prirucnik za izvoz

8/8/2019 Prirucnik za izvoz

1/68

HRVATSKA IZVOZNA OFENZIVAMINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNITVA

PRIRUNIKZA IZVOZNIKE

U SEDAM KORAKA


2/68


3/68

1.PREDGOVOR. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7

2.UVOD. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .8 2.1.PREDNOSTIIZVOZA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9

3.PRVIKORAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11

RAZMOTRITESREDSTVAIZNANJAVAETVRTKE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

4.DRUGIKORAK ...............................................................................15

KREIRANJEIZVOZNOGPLANAISTRATEGIJE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

5.TREIKORAK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19

ISTRAIVANJEIODABIRCILJANOGTRITA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

5.1.HRVATSKAGOSPODARSKADIPLOMACIJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

5.2.MARKETINKIPLAN. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

5.3.ULAZAKNACILJANOTRITE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

6.ETVRTIKORAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .25

MARKETINGIPRODAJA................................................................................ 26

7.PETIKORAK.................................................................................29 FINANCIRANJEIZVOZA,OSIGURANJEIJAMSTVA .......................................................... 30

7.1.POTPORAHBOR-aUSVIMFAZAMAIZVOZA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

7.2.POTICAJIPODUZETNITVU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37

7.3.EUFONDOVI-NOVIIZVORIFINANCIRANJA........................................................ 38

8.ESTIKORAK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .41

IZVOZNIPOSTUPAKISTANDARDI........................................................................ 42

8.1.CEOZNAAVANJE ............................................................................. 47

8.2.ZATITAPRAVAINTELEKTUALNOGVLASNITVA.................................................... 49

9.SEDMIKORAK ...............................................................................55

INFORMACIJE,EDUKACIJE,BARIJERE..................................................................... 56

10.KONTAKTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .59

Sadraj


4/68


5/68

UVOD


6/68


7/68

Potovane poduzetnice i poduzetnici,

Z

naaj izvoza za malu zemlju poputRepublika Hrvatska je neupitan.Svjetska iskustva govore nam da

su grupe malih i resursno srednje bogatihzemalja, u koje spada i Hrvatska, razvijaleizvozne strategije s ciljem jaanja i razvojavlastitih gospodarstava. Poznato je kakopoveanje od samo jedan posto ukupnogizvoza zemlje ini znaajne pomake uzapoljavanju novih radnika kao i stvaranjunovih dodanih vrijednosti proizvoda iusluga koji su na korist graanima RepublikeHrvatske.

Izvoz mogu ostvariti postojei poduzetnici,koji su svoje proizvode i usluge potvrdilina domaem tritu, ali isto tako o izvozutrebaju razmiljati i novi poduzetnici koji sutek registrirali svoju proizvodnu ili uslunudjelatnost. Za jedne i druge vrijedi praviloda se mogu upustiti u izvozni poduhvatpaljivim i iscrpnim pripremanjem svih

aktivnosti koje prethode izvozu.

Upravo Vam ovaj Prirunik za izvoz, najednostavan i razumljiv nain, prua odgovorena pitanje kako pripremiti i provoditi izvozneaktivnosti. Sve aktivnosti obuhvaene su usedam koraka koje vode ka eljenom cilju, ato je poticanje kupaca i potroaa na stranimtritima da kontinuirano iskazuju interes zaVaim proizvodima i uslugama.

Izrada ovog Prirunika rezultat je provoenjamjera projekta Hrvatska izvozna oenzivakoje Vlada Republike Hrvatske provodi putemresornih ministarstava i partnerskih institucija.

MinistarBranko Vukeli, dipl. ing.


8/68

Otvorenost Hrvatske u gospodarskim

odnosima s inozemstvomomoguuje slobodan protok roba

i usluga, kako domaih na meunarodnomtritu tako i stranih na domaem tritu.Hrvatski gospodarski razvoj umnogome ovisiod uvoza novih tehnologija i znanja kojami ne moemo proizvesti. No, otvorenost

je mogunost i prilika za hrvatske tvrtke datestiraju svoju konkurentnost na globalnomtritu.

S obzirom da se kroz izvoz u velikoj mjerireektira konkurentnost nacionalnoggospodarstva sasvim je razumljivo nastojanjeVlade Republike Hrvatske da prvomizvoznom strategijom Hrvatska izvoznaoenziva za razdoblje 00.- 00. godine,potakne sve relevantne strukture drutvana aktivno ukljuivanje u procese poticanjaizvoza. Strategijom su denirana etiri

cilja: poveanje broja izvoznika, promjenastrukture izvoza, odnosno poticanje izvozaproizvoda i usluga s veom dodanomvrijednosti, zatim poveanje konkurentnostidomaih repromaterijala te osnivanje estizvoznih klastera. Strategija je operativna isadri 9 mjera, od kojih je veina usmjerena

izravno poduzetniku. Takoer, strategijom

su obuhvaene smjernice nadleniminstitucijama kako bi osigurale povoljneuvjete za poslovanje poduzetnika i njihovizlazak na strana trita. Poduzetnike se eliohrabriti da pozitivno razmiljaju o izvozu kaoposlovnoj mogunosti.

U tom smjeru poseban naglasak uoperativnim mjerama i aktivnostima Strategijesu inormiranje i edukacija poduzetnika o

izvoznim postupcima. Izrada Prirunika zaizvoznike jedna je od navedenih aktivnosti.

U izradi ovog Prirunika Ured Hrvatskeizvozne oenzive koristio je priloge Hrvatskegospodarske komore, Hrvatskih izvoznika,Hrvatske banke za obnovu i razvitak,Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo,Hrvatskog zavoda za norme i Hrvatskeakreditacijske agencije, kojima ovim putem

zahvaljuje na pomoi i suradnji.Ujedno zahvaljujemo i predstavnicima

svih partnerskih institucija, kao i kolegamaiz Ministarstva gospodarstva, rada ipoduzetnitva, koji su sugestijama iprijedlozima dali doprinos u stvaranju ovogPrirunika.

UVOD


9/68

9

ZATO SE TREBAM ODLUITI ZA IZVOZ?

Prednosti izvozaDokazani uspjesi Vaih proizvoda i usluga na domaem tritu otvaraju Vam puteve za pronalaenje

prilika na meunarodnom tritu. Meutim, ak i ako ste tek registrirali tvrtku bilo bi korisno odmahrazmiljati u smjeru izvoza kako biste na vrijeme bili spremni na izazove globalnog trita. Koje suprednosti, odnosno to dobivate izlaskom na strana trita?

To je prije svega: poveana prodaja ukoliko je domaa prodaja dobra, izvoz je nain irenja Vaeg trita i

ostvarenja koristi od potranje u svijetu; moete nai i strane trine nie na kojima je Va proizvodrijedak ili jedinstven

vea dobit ukoliko moete pokriti ksne trokove poslovanjem u zemlji ili drugim vrstamananciranja, Vaa izvozna dobit moe vrlo brzo narasti

ekonomija razmjera kad imate iru trinu osnovu, moete proizvoditi u razmjeru koji Vamomoguuje da dobijete maksimum sredstava

smanjena ranjivost ukoliko izvozite na meunarodna trita izbjegavate ovisnost o jednomtritu; na primjer silazna aza na domaem tritu nanijeti e manje tete ukoliko imate drugatrita s visokom potranjom

novo znanje i iskustvo globalno trite donosi izobilje novih ideja, pristupa i marketinkihtehnika

globalna konkurentnost strane tvrtke ulaze na hrvatsko trite, a domae tvrtke pokuavaju se

probiti na strana trita; meunarodno iskustvo pomoi e Vaoj tvrtki, ali i hrvatskomgospodarstvu u cjelini da postanu konkurentni na globalnom tritu

domaa konkurentnost ukoliko Vaa tvrtka uspije na globalnom tritu, to znai da se Vaproizvod moe nadmetati s najboljim to se nudi u svijetu; to Vam pomae da uspijete kod kuei osigurava Vam otpornost pri suoavanju sa stranom konkurencijom na domaem tritu

Naravno, izlazak na inozemno trite pred tvrtku stavlja i dodatne izazove, kao to su poveanitrokovi, poveana razina obveza i odgovornosti za sve zaposlene. Takoer, predstavlja ulaganjes duljim rokovima povrata, dodatne napore oko istraivanja potencijalnog trita, kao i potrebuupoznavanja zemlje, njezine kulture, jezika i poslovnih obiaja te uvjeta koji vladaju na tritu.


10/68

0


11/68

KORAK 1.


12/68

KAKO U PROVJERITI JE LI MOJA TVRTKASPREMNA ZA IZVOZ?

Razmotrite sredstva i znanja Vae tvrtkePrije nego to se upustite u aktivnosti pripreme izvoza morate provjeriti je li Vaa tvrtka i koliko

spremna za izvoz. Dakle, trebate imati proizvod ili uslugu koja se moe prodati, a takoer i kapacitete,sredstva i spremnost menadmenta za natjecanje u globalnim razmjerima. Ukoliko nemate neto odnavedenog onda morate razmisliti kako moete pojedini nedostatak ispraviti ili nadoknaditi.

Prvi je korak razmisliti o sredstvima i znanju koje Vaa tvrtka ve ima.

Za poetak razmotrite:Vaa oekivanja imate li: jasne i ostvarive izvozne ciljeve, jasnu sliku to sve izvoz obuhvaa, otvorenost novim nainima poslovanja i

saznanje o tome to je sve potrebno za uspjeh na meunarodnom tritu.

Ljudski resursi imate li: kapacitete za rjeavanje dodatne potranje povezane s izvozom, rukovodstvo opredijeljeno za izvoz, uinkovite naine za brzo odgovaranje na upite kupaca, osoblje s marketinkim vjetinama i naine za premoivanje jezine barijere.

Financijsku i pravnu potporu moete li: pribaviti dovoljno kapitala ili kreditnih linija za proizvodnju ili pruanje usluga,

pronai naine za smanjenje nancijskih rizika meunarodne trgovine, pronai strunjake koji e Vas savjetovati o pravnim i poreznim pitanjima vezanim uz izvoz i osigurati zatitu Vaeg intelektualnog vlasnitva.

Konkurentnost imate li: sredstava za istraivanje trita, naine za ulazak na trite i proizvod ili uslugu koja je potencijalno odriva na ciljanom tritu.

Procjena Vaeg potencijalaMoe li Va proizvod ili usluga nai potencijalno trite izvan Hrvatske? To je bitno utvrditi, jer ako

nema potranje za onim to nudite, je li mudro nastaviti? Kako pronai odgovor?

Ovdje su neki elementi koje treba razmotriti:1. Izmjene na proizvodu Jesu li potrebne izmjene na proizvodu kako bi se privuklo kupca u inozemstvu? Koji mu je rok trajanja te hoe li se rok trajanja smanjiti uslijed prijevoza? Zahtijeva li novo trite poseban nain pakiranja i oznaavanja proizvoda? Je li potrebna posebna dokumentacija te treba li zadovoljiti posebne tehnike ili zakonske

zahtjeve? Je li potrebna struna montaa ili druge tehnike vjetine?


13/68

2. Izvoz usluga Ukoliko izvozite usluge, to je na njima jedinstveno ili posebno? Trebate li modicirati usluge kako bi se prilagodile razlici u jeziku, kulturi i poslovnom okruenju? Kako planirate isporuivati usluge: osobno, s lokalnim partnerom ili elektronski?

3. Vai proizvodni kapaciteti Hoete li moi zadovoljiti postojee domae kupce i nove kupce u inozemstvu? Ukoliko poraste domaa potranja, hoete li jo uvijek moi zadovoljiti kupce u inozemstvu ili

obratno?

4. Profl kupca/potroaa elite li prodavati proizvod ili uslugu samostalno ili putem partnera na inozemnom tritu? Tko ve koristi Va proizvod ili uslugu? Je li proizvod u irokoj, opoj uporabi ili je ogranien na odreenu skupinu? Postoje li drugi znaajni demograski obrasci za njegovo koritenje? Koji klimatski ili geograski imbenici utjeu na koritenje Vaeg proizvoda ili usluge?

5. Marketinke aktivnosti na inozemnom tritu Je li potrebna postprodajna usluga, a ukoliko jest, je li dostupna lokalno ili je trebate pruiti Vi

te imate li sredstva i kapacitete za to?

6. Logistiki poslovi Kakve su mogunosti prijevoza na ciljana trita? Jesu li trokovi prijevoza problem za konkurentnu cijenu?

Odgovori na navedena pitanja pruit e Vam jasnu sliku o tome je li Vaa tvrtka spremna za poetakizvoza te to jo morate uiniti kako biste stekli potrebne vjetine i znanja za provedbu izvoznogposla.


14/68


15/68

KORAK 2.


16/68

HOU IZVOZITI! TO TREBAM PODUZETI?

Kreiranje izvoznog plana i strategijePlaniranje je bitan segment procesa upravljanja i poslovnog odluivanja kojim odreujete smjer i

svrhu poslovanja. Meutim, tvrtke nerado planiraju uz objanjenje kako im takva aktivnost oduzimaprevie vremena ili jednostavno ne vole birokratske aktivnosti i papirologiju. Unato tome, nunostplaniranja oita je iz injenice to e odluke Vae tvrtke od danas imati uinke na ostvareni postotakuspjenosti poslovanja na inozemnom tritu u budunosti.

Dobro osmiljen plan, baziran na tonim i korisnim inormacijama, omoguuje Vam u svakomtrenutku uvid u rad Vae tvrtke, prepoznavanje njezinih snaga i slabosti.

Prvi koraci u izradi izvoznog plana obuhvaaju prikupljanje podataka, identikaciju prepreka imogunosti za ulazak na nova trita. Izvozni plan treba biti razumljiv za sve zaposlene koji rade naposlovima izvoza i treba posluiti upravi tvrtke pri donoenju odluka vezanih uz izvoz.

Izvozni plan nije neto to moete obaviti u tjedan dana. Kad jednom zaponete s izvozom, Va eplan trebati stalno aurirati.

Elementi Vaeg izvoznog plana

1. PROIZVODI I USLUGE 2. PREGLED CILJNOG TRITA

opis proizvoda i usluga kljune karakteristike prilagodba i redizajniranje potrebno za

izvoz proizvodnja proizvoda i usluga

razvoj buduih proizvoda i usluga komparativna prednost u proizvodnji

kako istraivati trite politiko i gospodarsko okruenje veliina trita kljuni segmenti trita procesi nabave i kriteriji za kupnju

opis ostalih kljunihsudionika/konkurencija

trini udio koji ima uvoz carinske i necarinske prepreke gospodarski trendovi i ostali

trini imbenici perspektive trita

3. STRATEGIJA ULASKA NA TRITE 4. ZAKONSKA I LOGISTIKA PITANJA

ciljna trita opis kljune konkurencije analiza konkurentnog pozicioniranja pozicioniranje proizvoda uvjeti prodaje strategija distribucije strategija oglaavanja promocije opis posrednika i partnera

zatita intelektualnog vlasnitva ostala regulatorna pitanja naini prijevoza i osiguranja tereta trgovinska dokumentacija koritenje pruatelja trgovinskih usluga


17/68

5. FAKTORI RIZIKA 6. FINANCIJSKI PLAN

trini rizici kreditni i valutni rizici

politiki i ostali rizici

prihodi ili izvori nanciranja trokovi prodaje

trokovi marketinga i oglaavanja ostali trokovi i izdaci operativni proraun

7. PLAN PROVEDBE

kljune aktivnosti kriteriji i postupak evaluacije

Izvozni plan je nadogradnja Vaeg postojeeg poslovnog plana usmjeren na meunarodna trita.

Utvruje Vaa ciljana trita, izvozne ciljeve, potrebna sredstva i oekivane rezultate. Treba sadravatislijedee elemente:

S obzirom da meunarodna trgovina nosi vie rizika u poslovanju nego prodaja na domaem tritu,s izvoznim planom trebaju biti upoznati Vai zaposlenici, koji su na bilo koji nain ukljueni u procesizvoza.

Izvozni plan nije konaan. U samom poetku daje osnovne inormacije i smjernice o izvoznompostupku, a nakon poduzetih izvoznih aktivnosti plan se dopunjuje s detaljnijim inormacijama. Nekeod inormacija za dopunu izvoznog plana moete pronai u sljedeim poglavljima ovog Prirunika.


18/68


19/68

9

KORAK 3.


20/68

0

KAMO I KAKO IZVOZITI?

Istraivanje i odabir ciljanog tritaIzlasku na strano trite prethodi istraivanje koje e posluiti za postavljanje ciljeva, donoenje

marketinkih odluka i kreiranje izvozne strategije tvrtke.

Istraivanje moe biti: interno ili sekundarno, eksterno ili primarno.

Dok se primarno istraivanje oslanja na prikupljanje trinih inormacija putem izravnog kontaktas potencijalnim kupcima, sekundarno istraivanje zapoinje u Hrvatskoj i oslanja se na asopise,statistike publikacije, internet.

U sekundarnom istraivanju na raspolaganju su Vam strukovna i komorska udruenja putem

predstavnitava u inozemstvu, zatim agencije, instituti i druge organizacije.

Istraivanje trita obuhvaa: provjeru potencijalnih trita, procjenu ciljanih trita, donoenje zakljuka.

Provjera potencijalnih trita obavlja se temeljem statistika koje prikazuju izvozne proizvode iliusluge specine za odreeni sektor u razliitim zemljama. Vaa tvrtka bi trebala identicirati petdo deset velikih i brzorastuih trita za svoj proizvod ili uslugu te odabrati neka manja trita unastanku koja bi mogla pruiti osnovne prilike za proizvod, a takoer odredite za daljnja istraivanjatri do pet trita koja najvie obeavaju.

Prilikom procjene ciljanih trita potrebno je prouiti konkurenciju, imbenike koji utjeu namarketing te uporabu proizvoda ili usluge na svakom tritu, distribucijske kanale, kulturne razlike iposlovnu praksu.

Nakon analize podataka treba donijeti odluku o koritenju sredstava predvienih za marketing, nakoliko trita se orijentirati i slino. Trita moemo podijeliti na brzorastua konkurenta trita, zatim,relativno bogata gospodarstva te gospodarstva koja se nanciraju putem meunarodnih nancijskihinstitucija.

TKO VAM MOE POMOI PRI ISTRAIVANJU TRITA?Hrvatska gospodarska diplomacijaPrilikom istraivanja i odabira stranih trita svakako treba koristiti usluge Hrvatske gospodarskediplomacije. U svakom hrvatskom diplomatsko-konzularnom predstavnitvu postoje strunidjelatnici zadueni za gospodarstvo, iji poslovi obuhvaaju vrlo irok spektar aktivnosti usmjerenka ostvarivanju naih gospodarskih interesa u zemljama gdje Republika Hrvatska ima svojudiplomatsko-konzularnu mreu.

Internetska stranica Hrvatske gospodarske diplomacije http://hgd.mvpei.hr omoguuje

jednostavan, transparentan i ujednaen pristup podacima o stranim tritima. Stranice pruaju


21/68

podatke o zakonskom okviru za poslovanje, carinskom sustavu, poreznom sustavu, postupku uvoza,sajmovima, nancijskom tritu i ostalim relevantnim inormacijama po dravama.

Putem izravne veze (linka) s gospodarskim savjetnikom u svakoj od ponuenih zemalja moetepostaviti konkretno pitanje i zatraiti odgovor vezan uz mogunost izvoza na trite pojedinezemlje.

TO ZA VAS MOE UINITIGOSPODARSKI SAVJETNIK/SAVJETNICAU REGIJI ILI UDALJENOM TRITU?

Gospodarski savjetnik moe: istraiti najbolji put poslovne komunikacije u pojedinoj zemlji, povezati Vas s relevantnim institucijama u gospodarstvu odreene zemlje, pomoi Vam pri uspostavi prvog poslovnog kontakta, olakati Vam organizaciju promotivnih aktivnosti,

predstaviti Vau misiju prilikom dolaska izaslanstva, upoznati Vas s regulativom trgovinskog poslovanja, upoznati Vas s uvrijeenim pravilima trgovinskog poslovanja, pregovorima, prezentacijama i sl. .

Pored Hrvatske gospodarske diplomacije, u istraivanju ciljanih trita moete koristiti i besplatneusluge Inormacijskog centra za izvoznike pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Takoer, na raspolaganjusu Vam i specijalizirane agencije koje se bave istraivanjem trita, a koje Vam mogu pruiti konkretne ipouzdane inormacije prilagoene Vaim specinim potrebama te Vam pomau u donoenju poslovnihodluka. S obzirom da takva istraivanja zahtijevaju znatna nancijska sredstva, to predstavlja povelikizdatak za male i srednje tvrtke, preporuljivo je meusobno povezivanje tvrtki s ciljem smanjivanjatrokova.

KAKO NASTUPITI NA STRANOM TRITU?

Marketinki planMarketinki plan je usko povezan s izvoznim planom i obuhvaa deniranje misije poslovanja,analizu situacije u kojoj se poslovni subjekt nalazi, selekciju trita na kojem se planira djelovati,utvrivanje ciljeva, ormuliranje strategije za nastup na tritu te provedbu i kontrolu marketinkihaktivnosti. Marketinki plan poslovnog subjekta po opsegu moe obuhvaati nekoliko desetakastranica i uobiajeno je da sadri saetak u kojem je ukratko prezentiran.

Izradu marketinkog plana moemo podijeliti u sedam koraka:

deniranje svrhe (misije) poslovanja, analiza situacije tvrtke na tritu, utvrivanje marketinkih aktivnosti, selekcija ciljanog trita, oblikovanje marketinke strategije, provedba marketinkih aktivnosti, kontrola marketinkih aktivnosti.

Prvi korak u Vaem marketinkom planiranju obuhvaa utvrivanje budueg usmjerenja tvrtke,odnosno deniranje trenutnog i budueg poslovanja te njegovo ostvarenje. U drugom koraku trebaanalizirati trenutnu situaciju u kojoj se tvrtka nalazi, slabosti i snage te prijetnje i mogunosti na tritu.

Potom slijedi odabir dijela trita na kojem e se moi ostvariti najbolji poslovni rezultati. etvrti korak


22/68

je utvrivanje marketinkih ciljeva, odnosno preciziranje ciljeva koji se ele postii u odreenomvremenskom razdoblju. Slijedi oblikovanje marketinke strategije, koja treba odgovoriti na pitanje nakoji e se nain djelovati kako bi se ostvarili marketinki ciljevi za odreeno ciljano trite. Pronalaenjenajboljih organizacijskih oblika, kako bi se ostvarili postavljeni zadaci te uspostava sustava kontrolemarketinkih aktivnosti zadnji su koraci marketinkog plana.

Saetak marketinkog plana koji izraujete na koncu, objedinjuje sve inormacije sadrane u samomplanu na jednostavan i saet nain. Saetak Vam omoguuje da u svakom trenutku imate pregled ciljevamarketinkog plana i kako se oni uklapaju u ukupan plan izvoza.

KOJI JE ZA VAS NAJBOLJI NAIN ULASKANA CILJANO TRITE?

Ulazak na ciljano triteU meunarodnoj trgovini postoji vie naina ulaska na ciljano trite, meutim, svakako su

najzastupljeniji: izravan (direktan) izvoz, neizravan (indirektan) izvoz, saveznitvo (partnerstvo).

Ukoliko izravno izvozite proizvode onda ih plasirate na trite, a ako je rije o uslugama ondapregovarate, ugovarate i radite izravno s kupcima.

Izravan izvoz omoguuje Vam blii kontakt s kupcima, nie cijene te Vam moe dati vei povratulaganja nego prodaja putem agenata ili distributera.

Nedostatak ovakve metode ulaska na trite je to Vai kupci trebaju vie vremena kako bi Vasupoznali, a i Vama je potrebno vie vremena kako biste upoznali trite.

Kod neizravnog izvoza u sluaju proizvoda plasirate ih, prodajete posredniku kao to je stranidistributer, a u sluaju usluga ugovarate ih s posrednikom, koji onda pregovara i ugovara u Vaeime.

Sklapanje partnerstva je takoer nain na koji moete ii na inozemna trita,a koristi u tom sluaju su: partner moe nadopuniti Vae sposobnosti, moe Vam pruitit strunu pomo, osigurati

tehnologiju, kapital, u partnerstvu se dijeli rizik, svaka se tvrtka usmjerava na ono to najbolje radi, moete istodobno izai na vie trita.

Strateka udruenja takoer mogu biti vrlo protabilna. Jedan od od najlakih naina za izvoz je osnovati udruenje s tvrtkom koja ima proizvode ili usluge koji nadopunjuju Vae. Uzajamnimkoritenjem distribucije i trine ekspertize tedite novac.


23/68

PRILIKOM IZVOZA KORISNO JEKORISTITI USLUGE POSREDNIKA

Koritenje posrednika moete utedjeti puno vremena, a i novca. Posrednici mogu biti agenti,

zastupnici, trgovake kue i distributeri.

Dok agent osigurava narudbu od stranih kupaca u zamjenu za proviziju, zastupnik je specijaliziraniagent koji posluje na odreenom podruju i prodaje povezane vrste roba i usluga. Jedan i drugimogu biti ovlateni sklapati prodajne ugovore sa stranim kupcima u Vae ime. Provizija im se plaasamo kada prodaju Va proizvod ili uslugu.

Dobri strani agenti ili zastupnici mogu Vam pomoi na vie naina, primjerice, istraivanjem trita,savjetima o mogunostima nanciranja i prijevoza, pri carinjenju, pruanjem inormacija o lokalnimposlovnim praksama, zakonima i kulturnim tradicijama.

Trgovake kue su domai posrednici koji plasiraju robu ili usluge u inozemstvo. Mogu obavljatii druge aspekte izvoza kao to su istraivanje trita, prijevoz, imenovanje distributera ili agenta tedruge poslove.

Distributeri za razliku od agenata stvarno kupuju Va proizvod ili uslugu i prodaju ga lokalnimkupcima. esto odreuju prodajnu cijenu i sudjeluju u promociji.


24/68


25/68

KORAK 4.


26/68

OPSTATI I IRITI SE NA STRANOM TRITU KAKO?

Marketing nije umjetnost traenja naina kako se rijeiti onoga to si napravio,ve je to umjetnost stvaranja jedinstvene vrijednosti za kupce Philip Kotler

Marketing i prodajaMarketing je proces stvaranja i razmjene vrijednosti izmeu tvrtke - proizvoaa i potroaa. esto

se pod marketingom podrazumijeva oglaavanje ili prodaja to su zapravo alati marketinga. Ciljmarketinga je zadovoljenje potreba i elja potroaa isporukom proizvoda i usluga te temeljem togaostvarivanje dobiti.

Zadaa marketinga je: utvrditi potrebe potencijalnih potroaa te obiljeja njihova ponaanja u procesu kupnje, upoznati potencijalne korisnike s prednostima svoje ponude,

osigurati i isporuiti proizvode te usluge potencijalnim korisnicima na vrijeme, ponuditi proizvode i usluge uz prihvatljivu cijenu.

Trini uspjeh Vae tvrtke ovisi o potroaima, o stvaranju dugoronih odnosa s potroaima kojimase kontinuirano nude nove dodane vrijednosti i stoga je razumljivo da su upravo potroai u sredituVaeg poslovanja. Izuzetno je vano da u pravo vrijeme i na pravom mjestu s prihvatljivom cijenomponudite kvalitetan proizvod o kojem su potroai inormirani.

Dakle, Vaa ponuda mora obuhvatiti kombinaciju elemenata marketinkog programa, odnosnomjeavine (miksa) ili spleta kao to su :

proizvod, cijena,

distribucija, promocija.

Proizvod oznauje asortiman i zahtijeva odreivanje specinih tehnikih svojstava ponude,kvalitetu i ime, vrstu i oblik ambalae te drugi elementi. Kako bi pridobio i zadrao potroaepoduzetnik odreuje irinu i dubinu proizvodnog programa uski i iroki te plitki i duboki (brojrazliitih i broj inaica proizvoda).

Cijena je instrument prodaje i izraava koliinu novca koju kupci trebaju izdvojiti za nabavu proizvodaili usluga. Kako bi pridobio i zadrao kupce poduzetnik odreuje cijenu ovisno o platenoj moipotroaa, odreuje popuste, osniva klubove za motiviranje potroaa (kartice trgovakih lanaca).

Distribucija osigurava dovoljnu koliinu ponude na odreenom mjestu i odreenom vremenu.

Moe biti izravna (bez trgovine i posrednika) i neizravna preko posrednika organiziranih u razliitekanale distribucije kao to su trgovine na malo i veliko, zastupnici.

Promocija obuhvaa aktivnosti komuniciranja s tritem kao to su oglaavanje, publicitet, odnosi sjavnou, osobna prodaja i unapreivanje prodaje.

Pored ova etiri elementa u marketinki splet ulazi i plaanje, dakle sloenost meunarodnihtransakcija, osoblje - je li kvalicirano, zatim planiranje, administrativni poslovi, prakse - postoje lirazlike u poslovnoj i kulturnoj praksi, politike, pozicioniranje-percipiranje na tritu te zatita tvrtke iintelektualnog vlasnitva.

Pored toga korisno je obratiti pozornost na neusklaenosti na tritu koje mogu biti prostorne,vremenske, inormacijske, vlasnike, koliinske te neusklaenost u vrednovanju. Neusklaenosti se

rjeavaju marketinkim aktivnostima. Primjerice, aktivnostima skladitenja i transporta rjeavaju seprostorne i vremenske neusklaenosti.


27/68

Marketinka orijentacija se temelji na odabiru: ciljnog trita, orijentaciji na potroae, koordinaciji marketinkih aktivnosti, stvaranju kvalitetnih proizvoda.

U novije vrijeme sve vei utjecaj na marketing imaju, a imati e i u budunosti, drutveni pokreti kojisu usmjereni na zatitu prirode, uvaavanje etikih normi i zatitu potroaa.

Ne propustite koristiti usluge dizajneraU cilju stvaranja dodane vrijednosti Vaeg novog izvoznog proizvoda ili usluge, veliku vanost

trebate posvetiti oblikovanju i dizajnu, kako bi Va proizvod ili usluga bio konkurentan na inozemnomtritu.

Centar za dizajn osnovan pri Hrvatskoj gospodarskoj komori inormirati e Vas o mogunostimaprimjene dizajnerskih rjeenja u Vaoj proizvodnji, pruiti potrebna struna znanja vezana uzoblikovanje ili nova tehnoloka rjeenja, kreiranje i dizajniranje boljih i novih proizvoda te njihovu

promociju.(kontakti: tel: 01/ 46 06 709; ax: 01/46 06 737; e-mail: [email protected])

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva putem projekata poticanja konkurentnostidodjeljuje bespovratne potpore za dizajnerska rjeenja proizvoda, procesa proizvodnje i marketinga.Bespovratna sredstva za primjenu dizajna u proizvodnji mogu se takoer koristiti putem projekatadrugih resornih ministarstava (npr. Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstvadodjeljuje sredstva za primjenu dizajna u drvopreraivakoj industriji).


28/68


29/68

9

KORAK 5.


30/68

0

NEDOSTAJU MI FINANCIJSKA SREDSTVA ZA IZVOZ !KOME SE OBRATITI?

FINANCIRANJE IZVOZA I JAMSTVAFinanciranje izvoza se znaajno razlikuje od drugih vidova nanciranja poslovanja.Jedna od neizostavnih mjera za uspjean izvoz je osiguranje novanih sredstava za nesmetanu

proizvodnju, za redovito izvravanje obveza iz izvoznih ugovora, za osvajanje novih trita i za razvojproizvoda sukladno zahtjevima tih trita. Snaga tvrtke i njena konkurentska sposobnost u vrijemezakljuivanja ugovora ne ovisi uvijek samo o trino prihvatljivom proizvodu i prihvatljivoj cijeni vei opsegu raspoloivih novanih sredstava za realizaciju posla i odobravanju povoljnih uvjeta plaanjakupcu. Stoga je izvoznik zbog rastue konkurencije prisiljen odobravati to atraktivnije uvjete plaanjasvojim kupcima, a tu se onda suoava s dvije osnovne prepreke: potrebom za vanjskim nanciranjemizvoza i strahom od neplaanja.

Neto to Vi kao potencijalni izvoznik nikako ne smijete zaboraviti kod promiljanja realizacije

konkretnog izvoznog posla, moe se saeti u tri osnovna koraka: temeljito i objektivno sagledati sve ili veinu rizika vezanih uz realizaciju izvoznog posla, realno procijeniti trokove vezane za umanjivanje ili eliminiranje rizika, procijeniti potrebu za dodatnim nanciranjem, analizirati vlastite mogunosti i raspoloivu

ponudu nanciranja.

Prije nego donesete odluka o nainu fnanciranja izvoza potrebno je uzeti u obzir sljedeeinitelje:

I. potreba za nanciranjem proizvodnje i prodaje,II. trokovi nanciranja,III. duina trajanja nanciranja,

IV. rizici vezani za nanciranje.

I. POTREBA ZA FINANCIRANJEM PROIZVODNJE I PRODAJEProcjena potrebe za nanciranjem, jedan je od koraka koji je najbolje uiniti prije zakljuivanja

izvoznog posla s kupcem, kako kasnije ne bi dolo do nepotrebnih produenja rokova, problema sdobrim izvrenjem posla kao i eventualnim problemima vezanim uz poveanje trokova koje nismona vrijeme predvidjeli i ukljuili u cijenu.

Ta procjena podrazumijeva sljedee: sagledati je li za realizaciju izvoznog posla potrebno odobriti kupcu odgodu plaanja, odrediti namjenu nanciranja, dobro prouiti nancijsko trite i ponudu kredita radi sagledavanja trokova razliitih

vrsta nanciranja, sagledati mogunosti povrata kredita, sagledati rizike povezane s realizacijom izvoznog posla, realno sagledati visinu potrebnih nancijskih sredstava.

II. TROKOVI FINANCIRANJAIzbor odgovarajueg naina nanciranja umanjuje rizike poslovanja i utjee na konkurentnost tvrtke

na izvoznom tritu. Visina potrebnih nancijskih sredstava u velikoj mjeri ovisi o namjeni kredita(obrtna sredstva, trajna osnovna sredstva, investicije). Visina udjela kamatnih stopa varira ovisno o vrstinanciranja. Siguran izvor nancijskih sredstava je vrlo bitan za uspjean izvoz i pokrivanje trokovaposlovanja. Stoga vano je raspitati se o uvjetima kreditiranja koje nude poslovne (komercijalne)

banke i procijeniti njihov utjecaj na cijenu proizvoda i oekivani prot.


31/68

III. DUINA FINANCIRANJAVisina kamatnih stopa takoer ovisi i o duini kreditiranja. Openito gledano, to je rok kreditiranja

dui to su i kamatne stope vie i obrnuto. Stoga je vrlo vano iz kojih e se izvora (dugoronih ilikratkoronih) nancirati izvozne aktivnosti.

IV. RIZICI VEZANI ZA FINANCIRANJEto je rizik nanciranja izvoza vei, to su trokovi nanciranja vei tj. vie su kamatne stope napozajmljena sredstva. Rizik nanciranja procjenjuje kreditor i on umnogome ovisi o nancijskojpoziciji traitelja kredita i njegovoj solventnosti da na vrijeme izmiri svoje obveze. Isto tako, politikai ekonomska situacija zemlje u koju se planira izvoz je od presudne vanosti za procjenu rizikananciranja.

Kod prezentacije zahtjeva banci kreditor od izvoznika uobiajeno trai sljedee osnovnedokumente:

povijest poslovanja, poslovni plan (domae trite i izvoz), dokumentaciju vezanu za izvoznu transakciju (akreditive, police osiguranja, uvozne dozvole,

ugovore i drugo), nancijska izvjea za posljednje dvije godine (bilance, raune dobiti i gubitka,

porezna izvjea) - ukoliko toliko posluje, projekcije toka gotovine, prihoda i trokova (nancijski plan), inormacije o upravljakoj strukturi tvrtke, projekcije vraanja postojeih i buduih dugovanja, popis imovine koja se eventualno nudi kao osiguranje povrata kredita.

Poslovni plan zauzima znaajno mjesto jer treba potencijalnom kreditoru prezentirati izvoznikovetehnike mogunosti i znanja za uspjeno poslovanje, kompetentnost njegove upravljake strukturei kvalitetu zaposlenih.

Daljnji korak je izrada izvoznog plana koji denira postojea izvozna trita, potencijalna novatrita, uobiajene naine plaanja, potrebna sredstva za ostvarenje izvoza, procjenu rizika i kako seizvoznik titi od tih rizika, nancijske rezultate izvoza i slino.

Financijska izvjea, poslovni, izvozni i fnancijski plan predstavljaju osnovu za analizukreditne sposobnosti i nancijske sposobnosti tvrtke, te zato moraju biti to kvalitetnije pripremljeni irealni, u cilju pravilnog sagledavanja potrebnog iznosa nanciranja i mogunostima njegove otplatete ocjeni isplativosti ulaganja.

POSEBNE VRSTE KREDITIRANJA IZVOZAFaktoringFaktoring je posao kratkoronog kreditiranja posebno kreiran za mala i srednja trgovaka drutva.

Radi se o posebnom ugovoru izmeu banke i klijenta, na neodreeno vrijeme ili na vie godina, ukojem se banka obvezuje da e preuzeti nenaplaena klijentova potraivanja uz odreenu proviziju(koja se najee kree do 10% od ukupnih potraivanja). Nakon to klijent dostavi dokumentacijukao garanciju potraivanja banka isplauje iznos umanjen za iznos ugovorene provizije banke.Potrebno je istaknuti da se ne radi o beskamatnim kreditima. Kamata je u ovom sluaju uraunata uproviziju aktoringa, koja se sastoji od kamate za preuzeto potraivanje, rizik nenaplativosti, naknadeza bankarske usluge i iznos bankarske provizije. Zahvaljujui aktoringu mnogi se mali poduzetnicimogu ukljuiti u meunarodnu razmjenu, dok brigu o naplati izvezene robe preputaju banci.


32/68

ForetingForeting je otkup dugoronog novanog potraivanja izvoznika od strane banke, uz odreeni

diskont na teret prodavatelja. Banka nema pravo na naknadu od prodavatelja ukoliko ne uspijenaplatiti potraivanja. Ugovor o oretingu se razlikuje od ugovora o aktoringu po tome to se kodaktoringa radi o redovnom otkupu kratkoronih potraivanja, dok se kod oretinga radi o otkupu

dugoronih potraivanja.

NAINI NAPLATE POTRAIVANJAU meunarodnoj trgovini postoji vie naina naplate potraivanja. Meu najzastupljenijim su:

gotovinski avans, akreditiv, bankarska garancija, dokumentarna naplata, otvoreni raun i mjenica.

Gotovinski avansGotovinski avans predstavlja najsigurnije rjeenje za izvoznika, jer omoguava naplatu robe

unaprijed. Gotovinskim avansom smanjuju se rizici neplaanja i poveavaju se sredstva za neto radnikapital potreban za ulaganje. Na alost, postoji mali broj kupaca koji su spremni platiti unaprijed.Ukoliko postoji, kupac e u tom sluaju potraiti bankarsku garanciju za povrat avansa u sluajuneisporuke robe.

AkreditiviOva vrsta naplate prua sigurnost izvozniku, jer mu banka daje garanciju naplate potraivanja.

Aktiviranje akreditiva se vri nakon dostave dokumenata koji po sadraju, obliku i rokovimaodgovaraju uvjetima propisanim u akreditivu. Akreditivi odgovaraju i izvozniku i uvozniku jer bankana sebe preuzima ulogu jamca.

Postoje dvije vrste akreditiva: potvreni i nepotvreni.

Kod potvrenog akreditiva javlja se jo jedna banka koja garantira da e plaanje biti izvreno.Strana banka, koja izdaje akreditiv, ima ulogu jamca jer preuzima obvezu plaanja ukoliko domaa

banka-davalac akreditiva ne izvri svoje obveze. Potvreni akreditiv dodatno titi ugovorene stranei osigurava plaanje.

Kod nepotvrenog akreditiva ne postoji garancija druge banke. U sluaju da banka ne plati garanciju,izvoznik ne moe naplatiti svoja potraivanja.

Bankarska garancijaBankarska garancija moe biti najsigurniji oblik naplate, ukoliko je banka koja preuzima garanciju

jaka i solventna.

Postoji nekoliko oblika jamstava:

garancija plaanja, garancija da ponua nee odustati od tendera ili licitacije, garancija za dobro obavljen posao, avansna garancija - da e avans biti vraen kupcu ukoliko se roba ne isporui.

Dokumentarna naplataDokumentarna naplata je pisani nalog izvoznika banci da uvozniku urui dokumant temeljem kojeg

moe raspolagati robom, ali samo uz ispunjenje odreenih uvjeta. Prednosti dokumentarne naplatesu: jednostavne procedure, mali trokovi i podjednak rizik za poslovne partnere.

Otvoreni raunOtvoreni raun podrazumjeva da izvoznik isporui robu, a da se prijenos vlasnitva izvri prije nego

to je roba naplaena. Ovakav nain naplate se savjetuje u sluaju kada je rije o poznatom kupcu


33/68

s kojim se ranije uspjeno poslovalo. Izvoznik kod otvorenog rauna moe biti izloen odreenimrizicima naplate potraivanja. Putem otvorenog rauna omoguava se odgoda plaanja od 30, 60 i 90dana, a u nekim sluajevima su rokovi i dui. Izvoznik nancira cijelu transakciju sve dok mu sredstvane budu uplaena na raun.

MjenicaMjenica je je ormalna isprava koja se izdaje u zakonski propisanoj ormi i glasi na odreeni iznos

(postoje i bjanko mjenice). Mjenice su nale iroku primjenu u meunarodnom platnom prometu.Pred toga, mjenice se koriste i kao sredstvo osiguranja izvrenja ugovorenih obveza.

POTPORA HBOR-a U SVIM FAZAMA IZVOZAHrvatska banka za obnovu i razvitak prua Vama, potencijalnim izvoznicima, zaokrueni sustav

potpore u svim azama izvoznog posla kako bi se ravnopravno mogli natjecati na meunarodnomtritu. Pored navedenog prua Vam i savjetodavnu podrku prilikom zakljuenja/izvrenja izvoznogposla.

usluge HBOR a kroz sve aze izvoza : Javno nadmetanje:

inormacije o bonitetu kupaca,ponudbeno bankarsko jamstvo,kredit za investicijska ulaganja.

Izvozni ugovor:nanciranje pripreme,avansno bankarsko jamstvo,bankarsko jamstvo za dobro izvrenje posla,osiguranje tete tijekom proizvodnje.

Izvoz dobara i usluga:

kredit kupcu u inozemstvu,kredit dobavljaa,kreditne linije s ino-bankama,osiguranje izvoznih potraivanja.

Plaanje - bankarsko jamstvo za otklanjanje kvara u garantnom roku.

Ve u samim poslovima predkvalikacije, izvoznicima se izdaju okvirna pisma namjere za kreditiranjekupca u inozemstvu, budui kupac esto osim isporuke robe i usluga trai i kreditiranje projekata.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak poslovnim subjektima prua slijedee usluge pri izvozu:I. kreditiranjeII. bankarske garancijeIII. osiguranje izvoza

I. KREDITIRANJE

Priprema izvozaProgram kreditiranja pripreme izvoza namijenjen je svim hrvatskim tvrtkama koje prodaju svoje

proizvode na inozemnim tritima, a nedostaju im obrtna sredstva za njihovu proizvodnju ili elepoveati svoju konkurentnost produenjem roka naplate ne ugroavajui redovan tijek poslovanja.

Ovaj je program namijenjen najirem krugu hrvatskih izvoznika, iskljuujui one koji izvoze sirovine,robe pod izvoznim kontingentom ili zabranom, naoruanje i vojnu opremu, te one koji izvoze robeekoloki neprihvatljive proizvodnje.


34/68

Naplata izvozaKreditiranje naplate izvoznih poslova provodi se putem tri programa:a. kredit kupcu,b. kredit dobavljaa ic. kreditne linije.

Za sva tri programa je zajedniko to su ti krediti usklaeni s osnovnim meunarodno prihvaenimnormama u nanciranju izvoza uz dravnu potporu, detaljno opisanim u dokumentu Arrangementon Guidelines or Ofcially Supported Export Credits openito poznatim kao OECD Konsensus, abudui da se za te poslove uglavnom kao uvjet postavlja i polica osiguranja od politikih i komercijalnihrizika, dodatno su programi prilagoeni pravilima Bernske unije (Berne Union Understanding).

Programi kreditiranja naplate izvoznog posla kreirani su u cilju postizanja: via razina likvidnosti izvoznika s obzirom na bri obrtaj sredstava, irenje trita na kupce koji nemaju dovoljno gotovinskih sredstava za kupnju roba, prebacivanje veeg dijela rizika naplate kredita na HBOR kao kreditodavatelja, eliminiranje valutnog rizika - kredit se isplauje u valuti ugovora na raun izvoznika u njegovoj

poslovnoj banci.

a. Kredit kupcuOvim programom kreditira se u pravilu izvoz kapitalnih i kvazi kapitalnih dobara. Izvoznik, koji je

s kupcem u inozemstvu zakljuio izvozni ugovor, obraa se HBOR-u sa zahtjevom za kredit kako biomoguio dugorono kreditiranje kupca svojih proizvoda bez pogoranja vlastite likvidnosti.

Korisnik kredita po ovom programu moe biti poslovna banka kupca s kojim je hrvatski izvoznikzakljuio izvozni ugovor ili sam kupac uz garanciju poslovne banke ili jamstvo drave. Krediti se upravilu odobravaju na rokove do 10 godina ovisno o vrsti i vrijednosti robe koja se izvozi.

Iznos kredita nije ogranien i u sluaju da je rok otplate krai od dvije godine mogue je nancirati100% izvoznog ugovora. U svim drugim sluajevima mogue je kreditirati najvie 85% vrijednostiizvoznog ugovora

b. Kredit dobavljaaKredit dobavljaa odobrava se izvozniku (dobavljau) koji s kupcem u inozemstvu zakljui izvozni

ugovor o kupnji robe, radova ili usluga na kredit. Po ispunjenju propisanih preduvjeta, sredstva izodobrenog kredita isplauju se izravno na raun izvoznika. Kupac u inozemstvu otplauje kreditizvozniku, a izvoznik otplauje kredit HBOR-u.

Rokovi otplate iznose od 180 dana do 10 godina, ovisno o iznosu kredita i vrsti roba koje se izvoze.


35/68

Kamatna stopa na kredit ne mora biti istovjetna kamatnoj stopi uz koju je izvoznik odobrio robnikredit svojem kupcu. Tako izvoznik kroz veu kamatnu stopu uz koju odobrava robni kredit svojemkupcu moe nadoknaditi eventualne trokove koji su nastali kako bi se konkretan izvozni posaodogovorio, odnosno poveati svoj prihod.

Za rokove otplate do 2 godine mogue je odobriti kredit u visini izvoznog ugovora, dok je zakreditiranje due od 2 godine najvei iznos kredita jednak 85% vrijednosti izvoznog ugovora, uzobavezan avans od 15%.

Kredit dobavljaa koristi se najee u sluajevima kada: kupac (uvoznik) ne eli kreditiranje od strane hrvatske banke, kupac (uvoznik) se ne moe direktno zaduivati kod inozemnih banaka, izvoznik i kupac su u preliminarnim pregovorima dogovorili robni kredit od strane izvoznika te predmet kreditiranja izvoza osim kapitalnih i kvazi kapitalnih dobara po ovom programu

mogu biti i trajna potrona roba.

c. Kreditne linije

Kreditne linije predstavljaju neto operativniji i bri oblik kreditiranja prodaje roba i usluga uinozemstvu. Funkcioniraju na slian nain kao kredit kupcu, samo se unaprijed odredi okvirni limit iuvjeti nanciranja s poslovnom bankom kupca u inozemstvu. Budui se odnosi s poslovnom bankomu inozemstvu unaprijed reguliraju, znatno se skrauje postupak odobravanja kredita te je ovakvakonstrukcija prihvatljiva za plasman robe iroke potronje, opreme manje vrijednosti i u sluajevimakada postoji vie manjih kupaca zainteresiranih za kupnju hrvatske robe, pa je puno praktinije da sesredstva plasiraju njihovoj poslovnoj banci te ih ona dalje plasira krajnjim kupcima.

U cilju olakavanja izlaska izvoznika na odreena strana trita HBOR neprestano stvara potrebnuinrastrukturu zakljuivanjem Osnovnih ugovora o kreditu s poslovnim bankama u pojedinimzemljama. Osnovnim ugovorom o kreditu deniraju se opi uvjeti kreditiranja kupaca hrvatskih roba i

usluga, a klijenata tih banaka, ime se znaajno ubrzava procedura odobrenja sredstava za kupovinu.HBOR ima zakljuene Okvirne ugovore s poslovnim bankama u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Bugarskoj,Crnoj Gori, Srbiji i Kazahstanu.

II. BANKARSKE GARANCIJEGarancija je vrlo siguran instrument osiguranja plaanja, ukoliko je garanciju izdala prvorazredna

banka (nancijska institucija). Dakle, moe e rei da je garancija onoliko siguran instrumentosiguranja plaanja koliko je sigurna banka koja ju izdaje.

Garancijom se banka garant obvezuje korisniku garancije da e platiti svotu na koju garancija glasi,ukoliko glavni dunik ne ispuni obvezu plaanja. Garancija moe biti uvjetna te bezuvjetna i neopoziva.U meunarodnom poslovanju se prednost daje garancijama koje su neopozive, bezuvjetne i glase naprvi poziv.

Kvaliteta garancije i njena naplativost e osim banke koja iza nje stoji, ovisiti i o samom tekstugarancije, pa stoga uvjete garancije uvijek treba paljivo itati. Sadraj, vrste i pravila vezana zaizdavanje garancija sadrana su u Jedinstvenim pravilima za ugovorne garancije Uniorm Rules orContract Guarantees.

Od brojnih vrsta garancija, najea podjela je na inidbene i platene (kreditne) garancije.inidbenom garancijom banka garantira da e glavni dunik izvriti svoju obvezu u ugovorenomroku i na ugovoreni nain, a platenom garancijom banka garantira da e glavni dunik platiti svojuobvezu u ugovorenom iznosu i roku.

U izvoznom poslovanju najei oblici garancija su: ponudbena garancija, garancija za dobroizvrenje posla, garancija za povrat avansa (avansna garancija) .


36/68

Ponudbene garancije (Bid Bond, Tender Bond/Guarantee) se koriste kod meunarodnih natjeajagdje se ponuai pozivaju da prezentiraju ponude za nabavu robe ili izvrenje investicijskih radova.est uvjet tendera je izdavanje ponudbene garancije obino u vrijednosti 2-10% vrijednosti tendera.Ovom garancijom se pokriva teta koju bi imao naruitelj tendera, ako bi izvoznik odustao od uvjetaponude, nakon to bude izabran.

Garanciju za dobro izvrenje posla (perormance bond/guarantee) koja osigurava kupca(naruitelju) u sluaju kada izvoznik ne moe isporuiti robu u cijelosti ili pravovremeno ili ne moeizvriti ugovorene usluge. Kada ne bi bilo ovakve garancije, kupac ne bi plaao robu sve dok izvozniksvoje ugovorne obveze ne bi u cijelosti ispunio, pa da toga ne bi dolo upotrebljava se ova garancija.Visina garancijom osiguranog iznosa obino je 10-20% vrijednosti ugovora.

Garanciju za povrat avansa (Advance payment guarantee) koja se najee javlja u vezi s ugovorimaza izvrenje isporuke ili usluge na kredit, a dio ugovorene cijene se plaa odmah po potpisu ugovora.Avans izvozniku najee slui za nanciranje proizvodnje i predstavlja mu sigurnost ukoliko kupacneopravdano odustane od ugovora. Kupac se s druge strane eli osigurati da e mu avans biti vraenukoliko izvoznik ne izvri obvezu.

III. OSIGURANJE IZVOZAUgovaranjem prodaje uz odgodu plaanja Va se poslovni odnos s inozemnim kupcem pretvara u

kreditni odnos koji uza sebe vee dodatne trokove i rizike. Osim to ete na naplatu Vaih potraivanjaekati due, sama vrijednost takvog potraivanja biti e svakim danom sve manja. Meutim, kaonajvei rizik na strani Vaeg kupca u tom se razdoblju moe javiti njegova trenutna nelikvidnost,koja moe uzrokovati i dodatna kanjenja u podmirivanju obveza prema Vama, a kao najnepoeljnijirasplet ak i steaj koji naplatu Vaih potraivanja ozbiljno dovodi u pitanje.

Budui je kupevu nemogunost podmirenja obveza teko unaprijed predvidjeti, osiguranje izvoznihpotraivanja kod HBOR-a jedan je od vrlo uinkovitih naina za sprjeavanje ili umanjenje nastankatete. Prijenosom rizika Vaeg inozemnog poslovanja na specijaliziranu ustanovu (HBOR) moete

olakati upravljanje politikim i komercijalnim rizicima te doprinijeti sigurnosti Vaeg poslovanja nazahtjevnom inozemnom tritu.Kod HBOR-a moete osigurati razliite izvozne transakcije ovisno o roku naplate, tipu izvezene

robe ili usluge te Vas HBOR-ovi proizvodi osiguranje izvoza tite pred itavim nizom komercijalnih ipolitikih rizika.

Kratkorono osiguranje inozemnih potraivanjaAko ste izvoznik robe iroke potronje i ugovorili ste rokove plaanja do 180 dana, tada Vam HBOR

moe ponuditi osiguranje naplate pojedinanih ili vie isporuka prema inozemnim kupcima ili pakosiguranje Vaeg cjelokupnog izvoznog prometa.

Polica osiguranja zakljuena izmeu HBOR-a i izvoznika pokriva rizik neplaanja iz razlogainsolventnosti ili steaja Vaih kupaca kao i rizik neplaanja kao posljedice nekog dogaaja izvankontrole kupca, kao to je na primjer rat, nemogunost transera novca iz zemlje ili neki drugi politikidogaaj.

Osim zatite poslovanja, polica osiguranja prua niz prednosti za izvoznika kao to su: mogunost prodaje uz odgodu plaanja, poveanje konkurentnosti i posljedino rast prodaje, laki izlazak na nova trita i mogunost asignacije prava iz police na poslovnu banku kao instrument osiguranja

za kreditna sredstva.


37/68

Srednjerono-dugorono osiguranje inozemnih potraivanjaAko ste izvoznik robe vee vrijednosti (kapitalnih dobara) koju prodajete Vaim kupcima uz dui rok

odgode plaanja (vie od 1 godine) HBOR nudi osiguranje i takvih potraivanja.

Osiguranje kredita dobavljaa

Osigurava se prodaja uz odgodu plaanja, denirana komercijalnim ugovorom izmeu izvoznika istranog kupca. U sluaju da kupac ne plati robu, HBOR izvozniku isplauje odtetu u sluaju nastankajednog od osiguranih rizika. Takoer, izvoznik moe asignacijom, prava iz police, prenijeti na poslovnubanku koja nancijski prati cijeli izvozni posao.

Osiguranje teta tijekom proizvodnjeKod proizvodnje robe za izvoz koja se proizvodi po specijalnoj narudbi i koju je nemogue

prodati drugom kupcu, mogue je osigurati i tete tijekom proizvodnje kojima se osigurava riziknemogunosti izvrenja izvoznog ugovora od strane izvoznika radi raskida ugovora od strane kupcaili nastanka nekog politikog rizika koji onemoguava izvrenje ugovora, npr uvoenje embarga naizvoz u zemlju kupca.

Odteta se osiguraniku isplauje u visini stvarnih trokova nastalih u procesu proizvodnje odreenerobe umanjenih za samopridraj, odnosno za udio osiguranika u teti..

Osiguranje ulaganja u inozemstvoOsiguranje ulaganja u inozemstvo je namijenjeno hrvatskim ulagaima te podrazumijeva osiguranje

od politikih rizika na koje ulaga ne moe utjecati i koji mogu ugroziti uspjenost realizacijecjelokupnog ulaganja (npr. nemogunost ili ogranienje transera valute, izvlatenje-eksproprijacija,rat i graanski nemiri itd.).

Korisni linkovi:Komercijalne banke: http://hgk.biznet.hr/hgk/leovi/9757.xls

POTICAJI PODUZETNITVUPoduzetniki poduhvat, a osobito izvozni, zahtijeva kontinuirano ulaganje u poboljanje vlastitihproizvoda i usluga te stvaranje novih dodanih vrijednosti. Bez toga se ne moete ravnopravnokonkurirati na inozemnom tritu. Svjesni ste toga, ali, naravno, tu je i neizbjeno pitanje kako sveto izdrati, a da se moda opet kreditno ne zaduujete. uli ste za poticaje, odnosne bespovratnasredstva koja se dodjeljuju poduzetnicima, no ponekad Vam se ini kako je potrebno previepripreme za ishoenje natjeajne dokumentacije, a ishod dobivanja sredstava je neizvjestan. Poredtoga, esto i nemate vremena pratiti objavljivanje natjeaja, a i vie je institucija koje dodjeljujupoticaje pa je ponekad doista teko se snai. Unato tomu, ipak itekako vrijedi pratiti mogunostisunanciranja putem bespovratnih sredstava jer iznosi po pojedinim projektima doseu i do

300 tisua kuna, s tim da poduzetnici koji izvoze vie od 15 tisua eura godinje imaju temeljemtoga mogunost poveanja odobrenih sredstava i do 20 posto. Naime, bespovratne potpore sunamijenjene upravo Vama, poduzetnicima koji jaate svoju konkurentnost na globalnom tritu.

Bespovratna sredstva dodjeljuje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, a izmeu ostaloga,za tehniko usklaivanje, poticanje inovatorstva, uvoenje novih tehnologija, povezivanje u klasterete marketinke aktivnosti. S obzirom da su nastupi na sajmovima prepoznati kao poeljna promotivnaaktivnost, osobito kod izvoznih tvrtki, ne bi trebalo zaobii projekte kojim su osigurana bespovratnasredstva upravo za tu namjenu. Za poticajna sredstva moete se obratiti i drugim ministarstvimakao to su: Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstvo mora, turizma,prometa i razvitka te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, a takoer i Hrvatskoj agenciji zamalo gospodarstvo (HAMAG).

Kako ne biste morali stalno provjeravati kad e koja od spomenutih institucija objaviti natjeaje


38/68

za dodjelu bespovratnih sredstava ured HIO Vam omoguuje da to provjerite pozivom besplatnogino teleona 0800/44 44 48, koji je uspostavljen upravo radi breg i jednostavnijeg inormiranjapotencijalnih i postojeih izvoznika.

EU ondovi novi izvori fnanciranjaProces pristupanja u lanstvo Europske unije postavlja pred Republiku Hrvatsku izazov prilagodbe

zajednikoj pravnoj steevini, ali otvara i mogunost koritenja nancijskih sredstava iz proraunaEuropske unije. Pretpristupna pomo koju Europska unija osigurava u razdoblju pristupanja, krozpostojee pretpristupne ondove i novi instrument pretpristupne pomoi IPA (Instrument or Pre-accession) , ima za cilj pomoi Hrvatskoj u pripremama za lanstvo ukljuujui i pripreme za uspjenokoritenje nancijskih instrumenata namijenjenih zemljama lanicama.

Nakon stjecanja statusa zemlje kandidatkinje za lanstvo u EU, Hrvatskoj su se u 2005. godini otvorilipretpristupni programi PHARE, ISPA i SAPARD te Hrvatska iz navedenih ondova trenutno koristi 514milijuna eura kojima se nanciraju projekti namijenjeni izgradnji i jaanju sposobnosti za preuzimanjeobveza punopravnog lanstva. Pripreme za koritenje novog instrumenta pretpristupne pomoiIPA, u okviru kojeg Hrvatskoj stoji na raspolaganju 589,9 milijuna eura do 2010. godine upravo su u

tijeku.

Izazov stavljen pred hrvatske tvrtke je uvoenje strukturnih promjena u gospodarskom sektorukako bi se poboljala sposobnost uspjenog odgovora domaih tvrtki na pritisak konkurencijena jedinstvenom europskom tritu. Predviajui sudjelovanje na unutarnjem tritu Europskeunije, kroz projekte CARDS pruena je tehnika pomo nadlenim ministarstvima i strukturama zapodrku poduzetnitvu kako bi se poboljalo cjelokupno poslovno okruenje. Projekti su se bavilipitanjima administrativnih prepreka ulaganjima, jaanjem promocije ulaganja i procjenom uinkazakonodavstva u odnosu na male i srednje tvrtke.

U okviru pretpristupnog programa PHARE namijenjenog podruju gospodarstva i poduzetnitva,

uz naglasak na poboljanju razvoja politika sukladno Europskoj povelji o malom gospodarstvu,panja je takoer posveena shemama za sredstva bespovratne pomoi, te po prvi put usmjeravanjupomoi individualnim malim i srednjim poduzetnicima.

Cilj projekta PHARE 2005. je poboljati institucionalni okvir, politike, programe i strategije za male isrednje tvrtke, poslovno savjetovanje i regulatorni reim.

U okviru projekta PHARE 2006. provodi se pilot-projekt Potpora za jaanje konkurentnosti/izvoza malih i srednjih poduzetnika. Svrha projekta je provedba dodjele bespovratnih sredstavanekomercijalne naravi izvozno-orijentiranim malim i srednjim poduzetnicima za jaanje izvoznekonkurentnosti. Projekt e postati operativan za potencijalne korisnike u mjesecu listopadu istudenome 2007. godine.

U okviru pretpristupnog onda IPA komponente namijenjene regionalnom razvoju, dio sredstavapredvien je za ulaganja u regionalnu konkurentnost. Naglasak je stavljen na izravnu i neizravnupotporu malim i srednjim tvrtkama te na sustav potpore privatnom sektoru s ciljem poveanja dodatnevrijednosti proizvodnje i jaanja konkurentnosti openito, s posebnim naglaskom na podruja kojazaostaju u razvoju. Projekti denirani pretpristupnim ondom IPA zapoeti su 2007. godini i provoditie se kontinuirano do pristupanja Republike Hrvatske u lanstvo zemalja Europske unije.

Hrvatska takoer namjerava sudjelovati u novom europskom Programu za konkurentnost iinovativnost (CIP) gdje trenutno ima status promatraa. Cilj programa je pomo malim i srednjimtvrtkama u razvoju inovacija u osiguravanju pristupa izvorima nanciranja, posebice u start-upazi i azi razvoja tvrtke. Putem ovog programa takoer e se jaati suradnja izmeu institucija koje

nanciraju male i srednje tvrtke. Kroz CIP program, male i srednje tvrtke imat e, takoer, jednostavan


39/68

9

pristup inormacijama o programima Europske unije kroz mree poslovne potpore u obliku Euro-inocentara i Inovacijskih relejnih centara, osnovanih pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Inormacije o navedenim programima:

Sredinja nancijska jedinica za ugovaranje http://ccu.mfn.hr

Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju http://strategija.ht

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija http://mvpei.hr


40/68

0


41/68

KORAK 6.


42/68

IZVOZIT U NA CILJANO TRITE!TO MORAM ZNATI O PROCEDURI IZVOZAI STANDARDIMA?

IZVOZNI POSTUPAK I STANDARDIUvoz i izvoz robe su u pravilu slobodni, a samo se iznimno, u skladu s pravilima Svjetske trgovinske

organizacije, mogu poduzeti koliinska ogranienja (kontingenti) ili zatitne pristojbe. Izvoznise kontingenti mogu odrediti za specinu robu radi zatite neobnovljivih prirodnih bogatstavaHrvatske, uz istodobno ograniavanje unutarnje trgovine tom robom.

Za neke specine proizvode, radi izvrenja meunarodnih ugovora, osiguranja dravne sigurnosti,zatite ivota i zdravlja ljudi, ivotinja i biljaka, zatite ovjekove okoline, nadzora izvoza i uvozaumjetnikih djela i nekih plemenitih kovina, potrebne su dozvole za izvoz. Dozvole izdaju nadlenaministarstva (npr. za oruje i streljivo Ministarstvo unutarnjih poslova, za umjetnika djela Ministarstvokulture, za lijekove Ministarstvo zdravstva, itd.).

Kada je ugovorom sa stranom osobom, propisima strane drave ili hrvatskim propisima, predvienoda robu pri izvozu prati potvrda o podrijetlu istu izdaje Hrvatska gospodarska komora. Ako je premameunarodnim sporazumima o povlatenoj trgovini predvieno da robu pri izvozu prati potvrda opodrijetlu robe EUR.1, tu potvrdu izdaje nadlena carinarnica.

Pri izvozu nekih proizvoda (hrana, ivotinje, proizvodi iroke potronje, lijekovi i sl.) kao dokaz onjihovoj ispravnosti i kakvoi potrebno je priloiti posebna uvjerenja (sanitarno, veterinarsko,topatoloko ili uvjerenje o kakvoi). Ta uvjerenja izdaju nadlene institucije ovisno o vrsti robe. Robaza koju je propisan postupak obveznog atestiranja ili homologizacije treba se ispitati i atestirati uovlatenoj organizaciji te odgovarajue oznaiti prije izvoza. Sva domaa roba namijenjena izvozumora se staviti u izvozni postupak.

Ovisno o carinskom postupku, izvoz robe moe se podijeliti na: konani (redovan) izvoz, izvoz robe radi vanjske proizvodnje, privremeni izvoz i ponovni izvoz.

U izvoznom postupku primjenjuju se izvozne ormalnosti ukljuujui primjenu trgovinskih mjera iobraunava se izvozna carina ako je propisana.

Prije zapoinjanja izvoznog postupka nuno je koristiti usluge meunarodnog otpremnika odnosnopeditera. U izvoznim procesu otpremnik zastupa tvrtku koja izvozi u poslovima ispostavljanjacarinskih i transportnih dokumenata (jedinstvena carinska deklaracija JCD, kamionski tovarni list

CMR, eljezniki tovarni list CIM), organizira sve vrste transporta, posreduje pri osiguranju robe isavjetuje izvoznika glede pariteta isporuke i odabira najpovoljnijeg naina transporta. Otpremniktakoer prua pomo izvozniku oko dokaza i prava na povlateno porijeklo robe te oko popunjavanjacertikata o porijeklu EUR 1. Otpremnik prisustvuje carinskom pregledu robe, a za poljoprivredneproizvode i ostale proizvode za koje je to potrebno pribavlja tosanitarni certikat.

Otpremnike usluge takoer ukljuuju logistike usluge putem inormacijske i komunikacijsketehnologijom u vezi s prijevozom, rukovanjem ili skladitenjem robe odnosno upravljanje ukupnimotpremnim lancem.

LinkUdruenje meunarodnih otpremnika pri HGKwww.hgk.hr

Carinska uprava www.carina.hr


43/68

U suradnji s otpremnikom izvoznik treba pripremiti dokumentaciju koja prati robu pri izvozu: izvoznu akturu, izvoznu dispoziciju za carinu i otpremnika, tovani list za prijevoz robe, jedinstvenu carinsku deklaraciju, uvjerenje o podrijetlu robe i drugi dokumenti koje trai kupac.

Za svu robu namijenjenu izvozu podnosi se jedinstvena carinska deklaracija (JCD) koja mora bitiispunjena na propisani nain sukladno Pravilniku o obrascima za provedbu Carinskog zakona isadravati sve podatke koji su potrebni za primjenu propisa za konkretnu robu koja se izvozi.

Izvozna se deklaracija podnosi kod carinarnice koja je odgovorna za nadzor nad podrujemu kojemu izvoznik ima sjedite ili prebivalite ili u kojoj je roba zapakirana ili utovarena za izvoz.Carinsku deklaraciju moe podnijeti poiljatelj izvoznik ili njegov opunomoenik koji ispunjavauvjete za obavljanje poslova otpremnitva.

Carinarnica prihvaa carinsku deklaraciju pod uvjetom da je pravilno popunjena i da su joj priloenesve isprave potrebne za postupak. Za izvedbu carinskog postupka primjenjuju se propisi na danprihvaanja carinske deklaracije. Izlazna carinarnica provjerava da li podnesena roba odgovara robikoja je prijavljena za izvozni carinski postupak i potvruje stvarni istup robe.

Ovlateni izvoznikCarinska uprava - Sredinji ured moe tvrtki koja namjerava izvoziti robu odobriti da izvoz obavi bez

podnoenja robe i deklaracije za postupak provoza otpremnoj carinarnici. Odobrenje se moe izdatiosobama koje redovito i esto alju robu, omoguuju carinarnicama nadzor nad postupkom , nisukrile carinske propise i daju sva jamstva za zakonito provoenje postupka.

Takva tvrtka ovlateni izvoznik ima pravo na pojednostavljeni postupak izvoza odnosno postupakizvoza na bazi knjigovodstvenog zapisa. Ovlateni izvoznik doprema robu na mjesto koje mu je uodobrenju Carinske uprave naznaeno, upisuje robu u knjigovodstveni zapis i ispostavlja primjerak

jedinstvene carinske deklaracije. Knjigovodstveni zapis mora biti propisno ispunjen i ovjeren od straneizvoznika. On mora sadravati sve bitne podatke o zahtijevanom carinskom postupku, prethodnomcarinskom postupku (ako je postojao), zemlji odredita, trgovaki naziv robe, tarinu oznaku Carinsketarie, akturnu vrijednost, i druge podatke o robi koja se izvozi. Knjigovodstveni zapis ima jednakuinak kao primanje deklaracije na carinskoj ispostavi.

Glavne prednosti takve vrste izvoznog carinjenja jesu da se roba ziki ne doprema u otpremnucarinarnicu to ubrzava izvozni postupak te ga znatno pojetinjuje.

Ovlateni izvoznik za podrijetlo robeOvlateni izvoznik je osoba kojoj Carinska uprava na njegov zahtjev moe izdati odobrenje da bez

obzira na vrijednost robe koju izvozi moe sam na izvoznom raunu ovjeriti podrijetlo robe. Brojodobrenja upisuje se na raun.

Da bi izvoznik mogao postati ovlateni izvoznik, mora se obvezati da e potovati odredbeUgovora o slobodnoj trgovini izmeu RH i drava kojima je roba namijenjena. Da bi izvoznikmogao stei takav status, on mora poznavati pravila o podrijetlu robe i ne smije ih kriti neistinitimprikazivanjima injenica o robi. Nakon podnesenog zahtjeva i provjere znanja, izdaje se odobrenje opojednostavljenom postupku potvrivanja podrijetla robe.


44/68

POSTUPAK VANJSKE PROIZVODNJEPostupak vanjske proizvodnje moe se odobriti za domau robu koja se privremeno izvozi iz carinskog

podruja Republike Hrvatske kako bi se na njoj obavila odreena proizvodna radnja : obrada robe,ukljuujui montau, sastavljanje i ugradbu u drugu robu, prerada i dorada robe i popravak robe, kojiukljuuje i njezino obnavljanje i osposobljavanje. Osoba koja namjerava robu privremeno izvesti radi

obavljanja vanjske proizvodnje, prethodno podnosi zahtjev nadlenoj carinarnici.

PRIVREMENI IZVOZCarinski postupak privremenog izvoza je carinski postupak koji se odobrava za robu koja se

privremeno izvozi iz carinskog podruja Republike Hrvatske s tono odreenom namjenom, uz uvjetponovnog uvoza u odobrenom roku i u nepromijenjenu stanju. Ova vrsta izvoza u upotrebi je kodotprema robe radi izlaganja na sajmovima, izlobama te slanja uzoraka robe radi potreba istraivanjatrita, organiziranja prezentacija u svrhu zakljuenja izvoznog posla.

ATA karnet je meunarodna carinski dokument temeljem kojeg se carinski postupak privremenoguvoza robe s potpunim osloboenjem od plaanja carine i poreza, postupak ponovnog izvoza,postupak privremenog izvoza i ponovnog uvoza robe i, kao i provozni postupak obavlja bezpodnoenja nacionalnih carinskih isprava s rokom valjanosti do godine dana.

ATA karnet pokriva tri glavne kategorije robe: trgovake uzorke, strunu opremu i robu za prezentaciju, izlobe i sajmove.

To podrazumijeva gotovo sve: raunala, sitni alat, otograsku i lmsku opremu, glazbeneinstrumente, industrijske strojeve, natjecateljska vozila, nakit, odjeu i medicinske aparate. Trkaikonji, muzejski izloci, relikvije, namjetaj, baletni kostimi, umjetnike slike, scenograja i ozvuenja

za koncerte samo su mali izbor robe i opreme koja prelazi granicu zahvaljujui upravo ATA karnetu.

Na temelju ATA karneta ne smiju se izvoziti prehrambeni proizvodi, kvarljiva roba te roba namijenjenapreradbi, obradbi ili popravku.

Prednosti ATA karneta: izvozniku ukidaju trokove carine i PDV-a ili polaganja depozita. za carinu ATA karnet znai manje administracije i sigurnost da e naplatiti uvozne pristojbe

ako ne bude ponovnog izvoza. karneti pojednostavljuju prelazak granice, odnosno izvoznicima i uvoznicima

omoguuju uporabu samo jednog dokumenta za rjeavanje svih carinskih ormalnosti.

S ATA karnetom trgovci, izlagai i ostali poslovni ljudi mogu: unaprijed odrediti carinske trokove prema ve utvrenoj cijeni, posjetiti vie zemalja, upotrijebiti isti ATA karnet vie puta u tijeku godine dana njegove valjanosti, vratiti se u zemlju s robom bez tekoa i odgoda.

Karnete izdaju iskljuivo gospodarske komore ulanjene u meunarodni ATA jamstveni lanac priMeunarodnom uredu trgovakih komora, sa sjeditem u Parizu (ICC), koji upravlja tim lancem.

U Hrvatskoj ATA karnete izdaje i ovjerava Hrvatska gospodarska komora a trokovi su razliiti zasvaku zemlju (tel: 01/4606-767 / 768 / 780 / 781; e-mail : [email protected]).

Inormacije o Osnovnim zakonima i provedbenim propisima Carinske uprave RH moete proitatina slijedeoj stranici: www.carina.hr/crozakoni.htm


45/68

INCOTERMS, KUPOPRODAJNI UGOVORI, SPOROVIUpotreba Incotermsa nuna je u meunarodnoj trgovini. Oni predstavljaju skup meunarodnih

pravila za tumaenje termina, koji se najee koriste u meunarodnoj trgovini i to prije svegakod ugovora o prodaji. Njima se daje jedinstveno tumaenje trgovakih termina u meunarodnojtrgovini i izbjegava mogunost razliitog tumaenja u razliitim zemljama to moe dovesti do

nesporazuma, sporova i parnica. Osim to su ti termini postali prijeko potrebni za nesmetano voenjemeunarodne trgovine, njihovu autentinost priznaju i svi svjetski sudovi i druga upravna tijela tenjihovo ukljuivanje u ugovore o prodaji znatno smanjuje mogunost nesporazuma koji bi moglidovesti do pravnih komplikacija izmeu prodavatelja i kupca odnosno izvoznika i uvoznika.

S obzirom na nastale promjene i razvoj u trgovinskoj praksi Meunarodna trgovinska komora (ICC) jeizdala novu verziju Incotermsa, Incoterms 2000, ija je upotreba poela 1. sijenja 2000. godine.

Incoterms je skup pojmova, odnosno izraza kojima se neposredno i iscrpno reguliraju ekonomsko-pravni odnosi izmeu prodavatelja(izvoznika) i kupca (uvoznika), a posredno se odnose i na prijevoznike,peditere, luke i pristanita, pomorske agente, carinska tijela, osiguravajua drutva i dr.

Radi lakeg pregleda i razumijevanja, transportne su klauzule skupljene u etiri osnovne kategorijeoznaene poetnim slovima E, F, C i D engleskih naziva kratica odgovarajuih transportnih klauzula.

Grupu E ini klauzula EXW, koja ukazuje na polazak robe iz mjesta isporuke, s time da prijevoz iosiguranje nisu plaeni, odnosno da te trokove snosi kupac-uvoznik.

Grupu F ine klauzule: FAS, FCA i FOB, koje ukazuju na to da glavni prijevoz i osiguranje nisu plaeni,odnosno da prodavatelj plaa prijevoz i osigurava robu samo do luke ukrcaja, odnosno (kod klauzuleFCA) do predaje robe prijevozniku kojeg odredi kupac-uvoznik na naznaenom mjestu.

Grupu C ineklauzule: CFR, CIF, CIP i CPT, koje ukazuju da je glavni prijevoz platio prodavatelj-izvoznik,a kod klauzula CIF i CIP da je prodavatelj-izvoznik platio i prijevoz i osiguranje do odredita.

Grupu D ine klauzule: DAF, DES, DEQ, DDP i DDU, koje ukazuju na prispijee robe u odreenuzemlju odredita na troak i rizik prodavatelja-izvoznika.

Link:Meunarodna trgovaka komora www.iccwbo.org

IZRADA BONITETNIH IZVJEAUskoro trebate sklopiti posao sa stranim poslovnim partnerom. Malo ste u dvojbi jer ne znate kakva

je njegova ukupna poslovna sposobnost, odnosno njegova sposobnost plaanja. Kako biste to saznali

zatraite bonitetno izvjee kod Hrvatske gospodarske komore. Zahtjev za izradu bonitetnih izvjeadostavlja se u pismenom obliku e-mailom ili teleaks ureajem na adresu: Hrvatska gospodarskakomora, Centar za poslovne inormacije, Odjel za poslovne inormacije, Drakovieva 45, 10000Zagreb (tel: 01/4606-771, ax: 01/4606-782, e-mail: [email protected]. Cijena izvjea za hrvatske tvrtke-lanice Hrvatske gospodarske komore je 240 kuna, a za ostale naruitelje 65 eura. Pri izradi bonitetaza hrvatske tvrtke nema roka isporuke. Za strane tvrtke cijena jednog boniteta ovisi iz koje dravetvrtka potjee te o roku isporuke.


46/68

Pravna strana meunarodnih ugovoraU meunarodnoj trgovini s Vaim inozemnim partnerom moe doi do razliitih vrsta sporova, oko

plaanja, krenja elemenata iz ugovora, zatite Vaeg intelektualnog vlasnitva i drugo. Rjeavanjesporova ormalno, putem pravnog sustava, moe biti vrlo skupo. Ukoliko je mogue, spor rijeiteizvansudskom nagodbom. Kod meunarodnih poslovnih ugovora problemi mogu nastati zbog

razlika u zakonodavstvu ukljuenih zemalja. Vano je da ugovor sadri zakone koji vrijede u sluajuspora, a takoer i arbitrau kao alternativu za spor.

Stalno izabrano sudite pri HGK prua domaim i stranim poduzetnicima usluge organizacijearbitranog rjeavanja sporova (tel: 01/4848-622, 4848-623; ax: 01/4848-625; e-mail: [email protected]. Sudite omoguava strankama da njihov spor u razumnom roku pravomono rijee osobe odnjihovog povjerenja. Donedavno je Sudite prualo i usluge organizacije i administracije postupakamirenja. Od srpnja 2002. godine, ova je usluga izdvojena u posebnu instituciju, Centar za mirenje priHGK.

STANDARDIZACIJA I CE OZNAAVANJE - NECARINSKE PREPREKE IZVOZUUspjean izlazak Vae tvrtke na meunarodno trite zahtijeva i primjenu standarda koji vrijede

na tom tritu. Inae, standardi, odnosno norme deniraju se kao dokumentirani, dobrovoljnisporazumi koji odrreuju kljune kriterije za proizvode, usluge i procese te pomau da proizvodibudu usporedivi i usklaeni. Europski standardi omoguuju poveanje konkurentnosti tvrtkeu Europskoj uniji, pomau prijenosu i irenju tehnologija, kao i kretanju roba i usluga. Preprekeslobodnom kretanju roba i usluga su tehnike prepreke odnosno neusklaeni tehniki zahtjevi.Usklaenje tehnikih normativnih dokumenata i tehnikog zakonodavstva najbolja je komunikacijas tehniki naprednijim zemljama. Tehniko zakonodavstvo je ureeni sustav akreditacije, certikacije,ispitivanja, normizacije, mjeriteljstva i nadzora nad tritem. Sredinom 2007. godine u RepubliciHrvatskoj donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tehnikim zahtjevima za proizvodei ocjeni sukladnosti ( Narodne novine, broj 79/07), usklaen sa zahtjevima Europske unije, ime je

osiguran pravni temelj za donoenje podzakonskih akata (Uredba o nainu i postupku razmjeneinormacija s drugim dravama i meunarodnim organizacijama u podruju normi, tehnikih propisai postupaka ocjene sukladnosti te propisa o uslugama inormacijskog drutva; Pravilnik o obliku,sadraju i izgledu oznake sukladnosti).

Primjena normi u Vaem izvoznom poduhvatu je vana jer omoguuje najbri i najlaki put zazadovoljavanje zahtjeva sigurnosti proizvoda utvrenih tehnikim propisima. Upoznavanje s normamai njihova primjena olakava proizvoaima izlazak na svjetsko trite i osigurava konkurentnostproizvoda na tom tritu. Od sredine 2005. godine djeluje Hrvatski zavod za norme kao nacionalnonormirno tijelo ija je zadaa ostvarivanje ciljeva normizacije: poveanje razine sigurnosti proizvodai procesa, uvane zdravlja i ivota ljudi te zatita okolia, promicanje kakvoe proizvoda, procesa i

usluga, otklanjanje tehnikih zapreka u meunarodnoj trgovini i drugo.

Sve inormacije o hrvatskim, europskim i meunarodnim normama dostupne su u NormoteciHrvatskog zavoda za norme (Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb; tel: 01/6106-095;

e-mail: [email protected]; web: www.hzn.hr) .

Sredinom 2005. godine osnovana je Hrvatska akreditacijska agencija koja svojom aktivnouostvaruje i osigurava:

mjerodavno trite usluga ispitivanja, mjerenja, umjeravanja, certikacije i nadzora nadtritem na podruju Republike Hrvatske,

preduvjete za priznavanje izvjetaja o ispitivanju i certikata o sukladnosti izdanih uRepublici Hrvatskoj na drugim tritima,


47/68

tehniku potporu hrvatskom gospodarstvu u ostvarivanju konkurentnosti nameunarodnom tritu,

povjerenje u sigurnost i kvalitetu proizvoda i usluga ocjenjivanja sukladnosti, tehniku potporu tijelima dravne uprave u provedbi propisa u podruju sigurnosti i

zdravlja ljudi, zatite okolia, zatite potroaa i drugih javnih interesa.

Koristi od akreditiranih tijela su : pouzdana ispitivanja, mjerenja i nadzor nad tritem smanjuju proizvodne trokove,

nedostatke na proizvodima, pospjeuju inovacije i pomau pri odluivanju i procjenjivanju rizika, vjerodostojni certikati za proizvod poveavaju povjerenje potroaa, korisnika proizvoda

te poveavaju konkurentnost na tritu, vjerodostojni certikati za sustave upravljanja poveavaju povjerenje u poslovni sustav tvrtke

i konkurentnost te olakavaju pristup novim tritima.

Akreditirano tijelo je pod stalnim nadzorom Hrvatske akreditacijske agencije i u sluaju primjedbina njegov rad agencija e pravodobno poduzeti odgovarajue mjere u cilju otklanjanja eventualnihnesukladnosti (tel: 01/6106-322; e-mail: [email protected]; web: www.akreditacija.hr).

CE OZNAKAto je CE oznaka?

1) CE oznaka je putovnica proizvoda, obavezna je za sve proizvode koji zahtjevaju takvo oznaavanjeprije nego to se stave na trite ili u uporabu.

2) CE oznaka je izjava pravne ili zike osobe (proizvoaa) koja je proizvod oznaila te uvjerenjeza slobodan protok roba unutar trita svih zemalja lanica EU i zemalja Europskog gospodarskogprostora (Norveka, Island i Lihtentajn). U prilog slobodnom kretanju roba govori presuda Europskogsuda pravde u sluaju Casis de Dijon u kojoj je sud rekao da proizvod koji se moe legalno kretati na

tritu jedne zemlje lanice, moe se slobodno kretati i na tritima ostalih zemalja lanica.

3) Skraenica CE za oznaku sukladnosti izvedena je iz rancuskog izraza Conormit Europeenne(europska sukladnost). Prvenstveno CE oznaka pokazuje da proizvod zadovoljava bitnim zahtjevimasigurnosti, zatite zdravlja i ivota ljudi, zatite imovine, zatite okolia te zatite javnog interesa,propisanim EU direktivama tzv. "novog pristupa".

Koji proizvodi moraju imati CE oznaku?Proizvodi koji zahtijevaju oznaku CE su: niskonaponska oprema, igrake, graevni proizvodi, strojevi,

dizala, osobna zatitna oprema, neautomatske vage, medicinski ureaji, plinski ureaji, toplovodnikotlovi, eksplozivi za civilnu uporabu, potencijalno eksplozivne atmosere, rekreacijska plovila, ureajiza hlaenje, oprema pod tlakom, te telekomunikacijska oprema.

Popis direktiva kojima odreeni proizvodi moraju udovoljiti kako bi dobili CE oznaku i popisproizvoda koji podlijeu CE oznaavanju moete pronai na stranicama http://ec.europa.eu .

Direktive tzv. novog pristupa detaljno odreuju opseg primjene, vrijede za nove proizvode koji sustavljeni na trite ili uporabu, za sve proizvode uvezene iz treih zemalja te za rabljene proizvode ako

je promijenjena karakteristika proizvoda (npr. jaina motora).

to proizvoa treba znati i poduzeti kako bi stavio CE oznaku na svoj proizvod?Proizvoa bi trebao znati:1. direktive i postupke za utvrivanje sukladnosti,2. usklaene (harmonizirane) norme,

3. kada ukljuiti Prijavljeno tijelo (Notied Body),


48/68

4. sastaviti tehniku dokumentaciju (mapu, spis), izraditi analizu opasnosti, ocjenu rizika,obaviti sva ispitivanja, napraviti prirunik za uporabu,

5. sastaviti i potpisati izjavu o sukladnosti,6. pravilno postaviti CE oznaku.

Dakle, za proizvode visokog rizika, direktiva moe odrediti obvezu pribavljanja certikata za dizajn/izradu, kontrolu kvalitete dijela ili itavog proizvodnog procesa ili svakog pojedinanog proizvodaod strane nezavisnog tijela za testiranje i davanje certikata (tzv. Notied Body). Pratei ispravnuproceduru, proizvoa mora priloiti Izjavu o usklaenosti (Declaration o Conormity) i u pravilustaviti CE oznaku na proizvod ili na etiketu koja je uz njega vrsto privrena. Sva dokumentacijapovezana s certikatom mora biti sakupljena u tehniku mapu i biti raspoloiva za uvid nadlenimtijelima deset godina nakon proizvodnje posljednjeg proizvoda.

Stavljanjem te oznake na proizvod proizvoa jami da je proao sve propisane postupkedokazivanja sukladnosti u za to prijavljenim tijelima. Direktive propisuju mogue naine ocjenjivanjasukladnosti proizvoda i proizvoa moe sam birati njemu najprikladniji, od osam moguih nainadokazivanja sukladnosti. Moduli, odnosno naini dokazivanja, razlikuju se po sloenosti ovisno o

sloenosti proizvoda i moguoj opasnosti za korisnika.

to su Prijavljena tijela?Osam modula ocjene sukladnosti, dakle, u rasponu su od jednostavnih koji omoguuju proizvoau

da obavi unutranje provjere i sam izjavi sukladnost, do veoma sloenih provjera svakog elementaproizvoda od strane odobrene organizacije (Prijavljenog tijela). Po prirodi rizika kod svakog proizvodaodreuje se odgovarajui model ocjene sukladnosti tj. igrake su nisko rizine, dok bi neke vrstestrojeva mogle biti visoko rizine i kao takve zahtijevaju neovisno ispitivanje od strane prijavljenogtijela.

Za inormaciju o popisu prijavljenih tijela pogledajte: http://ec.europa.eu/enterprise/newapproach/legislation/nb/notied_bodies.htm

Tko odgovara za sigurnost proizvoda na tritu EU?Za sigurnost proizvoda odgovara proizvoa sa sjeditem u EU. Ukoliko proizvoa nema sjedite

u Europskoj uniji, tada e njegov ovlateni zastupnik iz EU biti odgovoran. Ukoliko nema ovlatenogzastupnika iz EU, tada odgovara bilo koja osoba iz EU koja je proizvod isporuila na trite u EU.Predviene su velike novane kazne za nepotivanje tih pravila te naravno pad ugleda tvrtke.

Proizvoae iz treih drava mogu zastupati ovlateni predstavnici, uvoznici i distributeri.Odgovornost proizvoaa izvan EU jednaka je kao i za proizvoaa iz zemlje lanice EU.

Kakva je situacija u Republici Hrvatskoj glede CE oznake?Obveza je zemalja lanica EU prenijeti tehnike direktive u nacionalno zakonodavstvo. to se tie

Republike Hrvatske koja je na putu u lanstvo u EU, doneseno je novo tehniko zakonodavstvo (novitehniki zakoni, tehniki pravilnici i ostali tehniki propisi). Neki od tih zakona su Zakon o normizacijiobjavljen u Narodnim novinama broj 163/03, Zakon a akreditaciji objavljen u Narodnim novinamabroj 158/03, Zakon o mjeriteljstvu objavljen u Narodnim novinama broj 163/03, Zakon o opojsigurnosti proizvoda objavljen u Narodnim novinama broj 158/03, Zakon o tehnikim zahtjevima zaproizvode i ocjeni sukladnosti objavljen u Narodnim novinama broj 158/03 i 79/07.

Od dana stupanja na snagu pojedinog novog tehnikog propisa do pristupanja Republike HrvatskeEU ili stupanja na snagu meunarodnog sporazuma o ocjeni sukladnosti i prihvaanju industrijskihproizvoda sa EU proizvodi koji se stavljaju na trite RH moraju biti oznaeni posebnim potvrdbenimznakom sukladnosti. (Euro ino komunikacijski centar Zagreb www.euroino.hr)

PutemprojektaTehnikousklaivanjeMinistarstvogospodarstva,radaipoduzetnitvaomoguujeVamsufnanciranjedijelatrokovakonzultantskihuslugaprilikomuvoenjasustavaupravljanjakvalitetomiokoliem,zacertifciranjesukladnostiproizvoda(CEoznaka),stjecanjepravauporabeznakovakvalitete,sufnanciranjetrokovaedukacijakoduvoenjasustavatecertifciranjasustavaiproizvoda.


49/68

9

ZATITA PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNITVA

Zato je vana zatita Vaeg intelektualnog vlasnitva?Zatitom intelektualnog vlasnitva ostvaruje se bolji poloaj, pa ak i monopol na odreenom

tritu. U zemljama lanicama WTO-a (151 lanica), dakle u zemljama koje su pristale na liberalizaciju

trinih odnosa, zatita intelektualnog vlasnitva je jedini dozvoljeni nain za ostvarivanje takvogpovoljnijeg trinog poloaja za pojedini proizvod, uslugu ili tvrtku u cjelini.

Intelektualno vlasnitvo najee se dijeli na dvije velike skupine: industrijsko vlasnitvo, te naautorsko pravo i srodna prava. Vaan aspekt zatite je i pravovremenost pokretanja zatite. Za nekaprava kao to su patent ili zatieni industrijski dizajn zatitu je u pravilu potrebno pokrenuti prije bilokakvog objavljivanja podataka ili putanja u promet proizvoda koji su predmet zatite.

Izvoz proizvoda znai nastupanje na tritu koje u pravilu slabije poznajemo od vlastitog. Stoga seza takav nastup valja to bolje pripremiti.

to se tie intelektualnog vlasnitva treba odgovoriti na dva osnovna pitanja:1. Je li i ako jest zato izvozniku vana zatita njegovog intelektualnog vlasnitva?2. Zato je izvozniku vana zatita tueg intelektualnog vlasnitva?

Zatita intelektualnog vlasnitva izvoznikaZatita intelektualnog vlasnitva moe znaajno doprinijeti konanom uspjehu izvoznoga posla.

Brojna su pitanja vezana uz zatitu proizvoda.

Da spomenemo samo neka: Koji su oblici zatite proizvoda ili usluge potrebni i poeljni? Na kojem podruju treba zatititi proizvod ili uslugu? to se postie zatitom proizvoda ili usluge? Je li sustav ostvarivanja prava zatite industrijskog vlasnitva na odabranom tritu djelotvoran? Koliko se isplati investirati u zatitu proizvoda ili usluge?

Odgovori na ovakva i slina pitanja, te postavljanje strategije zatite u svakom pojedinanom sluajuzahtijevaju pomo strunjaka za marketing, nancije, tehnologiju, pravo i intelektualno vlasnitvo.

S razvijenom strategijom zatite biti e pored ostaloga: mogua bolja analiza novoga trita; mogue ostvariti bolju cijenu i poveati zaradu; mogue bolje trino pozicioniranje vlastitog proizvoda/usluge; jednostavnije pronai dobrog distributera/zastupnika na novom tritu; mogue sklopiti bolje ugovore o plasmanu roba i usluga; jednostavnije i pod povoljnijim uvjetima ustupiti licencu;

mogue bolje upoznavanje konkurencije; mogue ojaati marketinku kampanju; mogue ostvariti povoljniji poloaj na tritu i stei dugoronu prepoznatljivost.

Zatita tueg intelektualnog vlasnitvaU izvoznim pripremama treba utvrditi koji se sve slini proizvodi ve nalaze na ciljnom tritu i na

koji je nain svaki pojedini od njih zatien ili je u postupku zatite. Veina1 podataka takve vrste moese nai u javno dostupnim bazama patentnih dokumenata, igova i industrijskog dizajna. Proizvodkoji elite izvoziti niti na koji nain ne smije povreivati zatitu koju uivaju ve prisutni proizvodina novom tritu. U suprotnom lako moe doi do carinskih problema pri uvozu ili do vrlo skupihtrgovakih sporova koji mogu rezultirati osobito negativnim posljedicama po izvoznika.


50/68

0

Proizvod nalik onome koji se eli izvoziti ne mora postojati na ciljnom tritu, a da je unato tome utoj zemlji priznat patent ili industrijski dizajn koji djelomino titi neka obiljeja koja taj proizvod ima.Postojanje takvog patenta ili industrijskog dizajna i njegov pravni status moe se utvrditi pretragomodgovarajuih baza2. Ukoliko je pravni status takvog patenta ili industrijskog dizajna vaei, u ciljuizbjegavanja spora mogue je ili odustati od izvoza ili nastojati kupiti licencu od vlasnika patentaodnosno industrijskog dizajna ako je to isplativo.

Izvozni proizvod moe biti dovoljno razliit od svih ostalih proizvoda na novom tritu, ali je oznaenigom koji je nalik barem jednom igu koji uiva zatitu na novom tritu, to je takoer preporuljivoprovjeriti pretragom odgovarajuih baza. U takvoj situaciji ili se treba pokuati dogovoriti s nositeljemprava slinog iga, ili treba izmijeniti ig kojime je proizvod oznaen.

Osim u rijetkim sluajevima izvozni proizvod nee biti potpuno nov ili nee uope biti nov na ciljnomtritu. Najee e se na njemu ve nalaziti barem jedan ili nekoliko slinih proizvoda. Ako se radio veem broju slinih proizvoda to je znak da je potreba za takvom vrstom proizvoda relativno jakoizraena. Nerijetko se upravo u takvoj situaciji pojavljuje alternativna tehnologija koja bi potencijalnomogla u kraem ili duljem vremenu istisnuti sve takve proizvode i zamijeniti ih potpuno drugom

vrstom proizvoda. S obzirom da za razvoj bilo koje tehnologije treba vie godina, takvi se podatcimogu pronai u bazama podataka patentnih dokumenata, te se na temelju njih moe procijenitikolika je realno trina opasnost od alternativne tehnologije.

Kako DZIV moe pomoi izvoznicima?S obzirom na pravnu, tehniku i poslovnu sloenost sustava zatite intelektualnog vlasnitva DZIV,

kao specijalizirano tijelo dravne uprave za zatitu prava intelektualnog vlasnitva u Hrvatskoj idruge strune poslove u tom podruju, prua nekoliko vrsta usluga svojim korisnicima. Tu je uprvom redu internet stranica http://www.dziv.hr s brojnim korisnim sadrajima iz razliitih podrujaintelektualnog vlasnitva, uputama o pripremanju prijava za zatitu, provedbi postupaka zatite,zakonskim i podzakonskim dokumentima vezanim uz to podruje, te slobodno dostupnim bazama

podataka koje sadre veliku veinu dokumentacije o industrijskom vlasnitvu u Republici Hrvatskoj.Pored toga Zavod

prirucnik za izvoz

Documents