PANEVROPSKI "APEIRON" UNIVERZITETBANJA LUKA

FAKULTET ZDRAVSTVENIH NAUKASEMINARSKI RAD NA TEMU:PROFESIONALNI RIZICI U ANESTEZIOLOGIJIPREDMET: Ergonomija i medicina radaSTUDENT:

MENTOR:Jelena ulap

Prof. dr Jovica JovanoviIndeks br. 30-11/VMLI Banja Luka, jun 2015. godine

SADRAJ:

1. UVOD32. RIZICI U ANESTEZIOLOGIJI4 2.1. Anestezija i anestetici4 2.2. Profesionalni rizici u anesteziji73. ZAKLJUAK114. LITERATURA12

1. UVOD

Anestezija je lijekovima izazvana neosjetljivost cijelog tijela ili dijela tijela radi omoguavanja bezbolnog izvoenja operacije.Anesteziju je osmislioOliver Wendell Holmes 1846. godine, a modernu anesteziju Joseph Lister.Prvu uspjenu operaciju pod anestezijom je na ratitu 1847. proveo ruski hirurg, Nikolai Ivanovich Pirogow. Do XIX vijeka anestezija nije primjenjivana u medicini, pa su ljudi tokom operacije osjeali jaku bol, a postojala je osoba zaduena da ih umiri. Anesteziju u savremeno doba odreuje i daje anesteziolog. Anesteziolog je doktor medicine koji nakon zavrenog medicinskog fakulteta, odraenog pripravnikog staa, poloenog dravnog ispita, obavljene specijalizacije i poloenog specijalistikog ispita moe samostalno obavljati posao. Tokom specijalizacije anesteziolozi su opirno upoznati sa fiziologijom ljudskog tijela (kako tijelo radi) i sa lijekovima koji se koriste tokom anestezije i u lijeenju kritino oboljelih u jedinicama intenzivnog lijeenja.Anesteziolozi su jedini specijalisti koji znaju i smiju primjeniti lijekove koji se koriste pri anesteziji bolesnika, a educirani su i za lijeenje bolesnika u raznim kritinim, (po ivot opasnim) stanjima.Osim davanja anestezije, anesteziolozi rade u jedinicama intenzivnog lijeenja hirurkih bolesnika za to su dodatno educirani i uvjebani (subspecijalizacija iz intenzivne medicine). Ukratko moemo rei da djelatnost anesteziologa ukljuuje medicinsku brigu prije, za vrijeme i kratko nakon operacije.

2. RAZRADA TEME2.1. Anestezija i anestetici

Pri hirurkim zahvatima koriste se odreeni anestetiki lijekovi koji za cilj imaju smirivanje i ak uspavljivanje pacijenta za vrijeme trajanja zahvata. Zbog toga je vanost ovih lijekova u hirurgiji velika. Anestezija(od grkih rijeian estos "bez osjeaja" ili "izvan osjeaja") je medicinska metoda anesteziologijekoja uz primjenuanestetikai drugih madikamenata u organizmu ovjeka dovodi do "iskljuenja boli" i "lijekovima izazvanog sna", a primjenjuje se tokom operativnih zahvata i drugih metoda dijagnostike i lijeenja vrlo sloenih stanja vezanih za pojam "intenzivnog lijeenja".Anesteticisu razne vrste lijekova u gasovitom, tekuem ili drugom obliku koji, kada se unesu u organizam, svojim djelovanjem dovode do gubitka osjeaja i svijesti, uz minimalno tetno djelovanje i mogunost vraanja organizma u normalno stanje, nakon prestanka njihove primjene.Nakon to hirurg ili drugi ljekar postavi indikaciju za operativni ili neki drugi zahvat, obavljaju se prijeanestezioloke pretrage i donosi konana odluka o izboru anestezije, odnosno lijekova koji e u njoj biti sadrani. Ako postoji mogunost primjene vie vrsta anestezije, bolesniku se daje mogunost da uestvuje u njenom izboru (ne u izboru lijekova).Anestetici su lijekovi koji svojim djelovanjem na nervni sistem izazivaju anesteziju. Za anestetike je znaajno da imaju minimalno tetno djelovanje na ostale organe, a nakon prestanka djelovanja, funkcija nervnog sistema se vraa u normalu. Anestetici se dijele na opte i lokalne. Opti anestetici uzrokuju gubitak svijesti (opta anestezija) dok lokalni uzrokuju reverzibilnu lokalnu anesteziju i gubitaknocicepcije.

Kod anestezije su mogue komplikacije. Poslije svake anestezije, opte ili lokalne, potrebno je bolesnika nadzirati, a do prestanka njena djelovanja kontrolisati vitalne funkcije, disanje, krvni pritisak i puls. Svaku komplikaciju potrebno je shvatiti ozbiljno i medicinsko osoblje odmah pristupa otklanjanju poremeaja.

Anestezija moe biti:

1. Opta anestezija inhalaciona,

intravenska,

rektalna,2. Lokalna anestezija povrinska, inflitraciona,

regionalna, centralna,

periferna.

Opta anestezija podrazumijeva primjenu posebne grupe lijekova koji organizmu osiguravaju potpuno odsustvo svijesti (amnezija) i bola (analgezija) uz miinu relaksaciju tokom operacije. Za vrijeme ove vrste anestezije u prisutnosti anesteziologa pacijentu se kontroliu sve vitalne funkcije kako bi se primjenom lijekova i drugih metoda organizam bolesnika tokom operacije odravao u optimalnom stanju. Njenu primjenu vidimo na slikama 1 i 2.

Slika br.1. Primjena intravenske anestezije

Slika br.2. Primjena inhalacione anestezije

Lokalna anestezija je postupak kojim izazivamo neosjetljivost na bol odreenog dijela tijela, pri emu je pacijent budan ili lagano uspavan.

Prema nainu primjene anestetika lokalna anestezija se dijeli na:1. POVRINSKU: postie se primjenom anestetika u obliku kapi, spreja ili masti na povrinu tijela (oi, sluznica usne upljine, disajnih puteva...) u cilju dijagnostike ili manjih operativnih zahvata. Ovu vrstu anestezije obino primjenjuju sami hirurzi ili ljekari dijagnostiari.

2. INFLITRACIONU:kod ove vrste anestezije, anestetik se aplicira na mjestu i oko mjesta operacionog polja, s ciljem da se to podruje obezboli. Anestetik se primjenjuje injektiranjem oko operacijskog polja na potrebnu dubinu zavisno od operativne tehnike. Ova se vrsta anestezije primjenjuje kod manjih operativnih zahvata (uivanje rana, odstranjivanje konih i potkonih promjena). Ovu vrstu anestezije provodi hirurg ili anesteziolog.

3. REGIONALNU:kod ove vrste anestezije anestetik se injektira u blizinu ivca ili kimene modine, pri emu se postie neosjetljivost na bol (blokada) jedne vee regije na tijelu. Ovu anesteziju provodi anesteziolog.

Regionalna anestezija je tehnika u kojoj injiciranjem anestetika u blizini nerva ili kimene modine izazivamo blokadu vee regije. Oblike regionalne anestezije vidimo na slikama 3 i 4.

Slika br.3. Spinalna anestezija

Slika br.4. Epiduralna anestezija

2.2. Profesionalni rizici u anesteziologiji

Svrha zatite na radu u anesteziologiji, kao i u drugim granama medicine, je stvarati sigurne radne uslove kako bi se sprijeile:

povrede na radu,

profesionalne bolesti,

nezgode na radu.

Opasnosti i tetnosti u zdravstvenoj djelatnosti koje mogu rezultirati profesionalnim bolestima su: Bioloki agensi kontakt s bolesnim pacijentima, krvlju i izluevinama, Hemikalije inhalacijski anestetici (esto u anesteziologiji), citostatici, lijekovi, dezinficijensi, letex, Fizikalni agensi ionizujue zraenje, neionizujue zraenje, vibracije, Statodinamiki napori podizanje i prenoenje pacijenata, guranje kreveta i kolica, dugotrajno sjedenje i stajanje (esto u anesteziologiji), nepravilan poloaj tijela (esto u anesteziologiji), Psihofizioloki napori stres na radu, Psihosocijalni i organizacijski faktori (esto u anesteziologiji) prekovremeni, smjenski i noni rad, odgovornost za tue zdravlje i ivot, donoenje odluka, visoka oekivanja, hitna stanja, kontakt s bolesnim ljudima, suoavanje s tuom boli, neizljeivim pacijentima, umiruim ljudima, doivljavanje nasilja od strane pacijenata i rodbine pacijenata.

Veina medicinskih ureaja za svoj rad u hirurkoj sali koristi elektrinu struju. Vano je istaknuti da rad s ovim ureajima ne trpi nikakve improvizacije jer svaka improvizacija moe izazvati neiju smrt. Pri upotrebi medicinskih ureaja postoje sljedee opasnosti:

skoro svi medicinski ureaji prikljueni su na struju, a to predstavlja i najvei izvor opasnosti, sterilizacija se moe provoditi i primjenom hemijskih sredstava, i to prvenstveno etilen oksida, pa postoji opasnost od hroninog otrovanja ovim spojem, neki od ureaja pri svom radu proizvode ionizujua i neionizujua zraenja, aparati za anesteziju mogu biti izvor inhalacijskih anestetika i njihovog toksinog djelovanja.Mjere sigurnosti koje se sprovode su:

upotrebljavati samo ispravne i neoteene elektromedicinske ureaje, ako se uoi bilo kakvu neispravnost na ureaju, o tome se odmah obavijetava neposredni rukovodilac, pri upotrebi elektromedicinskih ureaja strogo se drati uputstva proizvoaa o nainu i koritenju ureaja, anesteziolog treba obavezno nositi zatitne rukavice.

Slika br.5. Anestezioloki aparat (Datex Ohmeda Aespire)

Rizik predstavlja nivo vjerovatnosti da opasna situacija rezultira povredom, boleu ili tetom na imovini i okolini. Vjerovatnoa nastanka profesionalne bolesti ili bolesti u vezi s radom procjenjuje se na osnovu uslova rada, stanja zatite i vremena izlaganja.

Uslovi rada obuhvataju radnu sredinu (identifikovane tetnosti na radnom mjestu i u radnoj okolini), tetne napore zbog radnih optereenja i ergonomske odnose.

Novi model za procjenu rizika na radnom mjestu The Occupational Stress Index (OSI) nastao je na osnovu ergonomskih istraivanja i istraivanja modanih funkcija kod ovjeka. Iz opteg OSI upitnika, primjenljivog za sva zanimanja, proistekli su specifini OSI upitnici. Mnogo su operativniji, omoguavaju bolje ulaenje u pojedinosti radnog mjesta uz izostavljanje pitanja o fiksnim aspektima rada. Specifini OSI upitnici su pod kapom opteg OSI upitnika i dizajnirani su za irok opseg rada, od industrije, transporta, kancelarija, do medicine, odnosno anesteziologije gdje se koriste za procjenu profesionalnih rizika.3. ZAKLJUAK

Anesteziologijaje grana medicine koja se bavi anestezijom bolesnika tokom operacije i perioperativnom njegom i lijeenjem bolesnika.Anestezijaje umjetno izazvana neosjetljivost bolesnika na hirurke podraaje, kako bi sama operacija za pacijenta prola na najsigurniji i najugodniji mogui nain.Anesteziologje ljekar specijalista anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog lijeenja. Osim za pruanje anestezije tokom operacije, kolovan je i za hitno zbrinjavanje i lijeenje najteih bolesnika u jedinicama intenzivnog lijeenja.Medicinsko osoblje u anesteziologiji je u neposrednom dodiru s bolesnicima i toksinim materijama, pa su stoga izloeni raznim rizicima, od povreda, oboljenja do zaraza. Takoe, postoji rizik og razvijanja nekog od profesionalnih oboljenja.

U prevenciji i izbjegavanju rizika u anesteziologiji primjenjuju se mjere zatite na radu, od kojih smo neke naveli u ovom kratkom radu.

4. LITERATURA

1. Ivanovi, D. i urain, M. Intenzivno lijeenje, Naprijed d.d., Zagreb 1997.2. Juki, M. Klinika anesteziologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2005.3. Lalevi, P. Anesteziologija, Medicinska knjiga, Beograd, 1993.4. Vidi, I. Sigurnost na radu za radnike u zdravstvu, Medicinska knjiga, Beograd, 2001. 5. http://muskozdravlje.me/wp-content/uploads/2012/05/Muscle-Relaxants.jpg6. http://cdm-susak.com/hr/wp-content/uploads/2011/11/anestezija1.jpg7. http://www.mamaibeba.rs/images/stories/spinal2.jpg8. http://grad-biograd.net/images/sized/images/uploads/vijesti/epiduralnaikateter-543x253.gif9. http://www.vef.unizg.hr/org/kirurgija/?page_id=74

Ivanovi, D. i urain, M. Intenzivno lijeenje, Naprijed d.d., Zagreb, 1997.

Lalevi, P. Anesteziologija, Medicinska knjiga, Beograd, 1993.

Ivanovi, D. i urain, M. Intenzivno lijeenje, Naprijed d.d., Zagreb, 1997.

HYPERLINK "http://muskozdravlje.me/wp-content/uploads/2012/05/Muscle-Relaxants.jpg" http://muskozdravlje.me/wp-content/uploads/2012/05/Muscle-Relaxants.jpg

HYPERLINK "http://cdm-susak.com/hr/wp-content/uploads/2011/11/anestezija1.jpg" http://cdm-susak.com/hr/wp-content/uploads/2011/11/anestezija1.jpg

Juki, M. Klinika anesteziologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2005.

HYPERLINK "http://www.mamaibeba.rs/images/stories/spinal2.jpg" http://www.mamaibeba.rs/images/stories/spinal2.jpg

HYPERLINK "http://grad-biograd.net/images/sized/images/uploads/vijesti/epiduralnaikateter-543x253.gif" http://grad-biograd.net/images/sized/images/uploads/vijesti/epiduralnaikateter-543x253.gif

HYPERLINK "http://www.vef.unizg.hr/org/kirurgija/?page_id=74" http://www.vef.unizg.hr/org/kirurgija/?page_id=74

Vidi, I. Sigurnost na radu za radnike u zdravstvu, Medicinska knjiga, Beograd, 2001.

PAGE 10