program pomoćnici za djecu s tur i osobe s invaliditetom

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI 31000 Osijek, Ulica cara Hadrijana 10

Telefon: 031 321-700, faks: 031 321-899

OIB 28082679513, MB 1404881; IBAN: HR1825000091102044575

_________________________________________________________________

PLAN I PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA

POMOĆNIKA ZA DJECU S TEŠKOĆAMA U

RAZVOJU I OSOBE S INVALIDITETOM

Osijek, siječanj 2015.

2

Sadržaj

broj stranice

Uvod……………………………………………………………………………………………….4

I Opći dio………………………………………………………………………………………….7

1. Naziv programa…………………………………………………………………………………8

2. Nositelj i izvoditelj programa…………………………………………………………………...8

3. Ciljevi programa i ishodi učenja………………………………………………………………...8

3.1. Opće kompetencije…………………………………………………………………………8

3.2. Specifične kompetencije……………………………………………………………………8

4. Uvjeti za upis i pohađanje programa……………………………………………………………9

5. Napredovanje i uvjeti za završetak programa…………………………………………………...9

6. Trajanje programa……………………………………………………………………………...10

II Opis programa………………………………………………………………………………..11

1. Razlikovni ispiti………………………………………………………………………………..11

1.1. Programi razlikovnih kolegija……………………………………………………………12

2. Opis modula……………………………………………………………………………………17

2.1. Modul A: Pomoćnici u nastavi…………………………………………………………...17

2.2. Modul B: Pomoćnici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti………………………….18

2.3. Modul C: Pomoćnici u dječjim vrtićima…………………………………………………19

3. Plan osposobljavanja pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju i

pomoćnika za osobe s invaliditetom/sobnih asistenata………………………………………..21

3.1. Omjer nastavnih sadržaja i sati …………………………………………………………...21

3.2. Nositelji kolegija…………………………………………………………………………..22

4. Popis planiranih kolegija s brojem nastavnih sati i ECTS bodovima………………………….23

5. Struktura programa i obveze polaznika…………………………………………….………….25

5.1. Modul A: Pomoćnici u nastavi…………………………………………………...….26

5.2. Modul B: Pomoćnici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti……………………..40

5.3. Modul C: Pomoćnici u dječjim vrtićima…………………………………………….52

3

broj stranice

III Studija izvodljivosti i održivost programa………………………………………………...65

1. Organizacijski uvjeti izvođenja programa………………………………………………….…65

1.1. Mjesto izvođenja programa…………………………………………………………….…65

1.2. Podatci o prostoru i opremi……………………………………………………………….65

1.3. Podatci o voditeljici programa……………………………………………………………66

1.4. Podatci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju u izvedbi programa………………..66

1.5. Optimalan broj polaznika…………………………………………………………………66

2. Procjena troškova programa po polazniku…………………………………………………….67

2.1. Upisna cijena programa po polazniku…………………………………………………….67

3. Načini praćenja i evaluacije učinkovitosti programa i uspješnosti polaznika…………………67

IV Popis konzulturane literature i internet izvora……………………………………………68

PRILOZI………………………………………………………………………………………...70

Prilog 1

Životopisi nastavnika s popisom javno objavljenih radova

kojima dokazuju kompetentnost za izvođenje nastave…………………………………………..71

Prilog 2

Kriteriji upisa polaznika………………………………………………………………………….96

Prilog 3

Popis mentora za završne radove po modulima………………………………………………….98

4

Uvod

Prema statističkim pokazateljima (Državni zavod za statistiku, 2013) broj djece s teškoćama u

razvoju i osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj u stalnom je porastu. Razlozi tomu su

višestruki: (1) znanstvene spoznaje i napredak na području medicine (uključujući zdravstvenu

zaštitu i njegu) omogućuju preživljavanje vitalno ugroženih pacijenata, što se danas smatra

jednim od vodećih čimbenika pojave određenih teškoća u razvoju i invaliditeta, primjerice

oštećenja motorike, oštećenja govora, kognitivnog funkcioniranja itd.; (2) istraživanja na

području sociologije, psihologije i rehabilitacije ukazuju na promijenjene društvene i obiteljske

uvjete življenja te je među djecom u porastu razvojna psihopatologija iz koje (ukoliko se ne

poduzmu primjerene prevencijske i terapijske mjere) proizlaze maloljetnička delikvencija i

poremećaji u ponašanju i sl., dok je kod odraslih zamijećen trend veće uporabe antidepresiva i

anksiolitika; (3) ratna stradanja na području istočne Slavonije također su pridonijela povećanju

ukupnog broja osoba s invaliditetom itd. Treba istaknuti kako su uzroci često isprepleteni i

međusobno povezani, primjerice, povećanje postotka preživljavanja vitalno ugrožene

novorođenčadi povezana je s povećanjem broja odraslih osoba s invaliditetom. Zbog toga ova

tematika zahtijeva sveobuhvatni pristup i zajedničke akcije različitih socijalnih skupina,

uključujući suradnju znanstvene zajednice s lokalnom samoupravom, nevladinim organizacijama

i udrugama te pojedincima koji mogu pridonijeti destigmatizaciji navedene populacije i njihovom

punom socijalnom angažmanu. Stoga se u ovome programu naglasak stavlja na inkluzivne

vrijednosti i principe čime Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku postaje značajan

partner lokalnoj samoupravi jer svojim resursima može aktivno pridonijeti podizanju kvalitete

života djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom. Ovakav, koncept aktivne znanstvene

zajednice u skladu je s preporukama i smjernicama Europske komisije (1992), UN-a (2006),

UNESCO-a (2001; 2003; 2005) i UNICEF-a (2007) koje se odnose na povećanje socijalne

uključenosti djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom.

U praksi je, kroz kontinuiranu suradnju s odgojno-obrazovnim ustanovama i nevladinim

organizacijama uočeno sljedeće: (1) u institucijama odgoja i obrazovanja na svim razinama

postoji nepovoljan omjer djece i odraslih (koji je jedan od aspekata strukturalne kvalitete) što se u

zemljama Europske Unije nastoji kompenzirati zapošljavanjem pomoćnika u nastavi; (2)

nepostojanje formalnog i sustavnog obrazovanja pomoćnika za rad s djecom s teškoćama u

razvoju i osoba s invaliditetom, odnosno njihova nedostatna edukacija s područja psihologije i

5

inkluzivne pedagogije; (3) nevladine organizacije koje se bave izvaninstitucijskim oblicima skrbi

za osobe s invaliditetom najčešće ovise o volonterima koji se često izmjenjuju ili koji, poput

pomoćnika u nastavi, nisu dostatno educirani za ovo područje itd.

Što se tiče pomoćnika u nastavi, nacionalna i lokalna strategija njihova zapošljavanja nije u

potpunosti razrađena zbog čega se provodi nesustavno, sporadično i selektivno, ovisno o

financijama i dostupnosti zainteresiranih kandidata. Nerijetko su to osobe tzv. nepedagoškog

obrazovnog profila koji posjeduju osobnu osjetljivost za djecu s teškoćama u razvoju. Za sada,

zapošljavanje pomoćnika za rad s djecom s teškoćama u razvoju mahom ovisi o angažiranosti

roditelja i njihovim socijalnim resursima, tj. mreži prijatelja i poznanika putem kojih dolaze do

pomoćnika, pritom ne propitujući njihovu kompetentnost. Takva, neprimjerena praksa često

rezultira osipanjem pomoćnika, odnosno brzim „sagorijevanjem“ angažiranih pojedinaca jer ne

posjeduju kompetencije kojima bi odgovorili na zahtjeve koje pred njih stavlja postojeća

odgojno-obrazovna praksa i pojedino dijete. S obzirom na to da do sada nije postojala edukacija

temeljena na suvremenim znanstvenim spoznajama o razvoju i učenju djece s teškoćama u

razvoju, nužno je koncepcijski riješiti pitanje izobrazbe pomoćnika za rad s djecom s teškoćama u

razvoju. U tome segmentu Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku može pružiti

primjerenu podršku lokalnoj zajednici pri rješavanju problema educiranosti pomoćnika te

podizanja kvalitete inkluzivnog odgoja i obrazovanja. Pokazalo se kako praksa angažiranja

pomoćnika u nastavi ima višestruke povoljne učinke za djecu s teškoćama u razvoju poput bržeg

napredovanja u spektru svojih teškoća te savladavanja vještina potrebnih za budući, samostalni

život (Halliwell, 2003). Procjenjuje se kako u Republici Hrvatskoj 10% do 20% djece ima neki

oblik teškoća u razvoju. Ipak, samo 3% djece s teškoćama u razvoju biva uključeno u redovne

odgojno-obrazovne ustanove. To znači da se od 40000 do 80000 djece ne može uspješno uključiti

u redovni sustav odgoja i obrazovanja bez aktivnog angažmana njihovih obitelji i podrške škola.

Iz navedenoga proizlazi pretpostavka da će praksa angažiranja pomoćnika za rad s djecom s

teškoćama u razvoju u sljedećih desetak godina postati jedan od glavnih mehanizama facilitiranja

inkluzivnog odgoja i obrazovanja koji ima zakonsko utemeljenje te koji je razvojno primjeren i

moralno opravdan. Svrha i djelokrug poslova pomoćnika u nastavi do sada je reguliran Zakonom

o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08) i Državnim pedagoškim

standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN 63/08). Program

osposobljavanja pomoćnika u nastavi Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku u

6

skladu je s postojećom zakonskom regulativom te suvremenim znanstvenim spoznajama s

područja inkluzivnog odgoja i obrazovanja.

U odnosu na pomoćnike za osobe s invaliditetom, tj. osobne asistente, ne postoje sustavna

praćenja ove problematike, već se u javnost iznose pojedinačni slučajevi dobre ili loše prakse

(češće loše). S obzirom na to da je Republika Hrvatska duboko zašla u proces

deinstitucionalizacije, pretpostavka je da će se u sljedećem razdoblju pojaviti veća potreba za

pomoćnicima za odrasle osobe s invaliditetom. Zbog toga program njihovog osposobljavanja

predstavlja pravovremeni i primjereni odgovor znanstvene zajednice na potrebe lokalne

samouprave. Republika Hrvatska u Nacionalnoj strategiji izjednačavanja mogućnosti za osobe s

invaliditetom od 2007. do 2015. godine, ističe zaštitnu ulogu društva i navodi kako je „potrebno

skrbiti o zaštiti ranjivih društvenih skupina, kao što su osobe s invaliditetom te djeca s teškoćama

u razvoju“ (Vlada Republike Hrvatske, 2007, 1). Zakonsko uređivanje prava na zaštitu osobnog

integriteta ukazuje na nisku socijalnu osjetljivost što zahtijeva provođenje pravovremenih i

primjerenih akcija u smjeru poboljšanja opće uključivosti osoba s invaliditetom u svakodnevni

život lokalne zajednice. Ta opća uključenost se odnosi na korištenje usluga različitih institucija,

od zdravstvenih (poliklinike, domovi zdravlja, bolnice) preko kulturnih i obrazovnih (muzeji,

kazališta, knjižnice, kina) do gospodarskih (trgovine, tržnice). Unatoč jačanju ideje inkluzije,

osobe s invaliditetom i dalje ovise o pomoći članova obitelji i ponekog volontera, tj. izostaje

sustavna socijalna podrška ovoj populaciji. Prepoznajući važnost pomoćnika za osobe s

invalidtetom tj. osobnih asistenata, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske

solidarnosti u suradnji s UNDP Hrvatska 2003. je provelo Pilot projekt osobnog asistenta za

osobe s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta. Kao najveću vrijednost pomoćnika, odnosno

osobnih asistenata u navedenom dokumentu se navodi samostalnost osoba s invaliditetom.

Također, u istome dokumentu stoji kako bi osobni asistenti trebali biti dodatno educirani na

području njege i zaštite osoba s invaliditetom, te da postoji mogućnost da se programi edukacije

ostvare kroz projektna partnerstva nevladinih udruga, lokalne zajednice i obrazovnih institucija

(UNDP, 2003). Stoga, program osposobljavanja pomoćnika za osobe s invaliditetom/osobnih

asistenata predstavlja aspekt društvene odgovornosti prema lokalnoj zajednici. Odnosno, svojim

aktivnim djelovanjem u neposrednom okruženju Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u

Osijeku promiče opće humane i inkluzivne vrijednosti koje su temelji suvremenog društva.

7

I Opći dio

U državama Europske Unije programi osposobljavanja pomoćnika za djecu s teškoćama u

razvoju sastavni su dio obrazovnog prostora. Primjerice, engleski model ističe kako pomoćnik u

nastavi podržava i potiče sudjelovanje učenika s teškoćama u razvoju u socijalnim i odgojno-

obrazovnim procesima u školi, nastoji omogućiti učeniku da postane neovisan u učenju te

pomaže podići učenikova postignuća u najvećoj mogućoj mjeri, u skladu s njegovim potrebama

(Halliwell, 2003). Važno je reći kako su na međunarodnoj razini pomoćnici za djecu s teškoćama

u razvoju na svima razinama obrazovanja (od predškolskih institucija, preko osnovnih do srednjih

škola) prepoznati kao ključni čimbenici kvalitete odgojno-obrazovnog procesa. Angažiranjem

pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju izravno se mijenja omjer djece i odraslih u odgojno-

obrazovnoj instituciji te se poboljšava interakcija u odgojnoj skupini ili razrednom odjelu.

Pomoćnici za djecu s teškoćama u razvoju, osim važne odgojno-obrazovne dimenzije,

poboljšavaju djetetove odnose s vršnjacima koji su važan dio svakodnevnog života.

Slično je i s pomoćnicima za osobe s invaliditetom/osobnim asistentima za koje se tvrdi da imaju

vrijednost podizanja kvalitete života odraslih osoba ovisnih o tuđoj pomoći (MOBMS i UNDP,

2003). Važno je reći kako se u Republici Hrvatskoj o kvaliteti života odraslih osoba s

invaliditetom vodi vrlo malo računa – ta tema je „rezervirana“ za pojedince koji su, kako se

pokazalo u stvarnosti, osobno „pogođeni“ ovom problematikom, tj. ili imaju u svojoj obitelji

osobu s invaliditetom ili su to oni sami. S obzirom na to da Republika Hrvatska teži Europskim

praksama, znanstvena zajednica u ovome segmentu ima važnu ulogu. Naime, u posljednjih

desetak godina u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Švedskoj, Švicarskoj, Norveškoj itd. jača koncept

nazvan disability culture kojega (jednim dijelom) čine znanstvenici s invaliditetom koji su

osobno motivirani za poboljšanje društvenih odnosa (Vehmas, 2004; Corker i Shakespeare,

2006). Jasno je kako će se, praćenjem europskih trendova, i u Republici Hrvatskoj neizbježno

događati promjene društvene paradigme i socijalnih odnosa zbog kojih će osobe s invaliditetom

biti prepoznate kao aktivni članovi društva. Zbog toga program osposobljavanja pomoćnika za

osobe s invaliditetom predstavlja pravovremeni odgovor znanstvene zajednice na društvene

promjene i potrebe, te je, kao takav društveno odgovoran i ima šire, egzistencijalne (pragmatične)

ali i simboličke implikacije (promicanje općih humanih vrijednosti i povezanosti članova

društva).

8

Kako bi osposobljavanje pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom bilo u

skladu s potrebama krajnjih korisnika i socijalnim očekivanjima, program je konstruiran na

suvremenim spoznajama s područja psihologije, pedagogije, i rehabilitacije (uključujući disability

studies), uz uvažavanje kulturalnih, socio-ekonomskih, zakonodavnih i organizacijskih

specifičnosti Republike Hrvatske.

1. Naziv programa

Program osposobljavanja pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom.

2. Nositelj i izvoditelj programa

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku.

3. Ciljevi programa i ishodi učenja

S obzirom na složenost zadaća s kojima će se pomoćnici za rad s djecom s teškoćama u razvoju i

osobe s invaliditetom susretati, polaznici će imati priliku steći različita znanja, vještine i

sposobnosti. Ovakvo, široko postavljena očekivanja temeljena su na praćenju odgojno-obrazovne

i životne stvarnosti koja je karakterizirana otežanom socijalnom participacijom navedene

populacije.

3.1. Opće kompetencije

Poznavanje temeljnih prava djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, poznavanje

općeg funkcioniranja u odnosu na pojedine teškoće u razvoju i invaliditet.

3.2. Specifične kompetencije

Pomoćnicima za djecu s teškoćama u razvoju bit će omogućeno stjecanje znanja, vještina i

sposobnosti na području nastavnih procesa i organizacije odgojno-obrazovnih ustanova:

9

poznavanje temeljnih didaktičkih principa poučavanja djece s teškoćama u razvoju,

razumijevanje metodičke izvedbe i primjene specifičnih metoda poučavanja u odnosu na pojedine

teškoće u razvoju.

Pomoćnicima za osobe s invaliditetom bit će omogućeno stjecanje znanja, vještina i sposobnosti

na području samostalnog življenja (osobna higijena, hranjenje/prehrana, pozicioniranje,

zdravstvena zaštita, orijentacija i mobilitet/peripatologija), pružanju podrške u procesu

zapošljavanja i rada, slobodnog vremena te ostvarivanju interakcije s neposrednim okruženjem

(obitelji, susjedstvom, radnom kolektivu itd.).

4. Uvjeti za upis i pohađanje programa

Za upis u program osposobljavanja pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju i osoba s

invaliditetom potrebno je da polaznici imaju završenu najmanje srednju školu (četverogodišnju

strukovnu ili gimnaziju). Za polaznike sa završenom srednjom školom, kao i za one s tzv.

„nepedagoškim“ obrazovanjem, bit će osigurana nastava i polaganje razlikovnih kolegija kako bi

stekli temeljne kompetencije potrebne za daljnje pohađanje programa te praćenje i razumijevanje

nastavnih sadržaja. Povjerenstvo za upis u program osposobljavanja pomoćnika za djecu s

teškoćama u razvoju i pomoćnika za osobe s invaliditetom ponaosob će razmotriti dokumentaciju

kandidata, u odnosu na kriterije upisa koji se nalaze u Prilogu 2 ovoga dokumenta (str. 96)

Polaznici će po prijavi na natječaj za upis u program osposobljavanja navesti odabrani modul za

kojega će im biti osigurana nastava i podrška.

Ukoliko se prijavi nedovoljan broj polaznika za organiziranje nastave po pojedinom modulu,

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku kontaktirat će zainteresiranog kandidata i

ponuditi mu ostale opcije (module). Optimalan broj polaznika po pojedinome modulu je 20 do 25

(ukupno 60 do 75 za sva tri modula).

5. Napredovanje i uvjeti za završetak programa

Kako bi polaznicima bilo omogućeno pravovremeno i primjereno savladavanje programskih

sadržaja, napredovanje je temeljeno na spiralno-uzlaznom modelu u kojemu se kompetencije

nadograđuju iz općih prema specifičnima. To znači da će polaznicima biti omogućeno stjecanje

10

općih znanja, vještina i sposobnosti nakon kojih će uslijediti stjecanje specifičnih kompetencija

temeljnih na primjernima iz prakse i konkretnom, praktičnom radu.

Polaznici koji će imati razlikovne kolegije, polaganje istih bit će preduvjet za daljnji nastavak

programa osposobljavanja.

Uvjeti za završetak programa koje polaznici trebaju ispuniti su položeni razlikovni ispiti

(kandidati za koje povjerenstvo za upis donese odluku), kontinuirana nazočnost na predavanjima

i vježbama, aktivno sudjelovanje u praktičnom dijelu i praksi u institucijama – partnerima,

izlazak na ispit te izrada završnog rada pod vodstvom mentora u sklopu odgovarajućeg modula.

Popis mentora za završne radove nalazi se u Prilogu 3 (str. 98) ovog dokumenta.

6. Trajanje programa

Program će se izvoditi tijekom jedne akademske godine (dva semestra, zimski i ljetni).

11

II Opis programa

Osnovni cilj programa osposobljavanja pomoćnika za rad s djecom s teškoćama u razvoju i

osobe s invaliditetom je pružanje primjerenih informacija o specifičnostima navedene populacije

i načinima zadovoljavanja njihovih potreba. Glavne zadaće programa osposobljavanja

pomoćnika za rad s djecom s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom jesu upoznavanje

polaznika s kliničkom i socijalnom manifestacijom pojedinih teškoća/invaliditeta, pojašnjavanju

funkcioniranja odgoja i obrazovanja temeljenog na inkluzivnim vrijednostima uz predočavanje

razvojno primjerene prakse te savladavanje tehnika facilitacije opće socijalne uključenosti.

Program je koncipiran kao teorijski i praktični. Okosnica teorijskog dijela programa su

karakteristike djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom. Teorijski dio programa

obuhvaća i suradnju pomoćnika sa stručnim timom, učiteljima, roditeljima, vršnjacima i

neposrednim okruženjem (susjedstvom). Praktični dio programa se oslanja na teorijski te

obuhvaća temeljne didaktičko-metodičke principe poučavanja djece u odnosu na pojedine

teškoće u razvoju i savladavanje tehnika pomoći u području samostalnog života. Također u

praktičnome dijelu, polaznici će biti upoznati sa specifičnostima interpersonalnih (vršnjačkih)

odnosa, bit će upućeni u postojanje kritičnih komunikacijskih točki i načinima pružanja podrške

tijekom interakcije s neposrednim okruženjem.

S obzirom na postojanje različitosti u potrebama djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s

invaliditetom, program će biti podijeljen u tri modula:

1) Modul A: Pomoćnici u nastavi

2) Modul B: Pomoćnici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti

3) Modul C: Pomoćnici u dječjim vrtićima

Svaki modul će se sastojati od teorijskog i praktičnog dijela, ovisno o kronološkoj dobi

populacije s kojom polaznici namjeravaju raditi.

1. Razlikovni ispiti

Polaznicima koji nisu završili nastavničke smjerove, razrednu nastavu ili predškolski odgoj bit će

omogućeno pohađanje nastave iz razlikovnih kolegija. Polaganjem razlikovnih ispita polaznici

stječu pravo nastavka osposobljavanja na odabranom modulu. Razlikovni ispiti su preduvjet za

Modul A: Pomoćnici u nastavi i Modul C: Pomoćnici u dječjim vrtićima, zbog institucijskih

12

specifičnosti odgoja i obrazovanja djece i učenika s teškoćama u razvoju. Za Modul B:

Pomoćnici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti razlikovni ispiti nisu uvjet. Razlikovni ispiti

su izuzeti iz sustava ECTS bodova jer su preduvjet daljnjem osposobljavanju. Nastava iz

razlikovnih kolegija bit će organizirana u dogovoru s polaznicima.

Tablica 1. Popis razlikovnih kolegija prema odabranim modulima

Naziv kolegija Šifra

kolegija

Preduvjet za modul nastava LDL

Psihologija srednjeg djetinjstva i

adolescencije

R1 Modul A:

Pomoćnici u nastavi

20 10

Psihologija odgoja i obrazovanja R2 Modul A: Pomoćnici

u nastavi

20 10

Psihologija ranog djetinjstva R3 Modul C: Pomoćnici

u dječjim vrtićima

20 10

Psihološke osnove učenja i poučavanja R4 Modul C: Pomoćnici


20 10

Ukupno 80 40

1.1. Programi razlikovnih kolegija

U nastavku se podastiru programi razlikovnih kolegija namijenjenih polaznicima čije prethodno

obrazovanje nije s pedagoško-psihološkog područja, a upisali su Modul A: Pomoćnici u nastavi

ili Modul C: Pomoćnici u dječjim vrtićima.

13

Šifra

kolegija

R1 Naziv

kolegija

PSIHOLOGIJA SREDNJEG

DJETINJSTVA I

ADOLESCENCIJE

Modul A: Pomoćnici

u nastavi

Nositeljica kolegija: doc. dr. sc. Tena Velki

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:

Zimski

semestar

Ljetni

semestar

ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) - -

Broj sati po semestru 20 -

Ciljevi kolegija:

Upoznati polaznike sa razvojnim karakteristikama srednjeg djetinjstva i adolescencije.

Očekivani ishodi:

Poznavanje osnovnih karakteristika razvojnih razdoblja, a posebno djetinjstva i adolescencije.

Poznavanje optimalnih uvjeta razvoja tijekom djetinjstva kao i razumijevanje normativnih

aspekata i individualnih razlika u razvoju.

Sadržaji kolegija:

Teorije dječjeg razvoja

Kognitivni razvoj

Socijalni i emocionalni razvoj

Razvoj pojma o sebi

Moralni razvoj

Razvoj spolnih uloga

Odnosi s vršnjacima

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:

Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA

Studenti su obvezni pohađati predavanja i položiti ispit.

Praćenje i ocjenjivanje polaznika u udjelima ECTS bodova:

Pohađanje nastave

3

Aktivnost u nastavi

3

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit

Konzultacije Vježbe

Literatura:

Berk, L. (2005). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A.,(2000). Dječja psihologija: moderna znanost.

Jastrebarsko: Naklada Slap.

14

Šifra

kolegija

R2 Naziv

kolegija

PSIHOLOGIJA ODGOJA I

OBRAZOVANJA

Modul A: Pomoćnici

u nastavi



Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Upoznati polaznike sa osnovnim metodama učenja i poučavanja učenika, kao i načinima

povećanja njihove motivacije.

Očekivani ishodi:

Poznavanje teorija učenja i metoda poučavanja te njihova primjena u radu s učenicima.

Razumijevanje posebnih kategorija učenika i načina rada s njima. Poznavanje i primjena

strategija za poticanje motivacije u učenju.

Sadržaji kolegija:

Uvod u psihologiju obrazovanja

Metode istraživanja psihologije obrazovanja

Teorije učenja

Pamćenje i zaboravljanje

Teorije i vrste motivacije

Kako povećati motivaciju i kako motivacija utječe na učenje

Metode poučavanja

Posebne kategorije učenika


Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA



Pohađanje nastave

3

Aktivnost u nastavi

3

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit


Literatura:

Grgin, T. (1997). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Howe, M.J. (2002). Psihologija učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V. i Miljković, D. (2014). Psihologija

obrazovanja. Zagreb: IEP-Vern.

15

Šifra

kolegija

R3 Naziv

kolegija

PSIHOLOGIJA RANOG

DJETINJSTVA

Modul C: Pomoćnici


Nositeljica kolegija: dr. sc. Lara Cakić, poslijedoktorandica


Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Upoznati polaznike sa razvojnim karakteristikama ranog djetinjstva.

Očekivani ishodi:

Poznavanje osnovnih karakteristika razvojnih razdoblja, a posebno ranog djetinjstva.

Poznavanje optimalnih uvjeta razvoja tijekom djetinjstva kao i razumijevanje normativnih

aspekata i individualnih razlika u razvoju.

Sadržaji kolegija:

Teorije dječjeg razvoja

Rani tjelesni i motorički razvoj

Razvoj govora

Kognitivni razvoj

Rani socijalni i emocionalni razvoj

Razvoj pojma o sebi

Moralni razvoj

Razvoj spolnih uloga

Odnosi s vršnjacima


Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA



Pohađanje nastave

3

Aktivnost u nastavi

3

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit


Literatura:

Berk, L. (2005). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana

poglavlja)

Duran, M. (2003). Dijete i igra. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)

Starc, B. i sur. (2004). Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi. Zagreb:

Golden marketing Tehnička knjiga.

Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A. (2000). Dječja psihologija: moderna znanost.

Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)

16

Šifra

kolegija

R4 Naziv

kolegija

PSIHOLOŠKE OSNOVE

UČENJA I POUČAVANJA

Modul C: Pomoćnici




Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Upoznati polaznike sa karakteristikama učenja i poučavanja djece u predškolskim

ustavnovama.

Očekivani ishodi:

Poznavanje osnovnih karakteristika učenja i poučavanja tijekom ranog djetinjstva.

Organizacija učenja i razvoja u predškolskim ustanovama.

Sadržaji kolegija:

Vrste učenja

Kognitivni stilovi

Učenje kroz igru

Pamćenje i zaboravljanje

Dječji vrtić i drugi oblici skrbi o predškolskoj djeci i kognitivni razvoj

Utjecaj motivacije na učenje

Zrelost djece za polazak u školu

Školske sposobnosti


Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA



Pohađanje nastave

3

Aktivnost u nastavi

3

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit


Literatura:

Berk, L. (2005). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana

poglavlja)

Čudina-Obradović. M. (2002). Igrom do čitanja. Zagreb: Školska knjiga.

Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A. (2000). Dječja psihologija: moderna znanost.


Zarevski, P. (1995). Psihologija učenja i pamćenja. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana

poglavlja)

Wood. D. (1995). Kako djeca misle i uče. Zagreb: Educa (odabrana poglavlja)

17

2. Opis modula

Kao što je već ranije navedeno svaki modul će imati teorijski i praktični dio, što je u skladu s

njegovom spiralno-uzlaznom konstrukcijom. Svaki modul nosi 60 ECTS bodova.

2.1. Modul A: Pomoćnici u nastavi

Odabirom Modula A: Pomoćnici u nastavi polaznici stječu kompetencije na području učenja i

poučavanja djece s teškoćama u razvoju u kontekstu inkluzivnog odgoja i obrazovanja.

Opći kolegiji u ovome modulu su:

Psihološke osnove poremećaja u ponašanju,

Osnovne metode i tehnike terapijskog rada s djecom,

Preventivni programi u sklopu školskog sustava,

Osnove teorije rehabilitacije i

Suradnja s obiteljima.

Specifične kompetencije polaznici će usvojiti kroz vježbe i praktični rad u kolegijima:

Poučavanje učenika s teškoćama u razvoju,

Učenici s teškoćama motorike, senzorike i senzoričke integracije,

Učenici s intelektualnim i višestrukim teškoćama u razvoju,

*Praksa (volonterski rad u trajanju 20 sati u osnovnim školama koje imaju djecu s teškoćama u

razvoju uključene u redovnu nastavu) i

Izrada završnog rada.

* Praksa (volonterski rad) u trajanju od 20 sati u skladu je s postojećom zakonskom regulativom i

praksom odgoja i obrazovanja gdje se nastava organizira u vremenu od 8 do 14 sati ili od 14 do

19 sati. Odnosno, 20 sati volonterskoga rada jednaka je tjednom angažmanu, bilo u

prijepodnevnoj ili poslijepodnevnoj smjeni. Također, u praksi je primijećeno da djeca s

teškoćama u razvoju češće bivaju bolesna ili odsutna s nastave zbog rehabilitacije u

specijaliziranim institucijama pa je moguće da će se praktična nastava morati prilagoditi

nazočnosti pojedinog djeteta. Planiranih 20 sati omogućuje kontinuirani rad s djetetom, ovisno o

18

djetetovim potrebama. Tijekom prakse (volonterskoga rada) polaznici će voditi dnevnik prakse

kojega će dati na uvid nositelju kolegija, čime će potvrditi izvršavanje svojih obveza.

Tablica 2. Popis kolegija, nastavnog opterećenja i ECTS bodova za Modul A: Pomoćnici u

nastavi (zimski i ljetni semestar)


kolegija

Semestar nastava LDL ECTS

Psihološke osnove poremećaja u ponašanju AC1 zimski 20 10 6

Osnovne metode i tehnike terapijskog rada s

djecom

AC2 zimski 20 10 6

Preventivni programi u sklopu školskog

sustava

A4 ljetni 20 10 6

Osnove teorije rehabilitacije ABC1 zimski 20 10 6

Suradnja s obiteljima ABC2 ljetni 20 10 6

Poučavanje učenika s teškoćama u razvoju A1 zimski 20 10 6

Učenici s teškoćama motorike, senzorike i

senzoričke integracije

A2 zimski 20 10 6

Učenici s intelektualnim i višestrukim

teškoćama u razvoju

A3 ljetni 20 10 6

Praksa (volonterski rad) ABC3 ljetni 20 10 6

Izrada završnog rada ABC4 ljetni 20 10 6

Ukupno 200 100 60

2.2. Modul B: Pomoćnici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti

Odabirom Modula B: Pomoćnici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti polaznici stječu

kompetencije na području socijalnog modela rehabilitacije i samostalnog življenja.

Opći kolegiji unutar ovog modula su:

Osnovne metode i tehnike terapijskog rada s odraslima,

Psihologija odrasle dobi,

Psihologija inteligencije,



19

Specifične kompetencije polaznici će steći kroz vježbe i praktični rad u kolegijima:

Osobna njega i zdravstvena zaštita,

Aktivnosti samostalnog življenja,

Uključivanje u lokalnu zajednicu,

Praksa (volonterski rad u trajanju 20 sati u stambenim zajednicama i udrugama koje skrbe za

odrasle osobe s invaliditetom) i


Tablica 3. Popis kolegija, nastavnog opterećenja i ECTS bodova za Modul B: Pomoćnici za

osobe s invaliditetom/osobni asistenti (zimski i ljetni semestar)


kolegija

semestar nastava LDL ECTS


odraslima

B1 zimski 20 10 6

Psihologija odrasle dobi B2 zimski 20 10 6

Psihologija inteligencije B6 zimski 20 10 6



Osobna njega i zdravstvena zaštita B3 zimski 20 10 6

Aktivnosti samostalnog življenja B4 ljetni 20 10 6

Uključivanje u lokalnu zajednicu B5 ljetni 20 10 6



Ukupno 200 100 60

2.3. Modul C: Pomoćnici u dječjim vrtićima

Odabirom Modula C: Pomoćnici u dječjim vrtićima polaznici stječu kompetencije na području

ranog odgoja i obrazovanja, uključujući specifičnosti inkluzije u institucijskom predškolskom

odgoju te metode učenja i poučavanja u skladu s razvojno primjerenom praksom.

Opći kolegiji unutar ovog modula su:

20

Psihološke osnove poremećaja u ponašanju,

Osnovne metode i tehnike terapijskog rada s djecom,

Preventivni programi u kontekstu dječjih vrtića,



Specifične kompetencije polaznici će steći kroz vježbe i praktični rad u kolegijima:

Poticanje igre i vršnjačke interakcije,

Zdravstvena zaštita i njega djeteta,

Kreativni rad s djecom predškolske dobi,

**Praksa (volonterski rad u trajanju 20 sati u dječjim vrtićima koji imaju uključenu djecu s

teškoćama u razvoju u redovne programe predškolskog odgoja) i


**Za realizaciju prakse (volonterskog rada) polaznici će morati imati valjanu sanitarnu knjižicu.

Troškove sanitarnog pregleda snose sami. Sanitarna knjižica je potrebna zbog specifičnosti njege

djece predškolske dobi (hranjenje, presvlačenje) te ju moraju imati kod sebe tijekom boravka u

instituciji.

Tablica 4. Popis kolegija, nastavnog opterećenja i ECTS bodova za Modul C: Pomoćnici u

dječjim vrtićima (zimski i ljetni semestar)


kolegija

semestar nastava LDL ECTS

Psihološke osnove poremećaja u ponašanju AC1 zimski 20 10 6


djecom

AC2 zimski 20 10 6

Preventivni programi u kontekstu dječjih vrtića C1 ljetni 20 10 6



Poticanje igre i vršnjačke interakcije C2 zimski 20 10 6

Zdravstvena zaštita i njega djeteta C3 zimski 20 10 6

Kreativni rad s djecom predškolske dobi C4 ljetni 20 10 6

21



Ukupno 200 100 60

3. Plan osposobljavanja pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju i pomoćnika za osobe s

invaliditetom/sobnih asistenata

Nastavni sadržaji programa osposobljavanja za djecu s teškoćama u razvoju i pomoćnika za

osobe s invaliditetom podijeljeni su u dvije cjeline, teorijsku i praktičnu. Time će polaznicima biti

omogućeno primjereno stjecanje općih i specifičnih kompetencija.

3.1. Omjer nastavnih sadržaja i sati

Unutar svakog modula, omjer planiranih sati nastavnih sadržaja je 50:50, gdje 50% nastave

predstavlja stjecanje teorijskih znanja o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom, a

drugih 50% nastave jesu praktične aktivnosti u odnosu na pojedinu populaciju. Na taj je način

vođeno računa o podjednakoj zastupljenosti općih i specifičnih kolegija. Unutar pojedinog

modula, od planiranih 200 sat nastave, 100 sati će biti posvećeno sadržajima teorijske naravi, a

100 sati će činiti praktične vježbe, uključujući praksu (volonterski rad) i izradu završnog rada.

praktični

sadržaji

teorijski

sadržaji

Grafički prikaz 1. Omjer nastavnih sadržaja

22

3.2. Nositelji kolegija

U nastavku se podastire tablica kolegija s nositeljima kolegija. U izvedbu programa uključeno je

šest nastavnika zaposlenih na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, od kojih je

dvoje u znanstveno-nastavnom zvanju (doc. dr. sc. Tena Velki i mr. sc. Željko Popović, prof. v.

šk.), troje u suradničkom (dr. sc. Ksenija Romstein, viša asistentica, dr. sc. Lara Cakić, viša

asistentica i dr. sc. Tijana Borovac, viša asistentica), dok je jedna nastavnica trenutačno vanjska

suradnica fakulteta u naslovnom zvanju (Ivana Duvnjak, prof.).

Tablica 5. Popis kolegija i nositelja kolegija

Naziv kolegija Ime i prezime nositelja kolegija

Psihologija srednjeg djetinjstva i

adolescencije (razlikovni kolegij)

doc. dr. sc. Tena Velki

Psihologija ranog djetinjstva

(razlikovni kolegij)

dr. sc. Lara Cakić, viša asistentica

Psihološke osnove učenja i poučavanja



Psihologija odgoja i obrazovanja



Osnove teorije rehabilitacije dr. sc. Ksenija Romstein, viša asistentica

Suradnja s obiteljima dr. sc. Ksenija Romstein, viša asistentica

Psihološke osnove poremećaja u

ponašanju


Osnovne metode i tehnike terapijskog

rada s djecom


Poučavanje učenika s teškoćama u

razvoju

dr. sc. Ksenija Romstein, viša asistentica

Učenici s teškoćama motorike, senzorike

i senzoričke integracije


Učenici s višestrukim teškoćama u

razvoju


Preventivni programi u sklopu školskog

sustava

doc. dr. sc. Tena Velki/ Ivana Duvnjak, prof.

Osnove metode i tehnike terapijskog rada

s odraslima


Psihologija odrasle dobi


Psihologija inteligencije


23

Osobna njega i zdravstvena zaštita mr. sc. Željko Popović, prof. v. šk.

Aktivnosti samostalnog življenja dr. sc. Tijana Borovac, viša asistentica

Uključivanje u lokalnu zajednicu dr. sc. Tijana Borovac, viša asistentica

Preventivni programi u kontekstu dječjih

vrtića


Poticanje igre i vršnjačke interakcije dr. sc. Tijana Borovac, viša asistentica

Zdravstvena zaštita i njega djeteta mr. sc. Željko Popović, prof. v. šk.

Kreativni rad s djecom predškolske dobi dr. sc. Tijana Borovac, viša asistentica

Praksa

Ivana Duvnjak (Modul A: Pomoćnici u nastavi)

dr. sc. Ksenija Romstein, viša asistentica (Modul B:

Pomoćnici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti)

dr. sc. Tijana Borovac, viša asistentica (Modul C:

Pomoćnici u dječjim vrtićima)

Izrada završnog rada***



mr. sc. Željko Popović, prof. v. šk.


dr. sc. Tijana Borovac, viša asistentica

***Polaznici imaju mogućnost odabrati područje i temu završnog rada prema osobnim afinitetima

u sklopu modula kojega pohađaju. Polaznicima će biti dodijeljeni mentori za izradu završnoga

rada, u skladu s kolegijima kojega su predavali i odabranom temom završnoga rada.

Kolegiji Praksa i Izrada završnoga rada sastavni su dio ovoga programa i nalaze se u poglavlju 5.

Programi kolegija (str. 21).

4. Popis planiranih kolegija s brojem nastavnih sati i ECTS bodovima

U nastavku se podastire zbirna tablica s popisom kolegija u pojedinom modulu, brojem nastavnih

sati i opterećenjem polaznika iskazano ECTS bodovima.

24

Tablica 6. Zbirna tablica kolegija po modulima s brojem nastavnih sati i ECTS bodovima

Modul A

Pomoćnici u nastavi Modul B

Pomoćnici za osobe s

invaliditetom/osobni

asistenti

Modul C

Pomoćnici u dječjim

vrtićima

nastava LDL ECTS nastava LDL ECTS nastava LDL ECTS

Osnove teorije

rehabilitacije 20 10 6 20 10 6 20 10 6

Suradnja s obiteljima

20 10 6 20 10 6 20 10 6

Praksa (volonterski rad)

20 10 6 20 10 6 20 10 6

Izrada završnog rada

20 10 6 20 10 6 20 10 6

Psihološke osnove

poremećaja u ponašanju 20 10 6 - - - 20 10 6

Osnovne metode i tehnike

terapijskog rada s djecom 20 10 6 - - - 20 10 6

Poučavanje učenika s

teškoćama u razvoju 20 10 6 - - - - - -

Učenici s teškoćama

motorike, senzorike i

senzoričke integracije

20

10

6

-

-

-

-

-

-

Učenici s višestrukim

teškoćama u razvoju 20 10 6 - - - - - -

Preventivni programi u

sklopu školskog sustava 20 10 6 - - - - - -

Osnove metode i tehnike

terapijskog rada s

odraslima

-

-

-

20

10

6

-

-

-

Psihologija odrasle dobi

- - - 20 10 6 - - -

Psihologija inteligencije

- - - 20 10 6 - - -

Osobna njega i

zdravstvena zaštita - - - 20 10 6 - - -

Aktivnosti samostalnog

življenja - - - 20 10 6 - - -

Uključivanje u lokalnu

zajednicu - - - 20 10 6 - - -

Preventivni programi u

kontekstu dječjih vrtića - - - - - - 20 10 6

Poticanje igre i vršnjačke

interakcije - - - - - - 20 10 6

Zdravstvena zaštita i njega

djeteta - - - - - - 20 10 6

Kreativni rad s djecom

predškolske dobi - - - - - - 20 10 6

Ukupno 200 100 60 200 100 60 200 100 60

25

5. Struktura programa i obveze polaznika

Za sva tri modula osmišljeno je ravnomjerno opterećenje polaznika u smislu semestralne

raspodjele kolegija i obveza. Na taj način se prevenira odabir modula po kriterijima redukcije,

odnosno sprječava se odabir modula u odnosu na količinu obveza. Također, ravnomjerno

opterećenje u obvezama u odnosu na strukturu programa, točnije modula, u skladu je s temeljnim

načelima inkluzije (nediskriminacija i ravnopravani uvjeti gdje se krajnji korisnici, tj. svaka

interesna skupina (djeca s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom) jednako uvažava.

Tablica 7. Kolegiji po modulima za pojedini semestar

zimski (I) ljetni (II)

Modul A

Pomoćnici u nastavi


ponašanju

Preventivni programi u sklopu

školskog sustava


terapijskog rada s djecom

Učenici s višestrukim teškoćama u

razvoju

Osnove teorije rehabilitacije Suradnja s obiteljima

Poučavanje učenika s teškoćama u

razvoju

Praksa (volonterski rad)

Učenici s teškoćama motorike,

senzorike i senzoričke integracije


Modul B

Pomoćnici za osobe s


asistenti

Osnove metode i tehnike

terapijskog rada s odraslima

Aktivnosti samostalnog življenja

Psihologija odrasle dobi Uključivanje u lokalnu zajednicu

Psihologija inteligencije Suradnja s obiteljima

Osnove teorije rehabilitacije Praksa (volonterski rad)

Osobna njega i zdravstvena zaštita Izrada završnog rada

Modul C

Pomoćnici u dječjim

vrtićima


ponašanju

Suradnja s obiteljima


terapijskog rada s djecom

Preventivni programi u kontekstu

dječjih vrtića

Osnove teorije rehabilitacije Kreativni rad s djecom

predškolske dobi

Zdravstvena zaštita i njega djeteta Praksa (volonterski rad)

Poticanje igre i vršnjačke

interakcije


26

U odnosu na strukturu programa i planirane aktivnosti, obveze polaznika unutar sva tri modula

su kontinuirana nazočnost na predavanjima, aktivno sudjelovanje na vježbama i praksi, te izrada

završnoga rada.

Shematski prikaz 1 Obveze polaznika i prohodnost programa

5. Syllabusi kolegij

5. Programi kolegija

Kako bi se primjereno organizirao i proveo program osposobljavanja pomoćnika za djecu s

teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom posebna pozornost dana je sadržajima pojedinih

kolegija koji se podastiru u nastavku.

5.1. Modul A: Pomoćnici u nastavi

Polaznici koji odaberu Modul A: Pomoćnici u nastavi, imat će sljedeće kolegije: Psihološke

osnove poremećaja u ponašanju; Osnovne metode i tehnike terapijskog rada s djecom;

Preventivni programi u sklopu školskog sustava; Osnove teorije rehabilitacije; Suradnja s

obiteljima; Poučavanje učenika s teškoćama u razvoju; Učenici s teškoćama motorike, senzorike i

senzoričke integracije; Učenici s intelektualnim i višestrukim teškoćama u razvoju; Praksa

(volonterski rad) i Izrada završnog rada.

Teorijski dio programa

(predavanja)

Opći kolegiji

Praktični dio programa

(vježbe i praksa)

Specifični kolegiji

Ispunjavanje anketnog upitnika i

pisanje završnog rada

Nazočnost na nastavi

Sudjelovanje na vježbama i praksi

Evaluacija programa i završetak

osposobljavanja

27

Šifra

kolegija

AC1 Naziv

kolegija

PSIHOLOŠKE OSNOVE

POREMEĆAJA U

PONAŠANJU

Modul A: Pomoćnici

u nastavi



Zimski

semestar

Ljetni

semestar

ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) 6 -


Ciljevi kolegija:

Upoznavanje polaznika s najčešćim poremećajima u ponašanju djece školske dobi

te ulogom učitelja i asistenata u nastavi u pomoći djeci i obiteljima.

Očekivani ishodi:

Poznavanje osnovnih karakteristika djeteta s različitim poremećajem, prepoznavanje

simptoma poremećaja u ponašanju u djetinjstvu i adolescenciji. Razumijevanje problematike

rada s učenicama s teškoćama u razvoju u školskom okruženju.

Sadržaji kolegija:

Razlikovanje normalnog od psihopatološkog razvoja

Upoznavanje s najčešćim poremećajima u djetinjstvu i adolescenciji:

o deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj

o poremećaji ophođenja

o anksiozni poremećaji

o depresivnost

o poremećaji hranjenja

o autizam

Intelektualne teškoće i specifične teškoće učenja

Uzroci poremećaja (etiologija).

Prepoznavanje simptoma svakog navedenog poremećaja (klinička slika)

Specifična problematična ponašanja svakog poremećaja u školskom okruženju

Savjeti za rad s djecom s poremećajima u ponašanju


Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA



Pohađanje nastave

3

Aktivnost u nastavi

3

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit


Literatura:

Američka psihijatrijska udruga (2014). DSM-V dijagnostički i statistički priručnik za duševne

poremećaje. Jastrebarsko: Naklada Slap.

28

AZOO (2014). Poučavanje učenika s autizmom – Školski priručnik. Agencija za odgoj i

obrazovanje.

Attwood, T. (2010). Aspergerov sindrom. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Davison, G.C. i Neale, J.M. (1996). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja.


Essau, C.A. i Conradt, J. (2009). Agresivnost u djece i mladeži. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Gardner, H., Kornhaber, M.L. i Wake, W.K. (1999). Inteligencija: različita gledišta.


Hughes, L. i Cooper, P. (2009). Razumijevanje djece s ADHD sindromom i pružanje potpore.


Lebedina Manzoni, M. (2006). Psihološke osnove poremećaja u ponašanju. Jastrebarsko:

Naklada Slap.

Remschmidt, H. (2009). Autizam: pojavni oblici, uzroci, pomoć. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Velki, T. (2012). Priručnik za rad s hiperaktivnom djecom u školi. Jastrebarsko: Naklada

Slap.

Vulić-Protorić, A. (2002). Strahovi u djetinjstvu i adolescenciji. Suvremena psihologija, 5(2),

271-293.

Vulić-Prtorić, A. (2004). Depresivnost u djece i adolescenata. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Wenar, C. (2003). Razvojna psihopatologija i psihijatrija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

29

Šifra

kolegija

AC2 Naziv

kolegija

OSNOVNE METODE I

TEHNIKE TERAPIJSKOG

RADA S DJECOM

Modul A: Pomoćnici

u nastavi



Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Upoznavanje polaznika s osnovnim metodama i tehnikama rada s djecom s razvojnim

teškoćama.

Očekivani ishodi:

Poznavanje osnovnih metoda i tehnika rada s djetetom s različitim poremećajem te primjena

naučenih metoda u radu s djecom. Poznavanje specifičnosti metoda rada ovisno o razvojnoj

teškoći djeteta. Razumijevanje problematike rada s djecom s teškoćama u razvoju.

Sadržaji kolegija:

Osnove kognitivno-bihevioralne terapije u radu s djecom i mladima

Metode terapijskog rada za sljedeće poremećaje:




o depresivnost


o autizam

Osnovne tehnike psihoterapijskog rada s djecom s teškoćama u razvoju


Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA

Studenti su obvezni pohađati predavanja, napisati semniar o primjeni specifičnih tehnika i

metoda rada za odabrani poremećaj i položiti ispit.


Pohađanje nastave

3

Aktivnost u nastavi

1

Seminar / Radionica

2

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit


Literatura:


obrazovanje. (odabrana poglavlja)

Bloomquist, M.L. (1996). Skills training for children with behavior disorders. New York:

The Guilford press. (odabrana poglavlja)


30



(odabrana poglavlja)

Hackney, H.L. (2012). Savjetovatelj-stručnjak: procesni vodič kroz pomaganje. Jastrebarsko:

Naklada Slap. (odabrana poglavlja)

Hawton, K., Salkovskis, P.M., Kirk, J. i Clark, D.M. (2008). Kognitivno-bihevioralna terapija

za psihijatrijske probleme. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)



Kendall, P.C. (2000). Child and adolescent therapy: cognitive-behavioral procedures. New

York: The Guilford press. (odabrana poglavlja)



Remschmidt, H. (2009). Autizam: pojavni oblici, uzroci, pomoć. Jastrebarsko: Naklada Slap

Stallard, P. (2010). Misli dobro, osjećaj se dobro: kognitivno-bihevioralna terpija u radu s

djecom i mladim ljudima. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)


Slap. (odabrana poglavlja)



31

Šifra

kolegija

A4 Naziv

kolegija

PPREVENTIVNI PROGRAMI

U SKLOPU ŠKOLSKOG

SUSTAVA

Modul A: Pomoćnici

u nastavi

Nositeljica kolegija: doc. dr. sc. Tena Velki / Ivana Duvnjak, prof.


Zimski

semestar

Ljetni

semestar

ECTS bodovi (koeficijent opterećenja polaznika) - 6

Broj sati po semestru - 20

Ciljevi kolegija:

Upoznavanje polaznika s preventivnim programima koji se provode u sklopu školskog

sustava.

Očekivani ishodi:

Poznavanje i razumijevanje teorijskih okvira i različitih oblika preventivnih programa u

sklopu školskog sustava. Poznavanje zadaća školskog preventivnog programa. Definirati i

identificirati rizične i zaštitne čimbenike u školskom okruženju. Razlikovati i razumjeti

različite razine rizika kod učenika. Opisati i razumjeti principe različitih vrsta prevencija i

intervencija usmjerenih na školsko okruženje. Izrada i primjena ciljanog preventivnog

programa. Osposobljavanje za pružanje stručne pomoći učenicima s poremećajima u

ponašanju i onima koji žive u rizičnim obiteljskim uvjetima. Prepoznati važnost ostvarivanja

suradnje između škole, obitelji i zajednice.

Sadržaji kolegija:

Teorijske osnove prevencije

Razlikovanje prevencije od intervencije

Primarna i sekundarna prevencija, razine prevencije

Metodologija preventivnih aktivnosti

Koncept rizičnih i zaštitnih čimbenika

Pozitivan razvoj

Preventivne strategije u školskom okruženju

Postojeći preventivni programi usmjereni na školsko okruženje

Ciljani preventivni programi usmjereni na školsko okruženje

Razvoj i unaprijeđivanje socijalnih i kognitivnih vještina rješavanja problema i

regulacije emocija učenika na razini razreda

Razvijanje pozitivne slike o sebi

Prihvaćanje odgovornosti učenika i motiviranje za odabir zdravih stilova življenja

Smanjenje interesa mladih za uzimanje sredstava ovisnosti

Planiranje i implementacija preventivnih programa

Evaluacija preventivnih programa


Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA

Studenti su obvezni pohađati predavanja, izraditi seminar na temu jednog specifičnog

preventivnog programa i položiti ispit.

32


Pohađanje nastave

3

Aktivnost u nastavi

1

Seminar / Radionica

2

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit


Literatura:

Bašić, J. (2009). Teorije prevencije – Prevencija poremećaja u ponašanju i rizičnih ponašanja

djece i mladih. Zagreb: Školska knjiga.

Bašić, J. (2005). Prevencijska istraživanja i prevencijska praksa. Hrvatska revija za

rehabilitacijska istraživanja, 41(1), 81-88.

Bašić, J., Ferić, M. i Kranželić, V. (2001). Od primarne prevencije do ranih intervencija.

Edukacijsko rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Bašić, J., Grozić-Živolić, S. (ur.) (2010). Zajednice koje brinu – Model prevencije poremećaj

u ponašanju djece i mladih: Razvoj, implementacija i evaluacija prevencije u zajednici. Pula-

Zagreb: Eduakcijsko rehabilitacijski fakultet i Istarska županija.

Bašić, J., Janković, J. (ur.) (2000). Rizični i zaštitni čimbenici u razvoju poremećaja u

ponašanju djece i mladeži. Zagreb: Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju

poremećaja u ponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju.

Bičanić, J. (2004). Vježbanje životnih vještina. Zagreb: Alinea.

Katz, L.G., McClellan D.E. (2003). Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije. Zagreb:

Educa.

Kranželić Tavra, V. (2002). Rizični i zaštitni čimbenici u školskom okruženju kao temelji

uspješnije prevencije poremećaja u ponašanju. Hrvatska revija za rehabilitacijska

istraživanja, 38(1), 1-13.

Olweus, D. (2004). Nasilje među djecom u školi: što znamo i što možemo učiniti. Zagreb:

Školska knjiga.

Pregrad, J. (2010). Knjižica za roditelje: program prevencije vršnjačkog zlostavljanja Za

sigurno i poticajno okruženje u školama. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku.

Velki, T. i Ozdanovac, K. (2014). Preventivni programi usmjereni na smanjenje vršnjačkog

nasilja u osnovnim školama na području Osječko-baranjske županije. Školski vjesnik: časopis

za pedagoška i školska pitanja, 63(3), 327-352.

Vladović, S. (ur.) (2012). Zaštita prava i interesa djece s problemima u ponašanju. Zbornik

priopćenja sa stručnih skupova pravobraniteljice za djecu. Zagreb: Pravobranitelj za djecu.

33

Šifra

kolegija

ABC1 Naziv

kolegija

OSNOVE TEORIJE

REHABILITACIJE

Modul A: Pomoćnici

u nastavi

Nositeljica kolegija: dr. sc. Ksenija Romstein, viša asistentica


Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Upoznati polaznike sa suvremenim pristupima u rehabilitaciji teškoća u razvoju i invaliditeta.

Očekivani ishodi:

Usvojena temeljna znanja o manifestiranju teškoće u razvoju te mogućnostima provođenja

individualne podrške u odnosu na djetetovo stanje.

Sadržaji kolegija:

Medicinski i socijalni model teškoće u razvoju

Ontologija teškoće u razvoju

Intelektualne teškoće i demencije

Oštećenja vida

Oštećenja sluha, teškoće komunikacije, gluhosljepoća

Motoričke i kronične bolesti, neurološke bolesti i sindromi

Višestruke teškoće u razvoju


Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA



Pohađanje nastave

3

Aktivnost u nastavi

3

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit


Literatura:

Daniels, E.R., Stafford, K. (2003). Kurikulum za inkluziju. Zagreb: Korak po korak.

Dulčić, A., Kondić, Lj. (2002). Djeca oštećena sluha. Zagreb: Alinea.

Stančić, V. (1991). Oštećenja vida – biopsihosocijalni aspekti. Zagreb: Školska knjiga.

Romstein, K. (2010). Epistemološki pristup inkluziji. Pedagogijska istraživanja, 7 (1), 85-94.

34

Šifra

kolegija

A1 Naziv

kolegija

POUČAVANJE UČENIKA S

TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Modul A: Pomoćnici

u nastavi



Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Upoznati polaznike sa suvremenim spoznajama o učenju djece s teškoćama u razvoju te

metodama poučavanja u kontekstu inkluzivnog odgoja i obrazovanja.

Očekivani ishodi:

Usvojena temeljna znanja o mogućnostima provođenja individualne podrške u institucijskom

kontekstu. Svladane temeljne tehnike direktivnog poučavanja.

Sadržaji kolegija:

Normativni vs. idiografski razvoj.

Razvojno primjerena praksa – teorijska polazišta i temeljni principi; razine podrške u

odnosu na narav i opseg teškoće u razvoju.

Razine podrške u odnosu na program - individualizirani pristup, individualni program,

posebni program.

Specifične metode poučavanja – rad na tekstu, izrada i primjena konkreta,

demonstracija, verbalno i izravno vođenje.


Predavanja i vježbe

OBVEZE POLAZNIKA

Studenti su obvezni pohađati predavanja i vježbe.


Pohađanje nastave

2

Aktivnost u nastavi

2

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit


2

Literatura:

Kiš – Glavaš, L., Fulgosi – Masnjak, R. (2003). Do prihvaćanja zajedno: integracija djece s

posebnim potrebama: priručnik za učitelje. Zagreb: Hrvatska udruga za stručnu pomoć djeci s

posebnim potrebama – IDEM.

Kiš-Glavaš, L., Teodorović, B., Levandovski, D. (1997). Program bazične perceptivno-

motoričke stimulacije. Zagreb: Fakultet za defektologiju.

Levandovski, D., Teodorović, B. (1989). Program rada s djecom s teškoćama u razvoju.

Zagreb: Fakultet za defektologiju.

35

Šifra

kolegija

A2 Naziv

kolegija

UČENICI S TEŠKOĆAMA

MOTORIKE, SENZORIKE I

SENZORIČKE INTEGRACIJE

Modul A: Pomoćnici

u nastavi



Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Upoznati polaznike sa suvremenim spoznajama o mogućnostima odgoja i obrazovanja

učenika s oštećenjima na području motorike (cerebralna paraliza, distonije), senozorike

(oštećenja sluha, oštećenja vida) i senzoričke integracije.

Očekivani ishodi:

Posjedovanje temeljnih znanja o naravi motoričkih i senzoričkih teškoća te poznavanje

osnovnih kompenzacijskih postupaka s ciljem facilitacije interakcije i učenja.

Sadržaji kolegija:

Oštećenja vida (Brailleovo pismo - matematika i hrvatski: metodičko-didaktički

aspekti).

Oštećenja sluha (osnovna znakovna abeceda; mogućnost konstruiranja internih

komunikacijskih gesti). Alternativni oblici komunikacije.

Cerebralna paraliza i motoričke teškoće (pareza, distoni sy.).

Peripatološke vježbe – videći vodič, bijeli štap.

Pozicioniranje i handling učenika s cerebralnom paralizom i motoričkim teškoćama.



OBVEZE POLAZNIKA

Polaznici su obvezni pohađati predavanja i vježbe.


Pohađanje nastave

2

Aktivnost u nastavi

2

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit


2

Literatura:

Kiš-Glavaš, L., Teodorović, B., Levandovski, D. (1997). Program bazične perceptivno-

motoričke stimulacije. Zagreb: Fakultet za defektologiju.


Ljubešić, M. (2001). Rana komunikacija i njezina uloga u učenju i razvoju djeteta. Dijete i

društvo. 3, 261–278.

36

Šifra

kolegija

A3 Naziv

kolegija

UČENICI S INTELEKTUALNIM I

VIŠESTRUKIM TEŠKOĆAMA U

RAZVOJU

Modul A: Pomoćnici

u nastavi



Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Upoznati kandidate sa suvremenim spoznajama o naravi intelektualnih i višestrukih teškoća u

razvoju.

Očekivani ishodi:

Posjedovanje temeljnih znanja o intelektualnim i višestrukim teškoćama u razvoju.

Dizajniranje plana podrške u suradnji s odgojiteljem ili učiteljem (u odnosu na djetetov IQ i

adaptivne vještine).

Sadržaji kolegija:

Definiranje intelektualnih i višestrukih teškoća u razvoju.

Specifičnosti učenja djece s intelektualnim i višestrukim teškoćama.

Strategije poučavanja djece s intelektualnim i višestrukim teškoćama u odnosu na

specifičnosti učenja.

Prilagodba nastavnih sadržaja i metoda učeniku s intelektualnim i višestrukim

teškoćama u razvoju.

Izrada primjerenih didaktičkih pomagala u odnosu na učenikovo funkcioniranje i

odgojno-obrazovne potrebe.


Predavanja i vježbe.

OBVEZE POLAZNIKA

Polaznici su obvezni pohađati predavanja i vježbe te izraditi jedno didaktičko pomagalo (u

paru s kolegom/kolegicom).


Pohađanje nastave

2

Aktivnost u nastavi

2

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit


2

Literatura:

Kocijan-Hercigonja, D. i sur. (2000). Mentalna retardacija: biologijske osnove, klasifikacija i

mentalno-zdravstveni problemi. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Kanaya, T., Ceci, S.J. (2007). Mental Retardation Diagnosis and the Flynn Effect: General

Intelligence, Adaptive Behavior and Context. Child Development Perspectives. 1 (1), 62-63.

37

Šifra

kolegija

ABC2 Naziv

kolegija

SURADNJA S OBITELJIMA Modul A: Pomoćnici

u nastavi



Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Upoznati polaznike sa specifičnostima dinamike obiteljskih odnosa djece s teškoćama u

razvoju i osoba s invaliditetom.

Očekivani ishodi:

Usvojenost primjerenih komunikacijskih stilova u odnosima s članovima obitelji djeteta s

teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom.

Sadržaji kolegija:

Roditeljski stilovi odgoja

Faze suočavanja s djetetovim stanjem

Specifičnosti odnosa roditelja prema djetetu s teškoćama u razvoju (promijenjene

uloge/roditelji-terapeuti)

Širenje mreže socijalne podrške – uloge pomoćnika


Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA

Nazočnost na predavanjima i položen ispit.

Praćenje i ocjenjivanje poleznika u udjelima ECTS bodova:

Pohađanje nastave

2

Aktivnost u nastavi

2

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

2

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit


Literatura:

Ljubešić, M. (2003). Biti roditelj. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i

mladeži.

Čudina-Obradović, M., Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden

marketing.

38

Šifra

kolegija

ABC3 Naziv

kolegija

PRAKSA

(VOLONTERSKI RAD)

Modul A: Pomoćnici

u nastavi

Nositeljica kolegija: Ivana Duvnjak, prof.


Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Praktično osposobljavanje polaznika za izravan rad s djecom i učenicima s teškoćama u

razvoju te odraslim osobama s invaliditetom.

Očekivani ishodi:

Sposobnost regulacije vlastita ponašanja u odnosu na kontekst. Primjereno osmišljavanje i

pružanje podrške djeci i odraslima tijekom iznošenja obveza. Primjerena komunikacija s

obitelji, učiteljima, stručnim timom i susjedima.

Sadržaji kolegija:

Definirano ritmom i rasporedom odgojno-obrazovne institucije i obiteljskog života

OBVEZE POLAZNIKA

Pružanje podrške u svakodnevnim aktivnostima djece s teškoćama u razvoju.


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit


6

Dodatna pojašnjenja:

Praksa će se provoditi ovisno o modulu. Tako će za Modul A: Pomoćnici u nastavi, praksa biti

organizirana u redovnim osnovnim školama koje imaju uključenu djecu s teškoćama u

razvoju. Za Modul B: Pomoćnici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti praksa će se održati

u udrugama koje imaju organizirane stambene zajednice ili zaštitne radionice u koje su

uključene odrasle osobe s invaliditetom. Za Modul C: Pomoćnici u dječjim vrtićima, praksa

će se održati u redovnim dječjim vrtićima gdje su uključena djeca s teškoćama u razvoju (ona

koja imaju rješenje nadležnih tijela vještačenja ili su suspektni na postojanje određene

teškoće). Polaznici će tijekom 20 sati prakse voditi dnevnik prakse koji će dati na uvid

nositelju kolegija nakon održane prakse. Potvrdu o polaznikovoj nazočnosti u osnovnoj školi,

stambenoj zajednici ili udruzi i dječjem vrtiću dat će u pismenom obliku razrednik/učitelj,

odgojitelj ili koordinator/voditelj stambene zajednice.

39

Šifra

kolegija

ABC4 Naziv

kolegija

IZRADA ZAVRŠNOG RADA Modul A: Pomoćnici

u nastavi


Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Cilj kolegija:

Izrađen završni rad (teorijski ili empirijski) na području inkluzivnog odgoja i obrazovanja i

socijalne uključenosti.

Sadržaji kolegija:

Temeljna metodološka pismenost (poštovanje autorskih prava – citiranje i

parafraziranje)

Etika istraživanja osjetljivih socijalnih skupina


Konzultativni i individualni rad s polaznikom.

OBVEZE POLAZNIKA

Polaznici su dužni izraditi završni rad kojim dokazuju kompetentnost u pružanju podrške

djeci s teškoćama u razvoju i odraslim osobama s invaliditetom u skladu sa socijalnom

paradigmom salutogeneze.


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit

Konzultacije

6

Vježbe

Literatura:

Mužić, V. (2004). Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Alinea.

XXX (2003). Etički kodeks istraživanja s djecom

http://www.dijete.hr/hr/izvjemainmenu-93/doc_details/232-etiki-kodeks-istraivanja-s-

djecom.html

Napomena:

Mentori se dodjeljuju u skladu s područjem i odabranom temom završnoga rada. Popis

mentora i područja završnih radova nalazi se u Prilogu 3 (str. 98) ovoga dokumenta.

http://www.dijete.hr/hr/izvjemainmenu-93/doc_details/232-etiki-kodeks-istraivanja-s-djecom.html


40

5.2. Modul B: Pomoćnici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti

Ovim modulom polaznicima je omogućeno stjecanje kompetencija na područjima samostalnog

života i socijalnog uključivanja odraslih osoba s invaliditetom. Kolegiji unutar ovoga modula su

sljedeći: Osnovne metode i tehnike terapijskog rada s odraslima; Psihologija odrasle dobi;

Psihologija inteligencije; Osnove teorije rehabilitacije; Suradnja s obiteljima; Osobna njega i

zdravstvena zaštita; Aktivnosti samostalnog življenja; Uključivanje u lokalnu zajednicu; Praksa

(volonterski rad) i Izrada završnog rada.

U nastavku se podastiru kolegiji Modula B: Pomoćnici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti.

41

Šifra

kolegija

B1 Naziv

kolegija

OSNOVNE METODE I

TEHNIKE TERAPIJSKOG

RADA S ODRASLIMA

Modul B: Pomoćnici

za osobe s


asistenti



Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Upoznavanje polaznika s osnovnim metodama i tehnikama rada s osobama s intelektualnim

teškoćama.

Očekivani ishodi:

Poznavanje i primjena osnovnih metoda i tehnika u s osobama s intelektualnim oštećenjima.

Poznavanje specifičnosti metoda rada ovisno o stupnju intelektualnog oštećenja.

Razumijevanje problematike rada s osobama s intelektualnim oštećenjima.

Sadržaji kolegija:

Osnove kognitivno-bihevioralne terpije u radu s osobama oštećenog intelektualnog

funkcioniranja

Metode terapijskog rada za osobe s intelektualnim oštećenjima i osobe s Downovim

sindromom

Osnovne tehnike psihoterapijskog rada s osobama oštećenog intelektualnog

funkcioniranja


Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA



Pohađanje nastave

3

Aktivnost u nastavi

3

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit


Literatura:


poremećaje. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)

Čulić, V. i Čulić, S. (2008). Sindrom Down. Split: Slobodna Dalmacija.






42


Kocijan-Hercigonja, D. (2000). Mentalna retardacija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana

poglavlja)

Vuković, D., Tomić Vrbić, I., Pucko, S. i Marciuš, A. (2008). Downov sindrom: vodič za

roditelje i stručnjake. Zagreb: Kerschoffset d.o.o. (odabrana poglavlja)

43

Šifra

kolegija

B2 Naziv

kolegija

PSIHOLOGIJA ODRASLE

DOBI

Modul B: Pomoćnici

za osobe s


asistenti

Nositeljica kolegija: dr. sc. Lara Cakić, posijedoktorandica


Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Upoznati polaznike sa razvojnim karakteristikama odrasle dobi, promjenama i adaptaciji na

različite socijalne uloge i životne događaje.

Očekivani ishodi:

Poznavanje osnovnih karakteristika razvojnih razdoblja odrasle dobi. Poznavanje specifičnih

promjena. Poznavanje osnovnih mentalnih poremećaja i oblika pružanja pomoći odraslim

osobama.

Sadržaji kolegija:

Razvoj u odrasloj dobi i starenje

Karakteristike razvojnih perioda odrasle dobi (mlađa odrasla dob, srednje godine,

starost)

Psihološke teorije razvoja u odrasloj dobi

Intelektualni razvoj u odrasloj dobi

Moralni razvoj

Motivacija, učenje i pamćenje u odrasloj dobi

Razvoj ličnosti

Mentalni poremećaji i psihoterapija starijih osoba


Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA



Pohađanje nastave

3

Aktivnost u nastavi

3

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit


Literatura:

Berk, L. (2005). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Lacković-Grgin, K. i Ćubela Adorić, V. (2006). Odabrane teme iz psihologije odraslih.


Warner Shaie, K. i Willis, S.L. (2001). Psihologija odrasle dobi i starenja. Jastrebarsko:

Naklada Slap.

44

Šifra

kolegija

B6 Naziv

kolegija

PSIHOLOGIJA

INETLIGENCIJE

Modul B: Pomoćnici

za osobe s


asistenti



Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Upoznavanje polaznika s osnovnim teorijama inteligencije i karakteristikama osoba s

različitim stupnjem intelektualnog funkcioniranja..

Očekivani ishodi:

Poznavanje osnovnih teorija intelgenicije. Poznavanje specifičnosti osobama s različitim

stupnju intelektualnog oštećenja. Razumijevanje problematike rada s osobama s

intelektualnim oštećenjima.

Sadržaji kolegija:

Teorije inteligencije (psihomterijsko, razvojno, biološko i kognitivno gledište)

Intelgencija i akademski uspjeh

Intelektualna oštećenja (mentalna retardacija)

o Uzroci

o Karakteristična ponašnja

o Skrb


Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA



Pohađanje nastave

3

Aktivnost u nastavi

3

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit


Literatura:


poremećaje. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)

Kocijan-Hercigonja, D. (2000). Mentalna retardacija. Jastrebarsko: Naklada Slap.



45

Šifra

kolegija

ABC1 Naziv

kolegija

OSNOVE TEORIJE

REHABILITACIJE

Modul B: Pomoćnici

za osobe s


asistenti



Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:


Očekivani ishodi:



Sadržaji kolegija:




Oštećenja vida





Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA



Pohađanje nastave

3

Aktivnost u nastavi

3

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit


Literatura:





46

Šifra

kolegija

ABC2 Naziv

kolegija

SURADNJA S OBITELJIMA Modul B: Pomoćnici

za osobe s

invaliditetom/

osobni asistenti



Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:



Očekivani ishodi:



Sadržaji kolegija:







Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA



Pohađanje nastave

2

Aktivnost u nastavi

2

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

2

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit


Literatura:


mladeži.


marketing.

47

Šifra

kolegija

B3 Naziv

kolegija

OSOBNA NJEGA I ZDRAVSTVENA

ZAŠTITA

Modul B: Pomoćnici

za osobe s


asistenti

Nositelj kolegija: mr. sc. Željko Popović, prof. v. šk.


Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Cilj kolegija:

Samostalnost u provođenju osobne njege i temeljne zdravstvene zaštite odraslih osoba s

invaliditetom.

Očekivani ishodi:

Sposobnost organiziranja i provođenja osobne njege odraslih osoba s invaliditetom.

Sposobnost organiziranja i provođenja temeljne zdravstvene zaštite odraslih osoba s

invaliditetom.

Sadržaji kolegija:

Osobna njega (previjanje, kupanje i pranje kose nepokretne i polupokretne osobe;

njega usne šupljine; njega kože i sluznice – prevencija dekubitusa)

Pružanje prve pomoći kod epi napada

Primjena medikamentozne terapije

Kronične bolesti u odrasloj dobi

Odrasle osobe s intelektualnim teškoćama

Primarna, sekundarna i tercijalna zdravstvena zaštita odraslih i zdravstveni zavodi



OBVEZE POLAZNIKA

Polaznici su dužni nazočiti na predavanjima i aktivno sudjelovati u nastavi.


Pohađanje nastave

2

Aktivnost u nastavi

2

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

2

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit


Literatura:

Prlić, N. (2008). Zdravstvena njega. Zagreb: Školska knjiga.

Teodorović, B., Bratković, D. (2005). Značajke odraslih osoba s intelektualnim teškoćama. U:

Bratković, D. (ur.), Zapošljavanje uz podršku. Zagreb: Udruga za promicanje inkluzije, str 19-

22.

48

Šifra

kolegija

B4 Naziv

kolegija

AKTIVNOSTI SAMOSTALNOG

ŽIVLJENJA

Modul B: Pomoćnici

za osobe s


asistenti

Nositeljica kolegija: dr. sc. Tijana Borovac, viša asistentica


Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Cilj kolegija:

Samostalnost u pružanju podrške odraslim osobama s invaliditetom u svakodnevnim

aktivnostima.

Očekivani ishodi:

Sposobnost planiranja i organiziranja dnevne rutine u odnosu na funkcionalne sposobnosti

odraslih osoba s invaliditetom.

Sadržaji kolegija:

Planiranje aktivnosti svakodnevnog života

Funkcionalna uporaba brojeva (raspolaganje novcem, telefoniranje)



OBVEZE POLAZNIKA

Polaznici su obvezni nazočiti i aktivno sudjelovati na nastavi te položiti ispit.


Pohađanje nastave

2

Aktivnost u nastavi

2

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja Usmeni ispit

2


Literatura:

Teodorović, B., Levandovski, D., Mišić, D. (1994). Kompetentnost odraslih osoba s

mentalnom retardacijom. Defektologija, 30 (1), 67-82.

Teodorović, B. (1995). Ishodišta u suvremenom oblikovanju stambenih i životnih uvjeta za

odrasle osobe s težom mentalnom retardacijom. Defektologija, 31 (1-2), 143-150.

49

Šifra

kolegija

B5 Naziv

kolegija

UKLJUČIVANJE U LOKALNU

ZAJEDNICU

Modul B: Pomoćnici

za osobe s


asistenti



Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Cilj kolegija:

Samostalnost u planiranju i organiziranju aktivnosti poticanja socijalne uključenosti osoba s

invaliditetom.

Očekivani ishodi:

Poznavanje načina facilitiranja socijalne participacije osoba s invaliditetom u njihovu

neposrednom okruženju.

Sadržaji kolegija:

Samozastupanje

Radna i poslovna sposobnost u kontekstu socijalnog modela invaliditeta

Modeli zapošljavanja osoba s invaliditetom

Suradnja s udrugama i NGO


Predavanje i vježbe.

OBVEZE POLAZNIKA

Polaznici su obvezni nazočiti na predavanjima i aktivno sudjelovati na nastavi.


Pohađanje nastave

2

Aktivnost u nastavi

2

Seminar / Radionica

2

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit


Literatura:

Alfirev, M. (2007). Poticanje razvoja samoodređenja i samozastupanja mladih s

intelektualnim teškoćama. Zagreb: Udruga za promicanje inkluzije.

Bilić, M., Bratković, D., Dujmović, R. (2004). Zapošljavanje uz podršku osoba s mentalnom

retardacijom. Naš prijatelj, 31 (3-4), 5-19.

Vrh, S., Leutar, Z. (2012). Uključenost osoba s intelektualnim teškoćama u život lokalne

zajednice. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 48 (2), 41-54.

50

Šifra

kolegija

ABC3 Naziv

kolegija

PRAKSA

(VOLONTERSKI RAD)

Modul B: Pomoćnici

za osobe s


asistenti

Nositeljica kolegija: dr sc. Ksenija Romstein, viša asistentica


Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:


razvoju te odraslim osobama s invaliditetom

Očekivani ishodi:




Sadržaji kolegija:


OBVEZE POLAZNIKA

Pružanje podrške u svakodnevnim aktivnostima djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba

s invaliditetom.


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit


6












odgojitelj ili voditelj stambene zajednice.

51

Šifra

kolegija

ABC4 Naziv

kolegija

IZRADA ZAVRŠNOG RADA Modul B: Pomoćnici

za osobe s


asistenti


Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Cilj kolegija:



Sadržaji kolegija:


parafraziranje)




OBVEZE POLAZNIKA





Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit

Konzultacije

6

Vježbe

Literatura:

Mužić, V. (2004), Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Alinea.

XXX (2003), Etički kodeks istraživanja s djecom


djecom.html

Napomena:





52

5.3. Modul C: Pomoćnici u dječjim vrtićima

Upisom ovog modula polaznici će steći kompetencije na području inkluzivnog ranog odgoja i

obrazvanja. To će im biti omogućeno kroz sljedeće kolegije: Psihološke osnove poremećaja u

ponašanju; Osnovne metode i tehnike terapijskoga rada s djecom; Preventivni programi u

kontekstu dječjih vrtića; Osnove teorije rehabilitacije; Suradnja s obiteljima; Zdravstvena zaštita i

njega djeteta; Poticanje igre i vršnjačke interakcije; Kreativni rad s djecom predškolske dobi;

Praksa (volonterski rad) i Izrada završnog rada.

U nastavku se podastiru sadržaji pojedinih kolegija Modula C: Pomoćnici u dječjim vrtićima.

53

Šifra

kolegija

AC1 Naziv

kolegija

PSIHOLOŠKE OSNOVE

POREMEĆAJA U

PONAŠANJU

Modul C: Pomoćnici




Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Upoznavanje polznike s najčešćim poremećajima u ponašanju djece predškolske dobi

te ulogom odgajatelja i asistenata u vrtićima u pomoći djeci i obiteljima.

Očekivani ishodi:

Poznavanje osnovnih karakteristika djeteta s različitim poremećajem, prepoznavanje

simptoma poremećaja u ponašanju u djetinjstvu i adolescenciji. Razumijevanje problematike

rada s djecom s teškoćama u razvoju u predškolskim ustanovama.

Sadržaji kolegija:

Razlikovanje normalnog od psihopatološkog razvoja

Upoznavanje s najčešćim poremećajima u djetinjstvu I adolescenciji:




o depresivnost


o autizam

Intelektualne teškoće i specifične teškoće učenja

Uzroci poremećaja (etiologija).

Prepoznavanje simptoma svakog navedenog poremećaja (klinička slika)

Specifična problematična ponašanja svakog poremećaja u vrtićkom okruženju

Savjeti za rad s djecom s poremećajima u ponašanju


Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA



Pohađanje nastave

3

Aktivnost u nastavi

3

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit


Literatura:


poremećaje. Jastrebarsko: Naklada Slap.

54


obrazovanje.

Attwood, T. (2010). Aspergerov sindrom. Jastrebarsko: Naklada Slap.









Naklada Slap.



Slap.

Vulić-Protorić, A. (2002). Strahovi u djetinjstvu i adolescenciji. Suvremena psihologija, 5(2),

271-293.


Wenar, C. (2003). Razvojna psihopatologija i psihijatrija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

55

Šifra

kolegija

AC2 Naziv

kolegija

OSNOVNE METODE I

TEHNIKE TERAPIJSKOG

RADA S DJECOM

Modul C: Pomoćnici




Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Upoznavanje polaznika s osnovnim metodama i tehnikama rada s djecom s razvojnim

teškoćama.

Očekivani ishodi:

Poznavanje osnovnih metoda i tehnika rada s djetetom s različitim poremećajem te primjena

naučenih metoda u radu s djecom. Poznavanje specifičnosti metoda rada ovisno o razvojnoj

teškoći djeteta. Razumijevanje problematike rada s djecom s teškoćama u razvoju.

Sadržaji kolegija:

Osnove kognitivno-bihevioralne terapije u radu s djecom i mladima

Metode terapijskog rada za sljedeće poremećaje:




o depresivnost


o autizam

Osnovne tehnike psihoterapijskog rada s djecom s teškoćama u razvoju


Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA

Studenti su obvezni pohađati predavanja, napisati semniar o primjeni specifičnih tehnika i

metoda rada za odabrani poremećaj i položiti ispit.


Pohađanje nastave

3

Aktivnost u nastavi

1

Seminar / Radionica

2

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit


Literatura:


obrazovanje. (odabrana poglavlja)

Bloomquist, M.L. (1996). Skills training for children with behavior disorders. New York:

The Guilford press. (odabrana poglavlja)


56










Kendall, P.C. (2000). Child and adolescent therapy: cognitive-behavioral procedures. New

York: The Guilford press. (odabrana poglavlja)




Stallard, P. (2010). Misli dobro, osjećaj se dobro: kognitivno-bihevioralna terpija u radu s

djecom i mladim ljudima. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)


Slap. (odabrana poglavlja)



57

Šifra

kolegija

C1 Naziv

kolegija

PREVENTIVNI PROGRAMI U

KONTEKSTU DJEČJIH

VRTIĆA

Modul C: Pomoćnici




Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Upoznavanje polaznika s preventivnim programima koji se provode u kontekstu institucijskog

predškolskog odgoja,

Očekivani ishodi:

Poznavanje različitih oblika preventivnih programa u sklopu institucijskog predškolskog

odgo.j Izrada i primjena ciljanog preventivnog programa.

Sadržaji kolegija:

Prevencija u kontekstu institucijskog predškolskog odgoja

Razlikovanje prevencija - intervencija

Postojeći preventivni programi

Ciljani preventivni programi

Planiranje preventivnih programa

Evaluacija preventivnih programa


Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA

Studenti su obvezni pohađati predavanja, izraditi seminar na temu jednog specifičnog

preventivnog programa i položiti ispit.


Pohađanje nastave

3

Aktivnost u nastavi

1

Seminar / Radionica

2

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit


Literatura:

Bašić, J., Grozić-Živolić, S. (ur.) (2010). Zajednice koje brinu- Model prevencije poremećaj u

ponašanju djece i mladih: Razvoj, implementacija i evaluacija prevencije u zajednici. Pula-

Zagreb: Eduakcijsko rehabilitacijski fakultet i Istarska županija.

Bašić, J. (2009). Teorije prevencije – Prevencija poremećaja u ponašanju i rizičnih ponašanja

djece i mladih. Zagreb: Školska knjiga.

Bašić, J., Ferić, M. i Kranželić, V. (2001): Od primarne prevencije do ranih intervencija.

Edukacijsko rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Bašić, J. (2005): Prevencijska istraživanja i prevencijska praksa. Hrvatska revija za

rehabilitacijska istraživanja, 41(1), 81-88.

58

Šifra

kolegija

ABC1 Naziv

kolegija

OSNOVE TEORIJE

REHABILITACIJE

Modul C: Pomoćnici




Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:


Očekivani ishodi:



Sadržaji kolegija:




Oštećenja vida





Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA



Pohađanje nastave

3

Aktivnost u nastavi

3

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit


Literatura:





59

Šifra

kolegija

ABC2 Naziv

kolegija

SURADNJA S OBITELJIMA Modul C: Pomoćnici




Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:



Očekivani ishodi:



Sadržaji kolegija:







Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA



Pohađanje nastave

2

Aktivnost u nastavi

2

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

2

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit


Literatura:


mladeži.


marketing.

60

Šifra

kolegija

C2 Naziv

kolegija

POTICANJE IGRE I VRŠNJAČKE

INTERAKCIJE

Modul C: Pomoćnici




Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Cilj kolegija:

Upoznati polaznike s tehnikama poticanja igre i interakcije djece s teškoćama u razvoju i

njihovih vršnjaka.

Očekivani ishodi:

Prepoznavanje kritičnih točaka interakcije. Poznavanje specifičnosti vršnjačke interakcije.

Sposobnost regulacije vršnjačke interakcije u smjeru održavanja i bogaćenja igre.

Sadržaji kolegija:

Konvencionalno i nekonvencionalno iniciranje interakcije

Kritične točke interakcije djece s teškoćama u razvoju i njihovih vršnjaka (iniciranje

interakcije, pojašnjavanje pravila igre, održavanje fokusa pozornosti i socio-

kognitivne koordinacije)

Strategije regulacije tijeka igre

Pomoćnik kao suigrač


Predavanje i vježbe

OBVEZE POLAZNIKA

Polaznici su obvezni nazočiti na nastavi i aktivno sudjelovati na vježbama.


Pohađanje nastave

2

Aktivnost u nastavi

2

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit


2

Literatura:

Duran, M. (2003). Dijete i igra. Jastrebarsko: Naklada slap.

Huizinga, J. (1992). Homo ludens: o podrijetlu kulture u igri. Zagreb: Naprijed.

http://www.os-mlovraka-vladislavci.skole.hr/upload/os-mlovraka-

vladislavci/images/static3/1232/attachment/Johan_Huizinga_-_Homo_Ludens.pdf

http://www.os-mlovraka-vladislavci.skole.hr/upload/os-mlovraka-vladislavci/images/static3/1232/attachment/Johan_Huizinga_-_Homo_Ludens.pdf

http://www.os-mlovraka-vladislavci.skole.hr/upload/os-mlovraka-vladislavci/images/static3/1232/attachment/Johan_Huizinga_-_Homo_Ludens.pdf

61

Šifra

kolegija

C3 Naziv

kolegija

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I

NJEGA DJETETA

Modul C: Pomoćnici


Nositelj kolegija: mr. sc. Željko Popović, prof. v. šk.


Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Poznavanje načina zdravstvene zaštite djece s teškoćama u razvoju predškolske dobi.

Očekivani ishodi:

Samostalnost u njezi djeteta.

Sadržaji kolegija:

Cijepljenje

Kalendar prehrane

Dječje zarazne bolesti (prevencija, liječenje, njega)

Pružanje prve pomoći

Baby handling (previjanje, nošenje, hranjenje djece s motoričkim teškoćama)



OBVEZE POLAZNIKA

Polaznici su obvezni nazočiti na predavanjima i vježbama.


Pohađanje nastave

2

Aktivnost u nastavi

Seminar / Radionica

2

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit


2

Literatura:

Miljak, A. (1991). Istraživanje procesa njege i odgoja u jaslicama. Zagreb: Školska knjiga.

Bjelčić, N., Mihoković, Ž, (2007). Baby handling. Zagreb: Udruga OKO.

http://www.mamino.net/Baby_handling.pdf

http://www.mamino.net/Baby_handling.pdf

62

Šifra

kolegija

C4 Naziv

kolegija

KREATIVNI RAD S DJECOM

PREDŠKOLSKE DOBI

Modul C: Pomoćnici




Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Cilj kolegija:

Poznavanje osnova kreativne terapije za djecu s teškoćama u razvoju predškolske dobi.

Očekivani ishodi:

Sposobnost primjene elemenata kreativne terapije u kontekstu institucijskog predškolskog

odgoja. Upoznatost s temeljnim principima kreativne i art terapije.

Sadržaji kolegija:

Arhetipske slike

Tehnike kreativne i art terapije (vizualizacija, terpsihora, vođena imaginacija)

Ekspresija unutarnjeg emocionalnog stanja pomoću likovnih tehnika



OBVEZE POLAZNIKA

Polaznici su obvezni nazočiti na predavanjima i vježbama.


Pohađanje nastave

2

Aktivnost u nastavi

Seminar / Radionica

2

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit


2

Literatura:

Pivac, D. (2013). Ispitivanje doživljaja likovnih umjetničkih djela i mogućnosti njihove

primjene u dijagnostici, kreativnoj i art-terapiji. Hrvatska revija za rehabilitacijska

istraživanja, 49 (supp), 85-95.

Burić, K., Nikolić, B., Prstačić, M. (2013). Analiza povezanosti glazbenih improvizacija i

likovnog izražavanja u djeteta. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 49 (1), 1-11.

63

Šifra

kolegija

ABC3 Naziv

kolegija

PRAKSA

(VOLONTERSKI RAD)

Modul C: Pomoćnici


Nositeljica kolegija: dr sc. Ksenija Romstein, viša asistentica


Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:


razvoju te odraslim osobama s invaliditetom

Očekivani ishodi:




Sadržaji kolegija:


OBVEZE POLAZNIKA

Pružanje podrške u svakodnevnim aktivnostima djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba

s invaliditetom.


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit


6












odgojitelj ili voditelj stambene zajednice.

64

Šifra

kolegija

ABC4 Naziv

kolegija

IZRADA ZAVRŠNOG RADA Modul C: Pomoćnici



Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Cilj kolegija:



Sadržaji kolegija:


parafraziranje)




OBVEZE POLAZNIKA





Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit

Konzultacije

6

Vježbe

Literatura:

Mužić, V. (2004). Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Alinea.

XXX (2003). Etički kodeks istraživanja s djecom


djecom.html

Napomena:





65

III Studija izvodljivosti i održivosti programa

S obzirom na postojeće potrebe i socijalne tendencije Republike Hrvatske da se približi

standardima (odgojno-obrazovnim i općim društvenim) Europske Unije, pretpostavka je da će

potrebe za pomoćnicima rasti na godišnjoj razini te da će se, u perspektivi, morati organizirati

kontinuirana stručna usavršavanja za one pojedince koji svoje profesionalno djelovanje vide u

okviru inkluzivnih aktivnosti. Stoga se procjenjuje kako je održivost programa osposobljavanja

pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom/osobnih asistenata visoka.

Odnosno, program sa sobom nosi male rizike jer u postojećem socio-ekonomskom kontekstu

postoji potreba za ovim profilom pomoćnika. Također, program se u potpunosti izvodi na

Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, koji svojim postojećim resursima (oprema,

kadar, temeljna djelatnost) može odgovoriti na kvalitetnu provedbu planiranih aktivnosti.

1. Organizacijski uvjeti izvođenja programa

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku posjeduje svoje prostore te je u mogućnosti

odgovoriti na zahtjeve suvremene nastave.

1.1. Mjesto izvođenja programa

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Cara Hadrijana 10, Sveučilišni kampus,

zgrada D (nastavna zgrada).

1.2. Podatci o prostoru i opremi

U svojim prostorima, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku provodi sveučilišnu

nastavu te je opremljen prikladnim didaktičkim materijalima i sredstvima. Svaka učionica, uz

standardnu ploču i projektno platno ima pristup internetu, projektor, kompjuter, zvučnike, panoe

itd. Učionice su primjereno osvjetljene (prirodni i umjetni izvori svjetla, zastori), postoji ručno

podesiv sustav grijanja i hlađenje uz kontrolu temperature termometrom, mogućnost odlaganja

osobnih stvari (vješalice, stalci za kišobrane), a pojedine učionice imaju priručne knjižnice koje

66

profesori održavaju i nadopunjuju. Knjige u učionicama su dostupne za korištenje i konzultiranje

pri izvođenju nastave. Postoji knjižnica u kojoj se, uz posudbu knjiga i časopisa, može provoditi

samostalni rad na literaturi i on-line bazama (tzv. rad u tišini). Također, postoje sanitarni čvorovi

s tekućom vodom koji se svakodnevno održavaju, polaznicima su dostupni aparati za osvježenje

(kava, čaj, voda, sokovi) na zajedničkim hodnicima, a postoji i lift koji je u funkciji.

Nastavnicima su na raspolaganju fotokopirni aparati, što olakšava distribuciju materijala.

1.3. Podatci o voditeljici programa

Voditeljica programa osposobljavanja pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju i osoba s

invaliditetom/osobnih asistenata je doc. dr. sc. Tena Velki. Njezin životopis s popisom javno

objavljenih radova kojima se dokazuje kompetentnost za izvođenje nastave nalazi se u Prilogu 1

(str. 71).

1.4. Podatci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju u izvedbi programa

Uz voditeljicu programa, u provedbi sudjeluju zaposlenici Fakulteta za odgojne i obrazovne

znanosti u Osijeku:


dr. sc. Ksenija Romstein, viša asistentica (poslijedoktorandica),

dr. sc. Lara Cakić, viša asistentica (poslijedoktorandica),

dr. sc. Tijana Borovac, viša asistentica (poslijedoktorandica) i

Ivana Duvnjak, prof. psihologije (asistentica u naslovnom zvanju).

Njihovi životopisi s popisom javno objavljenih radova kojima dokazuju kompetentnost za

provedbu nastavnih sadržaja nalaze se u Prilogu 1 ovog programa (str. 71).

1.5. Optimalan broj polaznika

S obzirom na opseg tema i nastavnih sadržaja koji su planirani, optimalan broj polaznika

programa osposobljavanja pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju i osoba s

invaliditetom/osobnih asistenata je 20 do 25 po jednom modulu. Ukupno se radi o 60 do 75

polaznika na sva tri modula u jednoj akademskoj godini.

67

2. Procjena troškova programa po polazniku

Procjenjuju se troškovi u visini od 7.000,00 kn po polazniku, pri čemu je optimalni broj

polaznika u pojedinom modulu od 20 do 25. Za polaznike koji moraju polagati razlikovne ispite

procjenjuju se još dodatni troškovi u visini od 1.000,00 kn (ukupno 8.000,00 kn).

2.1. Upisna cijena programa po polazniku

U odnosu na procijenjene troškove programa osposobljavanja pomoćnika za djecu s teškoćama i

osobe s invaliditetom/osobne asistente, pojedini polaznik ima obvezu snošenja troškova

izobrazbe. Troškove osposobljavanja može umjesto polaznika snositi i institucija na kojoj je

zaposlen, što treba biti prethodno formalno regulirano između polaznika i njegova poslodavca.

Obveze i prava polaznika bit će regulirani ugovorom između polaznika i Fakulteta za odgojne i

obrazovne znanosti u Osijeku.

3. Načini evaluacije učinkovitosti programa i praćenja uspješnosti polaznika

S obzirom na važnost inkluzivnog obrazovanja i društvenu odgovornost koju ova problematika

nosi sa sobom, planirano je praćenje učinaka u dvije dimenzije, programu osposobljavanja i

uspješnosti polaznika. Tako će se u dimenziji praćenja učinkovitosti programa načiniti inicijalna

procjena očekivanja polaznika i finalna evaluacija odabranih tema kroz anketni upitnik. Anketni

upitnik će biti temeljen na očekivanim ishodima u obje sastavnice programa, teorijskoj i

praktičnoj. Uspješnost polaznika pratit će se tijekom jedne akademske godine. Osim propisanih

obveza za svaki pojedini kolegij (obvezno prisustvovanje nastavi, polaganje ispita, pisanje

seminara i sl.), svaki polaznik dužan je odraditi praksu (20 sati volontiranja u određenoj ustanovi)

i voditi dnevnik prakse kojega će dati na uvid nositelju kolegija te napisati završni rad rad kojim

dokazuju kompetentnost u pružanju podrške djeci s teškoćama u razvoju i odraslim osobama s

invaliditetom, a koji će mentor ocijeniti.

68

IV Popis konzultirane literature i internet izvora

Corker, M., Shakespeare, T. (2006). Disability/Postmodernity: Embodying Disabilty Theory.

London: Continuum.

Državni zavod za statistiku RH (2013). Izvješće br. 1496: Osnovne škole i dječji vrtići i druge

pravne osobe koje ostvaruju programe predškolskog odgoja, kraj šk. g. 2011/2012. i početak šk.

g./ped. g. 2012/2013

Halliwell, M. (2003). Supporting Children with Special Educational Needs. London: David

Fulton Publishers.

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, UNDP Hrvatska (2003). Pilot

projekt osobnog asistenta za osobe s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta.

Preuzeto 4. 12. 2014. s http://www.undp.hr/upload/file/202/101357/FILENAME/pilot_web1.pdf

UN (2006). The rights of children with disabilities.

Preuzeto 2. 4. 2011. s

http://www.unhchr.ch/tbs/doc.nsf/898586b1dc7b4043c1256a450044f331/405ba882cb9eb3a0c12

572f100506ac/$FILE/G0740702.pdf

UNESCO (2001). Inclusion in Education: The Participation of Disabled Learners.

Preuzeto 1. 4. 2011. s http://unesdoc.unesco.org/images/0012/001234/123486e.pdf

UNESCO (2003). Overcoming exclusion through inclusive approaches in education.

Preuzeto 30. 6. 2010. s http://www.unesco.org/education/inclusive

UNESCO (2005). Convention sur la protection et la promotion de la diversite des expressions

culturelles. Paris: UNESCO.

UNICEF (2007). Promoting the rights of children with disability. Florence: UNICEF Innocenty

Research Centre.

Vehmas, S. (2004). Dimensions of Disability. Cambridge Quarterly of Healthcare Ethics, 13 (1),

34-40.

Vijeće Europe/ Council of Europe (1992). Recommendation No. R (92) 6 of The Committee of

Ministers to Member States on a Coherent Policy for People with Disabilities.

Preuzeto 31. 3. 2011. s

https://wcd.coe.int/wcd/com.instranet.InstraServlet?command=com.instranet.CmdBlobGet&Instr

anetImage=574141&SecMode=1&DocId=602414&Usage=2

http://www.undp.hr/upload/file/202/101357/FILENAME/pilot_web1.pdf

http://www.unhchr.ch/tbs/doc.nsf/898586b1dc7b4043c1256a450044f331/405ba882cb9eb3a0c12572f100506ac/$FILE/G0740702.pdf

http://www.unhchr.ch/tbs/doc.nsf/898586b1dc7b4043c1256a450044f331/405ba882cb9eb3a0c12572f100506ac/$FILE/G0740702.pdf

http://unesdoc.unesco.org/images/0012/001234/123486e.pdf

http://www.unesco.org/education/inclusive

https://wcd.coe.int/wcd/com.instranet.InstraServlet?command=com.instranet.CmdBlobGet&InstranetImage=574141&SecMode=1&DocId=602414&Usage=2

https://wcd.coe.int/wcd/com.instranet.InstraServlet?command=com.instranet.CmdBlobGet&InstranetImage=574141&SecMode=1&DocId=602414&Usage=2

69

Vlada Republike Hrvatske (2007). Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s

invaliditetom od 2007. do 2015. godine. Preuzeto 27. 4. 2010. s

http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=16886

XXX (2008). Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08)

XXX (2008). Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN

63/08)

http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=16886

70

PRILOZI

Prilog 1

Životopisi nastavnika s popisom javno objavljenih radova kojima se dokazuje kompetentnost za

izvođenje nastave

Prilog 2

Kriteriji upisa polaznika

Prilog 3

Popis mentora za završne radove po modulima

71

IME, PREZIME I

ZVANJE:

Tena Velki, doc. dr. sc.

RADNO ISKUSTVO:

7. PROSINCA 2013 - DANAS

Docentica na razvojnoj psihologiji

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku

suradničko zvanje i radno mjesto docenta za znanstveno područje društvenih

znanosti, znanstveno polje psihologija, znanstvena grana razvojna psihologija

1. OŽUJKA 2011 – DANAS

Vanjski suradnik na razvojnoj psihologiji

Filozofski fakultet Osijek

1. OŽUJKA 2009 – DANAS

Vanjski suradnik na psihologiji

Elektrotehnički fakultet Osijek

1. SVIBNJA 2013 – 6. PROSINCA 2013

Viša asistentica na razvojnoj psihologiji

Učiteljski fakultet u Osijeku

suradničko zvanje i radno mjesto višeg asistenta za znanstveno područje

društvenih znanosti, znanstveno polje psihologija, znanstvena grana razvojna

psihologija

1. STUDENOG 2008 – 30. TRAVNJA 2013

Asistentica na razvojnoj psihologiji


suradničko zvanje i radno mjesto asistenta za znanstveno područje društvenih znanosti,

znanstveno polje psihologija, znanstvena grana razvojna psihologija

1. PROSINCA 2007 – DANAS

Stručni suradnik

Udruga Živo Srebro, Osijek; voditeljica projekta “Asistent u nastavi”

1. TRAVNJA 2008 – 1. STUDENOG 2008

Stručni suradnik - psiholog

Ekonomska i upravna škola Osijek

1. RUJNA 2005 - 31 PROSINCA 2008

Volonter/intervenor/prevoditelj

Hrvatska udruga gluhoslijepih osoba "Dodir" Osijek

volonterka – intervenor/prevoditelj – u programu Službe podrške

voditeljica dramske sekcije

1. LISTOPADA 2003 - 31 PROSINCA 2007

Hostesa

Saponia , Osijek (Hrvatska); hostesa za promociju i prodaju proizvoda

1. LISTOPADA 2004 – 1. LISTOPADA 2007

Demonstrator


1. TRAVNJA 2003 – 31. KOLOVOZA 2006

Organizator/animator/turistički vodič

Hrvatski ferijalni i hostelski savez Osijek; organizator, animatoriI turistički vodič za

putovanja po RH; volonter za izradu programa za mlade

22. PROSINCA 2008 – 14. PROSINCA 2012

Doktorica znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog

polja psihologije, znanstvene grane razvojne psihologije VIII stupanj

72

OBRAZOVANJE

I

OSPOSOBLJAVANJE:

Filozofski fakultet Zagreb

tema disertacije: Provjera ekološkoga modela dječjega nasilničkoga

ponašanja prema vršnjacima

15. SRPNJA 2003 – 17. TRAVNJA 2008

Diplomirani psiholog VII stupanj

Filozofski fakultet, Osijek (Hrvatska)

diplomirala prva u generaciji s izvrsnim uspjehom na temu:

Teorija samoodređenja i akademski uspjeh

OSOBNE VJEŠTINE: MATERINSKI JEZIK: hrvatski

STRANI JEZICI:

razumijevanje govor pisanje slušanje čitanje govorna

interakcija govorna

produkcija

engleski C1 C1 C1 C1 C1

CAE – Certificate in Advanced English

talijanski A1 A1 A1 A1 A1

Diploma Pučkog otvorenog učilišta u Osijeku o uspješno završenom 1.stupnju

talijanskog jezika

Hrvatski znakovni jezik - Priznanje Hrvatske udruge gluhoslijepih osoba

Dodir za uspješno završen 1. stupanj hrvatskog znakovnog jezika

KOMUNIKACIJSKE

VJEŠTINE:

Odlične komunikacijske vještine

Završila nekoliko dodatnih edukacija:

2008. Edukacija „Vještine nenasilne komunikacije“

dvodnevni trening u organizaciji Centra za mir, nenasilje i ljudska prava

2008. Edukacija „Odnosi s javnošću“

trening koji je održan u suradnji s Hrvatskom udrugom za odnose s javnošću, a

vodili su ga stručnjaci za odnose s javnošću iz Coca Cola Beverages Hrvatska

2008. Edukacija „Odnosi s javnošću i odnosi s medijima“

dvodnevni trening u organizaciji PRONI Centra za socijalno podučavanje

ORGANIZACIJSKE/

RUKOVODITELJSKE

VJEŠTINE:

Odlične organizacijske vještine:

Sudjelovala u organizaciji IV. znanstveno-stručnog skupa posvećenog pitanjima

nasilja: Nasilje i mentalno zdravlje – interdisciplinarni pristup (Osijek, 2012) kao

član programsko-organizacijskog odbora te glavna tajnica skupa.

Sudjelovala u organizaciji 19. godišnje konferencije hrvatskih psihologa s temom

Vrijeme sličnosti i razlika – izazov psihologiji i psiholozima (Osijek, 2011) kao

član programsko-organizacijskog odbora te glavna tajnica konferencije.

Sudjelovala u organizaciji 3. znanstveno-stručnog skupa posvećenog pitanjima

nasilja: Psihosocijalni aspekti nasilja u suvremenom društvu- izazov obitelji,

školi i zajednici (Osijek, 2010) kao član organizacijskog odbora.

POSLOVNE

VJEŠTINE:

Vođenje udruge Društvo psihologa Osijek:

tajnica DPO-a; održavanje web stranice

RAČUNALNE

VJEŠTINE:

MS Office paket, SPSS, CorelDRAW, pretraživanje Interneta i baza podataka, osnove

web dizajna

OSTALE

VJEŠTINE:

ples (standardni i latino plesovi)

ronjenje (položen tečaj Open Water Diver)

plivanje

VOZAČKA

DOZVOLA:

B kategorija

PUBLIKACIJE:

Velki, T. i Ozdanovac, K. (2014). Preventivni programi usmjereni na smanjenje

vršnjačkog nasilja u osnovnim školama na području Osječko-baranjske županije.

Školski vjesnik: časopis za pedagoška i školska pitanja, 63(3), 327-352.

73

Cakić, L. i Velki, T. (2014). Agresivnost i prihvaćenost u skupini djece predškolske

dobi. Život i škola, 32(2), 15-25.

Krulić, K. i Velki, T. (2014). Ispitivanje povezanosti emocionalne inteligencije i nasilja

među školskom djecom. Život i škola, 32(2), 27-42.

Velki, T. i Kuterovac Jagodić, G. (2014). Različiti pristupi mjerenju kao izvori razlika u

podacima o raširenosti nasilničkoga ponašanja među djecom. Društvena istraživanja,

23(2), 259-281.

Velki, T., Šolić, K. i Očević, H. (2014). Development of Users' Information Security

Awareness Questionnaire (UISAQ) - Ongoing Work. Hrvatska udruga za informacijsku

i komunikacijsku tehnologiju, elektroniku i mikroelektroniku - MIPRO, 1564-1568.

Velki, T. i Kuterovac Jagodić, G. (2014). Individualni i kontekstualni činitelji dječjega

nasilničkoga ponašanja prema vršnjacima. Ljetopis socijalnog rada, 21(1), 33-63.

Hodak Kodžoman, I., Velki, T. i Cakić, L. (2013). Izloženost djece starije školske dobi

elektroničkom nasilju. Život i škola, 30(2), 110-128.

Kristek, M., Velki, T., Vrdoljak, G. i Jakopec, A. (2013). Proactivity and learning

approches in students. Zbornik radova s međunarodne koneferencije EDUvision:

Sodobni pristopi poučevanja prihajajočih generacij - Modern Approaches to Teaching

Coming Generation, 17-23.

Velki, T. i Vrdoljak, G. (2013). Uloga nekih vršnjačkih i školskih varijabli u predviđanju

vršnjačkog nasilnog ponašanja. Društvena istraživanja, 22(1), 101-120.


Slap.

Velki, T. (2012). A comparison of individual characteristics and the multiple contexts for

children with different bullying status: An ecological perspective. International Journal

of Arts & Sciences, 5(7), 89-112.

Velki, T. (2012). Uloga nekih obiteljskih čimbenika u pojavi nasilja među djecom.

Psihologijske teme, 21(1), 29-60.

Velki, T. (2012). Rizični i zaštitni faktori kod pojave nasilja među djecom. Zbornik

radova s III. znanstveno-stručnog skupa posvećenog pitanjima nasilja: Psihosocijalni

aspekti nasilja u suvremenom društvu – izazov obitelji, školi i zajednici (2010), 139-

157.

Velki, T. i Bošnjak, M. (2012). Povezanost roditeljskih odgojnih postupaka s tjelesnim

kažnjavanjem djece. Život i škola, 28(2), 63-82.

Vrdoljak, G. i Velki, T. (2012). Metacognition and intelligence as predictors of academic

success. Croatian Journal of Education, 4(14), 799-815.

Velki, T. i Cimer, R. (2011). Primjena teorije ekoloških sustava u radu s djetetom s

ADHD-om. Klinička psihologija, 4(1-2), 71-87.

Velki, T. (2011). The correlation considering the degree of autonomous motivation,

academic achievement and mental health. Croatian Journal of Education, 13(3), 56-87.

Velki, T. (2010). Pojavnost nasilja među srednjoškolcima. Zbornik radova sa skupa

74

Nasilje nad djecom i među djecom (2008), 267-282.

Velki, T. (2009). Relationship between academic self-regulation, academic achievement

and health. Bulgarian Journal of Psychology, 3-4, 105-118.

SUDJELOVANJA NA

KONFERENCIJAMA:

2014. Konferencija Privatnost 2014

aktivno sudjelovala s usmenim priopćenjima: Mjerenje znanja i razine svijesti korisnika

o informacijskoj sigurnosti (Šolić i Velki)

2014. IV. znanstveno-stručni skup posvećen pitanjima nasilja: e-nasilje – izazovi

proučavanja i preveniranja nasilja u okviru novih medija

član programsko-organizacijskog odbora

aktivno sudjelovala s usmenim priopćenjima: Prevencija vršnjačkog nasilja u osnovnim

školama – što se napravilo na području Osječko-baranjske županije? (Velki), Možemo

li na temelju prediktora tradicionalnog vršnjačkog nasilja predviđati i elektroničko

nasilje? (Kuterovac Jagodić i Velki)

2014. 22. godišnja konferencija hrvatskih psihologa s temom: Kako obrazovanju dodati

boju – uloga i izazovi za psihologe

suvoditeljica simpozija: Elektroničko nasilje među školskom djecom: izazov za

psihologe u istraživanjima i praksi (Kuterovac Jagodić i Velki)

aktivno sudjelovala s usmenim izlaganjem: Usporedba nekih individualnih, obiteljskih i

vršnjačkih prediktora tradicionalnog i elektroničkog vršnjačkog nasilja (Velki i

Kuterovac Jagodić)

2014. 1th Alps Adria Psychology Conference

aktivno sudjelovala s usmenim izlaganjem: Croatian translation and validation of three

different autobiographical memory questionnaires (Milić, Velki i Duvnjak)

2014. 37. međunarodni skup za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju,

elektroniku i mikroelektorniku (MIPRO)

aktivno sudjelovala s usmenim izlaganjem: Development of Users' Information

Security Awareness Questionnaire (UISAQ) - Ongoing Work (Velki, Šolić i Očević)

2014.13. Lošinjski dani bioetike

aktivno sudjelovala s usmenim izlaganjem: Eutanazija djece kao bioetičko i psihološko

pitanje (Jelkić i Velki)

2014. XIX. Međunarodni znanstveno-stručni skup DANI PSIHOLOGIJE u Zadru

aktivno sudjelovala s usmenim izlaganjem: Povezanost učestalosti korištenja medija s

nekim aspektima kognitivnog i socijalno-emocionalnog razvoja djece (Velki i Duvnjak)

2014. 3.diseminacijski skup Kompetencijska mreža zasnovana na ICT-u za inovativne

usluge namijenjene osobama sa složenim komunikacijskim potrebama

pasivno sudjelovanje

2014. Stručni skup Lajkaj nenasilno

pozvano predavanje: Usporedba tradicionalnog i elektroničkog vršnjačkog nasilja -

definicija i prediktori

2014. Naučno-stručni skup Sarajevski dani psihologije

aktivno sudjelovala s usmenim izlaganjem: Dobne i spolne razlike u povezanosti nekih

socio-emocionalnih aspekata razvoja djece i njihova školskog uspjeha s vršnjačkim

75

nasiljem i viktimizacijom (Velki, Duvnjak i Milić)

2014. XII. Festival znanosti: Valovi

voditeljica programa poticanja dječjeg razvoja “Stvaramo alfa valove” u sklopu kojeg

su održane radionice („Kroz valove glazbe i boje“ i „Moždani valovi“), igraonice

(„Igramo se našim alfa valovima“ i „Igrom do alfa valova“) i izložba radova („Moždani

valovi“) za učenike osnovnoškolskog uzrasta

2013. Međunarodna znanstveno-stručna konferencija EDUvision (Education vision &

challenge for future generation) s temom Modern approaches to teaching the coming

generations

aktivno sudjelovala s plenarnim predavanjem: Proactivity and learning approches in

students (Kristek, Velki, Vrdoljak i Jakopec)

2013. 21. godišnja konferencija hrvatskih psihologa s temom Suvremeni izazovi

psihologije rada i organizacijske psihologije

aktivno sudjelovala s poster prikazom: Razlikuju li se učenici različitog statusa

uključenosti u nasilje u stupnju samoefikasnosti i percepciji roditeljskih sukoba? (Velki,

Duvnjak i Milić)

2013. Naučno-stručni skup Savremeni trendovi u psihologiji

aktivno sudjelovala s poster prikazom: Uloga dječje percepcije roditeljskog sukoba na

prilagodbu djece u školi (Milić, Duvnjak i Velki)

2013. Međunarodni psihologijski znanstveno-stručni skup: 21. Dani Ramira i Zorana

Bujasa aktivno sudjelovala s poster prikazom: Uloga učestalosti korištenja medija i

socijalnog konteksta u nasilničkom ponašanju djece prema vršnjacima (Velki i

Kuterovac Jagodić)

2012. IV. znanstveno-stručni skup posvećen pitanjima nasilja: Nasilje i mentalno

zdravlje – interdisciplinarni pristup, član programsko-organizacijskog odbora te glavna

tajnica skupa, aktivno sudjelovala s usmenim priopćenjima: Metoda prikupljanja

podataka i pristup mjerenja kao izvori razlika u podacima o raširenosti nasilničkog

ponašanja među djecom (Velki i Kuterovac Jagodić), Ispitivanje povezanosti

emocionalne inteligencije i nasilja među školskom djecom (Krulić iVelki), aktivno

sudjelovala na okruglom stolu: Što smo učinili do sada – pregled objavljenih radova

posvećenih pitanjima nasilja (Kolesarić, Metzing, Ajduković, Ručević, Šincek, Velki i

Trubeljak), aktivno sudjelovala predstavljanjem autorske knjige: Priručnik za rad s

hiperaktivnom djecom u školi

2012. 20. godišnja konferencija hrvatskih psihologa s temom Psihološki aspekti

suvremene obitelji, braka i partnerstva aktivno sudjelovala s usmenim priopćenjem:

Obiteljski prediktori dječjega nasilničkoga ponašanja prema vršnjacima (Velki i

Kuterovac Jagodić)

2012. Conference of the International Journal of Arts and Sciences

aktivno sudjelovala usmenim priopćenjem: A comparison of individual characteristics

and the multiple contexts for children with different bullying status: An ecological

perspective (Velki)

2012. XVIII. Međunarodni znanstveno-stručni skup DANI PSIHOLOGIJE u Zadru

aktivno sudjelovala s usmenim priopćenjem: Neki vršnjački i školski prediktori nasilja

među djecom (Velki i Vrdoljak)

2012. Nacionalna konferencija Raširenost nasilja nad djecom u obitelji i među

76

vršnjacima, Prikaz rezultata BECAN projekta

2011. 19. godišnja konferencija hrvatskih psihologa s temom Vrijeme sličnosti i razlika

– izazov psihologiji i psiholozima

član programsko-organizacijskog odbora te glavna tajnica konferencije

aktivno sudjelovala s usmenim priopćenjem: Mišljenje roditelja i nastavnika o

problemu nasilja među djecom (Velki, Vrdoljak i Antunović)


Bujasa, aktivno sudjelovala s poster prikazima 3 rada: Validacija Upitnika o nasilju

djeteta u školi (UNDŠ; Velki i Vrdoljak), Validacija Upitnika školske klime (UŠK; Velki

i Antunović) te Predstavljanje rada Obiteljskog centra Primorsko-goranske županije

(Perić, Velki i Cakić)

2010. 3. znanstveno-stručni skup posvećen pitanjima nasilja: Psihosocijalni aspekti

nasilja u suvremenom društvu- izazov obitelji, školi i zajednici; član organizacijskog

odbora, aktivno sudjelovala s usmenim priopćenjem: Rizični i zaštitni faktori kod

pojave nasilja među djecom (Velki)

2010. 18. godišnja konferencija hrvatskih psihologa s temom Kroskulturalna

psihologija, aktivno sudjelovala s usmenim priopćenjem: Povezanost akademske

samoregulacije, akademskog uspjeh i psihičkog zdravlja (Velki)

2010. Alps-Adria Psychology Conference in Klagenfurt, Austria (Alpe-Adria

konferencija psihologa), aktivno sudjelovala s poster prikazom: Teachers Reports of

Preschoolers Behavior Problems (Cakić i Velki)

2010. XVII. Međunarodni znanstveno-stručni skup DANI PSIHOLOGIJE u Zadru

aktivno sudjelovala s poster prikazom: Razlike u metakogniciji kod učenika osnovne

škole s obzirom na spol, dob, školski uspjeh i inteligenciju (Piri i Velki)

2010. VII. Festival znanosti: Zemlja; voditeljica izložbe: Sva djeca Zemlje imaju pravo

na zaštitu od zlostavljanja, članica Povjerenstvo za ocjenjivanje sudionika Laboratorija

slave

2009. 17. godišnja konferencija hrvatskih psihologa s temom Odgovornost- osobna,

profesionalna, društvena aktivno sudjelovala s usmenim priopćenjem: Metakognicija i

inteligencija kao prediktori školskog uspjeha (Piri i Velki)

2009. SEERCP - SEE Regional Conference of Psychology in Sofia, Bulgaria

(Regionalna psihološka konferencija zemalja jugoistočne Europe) aktivno sudjelovala s

usmenim priopćenjem: Relationship among academic self-regulation, academic

achievement and health (Velki)

2009. 39th EABCT Annual Congress in Dubrovnik (39. godišnji kongres europskog

udruženja za bihevioralno-kognitivne terapije) aktivno sudjelovala s poster prikazom:

ADHD – School problem, Case study (Velki)

2009. Međunarodna studentska konferencija životnih znanosti (International Life

Sciences Students' Conference Kyiv, Ukraine) aktivno sudjelovala s usmenim

priopćenjem: Bullying – Psychological Consequence of Being Victims and Bullies

(Velki)

2009. VII. Festival znanosti: Evolucija, aktivno sudjelovala s usmenim priopćenjem:

Preferencije pri biranju spolnog partnera – evolucijsko gledište (Velki)

77

2009. Međunarodni psihologijski znanstveni skup: 19. Dani Ramira i Zorana Bujasa

aktivno sudjelovala s poster prikazom: Dijete s ADHD/ADD-om (Velki, T. i Velki, M.)

2008. 2. znanstveno-stručni skup posvećen pitanjima nasilja: Nasilje nad djecom i među

djecom, aktivno sudjelovala s usmenim priopćenjem: Pojavnost nasilja među

srednjoškolcima (Velki)

2008. 16. godišnja konferencija hrvatskih psihologa s temom Psihologija – mediji –

etika , aktivno sudjelovala s usmenim priopćenjem: Teorija samoodređenja i akademski

uspjeh (Velki)

2008. 2. hrvatski kongres psihodermatologije s međunarodnim sudjelovanjem, pasivno

sudjelovala

2008. Međunarodna studentska konferencija životnih znanosti (International Life

Sciences Students' Conference Warsaw, Poland), aktivno sudjelovala s usmenim

priopćenjem: Prevention of development of psychic disorders in children and

adolescents - teacher education program for working with pupils with psychic disorders

named: “Hear their Scream!” (Velki)

2008. XVI. Međunarodni znanstveno-stručni skup DANI PSIHOLOGIJE u Zadru

aktivno sudjelovala s usmenim priopćenjem: Evaluacija programa edukacije nastavnika

i profesora za rad sa psihički oboljelim učenicima pod nazivom: „Čujmo njihov krik!“

(Velki)

2008. VI. Festival znanosti: Voda; aktivno sudjelovala s radionicom: Živjeti u mraku i

tišini (radionica o životu gluhoslijepih osoba čija je svrha bila pokazati kako

gluhoslijepe doživljavaju svoju okolinu i snalaze se u svakidašnjem životu) (Velki)

2007. 15. godišnja konferencija hrvatskih psihologa s temom Prevencija,

(re)habilitacija, psihoedukacija – kroz interdisciplinarnost, aktivno sudjelovala s

usmenim priopćenjem: Program edukacije nastavnika i profesora za rad sa psihički

oboljelim učenicima pod nazivom „Čujmo njihov KRIK!“ (Velki i Svetina)

2007. V. Festival znanosti: Hrana i zdravlje; aktivno sudjelovala s radionicom: Govor

tijela (radionica o neverbalnoj komunikaciji čija je svrha bila pokazati utjecaj

neverbalnih znakova na svakidašnju komunikaciju) (Velki)

2006. Međunarodni znanstveno-stručni skup „15. dani psihologije u Zadru“

pasivno sudjelovala

2006. 14. godišnja konferencija hrvatskih psihologa s temom Ljudski potencijali kroz

životni vijek, aktivno sudjelovala s usmenim priopćenjem: Ljubomora u adolescenata:

govori li u prilog evolucijskoj ili socijalnoj teoriji (Velki i Matasović) , aktivno

sudjelovala s radionicom: Neverbalna komunikacija (Velki i Matasović)

2006. IV. Festival znanosti: Zemlja je ravna, aktivno sudjelovala s usmenim

priopćenjem: Poremećaji emocija – regulacija emocija u djece s anksioznim

poremećajima (Velki)

2005. 13. godišnja konferencija hrvatskih psihologa s temom Vrijednost, odgovornost i

tolerancija u društvu koje se mijenja, sudjelovala u organizaciji konferencije i pasivno

na samoj konferenciji

78

PROJEKTI:

2014. Projekt “Pomoćnici u nastavi”, voditeljica projekta za Fakultet za odgojne i

obrazovne znanosti (partneri s Osječko-baranjskom županijom i stručni suradnici Gradu

Osijeku)

2009. Projekt „Asistent u nastavi“ (odobren od strane Ministarstva znanosti,

obrazovanja i športa), radila kao voditeljica projekta čiji je cilj integracija djece s

ADHD-om u razred uz pomoć asistenata (apsolventi psihologije) koji mu pomažu u

izvršavanju svakodnevnih školskih zadataka

2007. Projekt: „Čujmo njihov KRIK!“, radila kao voditelj projekta čiji je cilj edukacija

nastavnika i profesora za rad s psihički oboljelim učenicima

2007. Projekt: Pomoć mladima pri uspješnijem učenju: „Daj mi svoju ruku sad!“

u sklopu projekta prošla dio edukacije na temelju koje provodi osnove kognitivno-

bihevioralne terapije u radu sa studentima i učenicima koji imaju poteškoće u učenju

2006. Projekt „Djeca u javnoj skrbi“ (u suradnji s UNICEF-om), rad s djecom

predškolske dobi, čiji je razvoj bio ugrožen u obitelji i koja su mogla doživjeti

traumatska iskustva u obiteljskom okruženju, kojim će djeca dobiti bolju podršku

značajnih odraslih što je ključno u oporavku od traume

SEMINARI:

2009. Seminar o hiperaktivnom poremećaju; sudjelovala na predavanjima „Poremećaj

pažnje i hiperaktivnosti – edukacijsko rehabilitacijska podrška“ i „Poremećaj pažnje i

hiperaktivnosti – individualizirani programi – procjena, podrška, vrednovanje“

2005. Seminar: „Svijet bez zapreka otvoren mladima“; cilj je bio izrada određenih

programa i projekata za OSI s osnovnim naglaskom na senzibiliziranje javnost i slanje

poruke da su mladi s invaliditetom također aktivan dio našeg društva

DODATNE

EDUKACIJE:

2014. Edukacija NTC sustav učenja u organizaciji Hrvatske Mense, koju je održao

dr.med. Ranko Rajović

2013. Radionica o praktičnoj primjeni ASEBA sustava: Practical Applications of the

Achenbach System of Empirically Based Assessment koju su održali Professor dr.sc.

Thomas M. Achenbach i Professor dr.sc. Leslie A. Rescorla

2012. Radionica o metodama grupnog savjetovanja u profesionalnom usmjeravanju u

sklopu projekta Navigude, sudjelovala na predavanjima u trajanju od 6,5 sati

2012. Stručno usavršavanje Studenti s invaliditetom, sudjelovala na predavanju i

radionici o načinima prilagodbe akademskog okruženja studentima s invaliditetom u

trajanju od 7 sati

2009. - Edukacija iz bihevioralno – kognitivne terapije (završen I. stupanj, upisana na II.

stupanj)

2008. Edukativni projekt „Hiperaktivni sanjari“, predavanje održano od strane udruge

Buđenje pod vodstvom Marka Fereka

2008. Edukacija iz Forum teatra i Kazališta potlačenih radionice u trajanju od 3 dana

vođene od strane Adriana Jacksona

2008. Edukacija iz sociodrame , radionice u organizaciji CWWPP-a (Koalicija za rad sa

psihotraumom i mirom) vođene od strane psihologa, terapeuta i umjetnika Hectora

Aristizabala

79

2008. Edukacija za rad sa žrtvama/svjedocima u sudskim postupcima održana od strane

Udruge volontera za podršku žrtvama/svjedocima u sudskim postupcima

2008. Stručno usavršavanje – sudjelovala u radu stručnog vijeća za psihologe, stručne

suradnike, koji je održan 16. svibnja 2008. god. u OŠ A. Mihanovića u Osijeku

2008. Sekcija za školsku psihologiju – sudjelovala kao slušač u radu Sekcije za školsku

psihologiju Društva psihologa Osijek tijekom sastanka održanog 16. svibnja 2008.

godine u OŠ A. Mihanovića u Osijeku

ČLANSTVA:

član HPD-a (Hrvatsko psihološko društvo)

član HPK-a (Hrvatske psihološke komore)

tajnica DPO-a (Društvo psihologa Osijek)

član HUBIKOT-a (Hrvatsko udruženje za bihevioralno-kognitivne terapije)

član EFPA-e (Europske federacije psiholoških udruga)

jedan od osnivača udruge PSIHOS (Klub studenata psihologije Filozofskog fakulteta u

Osijeku)

član Rotaract kluba Osijek – district 1910

PRIZNANJA I

NAGRADE:

2002. – 2007. primala županijsku stipendiju za izvrstan uspjeh

2005. / 2006. dobitnica Dekanove nagrade za izniman uspjeh tijekom studija

2007. dobitnica Volonterske nagrade za rad na projektu „Čujmo njihov KRIK!“

(program edukacije nastavnika i profesora za rad sa psihički oboljelim učenicima)

2007. / 2008. dobitnica Top stipendije (kao jedan od trideset najboljih studenata u

državi)

2009. dobitnica Bujasove zlatne psihologijske značke za osobito vrijedan psihologijski

diplomski rad

2011. dobitnica stipendije Zaklade Adris za izvrsnost tijekom poslijediplomskog

doktorskog studija

80

IME, PREZIME I

ZVANJE: Ksenija Romstein, dr. sc.

RADNO ISKUSTVO:

11. SRPNJA 2014 – DANAS

Viša asistentica (poslijedoktorandica) za znanstveno područje društvenih

znanosti, znanstveno polje edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti


1. RUJNA 2006 - 10. SRPNJA 2014

Asistentica za znanstveno područje društvenih znanosti, znanstveno polje odgojnih

znanosti, grana defektologija


1. PROSINCA 2003 – 31. KOLOVOZA 2006

Odgajateljica

SOS dječje selo Ladimirevci (SOS Zajednica mladih Osijek)

1. PROSINCA 2001 – 19. STUDENOG 2003

Učitelj-defektolog

Centar za odgoj i obrazovanje Ivan Štark Osijek

1. LISTOPAD 2003 – 1. PROSINCA 2003

Radni asistent za korisnike u programu zapošljavanja

Udruga za promicanje inkluzije Osijek

20. KOLOVOZA 1996 – 18. LISTOPADA 1996

Medicinska sestra

KBC Osijek, Klinika za kirurgiju, odjel traumatologije

OBRAZOVANJE

I

OSPOSOBLJAVANJE:

LISTOPAD 2006 – LIPANJ 2014

Doktor znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja

pedagogija, znanstvena grana posebne pedagogije

Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet Zagreb

Naslov doktorske disertacije: Dimenzije inkluzivne prakse u institucijskom

predškolskom odgoju

LISTOPAD 1998 – STUDENI 2003

Profesor rehabilitator

Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Zagreb, smjer

rehabilitacija

LISTOPAD 1996 – VELJAČA 1999

Odgojitelj djece predškolske dobi

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Pedagoški fakultet u Osijeku

RUJAN 1992 – LIPANJ 1996

Medicinska sestra

Medicinska škola Osijek

OSOBNE VJEŠTINE:

MATERINSKI JEZIK: hrvatski

STRANI JEZICI:


interakcija

govorna

produkcija


njemački B2 B1 B1 B2 B1

francuski A2 A2 A1 A2 A2

KOMUNIKACIJSKE

VJEŠTINE:

Uspješna u neverbalnoj (gestovnoj) komunikaciji i interpretaciji

nekonvencionalnih jezičnih znakova (iskustvo stečeno u izravnom, pedagoškom

radu s djecom s višestrukim teškoćama u razvoju).

RAČUNALNE

VJEŠTINE:

dobro vladanje alatima Microsoft Office™, statistički paketi (SPSS, Atlas.ti)

81

VOZAČKA

DOZVOLA:

B kategorija

PUBLIKACIJE:

Romstein, K., Franjić, J. (2013). Intervju djece s teškoćama u razvoju : iskustva djece s

teškoćama u razvoju kao indikator implementacije inkluzije i kvalitete ranog odgoja.

Zrno, 24 (107/108), 13-16

Romstein, K., Šter, M., Borovac, T. (2013). Zanimanja budućnosti iz perspektive djeteta

niže osnovnoškolske dobi. Život i škola : časopis za teoriju i praksu odgoja i

obrazovanja 29 (1), 123-13

Romstein, K. (2011). Kvalitativni pristup interpretaciji simptoma ADHD-a : implikacije

za pedagošku praksu. Život i škola, 57 (2), 101-113

Romstein, K. (2010). Funkcionalna uporaba broja. Dijete, vrtić, obitelj : časopis za

odgoj i naobrazbu predškolske djece namijenjen stručnjacima i roditeljima, 15 (60), 23-

26

Romstein, K. (2010). Epistemološki pristup inkluziji. Pedagogijska istraživanja, 7 (1),

85-94.

Balić, T., Romstein, K.(2009). Reflection on Practice as a Lifelong Learning Process: A

Survey of the Views of Croatian Preschool Student Teachers Occasional Papers in

Education & Lifelong Learning: An International Journal, 131-139. ISBN: 978-1-

85924-246-9

SUDJELOVANJA

NA

KONFERENCIJAMA:

Romstein, K. (2014). Discourse on inclusion in education. Izlaganje na međunarodnoj

konferenciji ATEE Winter Conference "Social Justice and Diversity in Teacher

Education", Budimpešta, Mađarska, 15.-17.4.2014.

Romstein, K, (2014). Art in the inclusive education: a proposal for archetypal pedagogy

Izlaganje na međunarodnoj konferenciji Umjetnik kao pedagog pred izazovima

suvremenog odgoja i obrazovanja, Osijek, RH, 17.-18.10.2014.

Romstein, K. (2013). Child-centered Early Intervention.Izlaganje na međunarodnom

simpoziju o ranoj intervenciji - Third Croatian Symposium on Early Childhood

Intervention, Team around the family: myth or reality?, Zadar, Republika Hrvatska, 26.-

28.9.2013.

Romstein, K. (2011). Rana intervencija i ontologija teškoće u razvoju. Izlaganje na

međunarodnom simpoziju o ranoj intervenciji - Drugi hrvatski simpozij o ranoj

intervenciji u djetinjstvu: Djelovati rano: zašto i kako? Beli Manastir, Republika

Hrvatska, 29.9.-2.10.2011.

Ivanović, J., Romstein, K. (2011). Komparativni pristup analizi koncepta razvojne

primjerenosti u radu s darovitom djecom predškolske i osnovnoškolske dobi. Izlaganje

na međunarodnom kongresu Metodika rada s talentovanim učenicima, Subotica,

Republika Srbija, 3.-5.11.2011.

Ivanović, J., Romstein, K. (2011). Metodološka pitanja procesne identifikacije

darovitosti. Izlaganje na međunarodnoj konferenciji "U službi talenata", Kanjiža, Srbija,

19.3.2011.

82

Romstein, K. (2010). Quality of inclusive practice in preschool education. Izlaganje na

međunarodnoj konferenciji Comparative Education, Teacher Training, Education

Policy, School leadership and Social Inclusion, Plovdiv, Bugarska, 9.-12.6.2010.

Romstein, K. (2010). Kompetencije odgojitelja u kontekstu edukacijske integracije.

Izlaganje na međunarodnoj konferenciji Perspektive cjeloživotnog obrazovanja učitelja

i odgojitelja, Zadar, Republika Hrvatska, 30.-31.5.2008.

Romstein, K. (2010). Tko sam ja? Autobiografski iskazi djece s teškoćama u razvoju.

Izlaganje na međunarodnoj konferenciji "Obrazovanje za interkulturalizam", Osijek,

Republika Hrvatska, 31.9.- 1.10.2010.

Irović, S., Balić, T., Romstein, K. (2009). Dokumentiranje razvoja djece s posebnim

potrebama i dizajniranje inkluzivnog kurikuluma. Izlaganje na međunarodnoj

Konferenciji o naprednim i sustavnim istraživanjima: Kurikulum ranog odgoja i

obveznog obrazovanja, Zadar, Republika Hrvatska, 12.-14.11.2009.

Romstein, K., Balić, T. (2009). Inkuzivna praksa u institucionalnom predškolskom

odgoju. Sudjelovanje na znanstveno-stručnom skupu "Dječji vrtić - mjesto učenja djece

i odraslih", Osijek, Republika Hrvatska, 7.-9.5.2009.

Maleš, D., Romstein, K., Balić, T. (2008). Obiteljska pedagogija i suradnja s roditeljima

u programima studija predškolskog odgoja. Izlaganje na međunarodnoj konferenciji

Pedagogija i društvo znanja, Zadar, Republika Hrvatska, 13.-14.11.2008.

Romstein, K. (2008). Educational integration of children with special needs a step

towards social inclusion. Izlaganje na međunarodnoj konferenciji Comparative

Education, Teacher Training, Education Policy and Social Inclusion, Sofia, Bugarska,

1.-5.7.2008.

Romstein, K. (2008). Stavovi studenata budućih učitelja prema djeci s teškoćama u

razvoju. Izlaganje na međunarodnoj konferenciji THE DAY OF HUNGARIAN

SCIENCE CONFERENCE (hrvatska sekcija), Baja, Republika Mađarska, 10.-

11.11.2008.

Romstein, K., Balić, T. (2008). Sustav vrijednosti studenata i obrazovanje za održivi

razvoj. Izlaganje na međunarodnoj konferenciji Cjeloživotno učenje za održivi razvoj,

Plitvice, Republika Hrvatska, 21.-25.5.2008.

Babić, N., Irović, S., Romstein, K. (2007). Computer games, preschoolers, parents and

preschool teachers' experience. Izlaganje na međunarodnoj konferenciji The Evolution

of Children's Play, Brno, Republika Češka, 5.-7.9.2007.

Romstein, K. (2007). Presudnost roditeljskog utjecaja u ranoj dobi. Izlaganje na

međunarodnoj konferenciji THE DAY OF HUNGARIAN SCIENCE CONFERENCE

(hrvatska sekcija). Baja, Republika Mađarska, 13.-14.11.2007.

Irović, S., Romstein, K. (2007). Proces stručne edukacije iz percepcije studenata.

Izlaganje na međunarodnom znanstvenom kolokviju Kompetencije i kompetentnost

učitelja, Osijek, Republika Hrvatska, 18.-19.4.2007.

83

PROJEKTI: suradnica na TEMPUS projektu “Eduquality” za studente s invaliditeom

suradnica na projektu Osječko-baranjske županije "Učimo zajedno" (osiguravanje

podrške učenicima s teškoćama u razvoju uključenima u redovitu nastavu)

DODATNE

EDUKACIJE:

Od siječnja do lipnja 2004. godine, Zagreb: Edukacijom do zdravlja u organizaciji

Zavoda za školstvo Republike Hrvatske i Foruma za slobodu odgoja Zagreb.

14. i 15. ožujak 2003. godine, Osijek: Ja to mogu projekt smanjenja anksioznosti i

poticanju samopoštovanja kod školske djece u organizaciji Nansen Dijalog Centra.

Od travnja do lipnja 2002. godine, Zagreb: Geštalt terapija pokretom u osoba s

mentalnom retardacijom u organizaciji Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu.

4. i 5. lipnja 2001. godine, Zagreb: Glazba u edukaciji, terapiji i rehabilitaciji i art

terapija u psiho-onkologiji u organizaciji Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu, Maryville University Saint Louis, Memorial Sloan Kettering

Cancer Center New York, Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu i Akademije

likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

ČLANSTVA:

ISEI - International Society on Early Intervention (sjedište u Seattlu, savezna

država Washington, SAD; predsjednik udruge Michael Guralnick)

HPD – hrvatsko pedagogijsko društvo

84

IME, PREZIME I

ZVANJE: Ivana Duvnjak, prof.

RADNO ISKUSTVO:

PROSINAC 2014 – DANAS

Asistentica u suradničkom zvanju i radno mjesto asistenta za znanstveno

područje društvenih znanosti, znanstveno polje psihologija, znanstvena grana

opća psihologija


LISTOPAD 2012 – DANAS

Asistentica u naslovnom zvanju za znanstveno područje društvenih znanosti,

znanstveno polje psihologije


VELJAČA 2012 – DANAS



Elektrotehnički fakultet Osijek

RUJAN 2013 – PROSINAC 2014

Stručni suradnik – psiholog

OŠ „Mladost“ Osijek

LISTOPAD 2011 – PROSINAC 2014




TRAVANJ 2013 – LISTOPAD 2013

Psiholog stručni suradnik i profesor psihologije

Elektrotehnička i prometna škola Osijek

SIJEČANJ 2013 – TRAVANJ 2013

Stručni suradnik, psiholog

OŠ Ivana Filipovića Osijek

VELJAČA 2012 – PROSINAC 2012


OŠ Višnjevac, Višnjevac

LISTOPAD 2011 – LISTOPAD 2012

Asistent u naslovnom zvanju

Umjetnička akademija Osijek RUJAN 2010 – VELJAČA 2012


OŠ Ljudevita Gaja Osijek SIJEČANJ 2010 – LIPANJ 2010

Asistent u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju

OŠ Ljudevita Gaja Osijek

OBRAZOVANJE

I

OSPOSOBLJAVANJE:

2009

Diplomirani psiholog, profesor psihologije


2002

Prirodoslovna matematička gimnazija Osijek

OSOBNE VJEŠTINE: MATERINSKI JEZIK: hrvatski

STRANI JEZICI:


interakcija

govorna

produkcija


njemački B2 B2 B1 B1 B1

85

KOMUNIKACIJSKE

VJEŠTINE:

Visoka razina komunikacijskih i socijalnih vještina, odgovornost, sklonost

timskom radu (u kolektivu, radu na projektima, integriranim danima,

stručnim skupovima, edukacijama), sposobnost prilagođavanja radu s različitim

populacijama, iskustvo rada s djecom s teškoćama, snalaženje u različitim

uvjetima i sredinama, empatija prema drugima, suradnja s učiteljima i drugim

stručnjacima ORGANIZACIJSKE

VJEŠTINE

I

KOMPETENCIJE:

Iskustvo organiziranja i sudjelovanja u organizaciji različitih projekata,

manifestacija, događaja, integriranih dana, vodstvo tima za povećanje socijalnih

kompetencija i razine prijateljstva u inkluzivnim razrednim odjelima,

sudjelovanje u timskoj procjeni psihofizičkog statusa djeca od upisa do završetka

osnovne škole

TEHNIČKE

VJEŠTINE

I

KOMPETENCIJE:

Testiranje i procjena učenika za određivanje primjerenog oblika školovanja,

procjena psihofizičkog statusa djece za upis u prvi razred, postupci identifikacije,

poticanja i praćenja darovitih učenika, sudjelovanje pri kriznim intervencijama,

rad s učenicima u donošenju odluka vezanih za nastavak njihovog obrazovanja i

uz njihovo buduće zanimanje, rad na uključivanju roditelja u školske aktivnosti,

identifikacija nadarenih učenika, provođenje radionica, provođenje upitnika,

statističke obrade podataka, sudjelovanje na kongresima i konferencijama,

objavljivanje stručnih radova, voditeljica mjere nadzora nad izvršenjem

roditeljske skrbi u Centru za socijalnu skrb Osijek

RAČUNALNE

VJEŠTINE:

Vješto vladanje Office paketom (Word, Excel, PowerPoint), programom za

statističku obradu podataka SPSS i drugim standardnim računalnim

aplikacijama. Završila sam program u okviru projekta „Informacijsko -

komunikacijska tehnologija u obrazovanju - ICT Edu" (Modul 1) u organizaciji

CARNet-a

OSOBNE VJEŠTINE

I

KOMPETENCIJE:

Upisan poslijediplomski doktorski studij iz psihologije na Filozofskom fakultetu u

Rijeci (2013)

Položen psihološki stručni ispit u Hrvatskoj psihološkoj komori (osnovna

dopusnica)

Položen stručni ispit za stručne suradnike psihologe

Pedagoško – psihološko – didaktičko – metodička izobrazba, Filozofski fakultet

Osijek

PRIZNANJA I

NAGRADE:

Županijska stipendija (2005. – 2008.)

Državna stipendija (2004. – 2005.)

VOZAČKA

DOZVOLA: B kategorije

PUBLIKACIJE:

Krampač-Grljušić, A., Mihanović, V., Duvnjak, I. (2012). Inkluzivno

osnovnoškolsko obrazovanje – primjer iz prakse. Bakota, K., Kier, B.,

Pavičić Dokoza, K., Vuličević, K., Titl. B. i Šindija, B. (Ur.), „Čovjek i govor“.

Znanstveno-stručna monografija VII. međunarodnog simpozija verbotonalnog

sistema, 579-598. Zagreb: Poliklinika SUVAG Zagreb.

Mihanović, V., Duvnjak, I., Krampač – Grljušić, A. (2012). Uključenost u

zajednicu osoba s invaliditetom kroz koncept individualnog planiranja. Đurek,

Vesna (Ur.), Kvaliteta i standardi usluga edukacijskih rehabilitatora. Zbornik

radova 9.kongresa s međunarodnim sudjelovanjem, 19 – 31. Varaždin: Savez

defektologa Hrvatske.

Pavleković, I., Duvnjak, I., Krampač – Grljušić, A. (2011). Prilagodbe nastavnih

jedinica iz matematike za učenike s teškoćama u redovnom školskom sustavu.

Pavleković, Margita (Ur.), Treći međunarodni znanstveni skup Matematika i

dijete. Zbornik radova, 462 – 469. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera

u Osijeku, Učiteljski fakultet.

Ručević, S., Duvnjak, I. (2010). Povezanost reaktivne i proaktivne agresije,

86

privrženosti i samopoštovanja adolescenata. Psihologijske teme, 19 (1), 103 –

121.

SUDJELOVANJA NA

KONFERENCIJAMA:

Duvnjak, I. (2014). Sigurnost djece na internetu – razvoj školskog kurikuluma.

Babić Čikeš, Ana, Krupić, Dino, Šincek, Daniela (ur.), V. znanstveno – stručni

skup posvećen pitanjima nasilja. Sažeci izlaganja, 19. Osijek: Filozofski fakultet.

Duvnjak, I. (2014). Narcizam u odnosu na fotografiranje sebe. Babić Čikeš, Ana,

Krupić, Dino, Šincek, Daniela (ur.), V. znanstveno – stručni skup posvećen

pitanjima nasilja. Sažeci izlaganja, 19 – 20. Osijek: Filozofski fakultet.

Milić, M., Šincek, D., Duvnjak, I. (2014). Preliminarno istraživanje

elektroničkog nasilja u vezama mladih. Babić Čikeš, Ana, Krupić, Dino, Šincek,

Daniela (ur.), V. znanstveno – stručni skup posvećen pitanjima nasilja. Sažeci

izlaganja, 30 – 31. Osijek: Filozofski fakultet.

Milić, M., Velki, T., Duvnjak, I. (2014). Croatian translation and validation of

three different autobiographical memory questionnaires. Buško, Vesna (ur.).

Review of psychology, 21 (1), 99-100. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Velki, T., Duvnjak, I. (2014). Povezanost učestalosti korištenja medija s nekim

aspektima kognitivnog i socijalno-emocionalnog razvoja djece. Slišković, Ana,

Burić, Ana, Ćubela Adorić, Vera, Gregov, Ljiljana, Sorić, Izabela, Vulić-Prtorić,

Anita (ur.), 19. Dani psihologije u Zadru. Sažetci priopćenja, 175-175. Zadar:

Sveučilište u Zadru, Odjel za psihologiju.

Velki, T., Duvnjak, I., Milić, M. (2014). Dobne i spolne razlike u povezanosti

nekih socio-emocionalnih aspekata razvoja djece i njihova školskog uspjeha s

vršnjačkim nasiljem i viktimizacijom. Kolenović-Đapo, Jadarnka, Husremović,

Dženana, Hasanbegović-Anić, Enedina (ur.), Treći sarajevski dani psihologije.

Zbornik sažetaka, 19-20. Sarajevo: Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu.

Velki, T., Duvnjak, I., Milić, M. (2013). Razlikuju li se učenici različitog statusa

uključenosti u nasilje u stupnju samoefikasnosti i percepciji roditeljskih sukoba?

Sušanj, Zoran, Miletić, Irena, Kalebić Maglica, Barbara, Lopižić, Josip (ur.),

Suvremeni izazovi psihologije rada i organizacijske psihologije. Knjiga sažetaka,

198. Zagreb: Hrvatsko psihološko društvo.

Milić, M., Duvnjak, I., Velki, T. (2013). Uloga dječje percepcije roditeljskog

sukoba na prilagodbu djece u školi. Ivana Živančević Sekeruš (ur.), Savremeni

trendovi u psihologiji, 244-245. Novi Sad: Filozofski fakultet Univerziteta u

Novom Sadu.

Krampač-Grljušić, A., Grgić, M., Duvnjak, I. (2012). Djevojka sa Sy Down -

stigmatizacija, psihijatrijski komorbiditet i kvaliteta života. Kako medicinu

usmjeriti čovjeku, 85-85.

Krampač – Grljušić, A., Mihanović, V., Duvnjak, I. (2011). Segregacija –

integracija – inkluzija. Kolesarić, Vladimir (Ur.), 19. godišnja konferencija

hrvatskih psihologa. Vrijeme sličnosti i razlika – izazov psihologiji i psiholozima.

Sažeci priopćenja, 45.str. Osijek: Društvo psihologa Osijek.

Duvnjak, I., Kovačević, I., Milić, M. (2005). Mi smo slični – mi smo različiti.

Kolesarić, Vladimir (Ur.), 13. godišnja konferencija hrvatskih psihologa.

Vrijednosti, odgovornost i tolerancija u društvu koje se mijenja. Sažetci radova,

167 – 168. Osijek: Društvo psihologa Osijek.

87

DODATNE

EDUKACIJE I

USAVRŠAVANJA:

2014. Sudjelovanje na stručnom skupu s temama Utjecaji sljepoće na

socioemocionalni razvoj i obrazovna postignuća učenika i Metodika rada s

učenikom s oštećenjem vida

2014. Sudjelovanje na stručnom skupu Lajkaj nenasilno, u organizaciji

Filozofskog fakulteta i Ženske udruge „Izvor“

2014. Sudjelovanje na Međužupanijskom stručnom vijeću stručnih suradnika

psihologa na temu Emocionalna inteligencija u ranoj adolescenciji

2012. Sudjelovanje na Međužupanijskom stručnom vijeću stručnih suradnika

psihologa na temu Internet – izazov sadašnjosti i Modeli odgoja i obrazovanja

učenika s teškoćama u razvoju u osnovnoj i srednjoj školi

2012. Sudjelovanje u radu 42. sastanka Sekcije za školsku psihologiju na temu

Nasilje putem interneta i interpersonalna orijentacija djece i CAP program za

djecu s teškoćama u razvoju, u organizaciji Društva psihologa Osijek

2012. Sudjelovanje na stručnom skupu za stručne suradnike psihologe s temama

Strategije učenja u razvoju samoregulacije učenja i Primjena pozitivne

psihologije u radu s adolescentima


predstavljanje projekta „I ja znam“, u organizaciji Društva psihologa Osijek

2012. Sudjelovanje na stručnom skupu za stručne suradnike psihologe s temama

Individualni pristup učenicima neprimjerenog ponašanja, Primjena pedagoške

mjere odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka


Poslovi psihologa vezani uz učenike s problemima u ponašanju i emocionalnim

problemima u osnovnoj i srednjoj školi, u organizaciji Društva psihologa Osijek

2011. Sudjelovanje na Međužupanijskom stručnom vijeću psihologa – stručnih

suradnika na temu Samoregulacija motivacije i emocija u učenju i Primjena

Pravilnika o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu

stručnoga povjerenstva


Putovanje kroz znanje – Školski program informacijske pismenosti i razvijanja

vještina čitanja i pisanja – predstavljanje programa, u organizaciji Društva

psihologa Osijek

2011. Sudjelovanje na stručnom skupu za stručne suradnike psihologe s temom

Mjerenje kreativnosti osnovnoškolske djece, u organizaciji Županije Osječko –

baranjske


Identifikacija datovitih učenika – Uloga školskog psihologa, u organizaciji

Društva psihologa Osijek

2011. Sudjelovanje na stručnom skupu u sklopu Programa prevencije

samoubojstva djece i mladih (Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike

Hrvatske), koji provodi Centar za krizne situacije za stručne suradnike psihologe

osnovnih i srednjih škola i odgojitelje učeničkih domova na temu Depresija i

suicidalno ponašanje djece i mladih, u organizaciji AZOO

88

2011. Sudjelovanje na Međužupanijskom stručnom skupu za stručne suradnike i

nastavnike psihologije osnovnih i srednjih škola na temu 2. modul: Aktivnosti u

procesu samovrednovanja škole, u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje

2011. Sudjelovanje na predavanju s temama Uloga mentora u razvoju

profesionalnih kompetencija i Etičke kompetencije psihologa u zajednici, u

organizaciji Studija psihologije Filozofskog fakulteta Osijek

2011. Sudjelovanje na stručnom skupu za stručne suradnike psihologe na temu

Suradnja školskih psihologa i Centara za socijalnu skrb u slučajevima nasilja

među djecom i nasilja u obitelji, u organizaciji Županije Osječko – baranjske


Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima, Protokol o

postupanju u slučaju nasilja u obitelji – Obveze školskog psihologa, u

organizaciji Društva psihologa Osijek


nastavnike psihologije na teme Psihodijagnostička sredstva prema kategorijama,

Postupak psihološke procjene djece koju provodi školski psiholog, Nalaz i

mišljenje školskog psihologa, i radionice Iskustva u primjeni psihodijagnostičkih

sredstava u postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djece, Predstavljanje

psihodijagnostičkih sredstava koja se mogu primjenjivati u školi


nastavnike psihologije na temu 1. modul: Samovrednovanje škole u funkciji

strateškog planiranja i razvoja škole

2010. Stručni skup na temu „Inkluzija učenika s teškoćama i uvođenje asistenata

u nastavu“ u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje

2010. Edukacija za rad osobnog asistenta u nastavi za stručnu pomoć djeci s

posebnim potrebama u organizaciji „Hrvatske udruge za stručnu pomoć djeci s

posebnim potrebama“ Osijek

2009. Edukacija za rad volontera na Telefonu za psihološku pomoć u organizaciji

Sunce – Društvo za psihološku pomoć Osijek

2007. Edukacija za rad sa žrtvama/svjedocima u sudskim postupcima u

organizaciji Udruge volontera za pružanje podrške žrtvama i svjedocima u

sudskim postupcima

89

IME, PREZIME I

ZVANJE: Lara Cakić, dr. sc.

RADNO ISKUSTVO:

RUJAN 2012 – DANAS

Viša asistentica


OŽUJAK 2006 – RUJAN 2012

Asistentica

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Osijek

TRAVANJ 2000 – OŽUJAK 2006


Centar za predškolski odgoj Osijek

OBRAZOVANJE

I

OSPOSOBLJAVANJE:

9. SVIBNJA 2012.

dr. sc.

Obranila doktorski rad:

“Značilnosti mater, ki določaju vrste navezanosti otrok, starih od pet do sedem let”

Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta v Ljubljani, Oddelek za psihologijo

13. SIJEČNJA 2009.

mr. spec.

Obranila stručni magistarski rad:

“Socijalna kompetencija, problemi u ponašanju i prihvaćenost u skupini djece predškolske dobi”

Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za psihologiju

20. PROSINCA 1999.

prof. psihologije

Obranila diplomski rad:

“Roditeljski stil i osobine ličnosti kod adolescenata s poremećajem ophođenja”

Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za psihologiju

OSOBNE VJEŠTINE:


STRANI JEZICI:


interakcija

govorna

produkcija

engleski C2 C2 C1 C1 B2

slovenski B2 B2 B1 A2 A1

njemački A2 A2 A1 A1 A1

RAČUNALNE

VJEŠTINE:

Rad na računalu (Windows, Word, Excel, SPSS, Internet)

VOZAČKA

DOZVOLA:

B kategorije

DODATNE

INFORMACIJE:

2013. završila drugi stupanj edukacije iz bihevioralno-kognitivnih terapija

(Praktikum II) u organizaciji Hrvatskog udruženje za bihevioralno-kognitivne terapije

90

PUBLIKACIJE:

Cakić, L. i Velki, T. (2014). Agresivnost i prihvaćenost u skupini djece predškolske

dobi. Život i škola, 32(2), 15-25.

Hodak Kodžoman, I., Velki, T. i Cakić, L. (2013). Izloženost djece starije školske dobi

elektroničkom nasilju. Život i škola, 30(2), 110-128.

Cakić, L., Marjanovič-Umek, Lj. (2013). Privrženost djece u dobi od 5 do 7

godina i osobine ličnosti majki. Suvremena psihologija, 16(1), 5-20.

Cakić, L., Živčić-Bećirević, I. (2009). Prihvaćenost dječaka i djevojčica u

skupini vršnjaka predškolske dobi. Napredak : časopis za pedagogijsku teoriju i

praksu, 150(2), 140-153.

SUDJELOVANJA NA

KONFERENCIJAMA:

2013. 16th European Conference on Developmental Psychology in Lausanne,

Switzerland, aktivno sudjelovala s poster prikazom: The relationship of Anxiety,

Depression and Peer Acceptance among Preschoolers (Cakić)

2012. 10th Alps-Adria Psychology Conference in Lignano Sabbiadoro. Italy

aktivno sudjelovala s poster prikazom: Structure of metaemotion of mothers securely

and insecurely attached children (Cakić)


Bujasa, Zagreb, aktivno sudjelovala s poster prikazom: Predstavljanje rada Obiteljskog

centra Primorsko-goranske županije (Cakić)

2010. Alps-Adria Psychology Conference in Klagenfurt, Austria (Alpe-Adria

konferencija psihologa), aktivno sudjelovala s poster prikazom: Teachers Reports of

Preschoolers Behavior Problems (Cakić i Velki)


Bujasa, Zagreb, aktivno sudjelovala s poster prikazom: Prihvaćenost i problemi u

ponašanju djece u vrtiću (Cakić i Mihaljević)

2008. Second International Congress “ Acceptance, Rejection, and Resilience

within family, school, and social-emotional contexts” in Rethymno, Greece

aktivno sudjelovala s poster prikazom: Perception of parental acceptance-rejection

in s omatizing adolescents (Mihaljević i Cakić)

2007. 10th European Congress of Psychology in Prague, Czech Republic

aktivno sudjelovala s poster prikazom: Relation between somatization vs. peer

acceptance and aggressiveness (Cakić, Mihaljević i Perković)

2006. 3rd European Conference on Positive Psychology in Braga, Portugal

aktivno sudjelovala s poster prikazom: Life satisfaction and certain forms of

adolescents` activities (Mihaljević, Cakić i Perković)

2006. XV.Dani psihologije u Zadru, aktivno sudjelovala s poster prikazom: Tko su

zadovoljni adolescenti i kako provode svoje slobodno vrijeme? (Mihaljević,

Perković i Cakić)

2006. 14. godišnja konferencija hrvatskih psihologa, Vodice, aktivno sudjelovala

s predavanjem: Aktivan ili pasivan- način provođenje slobodnog vremena kod

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=652527

















91

asertivnih adolescenata (Perković, Cakić i Mihaljević)

2006. 14. godišnja konferencija hrvatskih psihologa, Vodice, aktivno sudjelovala

s poster prikazom: Izbor strategija suočavanja sa stresom kod emocionalno

kompetentnih adolescenata (Perković, Mihaljevi i Cakić)



92

IME, PREZIME I

ZVANJE:

Tijana Borovac, dr. sc.

RADNO ISKUSTVO:

1. LIPNJA 2006 – DANAS

Asistentica


1. STUDENOG 2003 – 31. SVIBNJA 2006.

Projektni koordinator

Udruga za rad s mladima „Breza“ Osijek

1. LISTOPADA 2001 – 1. TRAVNJA 2003

Projektni asistent

Heinrich Hirdes GMBH Podružnica Hrvatska, Osijek

1. RUJNA 2000 – 1. LIPNJA 2001

Asistent na projektu "Parent School Partnership"

Catholic Relief Services, Osijek

OBRAZOVANJE

I

OSPOSOBLJAVANJE:

2014

Doktor znanosti

Filozofski fakultet Zagreb

2004

Diplomirani ekonomist

Ekonomski fakultet Osijek

2002

Odgojitelj predškolske djece

Visoka učiteljska škola Osijek

1995

Jezična gimnazija Osijek

OSOBNE VJEŠTINE:


STRANI JEZICI:


interakcija govorna

produkcija


njemački A2 A2 A2 A2 A2

RAČUNALNE

VJEŠTINE: Dobro vladanje alatima Microsoft Officea

VOZAČKA

DOZVOLA:

B kategorije

PRIZNANJA

I

NAGRADE:

2000. Rektorova nagrada za izniman uspjeh na studiju Visoke učiteljske škole u

Osijeku

PUBLIKACIJE:

Balić, T., Romstein, K. (2009). Reflection on Practice as a Lifelong Learning

Process: A Survey of the Views of Croatian Preschool Student Teachers,

Occasional Papers in Education and Lifelong Leraning: An International Journal,

3 (1-2): 131-139.

Romstein,K., Šter,M., Borovac,T.(2013). Zanimanja budućnosti iz perspektive

djeteta niže osnovnoškolske dobi. Život i škola.29(1-2013).59. 123-138

93

Borovac,T.(2013). Inkluzivne aktivnosti kao indikator kvalitete u programima

ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Život i škola.30(2/2013).59.38-47

Borovac,T.(2014). Perepcije studenata odgojiteljskih studija o odgojiteljskom

pozivu u odnosu na razine obrazovanja.Školski vjesnik.63,1-2(2014).23-36

SUDJELOVANJA

NA

KONFERENCIJAMA:

Borovac,T.(2014). Ethical issues in the research with children U: Mészáros, G.

(ur.).Social Justice and Diversity in Teacher Education / Budapest : Hungarian

Pedagogical Association, 2014

Petrović-Sočo, B., Hajdin, Lj., Balić, T.(2011). Prirodno učenje matematičkih

pojmova u dječjem vrtiću. U: Pavleković,M.(ur.),The 3rd International Scientific

Colloquium MATHEMATICS AND CHILDREN ( The Math Teacher). Zagreb :

Element, 2011. Str. 440-450

Ivanović, J., Romstein, K., Balić, T.(2011). Komparativni pristup analizi

koncepta razvojne primjerenosti u radu s djecom predškolske i osnovnoškolske

dobi. U: Takács, M. (ur.), Metodika rada s talentovanim učenicima. Subotica:

Učiteljski fakultet na mađarskom nastavnom jeziku.193-204

Irović, S., Balić, T., Romstein, K. (2009). Dokumentiranje razvoja djece s

posebnim potrebama i dizajniranje inkluzivnog kurikuluma, U: Bouillet, D.,

Matijević, M. (ur.), Kurikulumi ranog odgoja i obveznog obrazovanja, (str. 517-

525.), Zagreb, Učiteljski fakultet u Zagrebu.

Romstein, K., Balić, T. (2009). Inkluzivna praksa u institucionalnom

predškolskom odgoju, U: Babić, N., Redžep - Borak, Z. (ur.), Dječji vrtić -

mjesto učenja djece i odraslih, (str. 193-201.), Osijek, Centar za predškolski

odgoj.

Maleš, D., Romstein, K., Balić, T. (2008). Obiteljska pedagogija i suradnja s

roditeljima u programima studija predškolskog odgoja, U: Cindrić, M., Domović,

V., Matijević, M. (ur.), Pedagogija i društvo znanja, (str. 221-228.), Zagreb,

Učiteljski fakultet u Zagrebu

Balić,T.(2008). Attitudes of students toward lifelong learning( izlaganje na 6.

međunarodnom kongresu "Comparative Education for Teacher Training"), Sofija

(Bugarska)

Romstein, K., Balić, T. (2008). Sustav vrijednosti studenata i obrazovanje za

održivi razvoj, U: Uzelac, V., Vujčić, L. (ur.), Cjeloživotno učenje za održivi

razvoj, (str. 333-339.), Rijeka, Učiteljski fakultet u Rijeci.

Balić,T.(2008). Mogućnost razvoja ustanova ranog i predškolskog odgoja

menadžment kao ključni faktor promjena (izlaganje u hrvatskoj sekciji na

znanstvenom skupu "A Magyar Tudomańy Napja" (Dan mađarske znanosti) ,

Baja (Mađarska)

Balić,T. (2007). Promjene u obiteljskom odgoju ( izlaganje u hrvatskoj sekciji na

znanstvenom skupu "A Magyar Tudomańy Napja" (Dan mađarske znanosti),

Baja( Mađarska)

94

IME, PREZIME I

ZVANJE:

Željko Popović, mr. sc., prof. v. šk.

RADNO ISKUSTVO:

2005 – danas

Profesor visoke učiteljske škole (trajno zvanje, drugi izbor)


2001 – 2005

Profesor visoke učiteljske škole, prodekan

Visoka učiteljska škola u Osijeku

1998 – 2001

Viši predavač, voditelj katedre za učiteljski studij

Pedagoški fakultet u Osijeku

1997 – 1998

Predavač


1987- 1997

Znanstveni asistent


1983-1987

Asistent


OBRAZOVANJE

I

OSPOSOBLJAVANJE:

1986

mr. sc.

Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Odsjek Biologija,

Smjer Hidrobiologija, Zagreb (Hrvatska)

1977–1981

Profesor biologije i kemije


1973-1977

Gimnazija „B. Maslarić“ Osijek, opći smjer

OSOBNE VJEŠTINE:


STRANI JEZICI:


interakcija

govorna

produkcija


njemački B1 B1 A2 A2 B1

RAČUNALNE

VJEŠTINE:

Dobro vladanje alatima Microsoft Office (Word, Excel i PowerPoint);

znanje o programima grafičkog oblikovanja (Adobe Illustrator, PhotoShop)

te osnovno o izradi web stranica.

VOZAČKA

DOZVOLA:

B kategorije

KOMUNIKACIJSKE

VJEŠTINE:

Radom na projektima, nastavi i studijskim boravcima u inozemstvu posjeduje

sposobnosti rada u multikulturnom okruženju. Pošao je nekoliko seminara o

komunikacijskim vještinama u inozemstvu i u Hrvatskoj. 1976. završio je školu

engleskog jezika u Brightonu.

ORGANIZACIJSKE

VJEŠTINE: Četiri puta biran za prodekana, jednom za predsjednika Katedre, dugogodišnji je

sindikalni povjerenik (u jednom mandatu i podpredsjednik Regionalnog vijeća).

Dugogodišnji je predsjednik potom direktor Judo kluba Mladost iz Osijeka gdje

je trener i sudac 1. kategorije te nositelj V. Dana u judu.

95

POSLOVNE

VJEŠTINE:

Sudjelovanje u projektima:

Od 1984.-1989. "Biološkoekološka istraživanja Kopačkog rita - istraživanje

fitoplanktona i nižeg bilja rezervata Kopački rit te Slavonije i Baranje,

1996. Obrazovanje za okoliš biološko zbrinjavanje otpada,

1997.-1998. "Revitalizacija Stare Drave u Baranji" ekologija fitoplanktona,

od 1998.-2005."Anatomska građa iglica oštećenih stabala jele anatomija listova jela u

Nacionalnom parku Risnjak u odnosu na atmosferska onečišćenja.

Studijski boravci u inozemstvu:

1985. Gent, Belgija; 1987. Lund, Švedska (stipendist Švedskog vladinog instituta),

istraživanje fitoplanktona.

Objavio je pedesetak publikacija. Sudjelovao je na tridesetak znanstvenih i

stručnih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu. Održao je nekoliko javnih i pozvanih

stručnih predavanja s ekološkom tematikom. Na poziv na dva stručna skupa

sudjelovao je s izlaganjem i učešćem na okruglom stolu. Vodio je ekološke i

botaničke sekcije u ljetnim školama. Bio je član uredništva Zbornika radova

Međunarodne konferencije o istraživanju Dunava (IAD). Član je više znanstvenih

i stručnih društava. Povremeno objavljuje poeziju.

PUBLIKACIJE:

Užarević, Z., Popović, Ž., Bogut, I. (2013).Uspjeh studenata učiteljskog studija u

prirodoslovnim kolegijima prije i poslije primjene načela Bolonjske deklaracije.

Évkönyv, 8 (1), 212-221.

Popović, Ž. (2009). Prirodoslovlje u školovanju učitelja u Osijeku. U: Martinčić, D.,

Hackenberger, D. (ur.), Umjetnička kolonija Ernestinovo. Osijek: HAZU, str. 151.

SUDJELOVANJA

NA

KONFERENCIJAMA:

Popović, Ž., Števanić Pavelić, M., Kišmartin I., Labavić, M. (2007). Učitelj i

izvanškolske aktivnosti iz prirodoslovlja na ljetovanju. U: Babić, N. (ur.), Kompetencije

i kompetentnost učitelja. Osijek: UFOS, str. 353-359.

Popović, Ž., Medica, I. (2009). Prirodoslovni pristup znanosti o čovjeku na učiteljskom

studiju. U: Vijtiuk, N., Šiljković, Ž. (ur.), Edukacija prirodoslovlja, geologije i povijesti

za društveni razvoj. Zagreb: UFZG, str. 19.

Popović, Ž., Rastovski, D., Matić, M. (2009), Pretilost djece mlađe školske dobi. U:

Basendorfer, V. i sur. (ur.), Zbornik sažetaka 10. hrvatskog biološkog kongresa. Zagreb:

HBD, str. 336.

96

Prilog 2

Kriteriji upisa polaznika

Svaki polaznik dužan je pri upisu u program osposobljavanja pomoćnika za djecu s teškoćama u

razvoju i pomoćnika za osobe s invaliditetom navesti odabrani modul za koji se prijavljuje te

osobno ili poštom, do datuma određenog javnim natječajem, dostaviti sljedeću dokumentaciju:

obavezno:

Preslik svjedodžbe o maturi (završenoj 4-godišnjoj srednjoj školi)

Preslik diplome završenog fakulteta ili više škole

Preslik Domovnice

Obrazac za prijavu (dostupno u referadi i na mrežnim stranicama Fakulteta za odgojne i

obrazovne znanosti u Osijeku)

fakultativno:

Potvrdu o završenoj pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkoj izobrazbi (PPDMI)

Potvrdu o položenom stručnom/državnom ispitu za nastavnika i/ili stručnjaka

pedagoškog, rehabilitacijskog ili psihološkog profila

Potvrdu o prethodnom iskustvu u radu s djecom s teškoćama u razvoju/osobama s

invaliditetom (bilo da se radi o volontiranju, zaposlenju ili radu na projektu s opisom

konkretnih poslova koje je osoba obavljala)

Potvrde o dodatnim relevantnim edukacijama (npr. o psihoterapijskim seminarima,

znakovnom jeziku i sl.)

Povjerenstvo za upis u program osposobljavanja pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju i

pomoćnika za osobe s invaliditetom ponaosob će razmotriti dokumentaciju kandidata, a dodatni

bodovi će se dodjeljivati prema sljedećim kriterijima:

1. stručna sprema:

SSS – 0 bod

VŠS (prvopristupnici, stručni studiji) – 1 bod

VSS (diplomski studiji) – 2 boda

97

2. dodatna edukacija:

Završena PPDMI (pedagoško-psihološka-didaktičko-metodička izobrazba), do 60 ECTS

bodova - 1 bod

Položen stručni/državni ispit za nastavnika i/ili stručnjaka pedagoškog, rehabilitacijskog

ili psihološkog profila - 1 bod

Završena dodatna relevantna edukacija za modul na koji se osoba prijavljuje – 1 bod (za

svaku relevantnu edukaciju za koju Povjerestvo procjeni da je ključna za odabrani modul

polaznik dobiva po 1 bod)

3. prethodno iskustvo u radu s djecom /osobama s invliditetom

Volontiranje u udrugama koje se bave s djecom s teškoćama u razvoju/osobama s

invaliditetom

o Minimalno trajanje 3 mj. – 1 bod

o Duže od 6 mj. – 2 boda

o Duže od 1 godine – 3 boda

Prethodno zaposlenje u radu s djecom (škole, vrtići, posebne ustanove) ili osobama s

invaliditetom (inkluzija, posebne ustanove)

o Minimalno trajanje 3 mjeseca – 2 boda

o Duže od 6 mjeseci – 3 boda

o Duže od 1 godine - 4 boda

Rad na projektima koji se bave s djecom s teškoćama u razvoju/osobama s invaliditetom

o Minimalno trajanje 3 mjeseca – 1 boda

o Duže od 6 mjeseci – 2 boda

o Duže od 1 godine - 3 boda

Povjerenstvo za upis u program osposobljavanja pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju i

pomoćnika za osobe s invaliditetom nakon provjere dostavljene dokumentacije i bodovanja

svakog kandidata, sastavit će bodovne liste za upis za svaki pojedini modul. Ukoliko na nekom

modulu ostane slobodnih mjesta do popunjavanja upisne kvote od 25 kandidata, polaznici s

drugih modula moći će upisati modul na kojem ima slobodnih mjesta u skladu s brojem bodova

koji su ostvarili pri čemu prednost imaju kandidati s većim brojem bodova.

98

Prilog 3

Popis mentora za završne radove po modulima

Modul A: Pomoćnici u nastavi doc. dr. sc. Tena Velki


Ivana Duvnjak, prof.

Modul B: Pomoćnici za osobe s invaliditetom/

osobni asistenti





Modul C: Pomoćnici u dječjim vrtićima doc. dr. sc. Tena Velki




program pomoćnici za djecu s tur i osobe s invaliditetom

Documents