privatna osnovna Škola „harfa“

PRIVATNA OSNOVNA ŠKOLA „HARFA“

Škola za budućnost

OKVIRNI ŠKOLSKI KURIKUL

ŠKOLSKA GODINA 2020./2021.

Privatna osnovna škola „Harfa“ - osnovni školski kurikul - šk.god. 2020./2021. . 2

SADRŽAJ

Kalendar školske godine 2020./2021. .......................................................................................................3

1. UVOD......................................................................................................................................................4

2. ŠKOLSKI KURIKUL ............................................................................................................................4

3. PRIVATNA OSNOVNA ŠKOLA „HARFA“ ......................................................................................4

VIZIJA „RAZVOJ POTENCIJALA“ ....................................................................................................4

3.1. CILJEVI ...........................................................................................................................................5

3.1.1. RAZVOJ TALENATA I POTENCIJALA DJECE ............................................................5

3.1.2. UČENJE KROZ ISKUSTVO – PROJEKTNO UČENJE ................................................5

3.1.3. OČUVANJE TEMELJNIH VRIJEDNOSTI .....................................................................5

3.1.4. RAZVIJANJE SOCIOEMOCIONALNIH KOMPETENCIJA KOD DJECE, A TIME I ODRASLIH ................................................................................5

4. POSEBNOSTI ........................................................................................................................................6

4.1. ORGANIZACIJA I NAČIN RADA .............................................................................................6

4.1.1. DVOJEZIČNA NASTAVA ..................................................................................................6

4.2. OPREMA .........................................................................................................................................7

4.3. MALI RAZREDI ............................................................................................................................8

4.4. DODATNE I IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI ....................................................................8

5. OSNOVNI PODACI O ŠKOLI .............................................................................................................8

5.1. PODACI O UČITELJIMA ...........................................................................................................9

5.2. PODACI O VANJSKIM SURADNICIMA .................................................................................9

6. PROJEKTI ...............................................................................................................................................9

6.1. ZNANSTVENE RADIONICE ......................................................................................................9


6.2. DRAMSKE RADIONICE .......................................................................................................... 12

6.3. GLAZBENE RADIONICE ......................................................................................................... 14

6.4. PODUZETNIČKE RADIONICE .............................................................................................. 16

6.5. PRODUCENTSKE RADIONICE.............................................................................................. 18

7. IZVANUČIONIČKA I TERENSKA NASTAVA ............................................................................ 20

Kalendar školske godine 2020./2021.


1. UVOD

Pod pojmom Školskog kurikula podrazumijevamo sve sadržaje, procese i aktivnosti koji su usmjere-ni na ostvarivanje ciljeva i zadaća odgoja i obrazovanja s ciljem promicanja unapređenja intelektual-nog, osobnog, društvenog i tjelesnog razvoja učenika.

2. ŠKOLSKI KURIKUL

Školski kurikul temeljni je dokument u kojem je definiran način na koji će se najuspješnije ostvariti nacionalni standardi i odgovoriti na zahtjeve Nacionalnoga okvirnoga kurikula kojim su definira- ne vrijednosti i opći ciljevi odgoja i obrazovanja, razina znanja koju učenici trebaju usvojiti u odno-su na kronološku dob te praćenje i vrednovanje njihovih postignuća. Školski kurikul obuhvaća sve sastavnice odgojno-obrazovnog djelovanja, a utemeljen je na pozitivnim ljudskim vrijednostima: suradnji, povjerenju, suosjećanju, hrabrosti i samopouzdanju. Svi se ciljevi i djelatnosti u odgoj-no-obrazovnom procesu temelje na propisanim nacionalnim dokumentima, ali izrastaju iz vizije Privatne osnovne škole „Harfa”.

3. PRIVATNA OSNOVNA ŠKOLA „HARFA”

Privatna osnovna škola „Harfa” privatna je škola koja djeluje u skladu s kurikulom i nastavnim pla-nom i programom koji donosi Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH prema alternativnom modelu slobodnoga demokratskog obrazovanja u suradnji s inicijativom „Škole se bude”.

VIZIJA „RAZVOJ POTENCIJALA“

Naš rad temelji se na razvoju potencijala. U „Harfi” svako je dijete dobrodošlo i prihvaćeno je upravo onakvo kakvo jest. Pod kulturom učenja koja potiče razvoj potencijala podrazumijevamo kulturu učenja koja dopušta različitost te omogućuje razvoj individualnih potencijala i kompetencija – kul-tura učenja u kojoj svako pojedino dijete dobiva poruku da je njegova jedinstvenost posve u redu te da je potrebno upravo takvo kakvo jest.

Djeca sa sobom donose sve što je za to potrebno. Kultura učenja koja potiče razvoj potencijala stoga ponajprije stvara uvjete za to da djeca budu u stanju doživjeti učenje kao kreativan i inspirativan proces koji veseli. Preduvjet je za to da učenici sebe doživljavaju kao cijenjen dio zajednice. Za to je potrebno omogućiti im prostor u kojemu će učiti samostalno, eksperimentalno i povezano s iskust-vima. Nova kultura učenja znači svladavati realne izazove, smjeti preuzeti odgovornost te učiti kako se suočavati s rizicima i neuspjehom. To je kultura učenja koja pokazuje što znači biti aktivni stva- ralac u svijetu te zajedno s drugima stvarati nešto značajno.


Škola razvoja potencijala stoga je mjesto u kojemu djeca mogu na dubljoj razini shvatiti tko su. To je mjesto na kojemu mogu steći sposobnosti koje će im biti potrebne da bi vodila smislen i sretan život. U „Harfi” vjerujemo da je svako dijete sposobno slijediti svoj osobni razvoj i svoj proces i način učenja. To povjerenje ujedno je velik izazov jer izgraditi svoj vlastiti proces učenja zahtijeva intelektualno i emocionalno djelovanje. U prvom planu nije učenje iz udžbenika, već osoba i njezini individualni potencijali te mogućnosti stvaranja. U pripremljenom i poticajnom okružju učenje je zanimljivo i uspješno.

Učitelj je mentor koji individualno pristupa svakom djetetu. On priprema radnu okolinu, usmjerava i prati dijete prema njegovim sposobnostima i interesima te mu daje povratnu informaciju o nap- retku. U „Harfi” djelujemo na razvoj važnih životnih sposobnosti i vještina kod djece: neovisno miš- ljenje, donošenje odluka, rješavanje problema, govorne kompetencije i poduzetničke vještine. Raz-voj potencijala znači otkrivanje vlastitih talenata, darova, vještina i njihov razvoj, stvaranje uvida o tome što sve možemo postići vlastitim snagama. U tom razvoju svako je dijete jedinstveno.

3.1. CILJEVI

3.1.1. RAZVOJ TALENATA I POTENCIJALA DJECE

Od samog početka stručno osoblje uz učiteljicu prepoznaje talente i potencijale djece te se potiče njihov razvoj.

3.1.2. UČENJE KROZ ISKUSTVO – PROJEKTNO UČENJE

Projektno učenje jest metoda poučavanja u kojoj se učenici angažiraju u kontinuiranom, surad-ničkom istraživanju. Suradnja među učenicima temeljna je komponenta. Modeli učenja u kojima učenici pasivno uče činjenice i citiraju ih izvan konteksta nisu više dovoljni. Rješavanje složenih problema zahtijeva od učenika i fundamentalne vještine (čitanje, pisanje i računanje) i vještine digi- talnog doba (timski rad, rješavanje problema, prikupljanje podataka, upravljanje vremenom, sinteti-ziranje informacija, korištenje visokotehnoloških alata). S takvom kombinacijom vještina učenici postaju upravljačima procesa učenja, a učitelji su u ulozi mentora.

3.1.3. OČUVANJE TEMELJNIH VRIJEDNOSTI

U praksi nema domaćih uradaka, sve se odvija i završava na nastavi ili u dodatnim aktivnostima; to je izrazito bitno kako bi djeca mogla graditi povezujuće odnose u svojoj obitelji.

3.1.4. RAZVIJANJE SOCIOEMOCIONALNIH KOMPETENCIJA KOD DJECE, A TIME I ODRASLIH

Znanstveno je dokazano da kako bi mozak mogao usvajati znanja treba osim kognitivnih dijelova uključiti i dijelove mozga odgovorne za socioemocionalne kompetencije. Znanje će se usvojiti tek ako mu damo neko značenje.


4. POSEBNOSTI

4.1. ORGANIZACIJA I NAČIN RADA

Pri realizaciji Nastavnog plana i programa polazimo od djeteta samog; pratimo njegov cjeloviti raz-voj – intelektualni, tjelesni i emocionalni. Važno nam je osvijestiti djetetu kako su svi dijelovi života međusobno povezani i kako je ono, kao jedinstveno biće, važno u toj međuovisnosti svijeta.

U našoj školi nema nastavnih jedinica unutar 45 minuta. Oblik rada koji provodimo jest tematsko, integrirano poučavanje. Zbog toga je godišnji plan podijeljen u četiri epohe, vremenski približno jednakog trajanja. Središnja tema prema kojoj povezujemo sve ostale nastavne i nenastavne sadržaje jest priroda oko nas, promjene koje ju prate i utječu na život svih živih bića. Zbog toga nastojimo što više vremena provoditi u neposrednoj okolini (primjerice u školskom vrtu), učiti u prirodi i iz prirode. Cilj nam je poticati iskustveno učenje kao niz aktivnosti u koje je dijete aktivno i vlastitom voljom uključeno, a kroz koje stječe potrebna znanja i vještine.

Provedba aktivnosti temelji se na tjednom planu koji se prilagođava svakom učeniku posebno, ovis-no o njegovim interesima i sposobnostima. U svakom danu tjednog plana jedna je glavna tema koju povezujemo sa svim ostalim sadržajima. Dijete slobodno uz dogovor i konzultacije s učiteljicom bira najbolje načine i vrijeme provođenja zadataka iz tjednog plana.

U „Harfi” važno je okruženje koje je poticajno, tematski i sadržajno prilagođeno za usvajanje potreb-nih znanja, ali i za individualne potrebe svakog djeteta.

U „Harfi” ne ocjenjujemo brojčano u nižim razredima, već provodimo formativno praćenje koje se odvija tijekom nastavnog procesa s ciljem davanja povratne informacije o učenju. Pratimo djetetove sveukupne rezltate, pružamo mu mnoštvo različitih prilika u kojima će pokazati svoj napredak.

Svako dijete ima svoj portfolio – Veliku mapu – u kojem su prikazani djetetov napredak i razmiš- ljanja o vlastitom učenju.

U „Harfi” djeca uče pojačani model engleskog jezika od 1. razreda. Strani jezik uveden je u sva od- gojna područja (predmeti) koja se odvijaju svakodnevno.

Cilj nam je omogućavati i poticati pravo svakoga djeteta da u procesu odrastanja i školovanja razvija kreativnost i sve svoje potencijale te odrasta u slobodna i odgovorna čovjeka.

4.1.1 DVOJEZIČNA NASTAVA

Nastava na engleskom jeziku (dvojezična nastava) osim u redovnoj nastavi predmeta engleskog jezi-ka odvijat će se i u predmetima:

• glazbena kultura


• likovna kultura

• tjelesna i zdravstvena kultura.

Učenje i poučavanje engleskoga jezika usmjereno je na razvijanje interesa i motiviranje učenika za ovladavanje jezikom, što pridonosi njihovu osobnomu i društvenomu razvoju. Učenici postižu razinu jezičnoga umijeća koja im omogućava samostalnu komunikaciju na engleskome jeziku u različitim situacijama i usvajaju vještine potrebne za samostalno učenje kao temelj za cjeloživotno obrazovanje.

Temeljni ciljevi učenja i poučavanja engleskoga jezika jesu osposobiti učenika za:

1. samostalnu i točnu upotrebu jezika u govoru i pismu u različitim kontekstima školske, lokalne i šire zajednice, uključujući i digitalno okružje

2. razumijevanje i uvažavanje drugih kultura i društvenih normi te sagledavanje vlastite kulture

3. samostalnu i kritičku upotrebu različitih izvora znanja i primjenu učinkovitih strategija učenja jezika

4. prihvaćanje odgovornosti za osobni razvoj, vlastite postupke i njihove rezultate

5. cjeloživotno učenje i rad u globaliziranome društvu.

Polazeći od spoznaje da je jezik sredstvo za komunikaciju, učenici razvijaju sposobnost razumije-vanja, izražavanja i upotrebe strategija za usvajanje znanja o jeziku i razvijaju okvirnu predodžbu o jeziku kao sustavu. Uz to, ovladavaju jezičnim vještinama potrebnim u komunikaciji s izvornim go- vornicima. Komunicirajući, uče prepoznavati i uvažavati jedinstvenost drugih kultura, razvijaju kul-turnu svjesnost, međukulturnu kompetenciju i višekulturnost te izgrađuju vlastite pozicije i uloge u različitim komunikacijskim odnosima. Time se razvijaju kompetencije potrebne za cjeloživotni razvoj.

4.2. OPREMA

U opremanju škole nastojali smo se voditi potrebama djeteta i opremiti je materijalima i uređajima koji će omogućiti uravnotežen rast i razvoj djeteta. Naš je prostor opremljen raznolikim didaktičkim materijalima koji su osmišljeni da inspiriraju, izazivaju zanimanje i znatiželju, potiču na istraživanje i eksperimentiranje te na uočavanje i zaključivanje. U školi ne nedostaje i moderne opreme koja prati korak vremena i omogućava upoznavanje djeteta s modernim tehnologijama i poučava ga kako digitalne sadržaje i uređaje staviti u službu stjecanja novih znanja i povezivanja s drugim ljudima sličnih interesa.


4.3. MALI RAZREDI

Maksimalan je broj učenika po obrazovnoj grupi 18. Time se učiteljima omogućuje da se pot- puno mogu posvetiti potrebama svakog djeteta.

4.4. DODATNE I IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI

Osim redovnog programa koje propisuje Ministarstvo RH, u „Harfi” nudimo dodatne sadržaje koji su izrazito važni za djetetov razvoj, a vezani su uz: likovnu i filmsku umjetnost, književnost, glazbu, društvene igre, kazalište i film, dramu, ručni rad, domaćinstvo, informatiku, programi- ranje, tehnički, vrtlarenje i sport.

5. OSNOVNI PODACI O ŠKOLI

Adresa: Poljudsko šetalište 2 21 000 Split

Broj telefona: 098/305534

E-pošta: [email protected]

Mrežna stranica: www.posh.hr


5.1. PODACI O UČITELJIMA

Jelena Marija Bilandžić – magistra primarnog obrazovanja s pojačanim modulom engleskog jezika, izvorni govornik

Petar Brkljačić – magistar primarnog obrazovanja s pojačanim modulom informatike

Dragica Domjanović – vjeroučiteljica izbornog predmeta Vjeronauka

5.2. PODACI O VANJSKIM SURADNICIMA

Ivana Carev – doktorica znanosti kemije, znanstvenica koja se bavi edukacijom i poučavanjem prirodnih znanosti; voditeljica prirodoslovnih radionica

Jasmina Žiljak Ilinčić – diplomirana učiteljica, dramska pedagoginja, glumica i voditeljica dramskih i glumačkih studija GKM- Split

Anja Batel – magistra molekularne biologije; voditeljica znanstvenih radionica

Marina Tudor – dipl. ing. mng.; voditeljica poduzetničkih radionica

6. PROJEKTI

Učenici će svakodnevno biti aktivni u raznim znanstvenim projektima u sklopu nastave i u suradnji sa stručnjacima s Medicinskog, Ekonomskog te Kemijsko-tehnološkog fakulteta i dr. Radom na pro-jektima djeca uče međusobno se uvažavati, ravnopravno sudjelovati u raspravama, donositi odluke te osim znanstvenih jačaju i socioemocionalne kompetencije. Djeca imaju mogućnost suradnički dolaziti do novih spoznaja o sebi, drugima i o svemu što ih okružuje kao i o svijetu uopće.

Krajnji rezultat projekata učenici će prezentirati na nekoj od smotri projekata ili na stručno-znan-stvenim skupovima kao i drugim mjestima naše zajednice (dječji vrtići, osnovne škole, starački do-movi...) ovisno o epidemiološkoj situaciji. Rad na projektima ovakvog tipa otvara i djeci i učiteljima, ali i roditeljima i široj društvenoj zajednici nove mogućnosti učenja o svim životnim vrijednostima.

6.1. ZNANSTVENE RADIONICE

Kurikulsko područje: KEMIJA

Ciklus (razred): 1., 2., 3., 4. razredi

Cilj: • potaknuti prirodnu radoznalost

• osposobiti učenika za istraživački rad

• razviti vještinu promatranja, uočavanja i opažanja


• razviti govorničke sposobnosti učenika

• razviti kritičko razmišljanje kod učenika

• uvesti učenika u svijet znanosti i kemije

Obrazloženje cilja (povezan s potrebama, interesima učenika i vrijednostima ŠK): Učenici će promatrati, uočavati, opažati, istraživati i usvajati informacije o živom svijetu i prirodnim procesima te naučeno znanje povezati sa sadržajem ostalih radionica vezanim uz matematiku, ekologiju, fiziku i biologiju.

Očekivani ishodi/postignuća (učenik će moći):

• samostalno pronalaziti i prikupljati podatke vezane uz prirodne procese i živi svijet

• shvatiti osnovne znanstvene principe i prirodne procese

• kreativno se izražavajući prezentirati stečeno znanje

Način realizacije:

• Oblik: interaktivne radionice i prezentacije

• Sudionici: učenici i stručni suradnik

• Načini učenja (što rade učenici):

Učenici sudjeluju u interaktivnim radionicama i na njima primjeren način sudjeluju u razvijanju vještina i stjecanju znanja o prirodnim procesima i znanstvenim principima.

• Metode poučavanja (što rade učitelji):

Učitelj moderira interaktivnu radionicu, motivira učenika, objašnjava osnovne pojmove i koncepte, daje upute za rad, potiče učenika na raspravu, moderira istraživačku nastavu, te osigurava učenicima siguran prostor za kreativno izražavanje, usvajanje znanja i razvijanje vještina.

Trajanje izvedbe: 20 sati tijekom šk. god. 2020./2021.

Potrebni resursi od strane učenika:

• papir, olovke, bojice, flomasteri

Način praćenja i provjere ishoda/postignuća:

• kreativan način izražavanja primjeren dobi

Odgovorna osoba: dr. sc. Ivana Carev


Kurikulsko područje: BIOLOGIJA

Ciklus (razred): 1., 2., 3., 4. razredi

Cilj: • razviti kritičko razmišljanje kod učenika

• osposobiti učenika za istraživački rad

• potaknuti prirodnu radoznalost

• uvesti učenika u svijet biologije

Obrazloženje cilja (povezan s potrebama, interesima učenika i vrijednostima ŠK): Učenici će istraživati i pronalaziti podatke o živom svijetu i osnovnim biološkim procesima te ih povezati sa sadržajem ostalih radionica vezanim uz matematiku, ekologiju, fiziku i kemiju.


• samostalno pronalaziti i prikupljati podatke vezane uz funkcioniranje živog organizma

• shvatiti osnovne biološke procese

• napraviti kratku prezentaciju svojega projektnog rada

Način realizacije:

• Oblik: interaktivne radionice i prezentacije

• Sudionici: učenici i stručni suradnik


Učenici prikupljaju podatke iz različitih izvora i medija.


Učitelj motivira učenika, objašnjava cilj sata, potiče učenika na raspravu, moderira istraživačku nastavu.

Trajanje izvedbe: 35 sati tijekom šk. god. 2020./2021.


• papir, olovke, bojice, flomasteri


• prezentacija rada

Odgovorna osoba: Anja Batel


6.2. DRAMSKE RADIONICE

DRAMA EDUCATION AND ART OF STORYTELLING / Dramski odgoj i umjetnost pripovijedanja – izborni program

Cilj ovoga izbornog Programa bit će učenje dobre komunikacije, razvoj socijalnih vještina, suradlji-vosti, tolerancije kroz dramsko-scenske aktivnosti i razvoj umijeća i umjetnosti pripovijedanja.

Dramskim aktivnostima ne samo da razvijamo maštu, govorne i motoričke sposobnosti sudionika, već pomažemo stvaranje i jasno izažavanje stavova, razvijamo kritičku svijest, radne i suradničke sposobnosti, zdravu (samo)kritičnost i samopouzdanje.

Ukratko, ovaj Program dramskog odgoja ima holistički pristup polaznicima radionice, kojim se za-dovoljavaju i četiri osnovne potrebe maloga i velikog djeteta: potreba za slobodom, ljubavi, kompe-tencijom (moći) i zabavom, a to su ujedno i uvjeti sretnog djetinjstva.

Budući da se ovdje ne bavimo primarno glumačkim umijećem, već je u fokusu rada dijete, i dramski odgoj kao proces i osnovna metoda rada, smatram nužnim ovdje napraviti distinkciju nekoliko osnovnih termina i navesti prednosti provođenja DRAMSKOG ODGOJA u školi.

DRAMSKI ODGOJ omogućava najkvalitetniji oblik učenja – ISKUSTVENO UČENJE KROZ IGRU.

DRAMSKA SPOSOBNOST antropološka je osobina, koja se izražava već u ranom djetinjstvu kroz simboličku igru, a u zreloj dobi modificira se u sposobnost preuzimanja uloga.

„Nema tu ničeg neobičnog. Mi dramatiziramo stalno... s glumačkom školom ili

bez glumačke škole. Ovu sposobnost nisu izmislili dramski pedagozi ni kazališni profesionalci, kao što ni kipar nije izmislio kamen koji kleše. Oni se samo njome

koriste na poseban način.“ (britanski teatrolog Ken Robinson)

Dramski odgoj oblik je učenja kroz dramsko iskustvo, tj. kroz medij dramskog izraza. Dramski izraz svaki je oblik izražavanja u kojem su stvarna ili zamišljena bića, pojave, odnosi i događaji predoče-ni odigranim ulogama, radnjama i situacijama. Dramska pedagogija podrazumijeva skup meto-da poučavanja i učenja koje se sustavno koriste dramskim izrazom kao čovjekovom imanentnom sposobnošću razvoja i napretka.


Dramski su postupci kojima ćemo se koristiti:

• vježbe povjerenja

• vježbe koncentracije

• vježbe relaksacije

• vođena fantazija

• žive slike

• pantomima

• improvizacije

• zamjena uloga

• razvoj kulture slušanja i kulture govorenja

• vježbe kreativnog slušanja

• govorne vježbe

• tehnike memoriranja i interpretiranja priče

TRAJANJE RADIONICE: 3 školska sata ili 135´

DINAMIKA RADA: jednom tjedno u trajanju od 3 školska sata ili 135´ (dva sata i petnaest minuta)

UKUPNO SATI U NASTAVNOJ GODINI: 12 školskih sati x 10 mjeseci = cca 120 školskih sati (ovisno o broju tjedana u mjesecu i o trajanju nastavne godine)

POTREBNI MATERIJALNI UVJETI I TEHNIČKA PODRŠKA

• prostor za radionice (školska dvorana ili veća učionica, prilagođena radioničkom tipu rada – stolovi koji su maknuti u stranu i čist središnji prostor u kojem su stolice postav- ljene u krug)

• CD player ili laptop (za izvođenje nekih vježbi uz glazbu)

• kutija rekvizita (šalovi, marame, različiti šeširi, kape i rukavice, sakoi, kaputi/ogrtači, stare cipele i igračke, predmeti iz svakodnevne uporabe – kuhača, pribor za jelo, knjiga, boca, alufolija i sl.; tzv. čisti otpad, kartonske kutije različitih veličina, pokrivač, plahta, kišo-bran, razne šuškalice, Orfov instrumentarij ili afro etno instrumenti)

• papiri A4 za sve sudionike

• kemijske, flomasteri (za sve sudionike), markeri (nekoliko)

• deblji karton (za izradu znački s imenom)


6.3. GLAZBENE RADIONICE

Kurikulsko područje: GLAZBENA KULTURA

Ciklus (razred): 1., 2., 3., 4. razredi osnovne škole

Ciljevi: • omogućiti društveno-emocionalni razvoj svih učenika, uključujući darovite i učenike s teškoćama

• poticati razvoj glazbenih sposobnosti svih učenika u skladu s individualnim sposobnostima pojedinca

• upoznati učenike s glazbenom umjetnošću putem kvalitetnih i reprezentativnih ostvarenja glazbe različita podrijetla te različitih stilova i vrsta

• potaknuti razvijanje glazbenoga ukusa i kritičkoga mišljenja

• osvijestiti vrijednosti regionalne, nacionalne i europske kulturne baštine u kontekstu svjetske kulture

• razviti kulturno razumijevanje i interkulturalne kompetencije putem izgrađivanja odnosa prema vlastitoj i otvorenog pristupa prema drugim glazbenim kulturama

Obrazloženje cilja (povezan s potrebama, interesima učenika i vrijednostima ŠK): Glazba je dio svih kultura svijeta te je, uz ostale umjetnosti, ključna za kvalitetan, skladan i cjelovit razvoj svakog pojedinca. U obrazovnom je sustavu Republike Hrvatske učenje glazbe prepoznato i priznato kao neizostavan čimbenik u oblikovanju specifično glazbenih, ali i općih (generičkih) kompetencija učenika. Predmetima Glazbena kultura / Glazbena umjetnost ostvaruju se temelj- ne odgojno-obrazovne vrijednosti i opći ciljevi odgoja i obrazovanja. Stoga nastava glazbe potiče i unaprjeđuje učenikov estetski razvoj, potiče kreativnost učenika, razvija učenikove glazbene sposobnosti i interese, razvija učenikovu svijest o očuvanju povijesno-kulturne baštine i osposo-bljava ga za življenje u multikulturnom svijetu. Na nastavi glazbe učenici upoznaju i doživljavaju glazbu različita podrijetla te različitih stilova i vrsta, usvajaju osnovne elemente glazbenog jezika i glazbene pismenosti.


• Učenik sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe.

• Učenik stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline te svira uz pjesme/brojalice koje izvodi.

• Učenik izvodi glazbene igre uz pjevanje, slušanje glazbe i pokret uz glazbu.

• Učenik pjeva/izvodi pjesme i brojalice.

• Učenik na temelju slušanja razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.


Načini realizacije:

• Oblik:

• interaktivne radionice

• pjevanje i sviranje

• gosti glazbenici

• tematski dani

• po mogućnosti posjeti glazbenim studijima, koncertima i sl. (ako epidemiološke mjere dopuste)

• Sudionici: učenici, stručni suradnik, učitelji, roditelji, vanjski dionici (ako epidemiološke mjere dopuste)


• istraživanje

• pjevanje, sviranje, ritam

• timski i pojedinačni projekti


Učitelj motivira učenika, objašnjava cilj radionice, potiče učenika na izvođenje ritma, pjevanje i sviranje, moderira glazbeni projekt.

Trajanje izvedbe: 36 nastavnih sati tijekom šk. god. 2020./2021.


• sintesajzer, udaraljke, kajdanka…


• izvedba glazbene točke na kraju godine

Odgovorna osoba: Petar Brkljačić, mag. prim. educ.


6.4. PODUZETNIČKE RADIONICE

Kurikulsko područje: PODUZETNIŠTVO


Ciljevi: • potaknuti razvijanje poduzetničkog načina promišljanja kod učenika s naglaskom na

radoznalost, važnost cjeloživotnog učenja, hrabrost, upornost, jačanje samopouzdanja, traženje i korištenje prilika, rješavanje problema, otpornost na neuspjeh, održavanje optimizma, adaptabilnost, empatiju, hrabrost, kritičko razmišljanje

• potaknuti razvijanje poduzetničkih vještina kod učenika s naglaskom na: kreativnost, timski rad, prepoznavanje prilika, generiranje ideja/inovativnost te upoznavanje procesa od ideje do realizacije, organizacijske sposobnosti, komunikacijske sposobnosti te društveno odgovorno djelovanje

• razvijanje kod učenika osjećaja poštovanja za svoj i tuđi rad

• usvajanje osnova financijske pismenosti; novac kao pojam i načini racionalnog raspolaganja novcem

• stvaranje osjećaja odgovornosti za aktivno djelovanje u zajednici i odgovornosti za opće dobro

• osvještavanje o važnosti povezivanja s ostalim dionicima u zajednici

Obrazloženje cilja (povezan s potrebama, interesima učenika i vrijednostima ŠK): Zdrave navike, a time i zdravo društvo razvija(ju) se od “malih nogu”. Poduzetništvo kao vrijed-nost te poduzetničke kompetencije prepoznate su kao ključne u Europskom referentnom okviru za cjeloživotno učenje koje je potrebno svakom građaninu za osobni razvoj u društvu znanja, ali i samom društvu za razvoj i prosperitet. Razvijanje tih kompetencija u prvome redu podrazumijeva poticanje divergentnog ramišljanja i razvijanje poduzetnosti u smislu stjecanja znanja, razvijanja vještina i izgradnje stavova koji omogućuju uspješno rješavanje problema u svakodnevnom privat-nom, društvenom i poslovnom životu s naglaskom na stav da se „priliku ne čeka, već ju se stvara“. Stoga će učenici kroz istraživanje, igru, otvoreni razgovor, razmjenu mišljenja i ideja, povezivanje s ostalim predmetima, upoznavanje s „drugima“ iz zajednice na iskustveni način ući u svijet po-duzetništva, ali i realizirati svoj poduzetnički projekt tijekom školske godine.


• Učenik će se upoznati sa svijetom rada te shvatiti važnost i razviti osjećaj za svoj i tuđi rad.

• Učenik će usvojiti osnovne pojmove o novcu i načinima racionalnog raspolaganja novcem.


• Učenik će usvojiti osnovne korake u procesu realizacije poduzetničke ideje.

• Učenik će ojačati sposobnost upravljanja informacijama, rješavanja problema te kritičkog razmišljanja.

• Učenik će ojačati osjećaj za društveno odgovorno djelovanje u zajednici.


• Oblik:


• prezentacije

• gosti predavači

• tematski dani

• po mogućnosti posjeti poduzećima (ako epidemiološke mjere dopuste)



• istraživanje

• priprema prezentacija



• Učitelj motivira učenika, objašnjava cilj sata, potiče učenika na raspravu, moderira oluju ideja kao i cjelokupni poduzetnički projekt.



• papir, olovke, bojice, flomasteri… (ostali likovni materijal)


• prezentacija projekta na kraju godine

Odgovorna osoba: Marina Tudor, dipl. ing. mng.


6.5. PRODUCENTSKE RADIONICE

Kurikulsko područje: VIDEOKULTURA


Ciljevi: • omogućiti društveno-emocionalni razvoj svih učenika, uključujući darovite i učenike s

teškoćama

• osposobiti učenike za komunikaciju s medijima: videom, filmom, računalom

• potaknuti razvijanje kritičkoga mišljenja

• potaknuti razvijanje digitalne pismenosti i komunikacije

• primanje (recepcija) filma, radijske ili televizijske emisije, videozapisa

• razviti kulturno razumijevanje i interkulturalne kompetencije putem izgrađivanja odnosa prema vlastitoj i otvorenog pristupa prema drugim kulturama

Obrazloženje cilja (povezan s potrebama, interesima učenika i vrijednostima ŠK): Video je jedan od najpopularnijih medija danas. Prema Wordstreamu, tvrtki za internetski marke- ting, trećina mrežne aktivnosti troši se na gledanje videozapisa. A do 2021. predviđa se da će video zauzimati više od 80% cjelokupnoga internetskog prometa. Pomoću videoprodukcije učenici mogu iskoristiti svoju kreativnost i tehnološke vještine za stvaranje vlastitih videozapisa. Od opreme i sto-ryboarda do vizualnih efekata i montaže, oni mogu naučiti osnove stvaranja bilo čega, od dugome-tražnog filma do isječka na društvenim mrežama. Učenici se danas koriste obrazovnim videozapi-sima kao alatom za učenje svega, od promjene gume do najnovijih plesnih trendova. Apstraktne teme koje su se nekada činile teškima za podučavanje i učenje sada su pristupačnije i razumljivije za- hvaljujući dostupnosti obrazovnih videozapisa. Istraživanja su pokazala da upotreba kratkih video- isječaka omogućuje učinkovitiju obradu i povrat memorije. Vizualna i slušna karakteristika vid-eozapisa privlači široku publiku i omogućava svakom korisniku da obrađuje informacije na njemu prirodan način. Djeca izložena komunikacijskim alatima poput videokamera omogućit će si slo-bodu eksperimentiranja s vlastitim maštovitim rastom, a kako se djetetova mašta razvija, tako se razvijaju i njegove socijalne vještine, sposobnosti učenja i cjelokupni osjećaj dobrobiti.


• Učenik sudjeluje u zajedničkom snimanju videozapisa.

• Učenik poznaje vrste medija.

• Učenik snima videozapise uz određene scenarije.

• Učenik razvija maštu.

• Učenik razvija samopouzdanje, komunikaciju i odgovornost.


• Učenik razvija vještine javnog govora.


• Oblik:


• snimanje videozapisa

• tematski dani

• po mogućnosti posjeti radijskim i TV postajama i sl. (ako epidemiološke mjere dopuste)



• istraživanje

• snimanje, montaža



• Učitelj motivira učenika, objašnjava cilj radionice, potiče učenika na snimanje videoisječaka, moderira videoprojekt/e.



• tablet, bilježnica


• predstavljanje snimljenih videozapisa na kraju šk. godine

Odgovorna osoba: Petar Brkljačić, mag. prim. educ.


7. IZVANUČIONIČKA I TERENSKA NASTAVA

Izvanučionička i terenska nastava oblik je nastave koji podrazumijeva ostvarivanje planiranih pro-gramskih sadržaja izvan školske ustanove.

Rad izvan škole potiče radost otkrivanja, istraživanja i stvaranja, pogodan je za timski rad, utječe na stvaranje kvalitetnih odnosa unutar odgojno-obrazovne skupine te potiče intelektualna čuvstva. U izvanučioničku nastavu spadaju: izleti, ekskurzije, odlasci u kina, kazališta, galerije i druge ustanove, terenska nastava, „škola u prirodi” i drugi slični organizirani oblici poučavanja/učenja izvan škole.

Zbog epidemiološke situacije u školskoj godini 2020./2021. škola će se prilagoditi zadanim epidemi-ološkim mjerama radi očuvanja zdravlja učenika i djelatnika. Stoga ostavljamo prostor za prilagod-bu organizacije i izvedbe izvanučioničke i terenske nastave.

U Splitu, rujan 2020.

privatna osnovna Škola „harfa“

Documents