prof. dr vladimir jakovljevic predsednik društva fiziologa repubilke srbije ,
DESCRIPTION
PREDMET PROUČAVANJA FIZIOLOGIJE TELESNE TEČNOSTI: PROMENE U TOKU FIZIČKE AKTIVNOSTI DEHIDRACIJA I UTICAJ NA FIZIČKU SPOSOBNOST REHIDRACIJA I VRSTE REHIDRACIJE, REMINERALIZACIJE. Prof. dr Vladimir Jakovljevic Predsednik Društva fiziologa Repubilke Srbije , - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
Prof.Prof. dr dr Vladimir Jakovljevic Vladimir Jakovljevic
Predsednik Društva fiziologa Repubilke Srbije,Council Member International Atherosclerosis Society
Sreda, 02.10.2013. god
PREDMET PROUČAVANJA FIZIOLOGIJE TELESNE TEČNOSTI: PROMENE U TOKU FIZIČKE AKTIVNOSTI
DEHIDRACIJA I UTICAJ NA FIZIČKU SPOSOBNOST REHIDRACIJA I VRSTE REHIDRACIJE, REMINERALIZACIJE
ФИЗИОЛОГИЈА
Biologija ćelije
Patofiziologija
Molekularna biologija
Anatomija,Histologija
Farmakologija Biohemija
Biofizika
Klinička medicina
Neuronauka
ODNOS I POVEZANOST FIZIOLOGIJE SA DRUGIM BLISKIM MEDICINSKIM DISCIPLINAMA
Oplođena jajna ćelija
Deoba i rast ćelije
Diferencijacija ćelije
SPECIJALIZOVAN TIP ĆELIJE Епителна
ћелијаЋелија везивног
ткива
Нервна ћелија
Мишићна ћелија
TKIVA
ФУНКЦИОНАЛНА ЈЕДИНИЦА (нефрон)
Нефрон
Organ (npr.bubreg)
ORGANSKI SISTEM (npr. urinarni sistem)
ORGANIZAM U CELINI
STEPENI CELULARNE
ORGANIZACIJE
SISTEM GLAVNI ČINIOCI REPREZENTATIVNE FUNKCIJE
1. Кardiovаskularni Srce, krvni i limfni sudovi, krv, limfa Povezuje unutrašnju i sponjnu sredinu tela: transport materija putem krvi
2. Nervni Mozak, kičmena moždina, periferni nervi iganglije, specijalni senzorni organi
Kontroliše i integriše telesne aktivnosti, govor, mišljenje i ponašanje
3. Endokrini Žlezde sa unutrašnjim lučenjem Kontroliše i integriše telesne aktivnosti
4. Bubreg i puferski sistem Bubrezi, ureteri, mokraćna bešika, uretra Eliminiše različite krajnje produkte metabolizma
5. Respiratorni (disajni) Nos, dušnik, bronhije, pluća Prenosi kiseonik i ugljen dioksid
6. Gastrointestinalni (crevno-želudačni) Usta, jednjak, želudac, tanki i debelo crevo, gušterača, jetra i žučna kesa
Unos , apsorpcija i varenje hranjivih materija
7. Mišićni Skeletni mišići Pokreće telo i njegove delove
8. Integumentni (zaštitni) Koža i pridružene strukture Štiti unutrašnje telesne strukture, održava termoregulaciju
9. Skeletni Kosti (duge i pljosnate), Kosti (duge i pljosnate) Podržava i štiti meka tkiva i organe
10. Reproduktivni Ženski: jajnici, jajovodi, materica, vafina, mlečne žlezde
Muški: testisi, semene kesice, prostata, penis, i semevodi
Proizvodnja muških i ženskih gameta
11. Imunski Sistem razbacanih po organizmu i u korelaciji je sa svim ostalim sistemima
Odbrana organizma
JEDANAEST MAJORITETNIH ORGANSKIH SISTEMA
PROTOK INFORMACIJE OD DNA I RNA DO PROTEINA
Feed Forward (progresivna) sprega
INTEGRATIVNI CENTAR EFEKTOR
(NORMALA) SET POINT
( željena vrednost)
SENZORREGULIŠUĆA
VARIJABLA
STANDARDNI HOMEOSTATSKI SISTEM SA PET ELEMENATA
X A B X A Ba) b)
SHEMATSKI PRIKAZ NEGATIVNE (a)
I POZITIVNE (b) SPREGE U BIOLOŠKIM SISTEMIMA
A i B su parametri funkcionalno povezani mehanizmom povretne sprege, X predstavlja biološki regulišući mehanizam ili mehanizme,
puna linija označava stimulaciju, a isprekidana linija inhibiciju
STRES
MOZAK/NERVNI SISTEM
NEUROENDOKRINI SISTEM
IMUNSKI SISTEM
I/ILIHORMONI INTEGRACIJA
NEUROPEPTIDI
CITOKINI
HORMONI
NEGATIVNA POVRATNA SPREGA
ODNOSI IZMEĐU CENTRALNOG NERVNOG, NEUROENDOKRINOG I IMUNSKOG SISTEMA
ODELJCI TELESNIH TEČNOSTI
Procenat telesne vode u odnosu na ukupnu telesnu masu u zavisnosti od starosti
Procentualna distribucija telesne vode u odnosu na pol i starost
Starost Muški pol Oba pola Ženski pol
0-1 mesec 76
1-12 meseci 65
1-10 godina 62
10-16 godina 59 57
17-39 godina 61 50
40-59 godina 55 52
60 godina i više 52 46
Intracellular water(40% body weight; 28 L)
Interstitial fluid and lymph water
(40% body weight; 10.5 L)
Plasma water (5% body weight; 3.5L)
extracellular water(20% body weight; 14 L)
Total body water (60% body weight; 42 L)
DISTRIBUCIJA VODE U TELU
Plazma3.0 L
Kapilarna membrana
Intersticиjumska tečnost 11.0 L
Ćelijska membrana
Intercelularna tečnost 28.0 L
UNOS
IZDAVANJEBubreziPlućaFecesZnojKoža
Eks
tra
celu
larn
a t
ečn
ost
(1
4.0
L
)
Lim
foto
k
ODELJCI TELESNIH TEČNOSTI I NJIHOVA HOMEOSTAZA
Osmolarne supstance u ekstracelularnoj i intracelularnoj tečnosti
Na+ 142 139 14
K+ 4.2 4.0 140Ca2+ 1.3 1.2 0Mg2+ 0.8 0.7 20Cl- 108 108 4
HCO3- 24 28.3 10
HPO4-,H2PO4
- 2 2 11SO4
- 0.5 0.5 1Fosfokreatin 45Karnozin 14Aminokiseline 2 2 8Kreatin 0.2 0.2 9Laktat 1.2 1.2 1.5Adenozin trifosfat 5Heksozo monofosfat 3.7Glikoza 5.6 5.6
Proteini 1.2 0.2 4Urea 4 4 4Ostalo 4.8 3.9 10Ukupno mOsm/l 301.8 300.8 301.2Korigovana osmolarna aktivnost (mOsm/l) 282 281 281
Plazma (mOsm/l H2O)
Interstic. (mOsm/l H2O)
Intracel. (mOsm/l H2O)
Ukupan osmotski pritisak na 37°C (mmHg) 5443 5423 5423
80
151.5 mmol/L 151.5 mmol/L 150 mmol/L 150 mmol/L
Na+ 143
KATJONI KATJONIANJONI ANJONI
Na+ 142
Ca2+ 2.4 Ca2+ 1.2
K- 5
Mg2+ 1.0
K+ 5
Mg2+ 1.0
CL- 104
H+
=4
0±2
nm
ol/L
CL- 114
HCO3- 27
SO32- 0.5
PO43- 1
Organske kiseline i 19 proteini
HCO3- 30
SO32- 1
PO43- 1
Organske kiseline i 4 proteini
KA
PIL
AR
NI
Z
ID
ekvilibrijum gradijent
Na+ 10-15
KATJONI
Ca2+ µmol/L
(10-7 mol)
K+ 150
Mg2+ 20
ANJONI
CL- 4
HCO3- 10
SO32-
PO43-
Organske kiseline i proteini
90
185 mmol/L 185 mmol/L
ĆE
LIJ
SK
A M
EM
BR
AN
A
Plazma Plazma intersticijumska tečnost
Ekstracelularna tečnost (ECT) Intracelularna tečnost (ICT)
DNEVNI UNOS I GUBITAK VODE: PROMENE U TOKU FIZIČKE AKTIVNOSTI
(u ml/dan)Normalno DugotrajnoDugotrajno fizičkofizičko opterećenjeopterećenje
Unos Uneta tečnost 2300 ? Metabolička 300 300 Ukupno 2600 ?
Izdavanje Koža 400 400 Pluća 600 900 Znoj 100 5000 Feces 100 100 Urin 1400 500 Ukupno 2600 6900
DEHIDRACIJA I UTICAJ NA FIZIČKU SPOSOBNOST
• GUBITAK VODE TOKOM FIZIČKE AKTIVNOSTI USLED:
1) obilnog znojenjenja i
2) isparavanja (perspiratio)
• DOVODI DO:
1) smanjenje volumena krvi i TA,
2) povećanja osmolarnosti,
3) prelaska vode iz intersticijuma u kapilare
4) prelaska vode iz ćelija u intersticijum (osmoza)
ALGORITAM DOGAĐAJA U DEHIDRACIJI TOKOM FIZIČKE AKTIVNOSTI
EFEKTI DEHIDRACIJE NA FIZIČKU AKTIVNOST(procentualni gubitak telesne vode u odnosu na telesnu težinu)
GLAVNI ZNACI DEHIDRACIJE
VAŽNOST REHIDRACIJE
• Voda & elektroliti su važni za obavljanje fizičke aktivnosti jer:
1. Održavaju volumen krvi & osmolarnost za efikasan transport O2 i regulaciju TA
2. Uklanjaju toksine i produkte razgradnje
3. Omogućavaju nervnu kondukciju za funkciju mišića
4. Regulišu telesnu temperaturu mehanizmom znojenja
5. Obnavljaju energetske depoe (npr. mišićni glikogen) tokom oporavka
6. Održavaju homeostazu metaboličkih & enzimskih funkcija
7. Omogućavaju brojna absorbciona & lubrikantna svojstva
Fiziološki rastvori
su rastvori koji prema svojim fizičko-hemijskim osobinama imitiraju unutrašnju sredinu organizma u kojoj ćelije zadržavaju svoj normalni oblik i funkciju
• Podela fizioloških rastvora:
1) Prosti * (0,9% NaCl, 5% glukoza)
* samo izotonija
2) Složeni * (Ringer, Krebsov)
* Izotonija, izojonija, izohidrija, izotermija
Vrste rastvora koje se najčešćeprimenjuju u kliničkoj praksi
1) Slani rastvori (NaCl)
-Različitih koncentracija: hipotoničan (0,2%), izotoničan (0,9%),
hipertoničan (5%)
2) Dekstroza u slanom rastvoru
-Glukoza se brzo metaboliše do CO2 + H2O
-Uneti volumen se zbog toga distribuira i intracelularno kao i ekstracelularno
-Unosi se u različitim koncentracijama (5%, 10%, 20%, 25%, 50%)
-Koriste se istovremeno za nadoknadu vode kao i u energetske svrhe
3) Dekstran
-Dugolančani polisaharid
-Predstavlja zamenu za plazmu
1) Akumulacija mlečne kiseline, laktata (CH3-CH(OH)-COOH):
• Disocijacijom mlečne kiseline se povećava koncentraciju H+ jona
• Povećanje koncentracije H+ jona-smanjenje pH
• Smanjenje intraćelijskog pH inhibira enzimske sisteme u ćeliji
• Smanjenje kontraktilne sposobnosti mišićne ćelije
• Upala mišića
VEŽBA:VEŽBA: prikaz biohemijskih promena u vanprikaz biohemijskih promena u vanććelijskoj teelijskoj teččnosti nosti u toku fiziu toku fiziččke aktivnosti razlike aktivnosti različčitog intenzitetaitog intenziteta
• Predstavlja opterećenje pri kome dolazi do povećanja koncentracije laktata u krvi pri rastućem intezitetu fizičkog vežbanja
• Mera anaerobnog metabolizma• Početak akumulacije laktata u krvi- od 4mM
• se često izražava i kao procenat VOse često izražava i kao procenat VO22max pri kome nastaje-max pri kome nastaje-
sposobnost podnošenja opterećenja bez akumulacije laktata u krvisposobnost podnošenja opterećenja bez akumulacije laktata u krvi
• Determiniše sportske performanse
Laktatni pragLaktatni prag
2) Tranzitorna lokalna hiperkalijemija:
• Prolazno povećanje koncentracije K+ jona ekstracelularne tečnosti
• K+ joni podstiču vazodilataciju-bolju prokrvljenost mišića
• Bolja perfuzija mišića-efikasnije snabdevanje O2 i eliminisanje CO2
• Nakon fizičke aktivnosti K+ se vraća u mišićne ćelije
VEŽBA:VEŽBA: prikaz biohemijskih promena u vanprikaz biohemijskih promena u vanććelijskoj teelijskoj teččnosti nosti u toku fiziu toku fiziččke aktivnosti razlike aktivnosti različčitog intenzitetaitog intenziteta
HVALA NA PAŽNJI HVALA NA PAŽNJI !!