Prof.dr Jasminka Gradaščević-Sijerčić

“Uvjeti, način i postupak zapošljavanja stranih državljana i osoba bez državljanstva

u nacionalnim zakonodavstvima” Sarajevo, 03.12.2018.godine

Sadržaj

1.Uvodne napomene: politike zapošljavanja

2. Rad stranaca u EU

3.Uporedno-pravni pristup zapošljavanju u nacionalnim zaknodavstvima: Srbija, Slovenija, Hrvatska

Uvodne napomene

• Politike zapošljavanja, pored toga što predstavljaju program kreiranja poslova treba da uključe i razmatranje niza socijalnih i ekonomskih pitanja, vršeći na taj način uticaj ne samo na oblasti rada i zapošljavanja, već i na sve druge delove ekonomije.

• Spajajući različite mjere, programe i institucije, politike zapošljavanja utiču na ponudu i tražnju za radom kao i na funkcionisanje tržišta rada.

• Politike zapošljavanja treba da promovišu dostojanstven rad tako da kreiranje poslova bude usklaĎeno sa meĎunarodnim standardima rada, socijalnom zaštitom i osnovnim radnim pravima.

Politike zapošljavanja U EU-pravni

osnov Ugovor o funkcioniranju EU predviĎa da države

članice svoje ekonomske politike i promicanje zapošljavanja trebaju smatrati pitanjima od zajedničkog interesa te usklađuju svoje djelovanje u okviru Vijeća.

UFEU se predviĎa da Vijeće treba donositi smjernice za zapošljavanje (član 148.) pri čemu se utvrĎuje da smjernice za zapošljavanje moraju biti u skladu s općim smjernicama ekonomskih politika (član 121.).

Relevantna podloga politika

zapošljavanja u EU

• Evropska strategija zapošljavanja, doneta 1997.

godine, sastavni je deo Strategije Evropa 2020.

kojom države članice utvrĎuju zajedničke ciljeve

politike zapošljavanja.

• Puna zaposlenost, kvalitetni i produktivni poslovi te

socijalna kohezija i inkluzija su tri glavna cilja

Evropske strategije zapošljavanja.

• Ključna tačka evropske strategije zapošljavanja: usmjerenost na kreiranje novih i boljih radnih mesta.

Relevantna podloga politika

zapošljavanja u EU • SprovoĎenje Evropske strategije zapošljavanja odvija se

kroz proces: • Evropskog semestra, • Smjernica za politike zapošljavanja, • Zajedničkog izveštaja o zapošljavanju, • Nacionalnih programa reformi i • Izveštaja za države članice sa preporukama. • Revidirane Smernice zapošljavanja, donete u novembru

2017. godine, kao okvir za politike zapošljavanja država članica, usklaĎuju principe Evropskog stuba socijalnih prava sa opredeljenjem za unapreĎenje konkurentnosti EU kroz ulaganje, kreiranje novih radnih mesta i socijalnu koheziju.

Relevantna podloga politika

zapošljavanja u EU • Opće smjernice ekonomskih politika ostaju trajno važeće,

smjernice za zapošljavanje moraju se sastavljati svake godine.

• Smjernice, kojima se podupire strategija Europa 2020., prvi su put zajedno donesene („integrirani paket”) 2010.g.

• Integrirane smjernice nisu se smjele znatno mijenjati do 2014.g.

• Revidirane integrirane smjernice donesene su 2015.g. • U smjernicama se osim formuliranja područja primjene i

smjera usklaĎivanja politika država članica odreĎuje i osnova preporuka za pojedine zemlje u odgovarajućim područjima.

Politika zapošljavanja u EU

• Ključni izazov: kreiranje radnih mesta, koje traži

kombinovanje mjera na strani potražnje i ponude, podsticanje

ulaganja i strukturnih reformi kao i sprovoĎenje fiskalne

konsolidacije, pri čemu je neophodno, istovremeno, uzimati u

obzir uticaj navedenih mera na zapošljavanje i njihov socijalni

uticaj.

• Na osnovu indikatora zapošljavanja i socijalnih indikatora,

otkrivaju se ključni problemi u zapošljavanju i socijalni problemi, a samim tim identifikuju područja u kojima je potrebno delovati.

2.Migracije i rad stranaca u EU

Za državljane EU / EEP Za državljane iz trećih država

Sloboda kretanja Sloboda poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga

EU USELJENIČKA POLITIKA (granična kontrola, azil useljavanje)

•Radnici -Članovi porodice -Tražitelji zaposlenja -Osobe koje zadržavaju status radnika • Prijelazni režim

za radnike iz novih država

članica

•Samozaposleni • Upućeni radnici Priznavanje stručnih

kvalifikacija

Radnici + ostali ( • Azilanti

• Studenti)

Izvori EU u području slobode kretanja radnika(EU +

Island + Lihtenštajn + Norveška + djelom za Švicarsku)

1.Primarni :čl. 45.-48. UFEU; čl. 20. UEU ; Ugovori o pristupanju novih država članica

(prijelazni režim)

2.Sekundarni :

a) sloboda kretanja i ostvarivanje prava na boravak na državnom području druge države

članice, pristup zaposlenju i jednako postupanje :

Uredba 49;/2011- o slobodi kretanja radnika;

Direktiva 2004/38 – direktiva o pravima graĎana Unije;

Direktiva 2014/54/EU - o mjerama za lakše ostvarivanje prava zajamčenih radnicima

u kontekstu slobode kretanja radnika,

b) socijalna sigurnsot :

Uredba 883/2004 – KSSS i PU 987/2009;

Uredba 1231/2010 – o KSSS za državne trećih država;

Direktiva 1998/49 – zaštita prava na dopunsku penziju (dodatne /strukovne penzije) ;

Direktiva 2014/50/EU - unaprjeĎivanje sticanja i očuvanja prava na dopunsku penziju

c) obrazovanje djece migranata :

Direktiva 1977/486 – obrazovanje djece radnika migranata

d) priznavanje kvalifikacija radi mogućnosti rada

Direktiva 2005/36 – priznavanje stručnih kvalifikacija ◦

3. Presude Suda EU

Član 45 UFEU

1. U Uniji se obezbjeĎuje sloboda kretanja radnika. 2. Sloboda kretanja radnika obuhvata ukidanje svake diskriminacije po osnovu državljanstva izmeĎu radnika država članica u pogledu zapošljavanja, naknade za rad i drugih uslova rada i zapošljavanja. 3. Ta sloboda podrazumijeva pravo, u skladu sa ograničenjima opravdanim razlozima javne politike, javne bezbjednosti ili javnog zdravlja: (a) da prihvate ponuĎeno zaposlenje; (b) da se u tu svrhu slobodno kreću na teritoriji država članica; (c) da borave u nekoj državi članici radi zaposlenja, u skladu sa

odredbama zakona i drugih propisa koji ureĎuju zapošljavanje državljana te države;

(d) da nakon prestanka zaposlenja u državi članici ostanu na njenoj teritoriji, u skladu sa uslovima utvrĎenim regulativama koje će sastaviti Komisija.

4. Odredbe ovog člana ne primenjuju se na zapošljavanje u javnoj službi.

Član 46 UFEU

Evropski parlament i Vijeće/Savjet, odlučujući u skladu sa redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja sa Ekonomsko-socijalnim komitetom, donose direktive ili regulative kojima se utvrĎuju mjere potrebne za ostvarivanje slobode kretanja radnika iz člana 45, a naročito: (a) obezbjeĎivanjem tijesne saradnje izmeĎu nacionalnih službi za zapošljavanje; (b) ukidanjem upravnih postupaka i praksi i propisanih rokova za pristup slobodnim radnim mjestima, koji proizilaze iz domaćeg zakonodavstva ili iz prethodno zaključenih sporazuma izmeĎu država članica, čije bi zadržavanje predstavljalo prepreku liberalizaciji kretanja radnika; (c) ukidanjem svih propisanih rokova i drugih ograničenja predviĎenih ili domaćim zakonodavstvom ili prethodno zaključenim sporazumima izmeĎu država članica, koji u pogledu slobodnog izbora zaposlenja radnicima drugih država ĉlanica odreĎuju drugaĉije uslove od onih koji važe za radnike odnosne države; (d) uspostavljanjem odgovarajućih mehanizama za povezivanje ponuda i molbi za zaposlenje i za lakše postizanje ravnoteže izmeĎu ponude i tražnje na tržištu rada na način da se izbjegne ozbiljno ugrožavanje životnog standarda i stope zaposlenosti u različitim regionima i privrednim granama.

Čl- 47-48 UFEU Član 47. :“Države članice, u okviru zajedničkog programa, podstiču razmjenu mladih radnika“. Član 48. Evropski parlament i Vijeće/Savjet, odlučujući u skladu sa redovnim zakonodavnim postupkom, u oblasti socijalne sigurnosti utvrĎuju mjere neophodne za ostvarivanje slobode kretanja radnika; u tu svrhu, uspostavljaju sistem koji zaposlenim i samozaposlenim radnicima migrantima i izdržavanim članovima njihovih porodica obezbjeĎuje: (a) sabiranje svih perioda staža koji se uzimaju u obzir u skladu sa zakonima više država, u svrhu sticanja i zadržavanja prava na naknadu i obrčunavanje visine naknade; (b) isplatu naknada licima koja imaju prebivalište na teritoriji država ĉlanica. Ako član Savjeta izjavi da bi nacrt zakonodavnog akta iz podstava 1. uticao na važne aspekte njegovog sistema socijalne sigurnosti, uključujući njegov obim, troškove ili finansijsku strukturu, ili bi uticao na finansijsku ravnožeţu tog sistema, može zahtijevati da se to pitanje uputi Evropskom savjetu. U tom slučaju, prekida se redovni zakonodavni postupak. Nakon rasprave i u roku od četiri mjeseca od prekida, Evropski savjet: (a) vraća nacrt Savjetu, čime se završava prekid redovnog zakonodavnog postupka, ili (b) ne postupa ili zahtijeva od Komisije da podnese novi predlog; u tom slučaju smatra se da prvobitno predloţeni akt nije usvojen.

Izvori EU u području pružanja

usluga-upućeni radnici

• Primarni: čl. 56.- 62. UFEU • Sekundarni: Direktiva 96/71 o upućivanju radnika u okviru

pružanja usluga; Direktiva 2014/67/EU o provedbi Direktive 96/71/EZ i izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta;

• Za državljane iz trećih država: • Upućivanje radnika temeljem odredaba GATS-a (Svjetska

trgovinska organizacija) • Ugovori o proširenju ili suradnji s pojedinim državama,

Direktiva 2014/66 o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u okviru premještaja unutar društva

• Presude Suda EU

Izvori EU za državljane trećih država I Primarni: Čl. 79. UFEU (Glava V- Sloboda, sigurnost i pravda)

• Odredbe GATS-a (Svjetska trgovinska organizacija)

• Posebni ugovori o pridruživanju ili suradnji

• Zajednička imigracijska politika (izuzete UK, Irska i Danska)

II Sekundarni izvori :

a) Olakšano useljavanje poželjnih skupina (studenata, znanstvenika, visokokvalificiranih

radnika, sezonskih radnika, rukovodećih zaposlenika), te spajanje porodice :

- Dir. 2004/114/EZ - studenti

- Dir. 2005/71/EZ – posjeti u svrhu znanstvenog istraživanja

- Dir. 2009/50/EZ - zapošljavanja visokokvalificirane radne snage (EU plava karta)

- Dir. 2014/36/EU – za sezonske radnike

- Direktiva 2014/66 - premještaji unutar društva

- Dir. 2003/86 /EZ - spajanje obitelji

- Dir. 2003/109/EZ – imigranti koji duže vrijeme borave u DČ

b) Izdavanje jedinstvene dozvole za boravak i rad, spajanje obitelji : Dir. 2011/98/EU –

jedinstvena dozvola za boravak i rad

c) Sankcije i mjere za poslodavce : Dir. 2009/52/EZ – sankcije za poslodavce u vezi imigranata s

nezakonitim boravkom

d) Granična kontrola, azil : Dir. 2001/40/EZ - meĎusobno priznavanje odluka o izgonu

- Uredba (EU) br. 516/2014 o uspostavi Fonda za azil, migracije i integraciju,

- Uredba 1052/2013 – nadzor granica

Član 79.UFEU

1. Unija razvija zajedničku imigracionu politiku kojoj je cilj da se u svim fazama obezbijedi efikasno upravljanje migracionim tokovima, pravedno postupanje prema državljanima trećih zemalja sa zakonitim prebivalištem u državama članicama, i sprečavanje, i unaprijeĎene mjere za borbu protiv ilegalne imigracije i trgovine ljudima.

2. Za svrhe iz stava 1, Evropski parlament i Savjet, u redovnom zakonodanom postupku, utvrĎuju mjere u sljedećim oblastima:

• (a) uslove ulaska i boravka, kao i standarde na osnovu kojih države članice izdaju vize za dugi boravak i boravišne dozvole, uključujući i spajanje porodice;

• (b) utvrĎivanje prava državljana trećih država sa zakonitim prebivalištem u nekoj državi članici, što uključuje i uslove koji se odnose na slobodu kretanja i boravka u drugim državama ĉlanicama;

• (c) ilegalna imigracija i nezakonit boravak, uključujući i udaljavanje i repatrijaciju lica koja nezakonito borave;

• (d) borbu protiv trgovine ljudima, naročito ženama i djecom.

Čln 79.UFEU 3. Unija može sa trećim zemljama zaključivati sporazume o

readmisiji u zemlju porijekla ili u zemlju iz koje su došli državljana trećih zemalja koji ne ispunjavaju ili više ne ispunjavaju uslove ulaska, prisustva ili boravka na teritoriji neke države članice.

4. Evropski parlament i Savjet mogu, odlučujući u skladu sa redovnim zakonodavnim postupkom, utvrditi mjere za podsticanje i podršku djelovanju država članica kojima se podstiče integracija državljana trećih zemalja sa zakonitim boravkom na njihovoj teritoriji, pri čemu je isključeno svako usklaĎivanje zakona i drugih propisa država članica.

5. Ovaj član ne utiče na pravo država članica da utvrde broj državljana trećih zemalja koji mogu doći iz trećih zemalja na njihovu teritoriju radi traženja posla, kao zaposleni ili samozaposleni.

3.Uporedno - pravni pristup: Srbija,

Slovenija,Hrvatska

Srbija

• Zakon o strancima (“Sl. glasnik RS”, br. 24/2018)

• Zakon o zapošljavanju stranaca

(“Sl.glasnik RS”, broj 128/14 i 113/17 );

Ključni pojmovi u ZZS

• Stranac je svako lice koje nema državljanstvo Republike Srbije;

• Zapošljavanje stranca je zaključivanje ugovora o radu ili drugog ugovora kojim stranac bez zasnivanja radnog odnosa ostvaruje prava po osnovu rada u skladu sa zakonom;

Srbija

U pogledu mogućnosti zasnivanja radnog odnosa: dve kategorije stranih državljana:

1)stranci koji imaju slobodan pristup tržištu rada;

2)stranci koji moraju da imaju radnu dozvolu .

I jedna i druga kategorija stranaca mora da ispuni uslov u pogledu odobrenja za privremeni boravak u Srbiji.

Slobodan pristup tržištu rada u Srbiji

• Pravo na slobodan pristup tržištu rada u Srbiji odnosno

na zapošljavanje, samozapošljavanje i ostvarivanje prava

za slučaj nezaposlenosti, osim ako meĎunarodnim

ugovorom koji obavezuje Republiku nije utvrĎeno

drugačije,imaju:

1) državljani EU;

2) članovi porodice državljana EU, koji nisu državljani

EU i imaju odobrenje za privremeni boravak za članove

porodice ili stalno nastanjenje u tim državama kojim

dokazuju svoje pravo na slobodan pristup tržištu rada.

Pod članovima porodice državljana EU smatraju se

1. supružnici ili vanbračni partneri državljana EU; 2. direktni potomci državljana EU mlađi od 21 godine života ili

direktni potomci njegovog supružnika ili vanbračnog partnera, mlađi od 21 godine života;

3. usvojena deca mlađa od 21 godine života ili pastorci državljana EU ili njegovog supružnika ili vanbračnog partnera, mlađi od 21 godine života;

4. pomenuta lica starija od 21 godine života koja nisu u stanju da se samostalno izdržavaju, odnosno koje je dužan da izdržava državljanin EU ili njegov supružnik ili vanbračni partner;

5. direktni preci državljana EU ili direktni preci njegovog supružnika ili vanbračnog partnera, koje je državljanin EU ili njegov supružnik u braku ili van braka dužan da izdržava. Važno: odredaba čl. 5-8. ZZS se primenjuju od dana

stupanja Srbije u članstvo Evropske unije.

Opći režim zapošljavanja stranaca u

Srbiji

Član 9. ZZS • Zapošljavanje stranca ostvaruje se pod uslovom da

poseduje odobrenje za privremeni boravak bez obzira na vremensko trajanje boravka ili stalno nastanjenje u skladu sa zakonom i dozvolu za rad u skladu sa ovim zakonom, ako ovim zakonom nije drugačije utvrĎeno.

• Dokazi o ispunjavanju uslova za zapošljavanje stranca u skladu sa ovim zakonom obavezno se čuvaju u poslovnom prostoru u kome stranac radi.

Dozvola za rad

Lična radna dozvola

Radna dozvola

Lična radna dozvola

Izdaje se na zahtjev stranca

Izdaje se radi spajanja porodice

Lična radna dozvola –zahtjev stranca

1.Stranac ima odobrenje za stalno nastanjenje (period dok traje lična karta za stranca)

2.Stranac ima status izbjeglice(period dok traje lična karta za lice kome je odobren azil)

3.Stranac pripada posebnoj kategoriji

Posebna kategorija stranaca

1.Lice koje traži azil (izdaje se na 6 mjeseci,može se

produžiti dok traje azilantski status);

2.Lice kome je odobrena privremena zaštita (izdaje se za

vrijeme trajanja statusa);

3.Žrtve trgovine ljudima (izdaje se za vrijeme boravka);

4.Lice kome je odobrena supsidijarna zaštita (izdaje se za

vrijeme trajanja statusa).

Lična radna dozvoja radi spajanja porodice

Na zahtjev člana uže porodice stranca koji ima

odobrenje za stalno nastanjenje ili ima status izbjeglice-

stranac koje je izdato odobrenje za stalno nastanjenje ili

privremeni boravak;

Na zahtjev stranca –člana uže porodice srpskog državljanina;

Na zahtjev stranca srpskog porijekla do trećeg stepena srodstva u

pravoj liniji.

Radna dozvola

Zapošljavanje

Studenti

Sezonski poslovi

Posebni slučajevi

zapošljavanja

Upućena lica

Kretanje u okviru privrednog

društva

Nezavisni profesionalci

Samozapošljavanje

Radna dozvola za zapošljavanje

Izdaje se na zahtjev poslodavca radi zapošljavanja

stranca koji ima odobrenje za privremeni boravak

Trajanje: planirani period zaposlenja –najduže koliko traje privremeni

boravak

Radna dozvola za posebne slučajeve zapošljvanja-

upućena lica

1. Izdaje se na zahtjev poslodavca zbog obavljanja poslova ili vršenja usluga

Vremenski period: period za koji je zaključen ugovor izmeĎu poslodavca za koga se

vrše usluge i stranog poslodavaca,a najduže godinu dana

2. Izdaje se na zahtjev poslodavca, za period duži od 90 dana radi obavljanja

poslova /vršenje usluga po osnovu:

ugovor o nabavci robe,

nabavci ili zakupu mašina ili opreme i njene isporuke,

Instaliranja,montaže,opravk ili obučavanja za rad na tim mašinama ili opremi.

Trajanje: period potreban za obavljanje posla

Radna dozvola za posebne slučajeve zapošljavanja

− kretanje u okviru privrednog društva registrovnog u inostranstvu-

1. Izdaje se na zahtjev ogranka-zavisnog društva

Trajanje: najduže godinu dana /dok traje privremeni boravak

Uslovi:

Lice zaposelno kod stranog poslodava najmanje godinu na poslovima rukovodioca, menadžera ili specijaliste za pojedine oblasti (ključno osoblje)

Obavlja iste poslove

Radna dozvola za posebne slučajeve zapošljavanja

− nezavisni profesionalci-

Izdaje se na zahtjev korisnika usluga-poslodavca

Trajanje: najduže godinu dana /period potreban za obavljanje posla

Nezavisni profesionalac

samostalno fizičko lice, odnosno poduzetnik registriran u

inostranstvu koji na osnovu neposredno zaključenog ugovora sa

domaćim poslodavcem/krajnjim korisnikom usluga, obavlja

poslove u Srbiji.

Važno

• U slučaju podnošenja zahteva za izdavanje radne dozvole za zapošljavanje Nacionalna služba je u obavezi da prethodno sprovede test tržišta rada, odnosno posredovanje u zapošljavanju.

• Uslov za dobijanje dozvole za rad po osnovu zapošljavanja je da na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje nema lica sa kvalifikacijama koje poslodavac zahteva za rad na poziciji na kojoj se zapošljava stranac.

Važno

• Vlada RS odlukom može da ograniči broj stranaca (kvota) kojima se izdaju dozvole za rad u slučaju poremećaja na tržištu rada, u skladu sa migracionom politikom i stanjem i kretanjem na tržištu rada.

• Kvota se ne primenjuje na stranca, odnosno poslodavca koji zapošljava stranca, a podnosi zahtev za:

1) ličnu radnu dozvolu, osim lične radne dozvole koja se izdaje na zahtev posebne kategorije stranca;

2) radnu dozvolu za kretanje u okviru privrednog društva.

Radna dozvola za posebne slučajeve zapošljavanja

− samozapošljavanje-

Izdaje se na zahtjev stranca koji ima odobrenje za privremeni

boravak

Trajanje: najduže godinu dana /dok traje privremeni boravak

Obaveza: početak obavljanja poslova za koje je radna dozvola

izdata u roku 90 dana od dobijanja radne dozvole.

Praksa

1.Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje broj stranaca koji se godišnje zapošljava u Republici Srbiji je iz godine u godinu sve veći. 2.Najčešće su radno angažovani u: - multinacionalnim kompanijama, - inostranim bankama, - Predstavništvima, i kao - rukovodeći kadar. 3.Povećava se i broj stranih državljana koji osnivaju

mala i srednja preduzeća, trgovačke i ugostiteljske objekte.

Slovenija

• Zakon o strancima( “Uradni list RS”,broj 9/2018- prečišćeni tekst)

• Zakon o zapošljavanju, samozapošljavanju i radu stranaca (“Uradni list RS”, broj 47/2015)

Zakon o strancima

Član 5.(migracijska politika)

• (1) Narodna skupština Republike Slovenije na prijedlog Vlade Republike

Slovenije usvoja rezoluciju o migracijskoj politici, koja će odrediti ekonomske, socijalne i druge mjere i radnje koje će usvojiti Republike Slovenije u tom području, kao i suradnju s drugim zemljama i meĎunarodnim organizacijama u ovom području.

• (2) Vlada Republike Slovenije može, u skladu s rezolucijom iz prethodnog stava, odrediti godišnje broj (kvota) od boravišnih dozvola u Republici Sloveniji koje se mogu izdati strancima tokom tekuće godine. Kvota ne obuhvata dozvole boravka izdane za spajanje porodica, izdane članovima porodica slovenskih graĎana ili graĎana EU privremenih boravišnih dozvola, privremeni boravak izdan akreditiranim novinarima, privremeni boravak izdan umjetnivima, privremena odobrenja boravka privremene boravišne dozvole izdana zbog istraživačkog rada, privremenu dozvolu boravka izdanu za visokokvalificirane zapošljavanje,privremeni boravak izdan žrtvama trgovine ljudima, privremeni boravak žrtava ilegalnog zapošljavanja i privremeni boravak iz drugih uvjerljivih razloga i interesa Republike Slovenije.

Jedinstvena dozvola za boravak i rad

• Stranci koji dolaze u Sloveniju sa ciljem zaposlenja

ili rada, ne trebaju dvije vrste dozvola. • Jedinstvena dozvola spaja i

zamjenjuje nekadašnju boravišnu dozvolu, koju su izdavale upravne jedinice, i radnu dozvolu, koju smo izdavali zavodi za zapošljavanje.

• Jedinstvena dozvola strancima iz trećih zemalja omogućava ulazak te privremeni boravak, zaposlenje i rad u Sloveniji.

• Jednostavniji postupak: sve na jednom mjestu -na upravnoj jedinici.

Jedinstvena dozvola za boravak i rad

• Od 01. 09. 2015. godine se formulari za jedinstvenu dozvolu za boravak i rad stranaca ulažu na upravnim jedinicama koje ih rješavaju na temelju novog Zakona o strancima i Zakona o zapošljavanju, samozapošljavanju i radu stranaca.

• Zahtjevi za jedinstvenu dozvolu se mogu podnijeti na upravnim jedinicama ili na diplomatsko-konzularnom predstavništvu u matičnoj državi.

• U postupku za izdaju jedinstvene dozvole zavod za zapošljavanje izdaje suglasnost ako su ispunjeni uslovi iz Zakona o zapošljavanju, samozapošljavanju i radu stranaca. Postupak za izdaju suglasnosti pokreće upravna jedinica po službenoj dužnosti.

• Podnositelj zahtjeva podnosi zahtjev za jedinstvenu dozvolu na upravnoj jedinici koja po službenoj dužnosti pokrene proces dobivanja suglasnosti zavoda za zapošljavanje.

Suglasnost za jedinstvenu dozvolu

Neophodan kod: • zapošljavanje, samozapošljavanje i rad, • zapošljavanje, produženje zapošljavanja, pismeno odobrenje zbog promijene radnog mjesta

kod istog poslodavca, promijene poslodavca ili zbog zaposlenja kod dva ili više poslodavaca, • plavu kartu EU, • upućene radnike, • osposobljavanje i usavršavanje stranaca, • pojedinačne usluge stranaca, • rad zastupnika u periodu više od 90 dana u jednoj kalendarskoj godini ili • sezonski rad u poljoprivredi u periodu više od 90 dana u jednoj kalendarskoj godini.

• Za izdavanje jedinstvene dozvole za samozapošljavanje stranaca nije potrebna

suglasnost Zavoda za zapošljavanje. • Stranci se mogu samozaposliti nakon jedne godine neprekidnog zakonitog boravka u

Sloveniji. • Uslov jednogodišnjeg neprekidnog boravka nije potreban ako je stranac upisan u

poslovni registar kao osoba koja će obavljati samostalnu profesionalnu djelatnost.

Radne dozvole

• Radne dozvole koju izdaju zavodi za

zapošljavanje i dalje potrebne za:

a) sezonski rad u poljoprivredi u periodu do 90 dana

u jednoj kalendarskoj godini;

b) zaposlenje graĎana Bosne i Hercegovine (Sporazum o zapošljavanju

državljana Bosne i Hercegovine u Republici

Sloveniji).

Zaposlenje graĎana Bosne i

Hercegovine u Sloveniji • 1. marta 2013. godine je stupio na snagu Sporazum

o zapošljavanju izmeĎu Slovenije i BiH kojim se

odreĎuju uvjeti zapošljavanja državljana BiH

i postupci za izdavanje radnih dozvola.

Kako do radne dozvole po Sporazumu?

1. Samo nezaposleno lice prijavljeno javnoj službi za zapošljavanje u BiH.

U službama za zapošljavanje se objavljuju slobodna radna mjesta slovenačkih poslodavaca koji namjeravaju zapošljavati radnike iz BiH i za koje na slovenačkom zavodu za zapošljavanje nema odgovarajućih kandidata.

• 2. Ukoliko lice ispunjava raspisane uvjete konkursa i zahtjeve poslodavca (odgovarajuća iskustva i stručna sprema), služba ga stavlja na listu kandidata. Poslodavac će odlučiti o tome da li će organizirati razgovore sa upućenim kandidatima ili će ih odabrati na osnovu biografije.

• Ukoliko poslodavac izabere kandidata na osnovu razgovora, ugovor o radu može se potpisati odmah ili će ga poslodavac poslati Zavodu za zapošljavanje u BiH gdje ga izabrani kandidat potpisuje.

• Ugovor o radu mora biti sklopljen najmanje na godinu dana. • Agencija za rad i zapošljavanje BiH šalje sklopljen ugovor i svu potrebnu

dokumentaciju poslodavcu i Zavodu Republike Slovenije za zapošljavanje. • Poslodavac ulože zahtjev za izdavanje radne dozvole na Zavod RS.

Specifičnosti radne dozvole na osnovi

Sporazuma

• Dozvola se izdaje na 3 godine. Prvu godinu obaveza zaposlenja kod poslodavca koji je dobio radnu dozvolu odnosno kod njegovog pravnog nasljednika. Preostali period važenja radne dozvole, otvara mogućnost zaposlenja kod drugih poslodavaca.

• Poslije tri godine mogućnost produžavanja za još tri godine pod uvjetima iz Sporazuma.

• Ako u prvoj godini doĎe do prestanka radnog dosnosa bez krivice radnika, ostvaruje se pravo osiguranja za slučaj nezaposlenosti: prijava na slovenački zavod za zapošljavanje, pravo na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti te ostala prava, koja pripadaju domaćim radnicima po slovenačkim zakonima.

Usluge sa upućenim radnicima

• Firme iz zemalja članica EU,EEP i Švicarske moraju obavljanje usluga sa upućenim radnicima u Sloveniji registrovati kod Zavoda za zapošljavanje. Isto se odnosi na tvrtke iz trećih država koje u Sloveniji sa upućenim radnicima obavljaju kratkoročne usluge isporuke robe ili servisiranja.

• Obavezna je i registracija kratkoročnog rada stranih zastupnika ukoliko obavljaju posao do 90 dana u pojedinoj kalendarskoj godini.

Vraćanje radnika migranta iz BiH

• Ukoliko radna dozvola nije produžena, poslije

isteka obaveza vraćanja u BiH i prijava na Zavod za zapošljavanje u BiH.

• U Republiku Sloveniju moguće je se vratiti poslije najmanje šestmjesečnog prekida legalnog boravka.

Hrvatska

• Zakon o strancima(NN 130/11, 74/13, 69/17, 46/18) propisani su uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada državljana trećih zemalja i državljana država članica EEP i članova njihovih porodica i uvjeti rada i prava upućenih radnika u Republici Hrvatskoj.

Tri osnovna režima rada stranaca: a) uz posebnu dozvolu za boravak i rad (čl. 73-

81 ZS ); b) uz potvrdu o prijavi rada ( do 30/60/ ili 90 dana u

kalendarskoj godini (čl. 82-85a ZS); c) bez posebne dozvole (čl. 73/3, 85/3, 153 ZS).

Kriterij države porijekla i vrste

zaposlenja

1.Država porijekla:državljani države članice EEP; državljani trećih država; državljani trećih država(TD) koji imaju odobren stalni boravak u nekoj državi EEP; visokokvalificirani državljani –nositelji EU plave karte); ostali državljani TD;

2.Vrstu zaposlenja i specifičnost poslova: • osobe koje obavljaju nesamostalni rad (radnici), • osobe koje obavljaju samostalni rad (samozaposleni

i poduzetnici), • osobe koje obavljaju ključne poslove ili su

premješteni u okviru internog transfera osoblja • upućeni radnici

Rad državljana trećih zemalja

• Zakonom o strancima propisano je da državljanin treće zemlje može raditi u Republici Hrvatskoj na temelju:

• dozvole za boravak i rad ili

• potvrde o prijavi rada,

ako Zakonom nije drugačije propisano.

Dozvola za boravak i rad

• Dozvola za boravak i rad je jedinstvena dozvola kojom se državljaninu treće zemlje dozvoljava privremeni boravak i rad u Republici Hrvatskoj.

• Dozvola za boravak i rad izdaje se na temelju godišnje kvote i izvan godišnje kvote.

• Odluku o godišnjoj kvoti dozvola donosi Vlada Republike Hrvatske te se objavljuje u “Narodnim novinama”.

Temeljna pravila zapošljavanja

1.Državljanin treće zemlje može raditi u Republici Hrvatskoj samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada i samo kod onog poslodavca s kojim je zasnovao radni odnos.

2.Poslodavac može zaposliti državljanina treće zemlje samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad, odnosno potvrda o prijavi rada

3.Poslodavac ne smije zapošljavati državljanina treće zemlje koji nezakonito boravi u Republici Hrvatskoj niti se koristiti njegovim radom.

Prekršajnim odredbama Zakona o strancima propisane su novčane kazne i mjere u slučaju nepoštivanja naprijed navedenih pravila.

Rad na osnovu dozvole za boravak i

rad

U okviru godišnje kvote: • državljani trećih država (koje nisu EU/EEP), • za novo zapošljavanje i za produženje, • po djelatnostima i zanimanjima te za sezonsko

zapošljavanje. Izvan godišnje kvote: - 15 skupina(npr. sportaši, znanstvenici

samozapošljavanje u društvu s većinskim udjelom +51%, itd)

- državljani država članica EU na koje se primjenjuju tzv. recipročne mjere zbog prijelaznog režima (Austrija, Malta, Nizozemska, Slovenija i UK).

Rad na osnovu dozvole za boravak i

rad 1.Zahtjev za izdavanje dozvole: • podnositelj: stranac ili poslodavca • priložiti potrebne podatke i dokaze o ispunjavanju propisanih uvjeta • Podnosi se: -policijskoj upravi /postaji prema mjestu boravišta stranca, -diplomatskoj misiji/ konzularnom uredu, ako je potrebna ulazna viza. 2. Odlučivanje: 1. stupnju: PU/PP 2. stupnju: posebno povjerenstvo Sudska zaštita: upravni spor 3.Važenje dozvole: pravilo: za vrijeme potrebno za obavljanje posla (max. 1 g.) kraće: za sezonske poslove (max. 6 mj.) duže: za interni transfer osoblja te visokokvalificirane (max 2.g.) 4. Produženje: zahtjev se podnosi 60 dana prije isteka roka važenja prethodne dozvole

Stranac smije ostati u RH do izvršnosti odluke o zahtjevu.

Rad na temelju potvrde o prijavi rada

Za izvršavanje kraćih radnih zadataka (čl. 82-85) Stranci kategorizirani prema prirodi i vrsti posla / usluge, a grupirani obzirom na dopuštenu dužinu rada u kal.g. -do 90 dana – 19 skupina -do 60 dana – 4 skupine -do 30 dana – 2 skupine Procedura: Prije početka rada pribavljanje potvrde o prijavi rada. Nadležno tijelo: policijska uprava /postaja prema mjestu obavljanja poslova ili sjedištu poslodavca Dokazi: sklopljen odgovarajući ugovor ili drugi dokaz o potrebi izvršenja posla

• Potvrda ovlašćuje stranca na rad za istog poslodavca u cijeloj RH

Rad bez posebne dozvole

I Osobe koje već imaju reguliran i odobren boravak u RH 1) stalni boravak, 2) azil, supsidijarnu ili privremenu zaštitu, 3) privremeni boravak u svrhu spajanja porodice s hrvatskim državljaninom,

strancem na stalnom boravku, azilantom te strancem kojem je odobrena supsidijarna ili privremena zaštita

4) privremeni boravak iz humanitarnih razloga, 5) autonomni boravak, 6) status redovitog učenika ili studenta(kada obavljaju poslove posredstvom

ovlaštenih posrednika, bez zasnivanja radnog odnosa) 7) privremeni boravak u svrhu znanstvenog istraživanja

II Državljani država članica EEP i Švicarske + članovi porodica trebaju urediti pravo na privremeni boravak .

III Stranci čija se aktivnosti ne mogu smatrati radom • -prethodne radnje za osnivanje i registraciju trgovačkog društva/ obrta • -nastupi na sportskim priredbama i natjecanjima (čl. 85/3)