procjena znanja
TRANSCRIPT
Procjena znanja
• Procjena znanja dio je poučavanja• Važna je učenicima, nastavnicima,
roditeljima, sustavu školstva• Važna je koliko i nastavni plan i nastavne
metode poučavanja
Što je procjena znanja (vještina i sposobnosti)?
• Vrednovanje je kontinuiran proces za mjerenje napredovanja učenika
• Uzimanje određenog uzorka učeničkog rada (usmeno, pismeno, vještinom) te procjenjivanje vrijednosti toga rada
• Pokazuje jesu li učenici naučili upravo ono što je nastavnik želio da nauče
Tko može procjenjivati znanje učenika
Korisni i pouzdani načini procjenjivanja: • Procjena od strane nastavnika• Samoprocjena• Međusobna procjena koju provode učenici
Principi procjene znanja
• Za učenike je važno što i kako se provjerava a ne ono za što nastavnici kažu da je važno - ako želite promijeniti kako učenici uče promijenite metode procjene znanja
• Kriteriji neka budu jednostavni i razumljivi• Neka ocjenjivanje bude pošteno, pouzdano i
valjano• Pružajte smislene i pravovremene informacije• Budite dosljedni
Povezanost procjene znanja s ciljevima učenja
• Povežite pitanja i zadatke za procjenu znanja s ciljevima učenja
• Povežite kriterije za ocjenjivanje s ciljevima učenja
Ciljevi učenja
• Sadržaji i vještine koje želimo da učenici nauče (iz perspektive nastavnika) nazivaju se ciljevima učenja
• Ciljevi učenja su izjave o vidljivim i kognitivnim vještinama koje učenici moraju savladati
Cilj se mora moći izmjeriti i testirati
• Učinkovita nastava određena je ciljevima• Usmjeravanje učenja postavljanjem
određenih ciljeva učenja djelotvornije učenje
• Učenici moraju usmjeriti svoje učenje prema ciljevima učenja
Ciljevi učenja uključuju
• ponašanje koje se može promatrati i izmjeriti
• do koje mjere moraju savladati ponašanje (5 točnih odgovora od 10)
• uvjete pod kojima bi se ponašanje trebalo odvijati
Ciljevi učenja pomažu nastavniku
• da su nastavni materijali i aktivnosti povezani s ciljevima učenja
• da provjera odgovara navedenim ciljevima (određivanjem ciljeva određujete što ćete ocjenjivati)
Ciljevi učenja su podijeljeni u 3 domene
• kognitivnu• psihomotoričku• afektivnu
Razine znanja prema Bloomovoj taksonomiji
1. Činjenično znanje2. Razumijevanje 3. Primjena4. Analiza 5. Sinteza6. Procjena
Usvajanje znanja
Razvoj misaonih vještina
Razvoj psihomotornih vještina
definiratipovezatiopisatipodsjetiti seutvrditiupamtitiprepoznatikategoriziratisintetiziratiobjasniti
klasificiratievaluiratiinterpretiratiponovitiizvijestitiobjasniti
primjerom usporeditiutvrditi razlikeprimijenitianalizirati
demonstriratiučinitipronaćinapravitioblikovatinacrtatisagraditiprikupitisvrstatiodvojiti
Aktivni glagoli koji opisuju ciljeve (što učenici moraju moći):
• .
Vrste procjene
Formativno
(dijagnostičko)
Sumativno
(završno)
Formativna procjena znanja
• Formativna je procjena pokazatelj što je učenik naučio i napreduje li
• ne dodjeljuje se ocjena• Ta se metoda koristi da se učeniku pruži
poticaj i usmjeravanje u učenju• Učenik dobiva povratnu informaciju o
svom učenju te drugu priliku za svladavanje određenog dijela gradiva
• Pružanje povratne informacije nastavniku
Uloga formativne procjene znanja
• Različita od sumativne procjene po svojoj ulozi a ne po metodama
• Kroz formativnu procjenu predviđamo učeničke pogrješke u sumativnom ocjenjivanju i možemo djelovati
• Unaprijed možemo u budućim predavanjima izbjeći kriva shvaćanja
• Učenici su opušteniji• Formativna procjena znanja je zanemarena
Sumativna procjena znanja
• Uzima uzorak onoga što učenici znaju da bi se utvrdila razina znanja
• Služi za ocjenjivanje i rangiranje učenika• Ima svrhu dokumentirati i informirati o
postignuću učenika• Utvrđuje razinu dostignuća učenika• Namjera je dobiti poudan i valjan dokaz o
sposobnosti učenika i postignuću definiranih ciljeva učenja
Elementi vrednovanja znanja
Usvojenost nastavnih sadržaja (usmeno, pismeno),praktična primjena znanja (rad na računalu, uporaba alata)
Uzimanje uzorka znanja: • testovi• kvizovi• ankete• ispiti• projekti prilike su da učenici nauče više ili da provjere svoje
razumijevanje gradiva
Kategorije pismene provjere1) ispit (engl. exam) = završna procjena znanja (engl. final
summative assessment) radi dobijanja dokaza o aktualnoj razini i kakvoći znanja, vještina i stavova
2) test (engl. test) = (dijagnostička) procjena znanja radi informiranja učenika i nastavnika o dosegnutoj razini i kakvoći znanja koja pomaže učeniku da ostvari nastavne ciljeve (testom se procjenjuje znanje iz manjeg opseg gradiva nego ispitom - poglavito ih rabimo za tzv. kolokviranje dijelova gradiva)
3) kviz (engl. quiz) = samoprocjena znanja (engl. selfassessment,
formative assessment) kojoj je cilj da učenik dobije povratnu informaciju o aktualnoj razini vlastitog znanja
4) anketa (engl. survey) = dijagnostička procjena znanja, vještina i stavova cijele grupe učenika kojoj je cilj utvrditi stupanj suglasja s propisanim nastavnim ciljevima
Što, kada, kako i zašto procjenjivati?
ŠTO I KADA ZAŠTO? PRETHODNAPROCJENA (test)
- Inicijalna provjera
TIJEKOM UČENJA (kviz, test) - povratna informacija kako bi poboljšali učenje- dodatna motivacija
ZAVRŠNO OCJENJIVANJE (ispit)
- prolaz ili pad - rangiranje učenika prema redoslijedu uspješnosti
OSIGURAVANJE KVALITETE (anketa)
- povratna informacija nastavniku o napredovanju - poboljšati poučavanje
Nedostaci procjene znanja
• odabrani uzorak nije odraz onoga što učenici zaista znaju
• Učenicima nije ostavljeno dovoljno vremena za izradu zadatka
• Učenicima nisu dane odgovarajuće povratne informacije
• Nedostatak kriterija za ocjenjivanje• Premalo mogućnosti da učenici pokažu
što znaju
ISTRAŽIVANJA
• različiti profesori - različite ocjene - ista iskazana znanja
• neobjektivni (ocjena ne ovisi samo o iskazanom znanju već i o osobinama ocjenjivača)
• nedosljedni: ne slažu se sami sa sobom (iste pismene provjere će nakon godinu dana drugačije ocijeniti)
• pogreška viša od 1 ocjene
• prvo odgovaraju uspješni učenici učitelj povisi kriterij kasnije ispitani učenici dobiju slabiju ocjenu od objektivno zaslužene
• prvo odgovaraju slabiji učenici učitelj snizi kriterij učenici koji kasnije odgovaraju lakše dobiju bolju ocjenu
“pogreška kontrasta”
sklonost učitelja da mijenjaju kriterij ocjenjivanja ovisno o kvaliteti prethodnih znanja učenika:
• slabiji razred niži kriterij i manji zahtjevi za isti odgovor učenik dobije bolju ocjenu nego da se nalazi u boljem razredu
• pismeni rad dobit će ocjenu ovisno o tome je li se prilikom ocjenjivanja nalazio u skupini boljih ili lošijih radova.
“prilagođavanje kriterija kvaliteti skupine”
• samopoštovanje i samopouzdanje djece najviše ovisi o školskom uspjehu (temelj mentalnog zdravlja)
• loša ocjena - najčešći izvor stresa u školskoj dobi
• osjećaj da trud i znanje nisu primjereno nagrađeni, ubija motivaciju za učenje
BEZ MOTIVACIJE NEMA UČENJA
Radionice izrade kriterija ocjenjivanja
na ŽSV
Zadatak:
utvrditi kroz korištenje glagola i ključne pojmove što učenik treba znati za koju ocjenu kroz elemente:
– Usvojenost nastavnih sadržaja– Primjena znanja
Izrada kriterija ocjenjivanja za srednje škole
• Sva Županijska stručna vijeća SŠ izrađivala su kriterije ocjenjivanja tijekom 2008./2009. školske godine
• Izrada kriterija kroz 3 radionice na ŽSV (ŽSV gimnazija i strukovnih srednjih škola osječko-baranjske županije)
Proces izrade kriterija ocjenjivanja
1. ŽSV 2008./2009.
• Bloom – ova taksonomija• Naglasak na mjerljive glagole • Obrazac za izradu• Općenite smjernice za izradu kriterija• Podjela cjelina po skupinama profesora
Nastavne cjeline
• Osnovni pojmovi ICT, povijest i građa računala• Brojevni sustavi• Booleova algebra i logički sklopovi• Operacijski sustav, rad s datotekama i mapama• Mreže računala i Internet• Obrada teksta (MS Word)• Izrada prezentacija (MS Power Point)• Proračunska tablica (MS Excel)• Baze podataka (MS Access)• Programiranje
2. ŽSV 2008./2009.• Kriteriji su djelomično izrađeni (neki profesori nisu
napravili zadatke, neki su napravili neozbiljno)• Napravljeni kriteriji podijeljeni su po timovima za
1. pregled (daju svoje komentare na tuđe kriterije u Word dokumentu)
• Skupine koje nisu napravile zadatke rade cjeline koje nisu napravljene
• Voditelji uvažavaju komentare i unose ih u dokumente
3. ŽSV 2008./2009.
• Kriteriji napravljeni za većinu cjelina• Napravljeni kriteriji podijeljeni su po skupinama
za 2. pregled (svatko komentira u Word dokumentu cjelinu koju nije pisao niti pregledavao)
• Voditelji uvažavaju komentare i unose ih u dokumente
Skup voditelja SŠ -13. 2. 2008
• Napravljeni kriteriji po cjelinama podijeljeni voditeljima za 3. pregled:– Vesna Tomić– Natalija Stjepanek– Daniel Rakijašić– Josip Šipek– Ljiljana Miletić– Zlatko Markovinović
• V. Tomić i N. Stjepanek uvažavaju komentare i unose ih u dokumente
Problemi i nedostaci ovakvog rada
• Različite škole: gimnazije i strukovne• Različit broj sati po nastavnim cjelinama u
različitim školama
Što smo napravili
• Kriterije za svaku cjelinu pročitalo je i komentiralo barem 6-7 profesora
• Napravljen je jedan općeniti obrazac kriterija po cjelinama koji je moguće primijeniti uz korekcije (s obzirom na broj sati po cjelini u pojedinoj školi)
• Svaki profesor može sebi prilagoditi kriterije
HVALA SVIMA
NA SUDJELOVANJU
U IZRADI KRITERIJA OCJENJIVANJA
Hvala na pažnjiPitanja?