priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti

44
SEMINAR O ENERGETSKOJ EFIKASNOSTI Kragujevac 1. decembar 2010.godine PROJECT : Rising awareness among primary and secondary school students on climate change and energy efficiency problems with a simultaneous capacity building of ’Ecological education and sustainable development center’ Kragujevac (RACCEEP) Projekat: Razvijianje svesti učenika osnovnih i srednjih škola o klimatskim promenama i problemima energetskoj efikasnosti uz jačanje kapaciteta “Centra za ekolološko obrazovanje i održivi razvoj Kragujevac ( CEOOR ) Prof. dr Dušan Gordić Mašinski fakultet Kragujevac

Upload: association-of-citizen-stakleno-zvono

Post on 20-Mar-2016

221 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

Seminarom o energetskoj efikasnosti u Politehničkoj školi u Kragujevcu, započela je realizacija druge faze projekta ”Podizanja svesti kod učenika osnovnih i srednjih škola po pitanjima klimatskih promena i energetske efikasnosti”.

TRANSCRIPT

Seminar o enerGeTSKoJ eFiKaSnoSTiKragujevac 1. decembar 2010.godine

PROJECT :Rising awareness among primary and secondary school students on climate change and energy efficiency problems with a simultaneous capacity building of ’Ecological education and sustainable development center’ Kragujevac (RACCEEP)

Projekat:Razvijianje svesti učenika osnovnih i srednjih škola o klimatskim promenama i problemima energetskoj efikasnosti uz jačanje kapaciteta “Centra za ekolološko obrazovanje i održivi razvoj Kragujevac ( CEOOR )

Prof. dr Dušan GordićMašinski fakultet Kragujevac

za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj

• MERE UŠTEDE ENERGIJE U DOMAĆINSTVU ---------------------------------------------------------9• Opšti pojmovi vezani za potrošnju energije u domaćinstvima --------------------------------------------9• Omotač zgrade i mere energetske efikasnosti na omotaču zgrade ------------------------------------- 10• Omotač zgrade ------------------------------------------------------------------------------------ 10• Toplotna izolacija zgrade -------------------------------------------------------------------------------------- 11• Vrste termoizolacionih materijala ---------------------------------------------------------------------------- 12• Sprečavanje nekontrolisanog prodora vazduha kroz omotač objekta --------------------------------- 12• Otkrivanje puteva nekontrolisanog prodora vazduha kroz omotač ----------------------------------- 12• Zatvaranje puteva nekontrolisanog prodora vazduha kroz omotač ----------------------------------- 13• Sprečavanje prodora vazduha kod pokretnih spojeva prozora i vrata -------------------------------- 13• Preporučena minimalna količina svežeg vazduha u prostoriji po osobi ------------------------------ 13• Preporuke za ventilaciju --------------------------------------------------------------------------------------- 14• Gubici toplote kroz prozore ------------------------------------------------------------------------------------ 14• Energetski efikasni prozori ------------------------------------------------------------------------------------ 15• Energeska efikasnost postojećih prozora ------------------------------------------------------------------- 15• Termografska analiza ------------------------------------------------------------------------------------------ 15• Mere energetske efikasnosti u sistemu grejanja ----------------------------------------------------------- 16• Zgrade sa individualnim grejnim telima ------------------------------------------------------------------- 16• Zgrade koje imaju individualne kotlarnice ----------------------------------------------------------------- 16• Mere energetske efikasnosti u sistemu grejanja – opšte mere -------------------------------------------- 17• Zgrade sa blokovskim kotlarnicama i sistem daljinskog grejanja ------------------------------------- 17• Energetski pasoš zgrada --------------------------------------------------------------------------------------- 17• Primena izolacije u novim stanovima ----------------------------------------------------------------------- 18• Danska – energija za grejanje --------------------------------------------------------------------------------- 18• Zgrade u Srbiji --------------------------------------------------------------------------------------------------- 18• Pasivne kuće ----------------------------------------------------------------------------------------------------- 19• Poboljšanje energetske efikasnosti sistema za dobijanje potrošne tople vode ----------------------- 20• Energetske efikasnost sistema za dobijanje potrošne tople vode -------------------------------------- 20• Optimalna temperatura tople vode -------------------------------------------------------------------------- 20• Mere za uštedu električne energije u domaćinstvima ---------------------------------------------------- 21• Kupovina novih uređaja --------------------------------------------------------------------------------------- 21• Veš mašina i mašina za pranje sudova ---------------------------------------------------------------------- 22• Rerna i šporet ---------------------------------------------------------------------------------------------------- 22• Frižider i zamrzivač -------------------------------------------------------------------------------------------- 22• Klima uređaji ---------------------------------------------------------------------------------------------------- 23• Kućni aparati i uređaji ----------------------------------------------------------------------------------------- 23• Mere uštede energije kod rasvete ----------------------------------------------------------------------------- 23• Moguće mere (mesta) za uštedu el. energije za unutrašnju rasvetu ------------------------------------ 23• Efikasno korišćenje vode u domaćinstvima ---------------------------------------------------------------- 24• Mere za uštedu vode u zgradama ----------------------------------------------------------------------------- 24

• Definicija EFIKASNOSTI ----------------------------------------------------------------------------------------4• Šta je energetska efikasnost? ------------------------------------------------------------------------------------4• Motivi za smanjenje potrošnje energije -----------------------------------------------------------------------5• Uticaj energije na životnu sredinu -----------------------------------------------------------------------------5• Efekat staklene bašte ---------------------------------------------------------------------------------------------5• Energetska efikasnost–gde? -------------------------------------------------------------------------------------7• Potrošnja energije -------------------------------------------------------------------------------------------------7• Potrošnja finalne energije u EU ---------------------------------------------------------------------------------8• Potrošnja finalne energije u Srbiji ------------------------------------------------------------------------------8

Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti

• ObnOvljiviizvOrienergije-Oie---------------------------------------------------------------- 32• Projekcijasvetskepopulacije---------------------------------------------------------------------------------- 33• zahtevi(potrebe)zaenergijomusvetu--------------------------------------------------------------------- 33• izazovikorišćenjafosilnihgoriva---------------------------------------------------------------------------- 34• globalniizvorienergije-rezerve---------------------------------------------------------------------------- 34• DefinicijaOie---------------------------------------------------------------------------------------------------- 35• regulativnadokumentaiOie-------------------------------------------------------------------------------- 35• PotencijaluSrbiji------------------------------------------------------------------------------------------------ 35• Hidroenergija---------------------------------------------------------------------------------------------------- 36• Solarnaenergija------------------------------------------------------------------------------------------------- 37• Projektikorišćenjasunčeveenergije------------------------------------------------------------------------- 37• Primerikorišćenjasunčeveenergije------------------------------------------------------------------------- 38• energijavetra--------------------------------------------------------------------------------------------------- 39• geotermalnaenergija------------------------------------------------------------------------------------------- 40• Korišćenjetoplotnihpumpi----------------------------------------------------------------------------------- 40• Korišćenjebiomase---------------------------------------------------------------------------------------------- 41• Primerikorišćenjabiomase----------------------------------------------------------------------------------- 42• zaključak-------------------------------------------------------------------------------------------------------- 43

• MERE UŠTEDE ENERGIJE U JAVNIM I KOMUNAlNIM DElATNOSTIMA ----------------- 25• Javne i komunalne delatnosti --------------------------------------------------------------------------------- 25• Javne zgrade ------------------------------------------------------------------------------------------------------ 26• Projekti energetske efikasnosti u javnim zgradama ----------------------------------------------------- 26• Primer energetski efikasne škole ----------------------------------------------------------------------------- 27• Energetska efikasnosti u javnoj rasveti --------------------------------------------------------------------- 28• Projekti rekonstrukcije javnog osvetljenja ----------------------------------------------------------------- 29• Novi izvori ------------------------------------------------------------------------------------------------------- 29• Saobraćaj --------------------------------------------------------------------------------------------------------- 30

4 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj

Definicija EFIKASNOSTI

• EFIKASNOST = Produktivnost – Spremnost –Gotovost – Proizvodnost – Umešnost –Spretnost – Delotvornost – Delovanje –Eficijencija – Sposobnost – Uspešnost

• Efikasnost se uobičajeno meri odnosom rezultata (efekata) i ulaganja ili troškova

• Efikasnost – idealna 100% (ili 1)

Šta je energetska efikasnost?

• Energetska efikasnost je skup termina kojima se opisuje kvalitet korišćenja energije

• Poboljšanje energetske efikasnosti znači izbegavanje (smanjenje) gubitaka energije bez narušavanja konfora, standarda života ili ekonomske aktivnosti i može se realizovati kako u oblasti proizvodnje tako i potrošnje energije

Energetska efikasnost

Dr Dušan Gordić

5Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti

Motivi za smanjenje potrošnje energije1. Povećanje konkurentnosti na makro (država) i

mikro (preduzeće, opština, škola, kuća) planu– Manji troškovi za energiju– Novi proizvodni programi i usluge– Povećanje zaposlenosti

2. Povećanje sigurnosti snabdevanja– Smanjenje uvozne zavisnosti– Otvaranje mogućnosti za upotrebu različitih

izvora energije

3. Smanjenje uticaja na životnu sredinu

Uticaj energije na životnu sredinu

• Lokalni uticaji (buka, čvrste čestice, otpadna toplota)

• Regionalni uticaji (kisele kiše zbog nastanka SO2 i NOX, čvrste čestice) – prekogranično zagađenje

• Globalni uticaji – efekat globalnog zagrevanja (staklene bašte) zbog emisije gasova staklene bašte – na prvom mestu CO2

Efekat staklene bašte

• Gasovi staklene bašte podižu efikasnost kojom Sunce greje Zemlju

6 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj

1979 1991 2002

7Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti

Klimatske promene

• U 20. veku prosečna temperatura porasla za 0,6 °C.

• Nivo mora porastao za oko 10 do 20 cm• Površina Zemlje pod večitim snegom se

smanjila za oko 10% u poslednjih 50 godina. • Od 1750. godine koncentracija CO2 u atmosferi

porasla za 30%• Za isti period, koncentracija metana CH4

porasla za 150%

Energetska efikasnost – gde?

• Proizvodnja energije• Prenos (transport) energije• Potrošnja energije

Potrošnja energije

• industrija, • domaćinstva, • javne i komercijalne delatnosti, • saobraćaj, • poljoprivreda

8 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj

Potrošnja finalne energije u EU

Potrošnja finalne energije u Srbiji

9Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti

MERE UŠTEDE ENERGIJE U DOMAĆINSTVU

Pregled

Opšti pojmovi vezani za potrošnju energije u domaćinstvima

OBLICI ENERGIJE KOJI SE NAJČEŠĆE KORISTE U DOMAĆINSTVIMA SU: toplotna energija, dobijena

sagorevanjem fosilnih goriva,

električna energija, koja se koristi za pogon električnih aparata, uređaje, rasvetu, pa i za dobijanje toplotne energije.

Voda

10 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj

Energija se u domaćinstvima nepotrebno gubi usled nedovoljne energetske efikasnosti:energetskog omotača objekta,sistema za grejanje i klimatizaciju, sistema za dobijanje tople vode za

direktnu potrošnju,električnih aparata, uredaja i rasvetesistema, uređaja i načina korišćenja

vode

Opšti pojmovi vezani za potrošnju energije u domaćinstvima

Omotač zgrade i mere energetske efikasnosti na omotaču zgrade

• Toplotna energija gubi se kroz takozvani omotač zgrade - svi granični elementi koji odvajaju građevinski objekat od vazduha ili tla na kome je podignut.

• Omotač zgrade čine:1. krovna konstrukcija;2. fasadni zidovi zgrade;3. prozori i vrata zgrade i4. osnova zgrade

Omotač zgrade• U osnovi, mere energetske efikasnosti

na omotaču zgrade imaju tri karakteristična efekta:1. smanjuje se prolaz toplote kroz pojedine segmente omotača

(transmisioni gubici toplote)2. smanjuje se infiltracija vazduha u prostoriju (ventilacioni gubici

toplote)3. smanjuje se difuzija vodene pare, i sa njom u vezi gubici toplote.

11Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti

Toplotna izolacija zgrade

• smanjuje se prolaz toplote kroz pojedine segmente omotača (spoljašnji zidovi, krov i krovna konstrukcija, podrum)

• smanjuje toplotne gubitke zimi i pregevanje prostora leti• štiti noseću konstrukciju od spoljašnjih uticaja i jakih

temperaturnih naprezanja. • Toplotno izolovana zgrada je ugodnija, produžava joj se

životni vek i doprinosi zaštiti okoline

Lokacije za ugradnju termoizolacije

• lokacije za ugradnju termoizolacije su:plafoni prema

negrejanom prostoru,spoljašnji zidovi,podovi prema

negrejanom prostoru.

Toplotna izolacija zgrade• Dodavanje slojeva izolacionog materijala sa

niskim koeficijentom provođenja toplote• Osobine kvalitetnog termoizolacionog

materijala:o što niži koeficijent provodljivosti toplote,o otpornost na vlagu i promene temperature,o da je postojan u mehaničkom pogledu,o da se jednostavno ugrađuje.

12 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj

Vrste termoizolacionih materijala • materijali: kamena vuna, stiropor (stirodur), staklena vuna,

mineralna vuna, stiropor, poliuretanski materijali, ovčija vuna, slama, itd....

Sprečavanje nekontrolisanog prodora vazduha kroz omotač objekta

• Osnovne činjenice koje ukazuju na postojanje problema sa nekontrolisanim prodorom vazduha u objekat su:

o uvećan račun za grejanje,o neke prostorije je teško zagrejati,o problemi sa vlagom, o insekti koriste puteve prodora vazduha za ulazak u dom, o statički elektricitet, alergijski i respiratorni problemi.

Otkrivanje puteva nekontrolisanog prodora vazduha kroz omotač

• Uobičajeni putevi prodora vazduha kroz omotač su:1. otvori za pristup tavanu, 2. lokacije oko cevi i oko

električnih instalacija, 3. dimnjak, 4. aspirator, 5. otvor za primanje pošte, 6. otvori u spojevima

konstrukcija i pukotine u zidovima,

7. prozori i vrata

13Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti

Zatvaranje puteva nekontrolisanogprodora vazduha kroz omotač

pokretne površine se zaptivaju elastičnim izolatorima,

nepokretne površine se zaptivaju najčešće posebnim smesama koje posle određenog vremena očvršćavaju (gips, malter, silikon, poliuretanske pene i sl.),

pukotine oko cevi kroz koje protiče topla voda (ili na dimnjacima) se zatvaraju materijalima koji moraju biti postojani na povišenim temperaturama,

razlikuju se proizvodi namenjeni za spoljašnju i unutrašnju upotrebu.

Sprečavanje prodora vazduha kod pokretnih spojeva prozora i vrata

Preporučena minimalna količina svežeg vazduha u prostoriji po osobi

spoljna temperatura (oC)

preporučena minimalna količina vazduha u prostoriji po osobi

sa zabranjenim pušenjem

sa pušačima

m3/h

20 8 12

15 10 15

10 13 20

5 16 24

14 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj

Preporuke za ventilaciju•Kratko prozračivanje potpunim otvaranjem krila prozora i balkonskih vrata osobito s aspekta zaštite od prehlade i uštede energije za grejanje, bolje od trajnog prozračivanja kroz poluotvorena krila vrata ili prozora.

•U jednakim vremenskim intervalima (na pr. svakih sat vremena otvori prozor na 5 do 10 minuta) i time izmeniti kompletnu količinu starog vazduha

Gubici toplote kroz prozore

Osnovne funkcije prozora su obezbeđivanje:dnevne svetlosti u objektu, ventilacije, vizuelnog kontakta sa

spoljašnjom sredinom, smanjenja gubitaka toplote, zaštite unutrašnjosti objekta

od spoljašnjih nepogodnih uticaja.

Osnovne karakteristike koje definišu energetske performanse prozora su: koeficijent prolaza toplote solarne i optičke karakteristike stakla, materijal okvira i rama (drvo, Al, PVC) vrsta stakla.

Gubici toplote kroz prozore• Gubici kroz prozore su transmisijski, odnosno oni kroz zatvoren prozor i ventilacijski, odnosno oni kroz otvoren prozor. • Kroz prozore se ostvaruje preko 50 % ukupnih toplotnih gubitaka zgrade. • Postoji mnogo različitih vrstaprozora, a njihov koeficijentprolaza toplote kreće se od 0,8 W/m2K kod najboljih prozora s trostrukim staklima ispunjeni inertnim gasovima, pa sve do 3,5 W/m2K kod starih jednostrukih prozora.

15Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti

Energetski efikasni prozori Proizvođači koriste sledeće strategije za poboljšanje energetske efikasnosti prozora: više staklenih panela (dva

ili tri),punjenje inertnim

gasovima, specijalni niskoemitivni

slojevi.

Energeska efikasnost postojećih prozora

1. zaptivanje prozora2. održavanje prozora i vrata3. popravka okova na prozorima i vratima4. izolovanje kutija za roletne5. ugradnja roletni, postavljanje zavesa

Termografska analiza• Koristi se za utvrđivanje stanja omotača zgrade

• Termografska analiza može da se primeni kod: otkrivanja problema sa termoizolacijom, otkrivanja toplotnih mostova, lociranja prodora vazduha u kombinaciji sa testom sa prinudnim

izazivanjem razlike u pritiscima, određivanja pravilnog funkcionisanja sistema za

grejanje, otkrivanja problema sa vlagom, lociranja skrivenih cevi sa toplom vodom.

Termografska analiza• Analiza stanja omotača – pre i posle primene mera

16 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj

• Grejanje domaćinstva (zgrada, stanova, kuća)• sopstveni sistem grejanja – individualna grejna tela• sopstveni sistem grejanja – centralno grejanje• snabdevanje toplotom iz obližnjih lokalnih kotlarnica

i sistema daljinskog grejanja

Mere energetske efikasnosti u sistemu grejanja

• Sopstveni sistem grejanja – individualna grejna tela• objekti koji imaju peći na čvrsto gorivo - uvođenje centralnog

grejanja na čvrsto gorivo ili biomasu• objekti koji se greju na električnu energiju (TA peći) -

uvođenje centralnog grejanja (sve sem struje)

Zgrade sa individualnim grejnimtelima

Zgrade koje imaju individualne kotlarniceTip mere Konkretne mere

Nisko-budžetske mere

Ugradanja regulacionih ventila u sistem razvoda top. energijeOdržavanje grejnih tela u prostorijama (zamena, popravke curenja,parnih.čepova, podešavanje i dr.) Ugradnja termostatskih ventila na grejnim telimaUgradanja klapni u kotlovskim kanalima dimnih gasova,Izolacija cevi i rezervoara,Ugradnja efikasnih cirkulacionih pumpi za toplu vodu,

Visoko-budžetske mere

Povezivanje na sistem daljinskog grejanjaPromena energenta - Instalacija toplotne pumpe Sanacija ili zamena kotla (gorionika ili ložišta), Ugradnja sistema za regulaciju rada kotlaRekuperacija toplote dimnih gasova kotla (ekonomajzer)

17Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti

Tip mere Konkretne mere

Mere domaćinskog upravljanja energijom

Zatvaranje vrata i prozora u prostorijama koje se greju/hladeIsključivanje grejanja ili hlađenja noću i kada nema nikogaIzbegavanje zaklanjanja i pokrivanja grejnih tela zavesama i sl.Provetravanje zgrade u letnjem periodu tokom noćiVremensko optimizovanje grejanja i pripreme tople vode,Smanjivanje sobne temperature za 1°C u sezoni grejanja

Mere energetske efikasnosti u sistemu grejanja – opšte mere

Zgrade sa blokovskim kotlarnicama i sistem daljinskog grejanja

Tip mere Konkretne mere

Nisko-budžetske mere

Održavanje podstanicaUgradnja kalorimetara i izmena načina obračuna isporučene toplote (naplata prema isporučenoj količini toplote)

Visoko-budžetske mere

Zamena ili sanacija eksternog toplovodaRekonstrukcija podstanica (ugradnja regulaciono-merne opreme, zamena razmenjivača toplote)

• Dodatne mere:

Energetski pasoš zgrada

18 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj

Primena izolacije u novim stanovima

Danska – energija za grejanje

Zgrade u SrbijiAustria prosečno Austria – cilj Srbija danas

kWh/m2,y

19Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti

Pasivne kuće - Kuće kod koji je potrošnja energije za grejanje manja od 15 kWh/m² godišnje.

novavarijanta

staravarijanta

20 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj

Poboljšanje energetske efikasnosti sistema za dobijanje potrošne tople vode

• Prosečno stanovnik troši 40 – 80 l tople vode temperature 40-60 oC (održavanje lične higijene i pranje sudova).

• Za dobijanje potrošne tople vode koriste se: o električni bojleri (akumulacioni i

protočni), o gasni kotlovi (bojleri, kombi-bojleri), o solarni kolektori.

• Osnovne strategije, za smanjenje troškova i uštedu energije, kod uređaja i sistema za grejanje vode za direktnu potrošnju su:o pravilno dimenzionisanje sistema,o redukcija potrošnje tople vode (tuširanje, a ne kupanje u kadi)o podešavanje temperature zagrevanja vode (problem stvaranja kamenca), o pravilna termoizolacija bojlera, o izolacija cevi kroz koje cirkuliše topla voda,o isključivanje bojlera kada nije potrebno da radi duže vreme,o električni bojler uključivati po mogućstvu u jeftinoj tarifi,o postavljanje niskoprotočnih glava na tuševima, korišćenje perlatora, aeratora, o instalacija novog energetski efikasnijeg sistema.

Energetske efikasnost sistema za dobijanje potrošne tople vode

Optimalna temperatura tople vode• vodeni kamenac

- soli kalcijuma i magnezijuma se talože na površinama grejača

• higijenski uslovi• čišćenje

kamenca

Temperatura vode °C 50 60 70

Izdvojena količina vodenog kamenca (g) 48,6 104,2 370,8

21Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti

Racionalna potrošnja električne energije – električni aparati, kućni

uredaji, rasveta

• Raspodela potrošnje električne energije prosečnog domaćinstva u Srbiji

Mere za uštedu električne energije u domaćinstvima

• Za utvrđivanje mera za uštedu energije potrebno je:o napraviti spisak svih uređaja koji se koriste u domaćinstvu,o utvrditi da li je za svaki uređaj neophodno da se koristi (prilikom

pronalaženja bilo kojeg električnog uređaja koji iz realnih razloga nema potrebe da radi, najlakši i najefikasniji način za uštedu el. energije je isključivanje iz mreže),

o pomnožiti snagu svakog preostalog uređaja sa brojem časova korišćenja svakog dana da bi se odredila dnevna potrošnja u (kWh/dan),

o utvrditi mere za smanjenje upotrebe svakog uređaja i što efikasniju eksploataciju,

o razmotriti nabavku novih energetski efikasnih uređaja,o izdvojiti grupu uređaja sa velikom potrošnjom i razmotriti

mogućnost upotrebe nekog drugog oblika energije za ovakve uređaje.

Kupovina novih uređaja

• Stare i dotrajale uređaje je isplativo zameniti novim, energetsko efikasnim uređajima

• Prilikom odabira voditi računa o klasi energetske efikasnosti

• Pre upotrebe novih uređaja dobro proučiti uputstvo i savete proizvođača

22 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj

Veš mašina i mašina za pranje sudova

• Uključivati je samo kad je puna • Prati u hladnoj vodi ili na niskim

temperaturama (više temperature koristiti samo kad je to neophodno)

• Koristi kraće cikluse pranja• Umesto mašine za sušenje, veš

sušiti napolju• Rad mašina za veš/posuđe kada su

pune i po mogućstvu noću

Rerna i šporet

• Koristiti mikrotalasnu pećnicu, kada je to moguće• Rerne, kada je moguće, koristiti na nižim temperaturama• Predgrevati rerne samo kad je to neophodno• Ringlu isključiti pre kraja kuvanja - ringla akumulira izvesnu

količinu energije koju je poželjno iskoristiti • Kod šporeta na gas ili električnu energiju, nastojati da

veličina suda odgovara veličini gorionika/ringle• Koristiti poklopac

Frižider i zamrzivač• Proveriti zaptivanje vrata tj. curenje vazduha• Držati frižider dalje od rerne ili mašine za pranje

sudova• Ukoliko je moguće, postaviti frižider na mestu gde

postoji cirkulacija vazduha• Termostat držati na oko 3-5 °C• Držati ga punim (pod uslovom da nije toliko

zakrčen da se vazduh ne može da cirkuliše)? Dodatni prostor možete da popunite sa bokalom vode postavljenim u zadnjem dijelu frižider, pa tako imate i hladnu vodu za piće

• Ne otvarati bez potrebe• Redovno uklanjati naslage leda iz frižidera i

zamrzivača• Čistite motor najmanje dva puta godišnje• Ne stavljajte vruću ili toplu hranu direktno u

frižider

23Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti

Klima uređaji• Pravilan odabir uređaja u odnosu na prostoriju koju

hladi/greje• Podešavanje na 26oC –svaki stepen niže troškovi energije

rastu za 6%. Temperatura podešena na 24 oC košta 18% više, a termometar postavljan na 22 oC čak 36% više.

• Korišćenje programabilnog termostata. Klima uređaj se koristi samo ako smo kući (tajmer se podesi da se uređaj aktivira 30 minuta pre dolaska)

• Postavljanje na severnom ili istočnom zidu (u senci)• Čišćenje filtera jednom mesečno• Provetravanje tavana –

snižavanje temperature plafona

Kućni aparati i uređaji

• Ograničenja za stand-by potrošnju kućnih uređaja i aparata jer čini 5-10% potrošnje električne energije u sektoru domaćinstva

• Ostavljani punjači za mobilne telefone u utičnicama, aparati u standBy fazi i upaljena svjetla su među najčešćim potrošačima električne energije

• Japan i USA: najviše 1W za niz uređaja• Isključivanje računara, štampača, TV, audio, video i

drugih uređaja kada nisu u upotrebi

Mere uštede energije kod rasvete

• Sprečavanje preteranog osvetljenja prostorija (gasite višak svetla)

• Upotreba energetski efikasnih sijalica • Upotreba tajmera i fotoćelija • Bolje iskorišćenje prirodnog svetla• Bojenje zidova u svetle boje• Moguće uštede do 50%

Tip mere Konkretne mere

Mere domaćinskogupravljanja energijom

Korišćenje prirodnog osvetljenja u što većoj meriIsključivanje rasvete u prostoriji kad nije potrebna Čišćenje svetiljki Gašenje osvetljenja (npr. kada su prostorije prazne)

Nisko-budžetske Zamena inkadescentne rasvete CFL sijalicamaZamena starih Т8-fluorescentnih sijalica modernim Т5-sijalicama sa elektronskim prigušnicama

Visoko budžetske Ugradnje savremenih lustera sa dobrim reflektujućim svojstvimaKorišćenje sistema kontrole osveteljenja (npr. senzori prisustva, senzori dnevnog svetla, upravljanje osvetljenjem prema intenzitetu dnevnog svetla).

Moguće mere (mesta) za uštedu el. energije za unutrašnju rasvetu

24 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj

Efikasno korišćenje vode u domaćinstvima

• Najčešće oblasti korišćenja vode u prosečnom domaćinstvu su:o kuhinja (kuvanje, spremanje hrane i pranje sudova),o kupatilo (lična higijenu, tuširanje, umivanje...),o vešernica (pranje odevnih predmeta),o voda za piće.

• Osnovne prednosti efikasnog korišćenja vode u domaćinstvima su:o zaštita životne sredine i zdravlja ljudi,o ekonomičnost i ušteda energije,o zaštita izvora pijaće vode.

• Efikasno korišćenje vode u domaćinstvima se sprovodi kroz:o efikasno korišćenje od strane korisnika (navike i ponašanja),o nabavku efikasne opreme za distribuciju,o održavanje ispravnosti opreme.

Mere za uštedu vode u zgradama

• Uzroci prevelike potrošnje vode• neispravan vodomer,• curenje u nekom delu sistema zgrade,• neefikasnost servisa u zgradi koje koriste vodu,• neracionalno korišćenje vode.

1 kap u sekundi 16 kupanja svakog meseca !

Tip mere Konkretne mereMere domaćinskog gazd. energ.

Zatvaranje slavinaUključivanje mašina za veš i posuđe samo kada su puneSmanjenje protoka vode kad god je moguće (pranje, zalivanje)

Nisko-budžetne/Visoko-budžetne

Popravka svih mesta u instalaciji gde postoje curenjaUgradnja vodomera u slučajevima kada se naplata vrši paušalnoRedovno održavanje slavina i vodokotlićaInstalacija slavina koje se same zatvarajuZamena vodokotlića ispiračima male potrošnjeKomande ispiranja toaleta sa stop funkcijomUpotreba ispirača koji omogućavaju biranje količine vodeKorišćenje mašina za veš i posuđe sa malom potrošnjom vodeKorišćenje kišnice gde god je moguće

Mere za uštedu vode u zgradama

Pod uslovom da se procedure energetskog upravljanja pravilno odrade i primene mere za uštedu koje su opisane može se očekivati da se postignu značajne uštede u potrošnji energije domaćinstva

= =

25Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti

Javne i komunalne delatnosti

• Javne zgrade • Javni saobraćaj• Javna rasveta• Sistem daljinskog grejanja• Vodosnabdevanje i kanalizacija vode• .....

MERE UŠTEDE ENERGIJE U JAVNIM I KOMUNALNIM DELATNOSTIMA

Pregled

26 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj

• Javne zgrade: • administrativni objekti (zgrade opštinske

uprave, mesne kancelarije i sl.), • objekti obrazovnih institucija (vrtići,

osnovne i srednje škole, specijalne škole i sl.),

• zdravstveni centri (domovi zdravlja, ambulante i sl.), objekti kolektivnog smeštaja (učenički domovi, domovi za stara lica i sl.),

• objekti institucija kulture (domovi kulture, bioskopi i sl.) i

• sportski objekti (sportski centri, hale, bazeni i sl.).

Javne zgrade

• Mere u javnim zgradama: • omotač zgrade, • sistem grejanja, • unutrašnje osvetljenje, • električni uređaji, i • potrošnja vode.

Projekti energetske efikasnosti u javnim zgradama

Skup praktičnih, tehnički i finansijski razrađenih, rešenja za probleme identifikovanih energetskih gubitaka u javnim zgradama.

Projekti energetske efikasnosti u javnim zgradama

Sektor potrošnje energije Ekonomski potencijal uštedeGrejanje do 35 %Snabdevanje toplom vodom u zavisnosti od sistema (oko 10 – 30 %)Upravljanje potrošnjom oko 10 – 15 %Električna energija za grejne uređaje oko 15 %Osvetljenje do 30 %Kancelarijska oprema u zavisnosti od korišćenja, kapaciteta i

ponašanja korisnikaInterne mere / ponašanje korisnika najmanje 25 %

Klimatizacija oko 10 %Ventilacija oko 10 – 30 %

27Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti

Primer energetski efikasne škole

28 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj

• Ukupna potrošnja električne energije u sektoru javnog osvetljenja u Srbiji 2006 godine iznosi oko 428 GWh godišnje (1,58% ukupne potrošnje električne energije)

• Trošak za električnu energiju za potrebe javnog osvetljenja u Srbiji iznosi oko 25 miliona evra godišnje.

• Troškovi javne rasvete naplaćuju se iz opštinskih budžeta

Energetska efikasnosti u javnoj rasveti

Projekti rekonstrukcije javnog osvetljenja

1580

896

396

4455

1212

496636

396

8061004

263350

0200400600800

100012001400160018002000

kWh / светиљка, год. СРБИЈА800 kWh/свт, год.

АУСТРИЈА400 kWh/свт, год.

Просек СРБИЈА

Ариље

Београд

Горњи М

илановац

Кладово

Лазаревац

Лозница

НовиКнежевац

Врање

Крушевац

Зајечар

Грац

(А)

Мањиград (А

)

Projekti rekonstrukcije javnog osvetljenja

• U sistemu javnog osvetljenja u Srbiji dominiraju zastareli živini i inkadescentni izvori svetlosti (85 %) u sklopu sa svetiljkama lošeg kvaliteta

• Tipične mere koje obuhvata projekat rekonstrukcije sistema javnog osvetljenja:

1. upotreba efikasnih svetlosnih izvora,2. instalacija savremenih svetiljki.

29Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti

Trenutno stanje - tip i snaga svetiljke Preporučeni tip i snaga svetiljkeživa 125 W natrijum VP 70 Wživa 250 W natrijum VP 100 W ili natrijum VP 150 Wživa 400 W natrijum VP 150 W ili natrijum VP 250 Winkadescentna 100, 200 W natrijum VP 70 W

Projekti rekonstrukcije javnog osvetljenja

• Principi zamene svetlosnih izvora u javnoj rasveti:

Projekti rekonstrukcije javnog osvetljenja

• Pored zamene svetiljki i: 1. Optimizacija vremena uključivanja

(npr. sumrak, upravljanje sa distance)

2. Regulacija nivoa osvetljenosti (u zavisnosti od intenziteta saobraćaja ili doba noći – (npr. 23–05 h):

• isključenjem pojedinih sijalica • regulisanje mrežnog napona

• Tipičan ukupni potencijal uštede: 40 % (50% uključujućioperativne troškove i troškove održavanja)

Novi izvori • LED ulična rasveta – najefikasnija• 5-10 puta traju duže od živinih i natrijumovih• 50-80 % manja potrošnja energije• ekološki potpuno prihvatljive

30 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj

Saobraćaj• Vozite manje – vozite bicikl ili idite peške• Vozite se u društvu• Štedljivo koristite klimu u automobilu• Kada stojite ugasite motor• Vozite u skladu sa ograničenjem brzine• Ne vozite automobil na kratkim rastojanjima• Koristite javni prevoz

Saobraćaj• Vozite manje – vozite bicikl ili idite peške• Vozite se u društvu• Štedljivo koristite klimu u automobilu• Kada stojite ugasite motor• Vozite u skladu sa ograničenjem brzine• Ne vozite automobil na kratkim rastojanjima• Koristite javni prevoz

31Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti

„Postoje samo dva kvaliteta na svetu: efikasnost i neefikasnost i samo dve vrste ljudi: efikasni i neefikasni.“

George Bernard Shaw

Obnovljivi izvori energijeOIE

33Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti

0

10

20

30

40

50

%

Globalni energetski miks 2001nafta

gas ugalj

nukl OIE

85% fossil

2100: 40-50 TW 2050: 25-30 TW2000: 13 TW

0.00

5.00

10.00

15.00

20.00

25.00

1970 1990 2010 2030

TW

Globalne potrebe za energijomtotal

industrial

developing

US

ee/fsu

energetski deficit~ 14 TW by 2050~ 33 TW by 2100

Zahtevi (potrebe) za energijomu svetu

0

2

4

6

8

10

1750 1800 1850 1900 1950 2000 2050

Popu

latio

n (m

illio

ns)

OceaniaN. AmericaS. AmericaEuropeAsiaAfrica

Africa

20056.5 Billion

Asia

S. America

Oceana

Europe

N. America Africa

20056.5 Billion

20056.5 Billion

Asia

S. America

Oceana

Europe

N. America

20508.9 Billion

Asia

Africa

S. America

Oceana

Europe

N. America

20508.9 Billion

Asia

Africa

S. America

Oceana

Europe

N. AmericaOceania Oceania

Pupu

laci

ja (M

ilija

rde)

Projekcija svetske populacije

34 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj

EIA: http://tonto.eia.doe.gov/FTPROOT/presentations/long_term_supply/index.htm

R. Kerr, Science 310, 1106 (2005)

1900 1950 2000 2050 2100

Bbbl

/yr

10

20

30

40

50Proizvdnja

nafte u svetu 2016

2037

godišnje raste tražnja za 2%

Kada če se dostići vrh proizvodnje?

Globalne rezerve nafte/potrošnja2001

OPEC: Venezuela, Iran, Iraq, Kuwait, Qatar, Saudi Arabia, United Arab Emirates, Algeria, Libya, Nigeria, and Indonesiahttp://www.eere.energy.gov/vehiclesandfuels/facts/2004/fcvt_fotw336.shtml

Neravnomerna distribucija⇒ neigurnost pristupa

nekonv. naftanaftni pesak

naftni škriljci

Izazovi korišćenja fosilnih goriva

Globalni izvori energije - rezerve

GorivoRezerve

(Q)Potrošnja(Q/god)

Godišnja stopa rasta

(period 1987-1997)

Životni vek -bez rasta

Životni vek-sa rastom

Ugalj 24.000 93 0,8 258 140

Nafta 9280 141 1,1 66 50

Gas 6966 78 2,5 90 50

5Šta posle?

6

35Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti

Definicija OIE

• Obnovljivi izvori energije (OIE): • biomasa, • hidropotencijali malih vodnih tokova (objekti do 10 MW), • geotermalna energija,• energije vetra i• neakumulirana sunčeva energija.

Regulativna dokumenta i OIE

• Regulativnim dokumentima istaknuto da u Srbiji postojeposebne pogodnosti i potrebe za organizovano korišćenjeOIE u tzv. decentralizovanoj proizvodnji toplotne(sagorevanjem biomase i “sakupljanjem” sunčevog zračenja) i električne energije (izgradnjom malih hidroelektrana, snagedo 10 MW i vetrogeneratora, snage do 1 MW), zazadovoljenje potreba lokalnih potrošača kao i za isporukeviškova električne energije lokalnoj mreži u okviruelektroenergetskog sistema Srbije

Potencijal OIE u Srbiji - 3.83 M t.en. godišnje

37%

26%

10%

5%

5%

17%

poljoprivredna biomasa drvna biomasa mali vodotocigeotermalni izvorienergija vetraiskorišćenje sunčevog zračenja

pretpostavka da svaka stambena jedinica ugradi prosečno 4 m2 kolektora

Potencijal u Srbiji

36 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj

• Druga HE u svetu – Užice 1900.• 33 % struje dobijamo iz HE.• Posebno interesantne lokacije za tzv. male• Katastar za izgradnju MHE iz 1987 godine• 856 lokacija• Relativno mali potencijal Šumadije i Pomoravlja

Hidroenergija

Hidroenergija

Hidroenergija

Hidroenergija

37Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti

• Mogućnost: • sistemi za zagrevanje sanitarne tople vode• fotonaponski sistemi

• Mogućnost: • sistemi za zagrevanje sanitarne tople vode• fotonaponski sistemi

• Cena 1m2 kvalitetnog solarnog kolektora se kreću od 80 do 300 € (vakumski i preko 400 €).

Solarna energija

• Fotonaponski sistemi• još uvek relativno skupa tehnologija• potrebna značajna finansijska podrška za primenu

Projekti korišćenja sunčeve energije

Solarna energija

Fotonaponske (Photovoltaics - PV) ćelije

Silicijumske FN ćelije:• monokristalne,• polikristalne,• od amorfnog silicijuma.

dimenzija: 10x10 cm, napon: 0,5 V solarni moduli, paneli (redni i paralelno vezani)

tankoslojne solarne ćelije(31% globalne instalisane snage do 2013. )

Sarnia Photovoltaic Power Plant, Kanada, 80 MW

Olmedilla Photovoltaic Park, Španija, 60 MW

38 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj

• Solarno selo u brdovitom delu grada Kirkleesa u Velikoj Britaniji • 21 solarno napajana kuća. • Solarne instalacije osiguravaju oko 20% potreba za električnom

energijom i 50-60% potreba za toplom vodom. • Društvena i ekonomska korist - entuzijazam među stanovnicima,

nova radna mesta i veštine u postavljanju fotonaponskih ćelija. • Ukupno 400 kW instalirane snage FN ćelija

Primeri

• Barselona u Španiji inicirala projekat “Barcelona Solar Ordinance”. • Gradsko veće Barcelone lokalni propis - zahtev da sve nove zgrade i

zgrade u rekonstrukciji moraju koristiti solarnu energiju za obezbeđenje minimalno 60% svojih potreba za toplom vodom.

• Od stupanja na snagu ovog zakonodavnog instrumenta (2000), ukupno instalirana površina solarnih kolektora oko 20.000 m2

• Ekvivalentna ušteda u energiji iznosi preko 15.000 MWh godišnje

Primeri korišćenja sunčeve energije

39Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti

ne zagađuje vazduh smanjuje se emisija gasova koji izazivaju

efekat staklene bašte

Generisanje energije većine turbina: početak - brzine vetra oko 3-4 m/s, maksimalna energija – 15 m/s prestanak rada - 25 m/s ili više.

Pouzdanost turbina na vetarEnergija vetra ima niži kapacitet iskorišćenja potencijala od mnogih drugih tehnologija, i na farmama turbina na vetar na obali iznosi oko 28% factor, dok je na vodenim površinama u blizini obale viša i iznosi 25-40%. Pouzdanost nije specifična za jedno posebno postrojenje generacije, već se meri na osnovu čitavog sistema.

Wildorado Wind Ranch, Texas, SAD, 161 MW

Energija vetra

• Od svih OIE najveća stopu razvoja u poslednje dve decenije

• Nepouzdani podaci za analizu potencijala na nivou Srbije

• Procena da je u opštinama Šumadije i Pomoravlja relativno mali potencijal

Energija vetra

40 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj

• Izvori toplote za toplotne pumpe • podzemna voda - toplotnu energiju dobijamo iz vode koja se uzima

iz bušenih bunara, čija je temperatura od 10 do 14 oC i ne menja se tokom godine.

• zemlja - horizontalno postavljene cevi - više kružnih tokova, na dubinu od 1 m do 1,5 m, kroz koje protiče voda. Voda hladi zemlju i oduzima joj toplotu. Početkom jeseni, zemlja na dubini od 1m do 1,5m je najtoplija (15 oC), krajem zime, zemlja je najhladnija (5 oC).

Korišćenje toplotnih pumpi

• Izvori toplote za toplotne pumpe • zemlja - vertikalno postavljene cevi (sondi), na dubinu od 40 m do 100 m

temperatura stabilna tokom cele godine, u kojima struji voda koja oduzima toplotu od zemlje.

• vazduh - toplotnu energiju dobijamo iz spoljašnjeg vazduha. U zimskom periodu pri nižim temperaturama spoljašnjeg vazduha, korisnost toplotne pumpe drastično opada. Ovakav tip toplotne pumpe je pogodan za zagrevanje vode u bazenima kada temperatura spoljašnjeg vazduha nije niža od 10 oC.

Korišćenje toplotnih pumpi

• U literaturi se razlikuju sledeće četiri grupe geotermalnih energetskih izvora:

• hidro-geotermalna energija izvora vruće vode,

• hidro-geotermalna energija izvora vodene pare,

• hidro-geotermalna energija vrele vode u velikim dubinama

• petrotermička energija - energija vrelih i suvih stena

• Hidrogeotermalni potencijal u Šumadiji i Pomoravlju (nisko temperaturni izvori 20 – 40 oC)

Geotermalna energija

41Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti

• Korišćenje• za dobijanje toplotne energije,• za proizvodnju električne energije,• za dobijanje goriva za transportna sredstva.

Korišćenje biomase

• Razne vrste biomase se koriste kao energetski izvori:• poljoprivredni otpaci: slama, lišće, delovi voćaka, itd.,• poljoprivredne žitarice - šećerna repa, šećerna trska, kukuruz, itd.,• energetske žitarice: žitarice koje brzo rastu kao što su repa, krompir i

drveće kao što su vrba i hibridni platan, itd.,• šumski otpaci: neiskorišćeno drvo, ostaci klada i panjeva, polu divlje

drveće, itd.,• industrijski otpad: industrije koje proizvode organski

otpad (industrija pića, prehrambena industrija i sl),• gradski otpad: papir i biljni ostaci.

Korišćenje biomase

42 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj

• Štutgart u Njemačkoj otpadno drvo koje proizvodi grad koristiti za grejanje zgrada u vlasništvu grada.

• Svake godine se skupi oko 60.000 m3 otpadnog materijala (rezanog drveća i grmlja) iz gradskih parkova i zelenih površina (oko 30% drvnog dela otpada može se koristiti za grejanje)

• Tri lokacije - stručna škola, gradski staklenik i zatvoren bazen iz kojeg se toplota isporučuje i u školsku zgradu i vatrogasni dom - 7.000 MWh toplotne energije godišnje

• Ukupna ušteda je oko 200.000 EUR godišnje. Ukupni trošak investicije je 2.100.000 EUR, a period povraćaja investicije je 10 godina.

Primeri

43Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti

• OIE će dominirati svetskim energetskim sistemom. Ne postoji druga realna alternativa.

• Čovečanstvo ne može nastaviti u nedogled da svoj život koncipira na potrošnji konvencionalnih energetskih resursa, koji su i konačni.

• OIE su budućnost, pridružite joj se!

Zaključak

za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj

ww

w.c

eoo

r.edu

.rsce

oor.k

g@gm

ail.c

omkontakt@

staklenozvono.rs

ww

w.staklenozvono.rs

Projekat:Podizanje svesti kod učenika osnovnih i srednjih škola po pitanjima klimatskih promenai energetske efikasnosti uz istovremeno jačanje kapaciteta “Centra za ekolološko obrazovanje i održivi razvoj Kragujevac ( CEOOR ) finansijski je podržala Ambasada Republike Finske