim portskim programima za osnovne kole, kako ih je propisalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta. Obuku u odjeljenjima usmjerene portske obuke vode uitelji tjelesne i zdravstvene kulture (prof. TZK), zaposleni u osnovnoj koli ili kao vanjski suradnici osnovne kole. Kao vanjski suradnici u osnovnim kolama angairaju se i vii portski treneri, treneri, a iznimno i studenti Kineziolokog fakulteta. Naelno, suradnja kolstva i porta u praktinoj programskoj provedbi moe se unaprijediti jasnijim isticanjem organizacijskih prednosti i posebnosti provedbe izvannastavnih portskih aktivnosti u suradnji s osnovnim kolama i u njihovom odgojno-obrazovnom ozraju. Postoje realne mogunosti poveanja broja odjeljenja usmjerene portske obuke na lokacijama osnovnih kola. Poveanje broja odjeljenja omoguilo bi da se mrea usmjerenih portskih kola usklauje u odnosu na: realne potrebe i mogunosti portskih klubova za prihvat zavrenih polaznika portske kole, tj. u proporciji s mreom relevantnih portskih klubova, mogunosti osiguranja vie i visoko kolovanih strunih voditelja odjeljenja, mogunosti pretvaranja ugovornog u stalni radni odnos u suradnji s osnovnim kolama, spremnost osnovnih kola da se brinu o pojedinim portovima u kontinuitetu s mlaim poetnim i starijim naprednim odjeljenjem, spremnost osnovnih kola da portsku obuku na svojoj lokaciji organizacijski postave na razinu odjeljenja osnovne portske kole, spremnost portskih saveza da obavljaju poslove i zadae sustavnog praenja i selekcioniranja svih svojih polaznika tijekom obuke strunim praenjem specifine portske motorike polaznika. 31

Ovim usklaivanjima sukcesivno bi se podizala razina kvalitete portske obuke. Kako je broj odjeljenja u jednom portu na lokacijama osnovnih kola do sada bio ogranien na jedno odjeljenje, prevagnuo je broj starije djece. Ova piramidna neusklaenost moe se ublaiti poveanjem broja odjeljenja i odobravanjem rada po dva odjeljenja (poetno i napredno) pri jednoj osnovnoj koli. To bi se takoer odrazilo na poveanje razine ostvarivanja portske obuenosti djece, te bi to svakako trebalo postupno provoditi tamo gdje su kadrovski i prostorni uvjeti povoljni. Dodajmo na kraju da se suradnja kolstva i porta u praktinoj programskoj provedbi mora jo vie unaprijediti u okvirima predloenog obujma jasnijim isticanjem organizacijskih prednosti i posebnosti provedbe izvannastavnih portskih aktivnosti u njihovom odgojno-obrazovnom ozraju. 7.1.1.5. FINANCIRANJE Uvrtenjem u Mreu portske obuke djece osigurava se financiranje: rada strunih voditelja obuke tijekom kolske godine od 35 tjedana s po 2 sata tjedno za odjeljenja na lokacijama osnovnih kola, te po 2 sata tjedno za dodatni rad sa selekcijama, sve putem ugovora o djelu. Koritenje objekata osnovnih kola za rad odjeljenja portskih kola osigurava se putem djelatnosti kolstva. 7.1.1.6. ZAKLJUAK U predstojeem razdoblju portski klubovi kao osnovni nositelji razvoja porta u Zagrebakoj upaniji pojaavaju svoju djelatnost jo veom brigom o portskoj obuci djece i njihovoj portskoj aktivnosti, dok udruene gradske i opinske zajednice, portski savezi i Zajednica portskih udruga i saveza Zagrebake upanije, sukladno svojim nadlenostima, prate ostvarivanje programa portske obuke djece pri portskim klubovima. 7.1.1.7. PRIJEDLOG MJERA portski klubovi preuzet e neposrednu organizaciju kad je rije o provedbi portske obuke djece, usklaene s njihovom ukupnom portskom aktivnou. Udrueni portski savezi i gradske i opinske zajednice pratit e u skladu sa svojim ovlastima ostvarivanje programa portske obuke djece pri portskim klubovima kako bi se stalno poboljavala njezina kvaliteta. Opu portsku obuku pohaat e i uenici treeg i etvrtog razreda, a broj e se poveavati tijekom planskog razdoblja do sadanje razine usmjerene portske obuke. U usmjerenoj portskoj obuci bit e vie mlaih portaa nego starijih polaznika. Javni portski objekti popunjavat e se portskom obukom s obzirom na raspoloive kapacitete. Mrea odjela portske kole odreenih portova usklaivat e se srazmjerno mrei portskih klubova ukljuenih u redovita natjecanja kadetskih, juniorskih i seniorskih kategorija portaa. Dobna granica polaznika portske obuke i mlaih kadeta uskladit e se prema pravilima za redovita natjecanja. 32

portski savezi sustavno e selekcionirati polaznike portske obuke i mjeriti njihovu opu i specifinu portsku motoriku. U osnovnim kolama s izrazito povoljnim kadrovskim i prostornim uvjetima te kontinuiranom suradnjom sa portskim klubom omoguit e se rad u dva dobna odjela. Poticat e se spremnost osnovnih kola da osnuju stalne odjele portske obuke, s tim da se voditelju ugovor o radu zamijeni stalnim radnim odnosom kad je u pitanju vie odjela ope i usmjerene portske obuke. portsku obuku provodit e samo kvalificirani struni kadrovi koji imaju licenciju portskih saveza. Naknade za struni rad voditelja odjela i koritenje portskih objekata osigurat e se u cijelosti programom javnih potreba u portu, te se polaznicima portske obuke te naknade nee naplaivati.

PREGLED PROGRAMA PORTSKIH KOLApri osnovnim kolama po gradovima i opinama od I. do VI. razreda godine 2007.Gradovi Opine Osnovna kola Uenici I. - VI. r. Broj odjela Broj p. k. Djece p. % 5 kola od 2 Odjeli portskih kola

1 1. DUGO SELO O DUGO SELO 2. IVANI GRAD O . DEELIA O ST. BASARIEKA 3. JASTREBARSKO O LJUBE BABIA 4. SAMOBOR O B. TONIJA O M. ILOBODA SVETI MARTIN P/O O SAMOBOR O MILANA LANGA O RUDE

2 1.217

3 5

4 2

5 75

6 6,2

7 KOARKA, ODBOJKA NOG, RUKm, RUK, KO, ODB, KARATE NOG, RUKm, RUK, KO, ODB, KARATE ODBm, GIMm, BADm, NOGm, RUKm, KOm, STm, STm UNIV. , GIMm, NOG, RUKm, STTm, BAD, ATLETm, ODB, TENIS NOGOMET, RUKOMET UNIV.P KOLA, GIM . NOGOMET, UNIV. p. k ODB, RUKm, GIMm RUKOMETm, RUKOMET AHm

460 234

6 12

6 7

120 61

26 26%

475

19

8

144

30%

949 149 640 452 134

37 5 27 23 8

10 4 2 4 3

187 95 44 56 47

19,71 63% 6,87 12 35,15

33

5. SVETA NEDELJA O SVETA NEDJELJA 6. VELIKA GORICA O E. KVATERNIKA O J. HABDELIA O VUKOVINA O NIKOLE HRIBARA O E. KUMIIA O VELIKA MLAKA O ITARJEVO 7. VRBOVEC I. O VRBOVEC II. O VRBOVEC 8. ZAPREI O A. AUGUSTINIA O LJUDEVITA GAJA 1300 910 12 10 8 8 400 200 30 25 NOG, AH, RUKm, STT, TKWON, OD, GOLF NOG, AH, RUKm, KO, TKWON, STT, GOLF, KAR 631 548 32 18 6 6 140 102 22 19 ODB, GIM, KO, BADM, TAEKW, KROS ODB, RUKm, GIM, ATL, NOG 920 884 618 822 794 510 310 5 5 5 5 4 5 5 9 5 5 10 8 5 4 220 120 100 240 146 80 60 24 14 16 29 18 16 19 STT, ODB, AH, KO, NOG KO, RUK, HRV, NOG, AH KO, RUK, ODB, STT, AH RUKm, KO, HRV, NOG, ODB, NOG, STR, RUK KO, RUK, NOG, STR, HRV STR, AH, ODBm, NOG 950 9 6 150 16 NOG, RUKm, STTm, ATLETm, OD, GIMm

7.1.2. PERSPEKTIVNI PORTAI7.1.2.1. UVOD Kad govorimo o programu skrbi o perspektivnim portaima, zapravo govorimo o jednom od etiri osnovna programska cilja Programa javnih potreba u portu Zagrebake upanije, a to je ulaganje u razvoj mlaih portaa radi stvaranja iroke kvalitativne osnove kao uvjeta daljnjeg napretka i ouvanja dostignute razine kvalitete porta u Zagrebakoj upaniji. Program perspektivnih portaa se ne provodi u Zagrebakoj upaniji i potrebno ga je uvrstiti u Program javnih potreba u portu Zagrebake upanije kako bi se portai pravodobno prepoznali kao perspektivni, te na osnovi toga bili financirani iz tog programa. 7.1.2.2. REALIZACIJA PROGRAMA Zajednica portskih udruga i saveza Zagrebake upanije svake godine, prije izrade Programa javnih potreba u portu Zagrebake upanije za narednu godinu, upuuje zahtjev gradskim i opinskim zajednicama i granskim upanijskim portskim savezima u kojem trai popis perspektivnih portaa (do 18 godina starosti), njihovih najznaajnijih rezultata u proloj godini, te programe rada za sljedeu godinu. Na temelju tih prijedloga, a u odnosu na proraunske mogunosti, ZU i SZ izdvaja najkvalitetnije portae, te formira listu perspektivnih portaa, odnosno konani program perspektivnih portaa. 34

Nain realizacije programa odvija se ovisno o konkretnim zahtjevima kluba kojeg je perspektivni porta lan, te matinog saveza u kojem se navodi opis programa uz specifikaciju trokova. Drugim rijeima, sredstva namijenjena perspektivnim portaima ne doznaavaju se klubovima ili portaima u vidu stipendije ili nagrade za postignuti portski rezultat, ve se doznaavaju namjenski za konkretne programe koje porta provodi tijekom godine. 7.1.2.3. PRIJEDLOG MJERA Edukacija i zapoljavanje struno osposobljenih i visokoobrazovanih trenera u radu s darovitim portaima temeljni je preduvjet da darovito dijete ostane u portu, te da u fazi najsenzibilnijeg motorikog razvoja provodi primjereni portski program. S tim u vezi potrebna je kvalitetna izrada dvogodinjih i etverogodinjih programa treninga, priprema i nastupa. Bolja povezanost s Hrvatskim olimpijskim odborom, koji takoer prati najdarovitije mlade portae kroz program individualne skrbi o perspektivnim portaima, omoguila bi precizniji pristup u financiranju programa perspektivnih portaa. Obavezno odrediti stavku u proraunskim sredstvima za ovu namjenu u godinjim planiranjima. Obavezati zajednice portskih udruga gradova da ova sredstva dodjeljuju perspektivnim portaima. Detaljno razraditi - utvrditi kriterije za dodjelu sredstava perspektivnim portaima na razini predlagaa, vodei brigu o svim kriterijima.

7.1.3. PORTSKI CENTRIPojam portskog centra podrazumijeva portske klubove koji svojom organizacijom, materijalnim, strunim i drugim uvjetima rada zadovoljavaju potrebe rada sa portaima i selekcijama portaa, odnosno klubove koji imaju kontinuitet u kvalitetnom strunom radu s vrhunskim portaima te postiu zapaene portske rezultate na domaim i meunarodnim natjecanjima. Idejno, portski centar je zamiljen kao organizacijska cjelina koja okuplja najkvalitetnije portae odreenog porta u gradske selekcije, te im prua optimalne uvjete za rad. Takav centar portaima treba pruiti optimalne uvjete za trening, te druge beneficije koje bi im omoguile napredak u portskoj karijeri. portski centar podrazumijeva program rada u kojem najkvalitetnije gradske selekcije portaa koriste razne sadraje koji nisu nuno vezani uz objekt, a znaajno utjeu na podizanje kvalitativne razine portaevih znanja i sposobnosti (trening kampovi, dodatne pripreme, vitaminizacija, psiholoka priprema portaa, angairanje kvalitetnih inozemnih sparing partnera, vei broj meunarodnih turnira s ciljem stjecanja meunarodnih iskustava itd.). 7.1.3.1. PORTSKI CENTRI Najvei problemi u realizaciji programa portskih centara vezani su uz nepostojanje odgovarajue strategije pojedinih portova u smislu objedinjavanja najkvalitetnijih portaa svih klubova u jedinstvenu gradsku portsku selekciju nekog porta. Nedovoljna strunost trenerskog kadra i naglaeno rivalstvo unutar klubova pojedinih portova dovelo je do razbijanja kvalitete nekog porta na puno sredina, od kojih niti jedna, sama za sebe, nije organizirana u toliko kvalitetnoj mjeri da bi mogla poluiti znaajniji meunarodni portski rezultat. Nedovoljna financijska sredstva (to je vidljivo kod svih programa javnih potreba u portu Zagrebake upanije) ne omoguuju vei iskorak u razvoju ideje portskih centara. 7.1.3.2. PRIJEDLOG MJERA Gradske portske zajednice (savezi) trebale bi svoje programe razvoja uskladiti s programom razvoja klupskih selekcija koje godinama postiu kvalitetne rezultate. Na primjer, ako 35

je uvjet da se postigne meunarodni portski rezultat najmanje 45 dana dodatnih priprema, sve ispod toga je improvizacija, a sredstva uloena za takve programe nisu dobro uloena. U tom smislu, strunjaci iz pojedinih portova morat e prihvatiti modernu tehnologiju programiranja i planiranja portskog treninga, te jasno navesti koliko to kota. Povean opseg financiranja tih programa pratit e i odgovarajui nadzor strunog rada, realizacije utvrenog portskog programa te namjenskog troenja sredstava. Sredstva za portske centre osiguravat e samo one sredine koje imaju definiran portski program za najmanje dvije godine, razraen do pojedinanog treninga. Program mora sadravati i oekivane rezultate na kontrolnim natjecanjima. Ostvarivanje rezultata, odnosno evidentan napredak portaa, bit e osnovni uvjet daljnjeg ulaganja u te programe.

7.2.

STATUS VRHUNSKIH PORTAA

7.2.1. STIPENDIJE VRHUNSKIH PORTAAOsiguravanje stipendija vrhunskim portaima sastavni je dio Programa javnih potreba u portu Zagrebake upanije (Poticanje vrhunskog porta). Ovaj program namijenjen je vrhunskim portaima I., II. i III. kategorije u pojedinanim portovima do tridesete godine starosti, kojima se isplauje portska stipendija sukladno Pravilniku o kategorizaciji portaa Hrvatskog olimpijskog odbora. Problematika stipendiranja portaa zapravo obuhvaa cjelokupno podruje portaevog ivota i jedan je od vanih faktora ostanka portaa u Zagrebakoj upaniji, odnosno odlaska u druge sredine, nekima osnovni, pa ak i jedini izvor prihoda itd. Vanost ovog poticaja jo je vea ako se uzme u obzir da je port u Zagrebakoj upaniji i Hrvatskoj uglavnom organiziran amaterski, te da portai za trening, pa ak i za postignute portske rezultate ne dobivaju nikakvu novanu naknadu. I., II., ili III. kategoriju portaa, sukladno Pravilniku o kategorizaciji portaa Hrvatskog olimpijskog odbora, dobivaju portai za ostvaren rezultat na najveim europskim i svjetskim portskim smotrama, te osvojenim 1. mjestom na NP (pojedinano ili u paru). Meunarodna portska konkurencija, te sve vei zahtjevi koji se pred portaa postavljaju kako bi mogao ravnopravno konkurirati na takvim velikim natjecanjima, nerijetko uvjetuje portaima potpuno posveivanje treningu i natjecanju. Na neki nain, portai moraju trenirati kao profesionalci kako bi mogli ostvariti portski rezultat, a ive u sredini gdje trite nema interes za znaajnijim praenjem veine portova (jedan od uvjeta profesionalnog porta). Kako je ve reeno, danas je gotovo nemogue trenirati dva puta dnevno, a istovremeno biti zaposlen (izvan porta) i osiguravati prihode nune za egzistenciju. U tim okolnostima portska stipendija predstavlja jedini izvor prihoda tim portaima. 7.2.1.1. STANJE Iznos stipendije za ostvarenu kategoriju je: 2.500,00 kn za I. kategoriju, 1.750,00 kn za II. kategoriju, te 1.000,00 kn za III. kategoriju. Navedeni iznosi utvreni su na osnovi raspoloivih financijskih mogunosti i ukupnog broja kategoriziranih portaa u Zagrebakoj upaniji. Stipendije portaa auriraju se svaki mjesec na nain da se uvrste novi portai, odnosno, da se s liste briu oni portai kojima je stipendija istekla ili portai koji nisu potvrdili stipendiju kroz portski rezultat. Uglavnom, prosjean broj stipendiranih portaa Zagrebake upanije jest neto manje od 20. 36

Tablica 1: Stipendije portaa Zagrebake upanije u 2007. godini IME 1. Nika 2. Dario 3. Maja 4. Vjekoslav 5. Jelena 6. Diana 7. Nenad 8. Ivica 9. Ivan PREZIME Fleiss Sveti Jankovi kreb Matkovi Sale Vukobrat Baurin Godini K I. I. II. II. II. II. II. II. II. KLUB Skijaki klub Samobor Karate klub Samobor Karate klub Samobor Karate klub Samobor Klub za skijanje na vodi IE Karate klub Samobor Karate klub Samobor Boksaki klub Velika Gorica Boksaki klub Velika Gorica Streljako drutvo Gord Velika Gorica Streljaki klub Turopolje Lukavec Hrvaki klub Pik Vrbovec Streljaki klub Turopolje Lukavec Karate klub Samobor Karate klub Samobor OSNOVA 19. MJESTO NA RANG LJESTVICI PO FIS BODOVIMA NA SVJETSKOM KUPU 2006. 3. MJESTO NA EUROPSKOM PRVENSTVU 2004. (borbe -65KG) 5. MJESTO NA EUROPSKOM PRVENSTVU 2007. (borbe +60 kg) 3. MJESTO NA EUROPSKOM PRVENSTVU 2005. SENIORI - EKIPNO (borbe) - PANJOLSKA 2. MJESTO NA RECORD CAPABILITY NATJECANJU 2006. (slalom) 5. MJESTO NA EUROPSKOM PRVENSTVU 2006. (borbe +60 kg). 5. MJESTO NA EUROPSKOM PRVENSTVU 2007. (borbe -75 pojedinano) 1. MJESTO NA MEUNARODNOM TURNIRU A KATEGORIJE ( -91 kg) 1. MJESTO NA MEUNARODNOM TURNIRU A KATEGORIJE 2006. (-69 kg ) POSTIGNUTA NORMA NA SVJETSKOM KUPU 2007. (letea meta TRAP 118) POSTIGNUTA NORMA NA FINALU NACIONALNOG KUPA 2007. (TRAP 118). 1. MJESTO NA NACIONALNOM PRVENSTVU 2007. (SLOBODAN NAIN 66 KG) POSTIGNUTA NORMA NA FINALU NACIONALNOG KUPA 2007. (TRAP 116) 1. MJESTO NA NACIONALNOM PRVENSTVU 2007. (borbe - open) 5. MJESTO NA SVJETSKOM PRVENSTVU 2006. (borbe) 37

10. Kristijan

Kancelar

II.

11. Miroslav

Fulir

II.

12. Pavle

Iki

III.

13. Saa 14. Davor 15. Tomislav

Sedmak Mrzak Raidagi

III. III. III.

16. Antonio

ani

III.

Teniski klub Samobor 1890 Streljako drutvo Gord Velika Gorica Streljaki klub Turopolje Hrvaki klub Pik Vrbovec Tenis klub Zaprei Judo klub Pinky Judo klub Pinky Streljako drutvo Dubrava 1094 Streljako drutvo Dubrava 1094 Streljako drutvo Dubrava 1094

POREDAK DO 8. MJESTA NA JUNIORSKOM GRAND SLAM TURNIRU 2006. (parovi) POSTIGNURA NORMA NA FINALU NACIONALNOG KUPA 2007. (LETEA META TRAP 118) POSTIGNUTA NORMA U FINALU NACIONALNOG KUPA 2006. (TRAP 114) 1. MJESTO NA NACIONALNOM PRVENSTVU 2007. (grko rimski nain -74kg) 1. MJESTO NA EUROPSKOM JUNIORSKOM KUPU 2007. (nacionalna ekipa) 1. MJESTO U NACIONALNOM PRVENSTVU 2007. (-57kg). 1. MJESTO U NACIONALNOM PRVENSTVU 2007. (-63kg). 3. MJESTO NA EUROPSKOM PRVENSTVU 2007. (samostrel 1758 krugova) 1. MJESTO NA NACIONALNOM PRVENSTVU 2007. (samostrel 1285 krugova) 1. MJESTO NA NACIONALNOM PRVENSTVU 2007. (samostrel 1294 krugova)

17. Marko

Germin

III.

18. Nikola

Srnec

III.

19. Tomislav

Miuda

III.

20. Vedran 21. Sanja 22. Marina 23. Tihana

Ljubii Delladio Drakovi Odlei

III. III. III. III.

24. Valentina

Pereglin

III.

25. Domagoj

Pereglin

III.

7.2.1.2. PRIJEDLOG MJERA Uz uvjet da se u dijelu kolektivnih portova izdvoje najkvalitetniji portai iz svakog godita, uz odgovarajue kriterije i utvrene visine stipendija, program bi trebalo poveati za 50 posto ve u 2009. godini, dakle, s 300.000,00 kuna na 450.000,00 kuna. Kao nunost namee se i poveanje utvrene stipendije za pojedinu kategoriju portaa. Naime, sadanja stipendija pokriva tek manji dio trokova portaa odreene kvalitete, a mnogim je vrhunskim portaima jedini stalni izvor prihoda. 7.2.2. ZDRAVSTVENA ZATITA VRHUNSKIH PORTAA

port i zdravlje uobiajeno su dva povezana pojma, jer je teko, s jedne strane, zamisliti da se portom bavi netko tko nije zdrav, a s druge, uvrijeeno je miljenje da bavljenje portom uva i unaprjeuje zdravlje. No, navedeni stavovi imaju svoja ogranienja, koja posebno dolaze do izraaja ako se port u cjelini podijeli na natjecateljski, rekreacijski i rehabilitacijski. 38

Istina je da natjecateljski port, u kojem i treninzi i natjecanja zahtijevaju izuzetne fizike i psihike napore, pretpostavlja natprosjean zdravstveni, funkcionalni, motoriki i psihiki status. S obzirom na to, nuno je provesti postupke radi otkrivanja moguih zdravstvenih kontraindikacija, a preventivna portsko-medicinska znanost i struka imaju nezaobilaznu ulogu. Pojedini portovi, zbog svojih znaajki i zahtjevnosti, mogu uzrokovati zdravstvene tegobe i u zdravih osoba, a posebice u onih u razvoju. Zato portska medicina zauzima posebno mjesto i ulogu u procesu treninga i natjecanja. Osim brige o zatiti zdravlja, portska medicina praenjem funkcionalnog statusa nalazi svoje mjesto i u planiranju, programiranju i kontroli trenanih uinaka. Posebno vodi brigu o higijensko-epidemiolokim uvjetima, te opoj i specifinoj prehrani portaa. Prije nekoliko desetljea nije se ni pomiljalo na to da bi osobe s invaliditetom mogle biti aktivni sudionicu u portu, posebno natjecateljskom. Zahvaljujui prvenstveno promjenama psihosocijalnih, ali i zdravstveno-medicinskih shvaanja i pogleda, danas se osobe s invaliditetom posvuda aktivno bave portom, a kruna su toga paraolimpijske igre. Osim redovite djelatnosti, portska medicina mora na tom podruju ispunjavati i odreene specifine zadatke, u najmanju ruku izradom kriterija i ocjenom sposobnosti za sudjelovanje u odreenom portu. Sve je vei broj osoba srednje i starije dobi koje se ukljuuju u portsko-rekreacijske aktivnosti. Budui da je razvojni proces naruavanja zdravlja i pojavljivanja brojnih bolesti, posebno kroninih degenerativnih bolesti, subjektivno nezamjetljiv, osobito je vano objektivno medicinski utvrditi zdravstveno stanje potencijalnih i aktualnih portaa - sudionika u portskoj rekreaciji. To se posebno odnosi na tzv. prividno zdrave osobe koje se ukljuuju u aktivnosti nekontroliranog optereenja, kao to su npr. nogomet ili tenis. Posljedice mogu biti kobne. Konzilijarne struke u portskoj medicini (portska traumatologija, portska kardiologija, portska rehabilitacija, portska nutricionistika i sl.) nisu izvorni dio primarne portske medicine, ve njena poliklinika ili klinika struna dopuna, pa se njihova djelatnost u ovom projektu nee razmatrati. Bitno je rade li lijenici u portskom klubu, portskom savezu ili u primarnoj zdravstvenoj zatiti. U skladu sa zahtjevima prakse, njihovo poznavanje portsko-medicinske struke nuno se i bitno razlikuje. 7.2.2.1 PREGLED KVANTITATIVNIH POKAZATELJA Analiza trenutnog stanja pokazuje da lijenici i fizioterapeuti u klubovima rade honorarno ili dobrovoljno. Nau pozornost ipak ponajprije privlai stanje u klubovima. Broj portaa na jednog lijenika, sasvim statistiki gledano, vrlo je nepovoljan. Sasvim je jasno da portai u mnogim klubovima u toj grupi ili nemaju zdravstvenu zatitu ili je ona vrlo slaba. to se tie broja fizioterapeuta, u odnosu na broj portaa koje bi trebali tretirati, stanje je daleko nepovoljnije. Oito si samo neki klubovi, u prvome redu oni u grupaciji portskih igara, mogu priutiti povremene fizioterapeute, a u ostalim portovima njihova je prisutnost samo simbolina. Sistematski pregledi obuhvaaju samo mjerenje teine i visine, malu spirometriju i EKG u mirovanju. Ako se zna broj portaa u Zagrebakoj upaniji (preko 20.000), jasno je da je postoji potreba za jednom slubenom portskom ambulantom. Gradske zajednice i portski savezi na svojim razinama veinom nemaju osiguranu potrebnu razinu brige i organizacije zdravstvene zatite portaa u klubovima. Isto vrijedi i za potreban broj klupskih lijenika u odnosu na broj portaa. Ne vodi se dovoljno rauna o edukaciji tih lijenika, a 39

rad u klubovima ne uvjetuje se teajevima i seminarima s podruja portske medicine. Malo je klubova koji imaju fizioterapeuta ili barem masera koji bi pridonijeli vioj razini fizike spremnosti i brem oporavku portaa nakon treninga i natjecanja. Takvo se stanje, osim subjektivnim pristupom, moe objasniti nedostatkom odgovarajuih normativnih akata, ali i, najrealnije, nedostatkom financijskih sredstava za zdravstvenu djelatnost u portu. 7.2.2.2. STANJE U KLUBOVIMA Vezano za stanje u klubovima, t