Sveuilite u MostaruFakultet prirodoslovnih-matematikih i odgojnih znanostiStudij geografije

Tomislav eremet

Prirodni initelji razvoja June AmerikeSeminarski rad

Mentor:prof. dr. sc. eljka iljkovi

Mostar, sijeanj 2015.

SadrajUvod31. Prirodni initelji razvoja42. Brazil53. Argentina84. Kolumbija115. Paragvaj126. Peru137. ile148. Bolivija159. Urugvaj1710. Venezuela1811. Surinam1812. Gvajana20Zakljuak21Popis priloga22Literatura23

Uvod Juna Amerika je kontinent koji se nalazi na junoj polutci Zemlje. Sa zapadne strane je okruena Tihim oceanom (Pacifikom), sa istone strane okruena je Atlantskim oceanom, na sjevernoj strani nalazi se Sjeverna Amerika, dok na junoj strani gleda u Antarktik. Niti jedan kontinent nije toliko ivotopisan, promjenjiv, poseban i dinamian kao Latinska Amerika.Povrina June Amerike iznosi priblino 17 938 000 km2, dok ukupan broj stanovnika iznosi priblino 386 000 000, to je 21 stanovnik po km2. Ukupno broji 12 drava i tri nezavisna teritorija. Drave su Kolumbija, Venezuela, Gvajana, Surinam, Ekvador, Peru, Brazil, ile, Bolivija, Paragvaj, Urugvaj, Argentina, dok su nezavisne teritorije Francuska Gvajana (nalazi se pod francuskom upravom) te Falklandi i Juna Georgija i otoje Juni Sandvich (nalaze se pod upravom Ujedinjenog Kraljevstva). Zbog velike povrine kontinent se nalazi u nekoliko klimatskih pojaseva. Neke od bitnih karakteristika ovog kontinenta su da se tu nalazi najdui planinski lanac na svijetu Ande (7 200 km), najvea rijeka (po volumenu vode) Amazon, najsunije mjesto na svijetu pustinja Atacama, Amazonska prauma, najvie plovno jezero Titicaca i jo mnoge karakteristike po kojima je ovaj kontinent znaajan.

1. Prirodni initelji razvoja

Juna Amerika ima jako velike potencijale za gospodarski razvoj, a to je prije svega zbog toga to je klima jako raznolika jer se Juna Amerika nalazi u nekoliko klimatskih pojaseva. U nekim podrujima zastupljena je tropska klima dok u nekim podrujima prevladava klima tundre. Jako je bogata i rudama koje su jedna od glavnih gospodarskih grana. Veliki potencijal za gospodarski razvoj ima poljoprivreda i ona je glavna gospodarska grana u veini drava. No gospodarstvo jo nije doseglo svoj maksimum, zbog toga to veina stanovnitva ivi tradicionalnim nainom ivota, to znai da se u poljoprivredi ne koriste strojevi i pesticidi ve se zemlja obrauje runo.

Slika br. 1: Juna AmerikaIzvor: www.wikipedia.org

2. Brazil

Kao najvea drava June Amerike Brazil sadri velika prirodna bogatstva, ponajvie zbog Amazonske praume. Posebno je razvijena poljoprivreda, industrija, rudarstvo i usluni sektor. Brazilski BDP je puno vei od BDP-a bilo koje drave Latinske Amerike, to je ini vodeom ekonomskom snagom u Mercosuru. Veliki udio u brazilskom gospodarstvu imaju poduzea iz SAD-a, vicarske, Japana, Francuske. Svake godine se posijeku velike povrine ume. Te se nove povrine upotrebljavaju u poljoprivredi. Najvei dio plantaa je u vlasnitvu velikih feudalaca. Veliki dio brazila prekriven je jako plodnim tlom, s dva ili tri uroda godinje, no trenutno se obrauje samo 4% ukupne povrine. No nijedna zemlja u svijetu nema mogunosti takvog irenja obradivih povrina kao Brazil. (Kovai, 2009.)

Slika br. 2: BrazilIzvor: www.enciklopedija.hr

Najvei dio zemljita ine krupni veleposjedi, od kojih su neki jednaki povrinama srednjeamerikih drava. Zbog velike povrine zemlja se prua u nekoliko klimatskih pojaseva pa je i zbog toga poljoprivreda dosta raznolika. U tropskim i suptropskim krajevima uzgajaju se eerna trska, pamuk, duhan, banane, kava, ria i tropsko voe. Za domau potronju najvie se uzgajaju penica i kukuruz (u umjerenom pojasu), grah i kikiriki za ulje. Zbog nedostatka mehanizacije i male upotrebe umjetnog gnojiva, prinosi po hektaru su najmanji u svijetu. Tako prosjean prinos penice po hektaru iznosi samo 1000 kg, to je oko sedam puta manje nego u dravama koje su i do nekoliko puta manje kao npr. Danskoj ili Nizozemskoj. (Martinovi, 2008.)Najznaajniji proizvod brazila je dakako kava. Polovica od ukupne proizvodnje kave u Brazilu dobiva se u saveznoj dravi Sao Paulo, koje je ujedno i najvee monokulturno podruje proizvodnje kave u svijetu. Na svjetskom tritu naroito su poznate vrste brazilske kave santos, minas, parana, rio koje su dobile imena po izvoznim lukama. Danas je Brazil najvei svjetski proizvoa kave s trinim udjelom od 35%. Dakle slobodno moemo rei da Brazil diktira cijene kave na svjetskom tritu. Kao primjer moemo navesti da je u zadnje dvije godine u Brazilu zavladala sua u podrujima koja najvie proizvode kavu te su prinosi bili znatno manji nego to je to uobiajeno. Stoga je cijena kave na svjetskom tritu znatno skoila. (Martinovi, 2008.)

Slika br. 3: Sao Paulo, najvee monokultrurno podruje proizvodnje kave u svijetuIzvor: So_Paulo_(federalna_brazilska_drava) Na visoravnimaBrazilskog gorjarazvijeno jeekstenzivno stoarstvos jednom od najveih svjetskih populacija stoke, a perad i meso su vani izvozni proizvodi. Mehanizirani uzgoj je jo uvijek u Brazilu rijetkost. Traktorii drugi veliki strojevi mogu se nai uglavnom najugu i jugoistoku, kao i na zapadnoj granici zemlje. Nekolicina traktora koristi se na sjeveroistoku, gdje se ak i plantae eera oslanjaju naruni rad. Ta regija sadri oko pola brazilskih farmi, ali veina u prosjeku pokriva samo oko12 hektaraili manje. Vlada je na sjeveroistonom dijelu oformila skupe, velikeprojekte navodnjavanja, ali oni su pomogli svega nekolicinu obiteljskih gospodarstava. Mnoge siromane obitelji jedva opstaju na malim, preoptereenim krpicama zemlje, a neka od najveih ruralnih posjeda stoje neiskoritena. Za promicanjeagrarne reforme, deseci tisua siromanih Brazilaca su sudjelovali upokretu bezemljaa(movimento dos Sem Terra), kojim su organizirani prosvjedi i imovinske invazije, ponekad riskirajui i nasilne sukobe. Vlada je zatim poela distribuirati zemljite nevienih razmjera u 1990.-ima, iako proraunska ogranienja i upravni zaostaci jo uvijek ometaju program. (Martinovi, 2008.)U Brazilu postoje jako povoljni uvjeti za razvoj drvne industrije, budui da je Brazil druga drava i svijetu po povrini uma (Amazonska prauma) te na svakog stanovnika otpada 8 hektara ume. No zbog ne racionalnog koritenja dolazi do velikog ekolokog problema, svjetska plua-ume Amazone biti e unitene ako se po tom pitanju neto ne poduzme. Teka industrija je zapoela s razvojem nakonDrugog svjetskog rata. Najvanijerudekoje se eksploatiraju su: rude eljeza,manganiboksit. Po proizvodnjieljezne rude, Brazil je na 4. mjestu u svijetu, poslijeRusije,Kinei Australije. Najvei dio proizvodnje ove rude seizvozi, a manji dio se topi u eljezarama So Paola, koje su manjeg kapaciteta, i u velikoj eljezari Volta Rodonda, koja se nalazi u saveznoj draviMinas Gerais, glavnoj rudonosnoj pokrajini. Gotovo itava industrija je smjetena u tri grada i njihovoj okolini - uSo Paulu,Rio de JaneiruiBelo Horizonteu. Ovaj "brazilski trokut" poeo se razvijati u 18. stoljeu, na temelju eksploatacije nalazita zlata i dijamanata. (Alabay, 2009.)

3. Argentina

Po veliini druga drava u Junoj Americi, smjetena izmeu Andi na zapadu i Atlanskog oceana na istoku. Dobila ime od latinske rijei argentum to u prijevodu znai srebro, plemenita kovina koja je bila glavni povod za europsku kolonizaciju. Obuhvaa pet prirodno geografskih cjelina, a to su Ande, Gran Chaco, Meurijeje, Pampe i Patagonija. Od ovih pet prirodno geografskih cjelina najrazvijeniji, gospodarski najatraktivniji i najnaseljeniji dio je podruje pampi. (Kovai, 2009.)Pampa je travnata stepa na jugoistoku June Amerike, blizu ua rijeke La Plata. Na podruju argentine zauzima veliku povrinu i nalazi se juno od Gran Chaca. To je prostor stepske klime s padalinama tijekom cijele godine. Najvei dio prekriven je stepom koja na jugu prelazi u pustinju Patagoniju. Reljef pampi ide od vrlo ravnih do vrlo valovitih ravnica (prosjena visina od oko 500 m). Pampe ne obuhvaaju samo podruje Argentine, ve podruje Brazila i Urugvaja, a prekrivaju oko 600 000 km2. Argentina je jedan od najveih uzgajivaa goveda u svijetu, a najvie se uzgajaju u nepreglednim panjacima pampi, dakle pampe su poljoprivredno srce Argentine. (Kovai, 2009.)

Slika br. 4: podruje PampiIzvor: www.dijaski.net/get/geo_sno_juzna_amerika_01Klimau pampi je umjerena. Na istoku su razlike u temperaturama izmeu godinjih doba blage uslijed utjecaja oceana. Na zapadu klima poprima kontinentalni predznak s vruim ljetima i suhim i hladnim zimama. Razlikuju se vlana pampa na istoku, gdje su padaline ravnomjerno rasporeene tijekom godine i suha pampa na zapadu, koja se nadovezuje na planinsko podruje Monte u zapadnoj Argentini. (Ivankovi, 2006.)

Slika br. 5: krajolik Argentinskih pampiIzvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Pampa#mediaviewer/Eusebio_Marcilla.jpg

Patagonija se nalazi u junom dijelu June Amerike izmeu Andi i Atlanskog oceana, a zauzima povrinu od oko 800 000 km2. Argentinski dio Patagonije nealzi se istono od Anda i ukljuuje provincije Neuqven, Rio Negro, Chubut, Santa Cruz, i Terra de Fuego kao i juni vrh provincije Buenos Aires. Preko gotovo cijele pustinje potee se Patagonijska visoravan od Anda do Atlanskog oceana. Patagonija je u veem dijelu regija nepreglednih ravnica nalik stepama koja se izdie u neprekidnom nizu isprekidanih terasa visine oko 100 metara. Pokrivena je ogromnim slojem ljunka s gotovo ogoljelom vegetacijom. U ravniarskim udubinama nalaze se bare ili jezera slankaste i slatke vode. Prema Andama ljunak ustupa mjesto porfiru, granitu i bazaltnim lavama. ivotinjski svijet postaje obilniji i vegetacija bujnija. Prema posljednjem popisu stanovnitva Patagonija ima oko 1 740 000. (Ivankovi, 2006.)Glavne gospodarske djelatnosti Patagonije su: rudarstvo, kitolov, stoarstvo, poljoprivreda, a u posljednje vrijeme veliku vanost ima nafta. Ovarstvo je u kasnom 19. stoljeu bilo glavna gospodarska djelatnost. Nakon pada cijena vune tijekom prvog svjetskog rata dolazi do smanjenja uzgoja ovaca. Danas od 15 milijuna ovaca u Argentini 7.5 milijuna ivi u Patagoniji. Najpoznatija vrsta ovce je Merino. Stoka takoer ukljuuje mali broj goveda, svinja i konja. Ovarstvo daje male, ali vane poslove u ruralnim podrujima. U drugoj polovici 20. stoljea, turizam postaje vrlo vaan dio gospodarstva Patagonije. Glavne turistike atrakcije su poluotok Valdez i Ognjena Zemlja. Turizam je postao vaan od kraja drugog svjetskog rata, kao i biljni i ivotinjski svijet rezervi i nacionalnih parkova na Patagonijskim Andama. Tu je i takoer porast u znanstvenom istraivanju i geodetskim mjerenjima mineralne eksploatacije. Naftna polja oko Comodoro Rivadavia i blizu Nequen sadre veinu argentinskih rezervi nafte, a prirodni plin je takoer pronaen u tim podrujima, a u patagoniji se nalazi i najvrjednija mineralna imovina. (Ivankovi, 2006.)

Slika br. 6: pustinja PatagonijaIzvor: The Brow Reference Group, 2003.4. Kolumbija

Kolumbija je drava na sjeverozapadu June Amerike. Na sjeveru uzlazi na Karipsko more, na zapadu na Tihi ocean. Kolumbija je zemlja s velikim bioraznolikostima i brojnim prirodnim ljepotama. To je zemlja koja nakon Brazila i Argentine ima vodeu ulogu u privrednom razvoju regije, sa naalost loom reputacijom stvorenom zbog stvorene medijske slike o regiji. Ima uglavnom planinski reljef (visoke Ande), dok je u primorju nizinski. Klima je tropska, ali pod utjecajem nadmorske visine prelazi u kontinentalnu. Koliina padalina je neravnomjerno rasporeena. (Kovai, 2009.)Gospodarstvo kolumbije je u znatnom padu, a uzrok tomu je sve vei kriminal u drava (droga). Najrazvijenija privredna grana je rudarstvo, te stoga ima i najvei utjecaj na drutveni dohodak. Eksploatiraju se rudna bogatstva kao nafta, kameni ugalj, bakar, sol i razni fosfati. Najvanije industrijske grane su crna metalurgija, elektrotehnika, rafinerije nafte i druge. Poljoprivreda je relativno razvijena, a uzgajaju se kava, eerna trska, kukuruz, ria, banane, soja. Kolumbija je jedan od najveih proizvoaa kave u svijet. Po proizvedenim koliinama nalazi se odmah iza Brazila i Indonezije s udjelom od 7,5% u ukupnoj svjetskoj proizvodnji. Kolumbija je jedan od najveih proizvoaa cvijea u svijetu, prije svega karanfila. Od ukupne svjetske proizvodnje karanfila u Kolumbiji se proizvede 4/5. (Kovai, 2009.)

Slika br. 7: geografski poloaj KolumbijeIzvor: www.seebiz.eu5. Paragvaj

Paragvajje drava na prijelazu junog u sredinji dioJune Amerike, te uz Boliviju jedina koja nema izlaza na more ili ocean. Na sjeveru granii s Bolivijom, na sjeveroistoku s Brazilom te na jugozapadu s Argentinom. Rijeka Paragvaj dijeli zemlju na dva dijela, na sjeverozapadu je ravni i rijetko naseljeni dio, dok je istok reljefno raznolikiji i naseljeniji (u njemu ivi 90% paragvajskog stanovnitva). Paragvaj ima trino gospodarstvo s velikim sektorom sive ekonomije zbog tradicionalno niim cijenama nego u susjednim Brazilu i Argentini. Znaajan je izvoz poljoprivrednih dobara te elektrine energije koja se proizvodi u golemoj hidro elektrani Itaipu, najveoj na svijetu po instaliranoj snazi, koja se nalazi na rijeci Parani na granici s Brazilom, i takoer velikoj elektrani Yacireta na granici s Argentinom. (Kovai, 2009.) Dakle hidroelektrana Itaipu na rijeci Parani je najvea u svijetu po proizvodnji elektrine energije na svijetu. Maksimalna godinja proizvodnja elektrine energije ok oko 97 TWh ostvarena 2012. godine. Za usporedbu moemo navesti da bi npr. zemlje kao to su Hrvatska i Bosna i Hercegovina tu koliinu uspjele potroiti za neto vie od est godina. Ukupna instalirana snaga hidroelektrane iznosi 20 x 700 MW, odnosno 14 000 MW to je dvadeset puta vie od instalirane snage NE Krko. Veinu proizvedene energije Paragvaj izvozi u Brazil ime se pokriva oko 25% brazilskih potreba, a i treba uz to naglasiti da i pokriva 95% paragvajskih potreba za elektrinom energijom. (Mesari-Zebii, 2010.)

Slika br.8: hidroelektrana ItaipuIzvor: www.wikipedia.orgDuljina brane Itaipu iznosi 7760 m. ine je glavna gravitacijska brana i nasute kamene odnosno zemljane brane u nizu. Izgradnjom brane formiralo se veliko umjetno jezeru Itaipu koje je sedmo po veliini u Brazilu ija povrina iznosi 1350 km2. No veliki nedostatak prilikom izgradnje brane je to to je prilikom gradnje moralo biti iseljeno 10 000 obitelji koje su ivjele uz rijeku Parani. Vodopadi Guaira, do tada najvei u svijetu (po protoku vode) su potopljeni sa samim jezerom, tako da je nacionalni park u tom podruju zatvoren. (Mesari-Zebii, 2010.)

6. Peru

Drava koja se nalazi na sjeverozapadnom dijelu June Amerike, na obali Tihog oceana. Dijeli se na tri djela: obalni dio, planine i nizine. Obalni dio kao to mu sami naziv kae prostire se uz obalu i tu je najrazvijenija poljoprivreda. Planinski dio ine Ande koje prolaze kroz cijelu zemlju. Tu prevladava poljodjelstvo i stoarstvo koje je jako razvijena, a prije svega uzgajaju se ovce i svinje. I na kraju nizine koje se pruaju prema unutranjosti kontinenta, a to je i ujedno podruje koje je najnerazvijenije i koje je najmanje naseljeno. (Kovai, 2009.)Iako je poljoprivreda dosta razvijena glavna i najrazvijenija gospodarska grana perua je ribarstvo. To potvruje i podatak da je peru 2002. godine bila druga drava u svijetu po koliini ulovljene ribe, odmah iza Kine. No situacija je danas malo drugaija jer se ulov ribe i do nekoliko puta smanjio te se Peru danas nalazi na petom mjestu po koliini ulovljene ribe u svijetu. Ispred njih su Kina, Japan, Indija i Indonezija. Koliko je ulov ribe u Peruu pao govori i podatak da je 2002. godine ulovljeno 10,7 milijuna tona ribe (u Kini iste godine ulovljeno 17 milijuna tona ribe), a 2012. godine ulovljeno je svega 1,3 milijuna tona ribe (u Kini 36 milijuna tona). Iako je ulov ribe opao gotovo deset puta to je i dalje njihova najrazvijenija gospodarska djelatnost. (Ivankovi, 2006.)U Peruu se na granici s Bolivijom nalazi i najvie plovno jezero na svijetu Titicaca (3821 mnv). Takoer u Peruu izvire rijeka Amazon (nastaje spajanjem vie manjih rijeka) koja je najbogatija rijeka vodom u svijetu. Ukupna duina rijeke iznosi 6 440 km, a plovna je od ua do 4 600 km uzvodno za prekooceanske brodove. (Ivankovi, 2006.)Jo neto po emu je Peru jako poznat u svijetu je peruanska jagoda. Kako to joj i sam naziv kae potjee i Perua na ijem se i podruju poela uzgajati. Naziva se jo i Inka bobica jer se uzgaja ve u vrijeme starih Inka. Danas se uzgaja svugdje u svijetu ali samo kao jednogodinja biljka, dok u Peruu daje i po tri uroda godinje. (Mesari-Zebii, 2010.)

Slika br. 9: Peruanska jagodaIzvor: www.p.jagoda.jpg.com

7. ile

Drava koja se nalazi na juga kontinenta du pacifike obale. Zemlja je izduena 4 630 km u smjeru sjever-jug, s najveom irinom 430 km. Najvei do ileanskog stanovnitva i poljoprivrede koncentrirani su u relativno maloj sredinjoj dolini u kojoj se nalazi i glavni grad Santiago. Ova je regija i povijesno sredite ilea iz koje se zemlja irila prema sjeveru i jugu. Juni ile bogat je umama i panjacima, a reljefom dominira niz vulkana i jezera. Istonu granicu zemlje ine Ande u kojima se nalazi i najvii vrh Nevado Ojos del Salado (6880 m). (Kovai, 2009.)ile spada u srednje razvijene zemlje. Najvaniji izvozni proizvodi ilea su bakar, voe, vino i riba. No svakako najvanija gospodarska djelatnost u ileu je rudarstvo. Prije svega rudarstvo je razvijeno zbog pustinje Atacame koja se nalazi u sjevernom djelu zemlje. Pustinja Atacama sadri mineralna bogatstva, naroito bakra i raznih nitrata, a bakar je i ujedno najvaniji izvozni proizvod. Atacama je i poznata kao najsunije mjesto na svijetu, dakle kie su jako rijetke a poznato je da u nekim njenim dijelovima kia nije pala due od 400 godina. Poljoprivreda u ileu nije toliko zastupljena zbog toga to se Ande proteu kroz cijelu zemlju te nema pogodnih podruja za bavljenje poljoprivredom. No ile je jako bogat umama, a ima i dosta vulkana i jezera. (Mesari-Zebii, 2010.)

Slika br. 10: pustinja AtacamaIzvor: www.wikepedia.org

8. Bolivija

Drava koja se nalazi u samom sreditu kontinenta te je jedina uz Paragvaj koja nema izlaz na more. Bolivija je najsiromanija drava June Amerike. Najvei izvozni resursi bolivije zlato i proizvodi od drveta. U nekim dijelovima zastupljena je poljoprivreda a kao najznaajniji poljoprivredni proizvod izdvaja se soja. Veliki dio stanovnitva ove zemlje bavi se poljoprivredom te je to i jedan od naina preivljavanja bolivijskog stanovnitva, jer veina stanovnitva preivljava s 0,5 dolara na dan. Samo u nizinskim podrujima na istoku zemlje koriste se moderne metode u poljoprivredi. (Kovai, 2009.)Veliki problem za Boliviju predstavlja uzgoj koke, no te je velika gospodarska djelatnost ove zemlje. Koka se najvie uzgaja u podrujima Yungas i Chapare. Iako mnogi smatraju da se ova biljka koristi samo za proizvodnju kokaina, andsko stanovnitvo tradicionalno je koristi za aj ili za vakanje. Poetkom 2000-ih zbog koke je izbila politika kriza prouzrokovana sukobom vlade i uzgajivaa. Dolaskom na vlast poznatog uzgajivaa Eva Moralesa poinje potpora ovom uzgoju. Veliki znaaj za Boliviju ine ogromne rezerve prirodnog plina koje su druge po veliini u Junoj Americi. 90% ovog plina se izvozi u Brazil i Argentinu. (Ivankovi, 2006.)Jo neke od karakteristika koje su znaajne za Boliviju su te da se u tu nalazi najvii glavni grad na svijetu La Paz (3800 mnv). Na granici s Peruom nalazi se najvie plovno jezero na svijetu Titicaca. U Boliviji se nalazi i tvz. slana pustinja (jezero) Salar de Uyuni. Prekriva povrinu od oko 4000 km2 smjetena jugozapadnom dijelu zemlje. Nastala je isuivanjem slanog jezera te su na povrini ostale velike koliine soli. Kie su u tom podruju kako rijetke, no i kada padne voda prekrije plou od soli te se pretvara u ogledalo. (Mesari-Zebii, 2010.)

Slika br. 11: slana pustinja Salar de UyuniIzvor: www.svjetskiputnik.hr

9. Urugvaj

Smjeten izmeu Brazila na sjeveru i Argentine na zapadu sa obalom na Atlantskom oceanu i estuariju rijeke Rio de la Plate. Oko polovice stanovnitva ivi u glavnom gradu Montevideo. Urugvaj je druga najmanja zemlja Latinske Amerike, ali i jedna od politiki i gospodarskih najstabilnijih. Reljef Urugvaja sastoji se uglavnom od breuljkastih nizina i niskih brdskih lanaca te plodnog obalnog pojasa pokrivenog travom i idealnog za uzgoj goveda i ovaca. Reljef je takav zbog toga to se kroz cijelu zemlju proteu Pampe (prosjena nadmorska visina iznosi 500 m). Klima Urugvaja je umjerena, ali prilino topla pa su temperature ispod nule praktiki nepoznate. (Kovai, 2009.)Urugvajsko gospodarstvo najvie je orijentirano ka poljoprivrednom sektoru. Najznaajniji za Urugvaj su uzgoj goveda i ovaca. Uzgoj goveda i ovaca pogodan je za Urugvaj zbog njihovog breuljkastog reljefa. Zbog toga su i jedni od najveih svjetski proizvoaa govedine. Od ukupno koliine proizvedene koliine govedine najvei dio se izvozi u Brazil i Argentinu. (Ivankovi, 2006.)

Slika br. 12: PampeIzvor: www.dijaski.net/get/geo_sno_juzna_amerika_01

10. Venezuela

Venezuela je najsjevernija drava June Amerike smjetena na obali Karipskog mora. Na zapadu granii s Kolumbijom, na jugu s Brazilom te na istoku s Gvajanom. Na krajnjem zapadu zemlje uz kolumbijsku granicu te du veeg dijela obale pruaju se najsjeverniji ogranci Anda. Klima Venezuele je tropska, uglavnom vana i vrua, neto blaa samo u gorskim predjelima. (Mesari-Zebii, 2010.)Gospodarstvom Venezuele dominira industrija s jednom treinom BDP-a, 80% izvoznih prihoda i vie od polovice ukupnih proraunskih prihoda. Najvei problem gospodarstva su ovisnosti o cijenama nafte na svjetskom tritu, visoka nezaposlenost i inflacija. (Mesari-Zebii, 2010.)

Slika br. 13: geografski poloaj VenezueleIzvor: hr.wikipedia.org/wiki/Venezuela

11. Surinam

Surinam je najmanja nezavisna drava June Amerike. Zemlja se moe podijeliti na dvije gospodarske regije. Na sjevernom, nizinskom obalnom podruju ivi veina stanovnitva. Juni dio ini prauma i ona pokriva oko 80% povrine Surinama. Budui da je blizu ekvatora, klima u Surinamu je veinom tropska s dva razdoblja padalina tijekom godine. Gospodarstvo surinama je veinom orijentirano oko boksita ija industrija ini vie od 15% BDP-a i vie od 70% izvoza zemlje. Drugi vani izvozni proizvodi su eer, nafta i zlato. (Kovai, 2009.)Smatra sa da surinam ima jedne od najveih zaliha boksita u svijetu, to je ujedno i njihov najvei izvozni proizvod. Kada kaemo boksit, prije svega tu podrazumijevamo proizvodnju aluminija. Budui da je elektrina energija jeftina stvoreni su odlini preduvjeti za proizvodnju aluminija i njegov izvoz. Najvei problem prilikom proizvodnje aluminija predstavlja velika udaljenost od rudnika do talionica. Drugi izvozni proizvod surinama je nafta, te je to obeavajui sektor surinamskog gospodarstva jer raspolau ogromnim zalihama. Surinam obiluje umskim bogatstvom jer Amazonska prauma prekriva vie od polovice teritorija, tako da se iz dungle sijeku tropska stabla iz kojih se dobiva tvrdo drvo. (Ivankovi, 2006.)Rezervoar Brokopondo je umjetna akumulacija vode u Surinamau na rijeci Surinam. To je jedno od najveih umjetnih jezera u svijetu, a prekriva povrinu od oko 1 500 km2. Na ovom jezeru je 1965. godine napravljena hidroelektrana koja je glavni izvor elektrine energije u zemlje, zbog toga je struja jako jeftina i najvie se koristi u proizvodnji aluminija koji je najvaniji izvozni proizvod Surinama. (Mesari-Zebii, 2010.)

Slika br. 14: Geografski poloaj SurinamaIzvor: www.ezilon.com

12. Gvajana

Drava u Junoj Americi smjetena na sjeveru kontinenta na obali Atlantskog oceana. Gvajana se sastoji od tri geografske regije, to su uske i plodne obalne nizine u kojoj ivi veina stanovnitva, pojas bijelog pjeanog tla koje je u unutranjosti pokriveno dunglom i sadri glavna rudna bogatstva ove zemlje, te brdovite unutranjosti koje se izdiu prema brazilskoj granici. Klima je tropska, uglavnom vrua i vlana. Kina razdoblja su od svibnja do sredine kolovoza i od sredine studenog do sredine sijenja. (Kovai, 2009.)Najvanije gospodarske aktivnosti proizvodnja eera, rudarstvo (boksit i zlato) te umarstvo. Najvee tvrtke su u stranom vlasnitvu, a gospodarski rast ovisan je o cijenama nekoliko kljunih izvoznih proizvoda na svjetskom tritu. (Ivankovi, 2006.)

Slika br. 15: GvajanaIzvor: www.staputovanja.com

Zakljuak

Na temelju iznesenih podataka o Junoj Americi, prije svega tu se misli na njen gospodarski razvoj moemo zakljuiti da ovaj kontinent spada u srednje razvijene. To je prije svega zbog toga to tu postoje ogromni potencijali s kojima raspolae ovaj kontinent, ali su slabo iskoriteni. To se najvie odnosi na Brazil koji je gospodarski najrazvijenija drava June Amerike. U Brazilu postoje jako veliki potencijali za razvoj poljoprivrede zbog velikih poljoprivrednih povrina kojima ova zemlja raspolae. No samo 4% o od toga se obrauje zbog nedostatka mehanizacije, pa se zemlja u veini podruja obrauje runo, najvie zbog toga to veina stanovnitva ivi tradicionalnim nainom ivota. Kao primjer za to moemo navesti da Danska i Nizozemska koje su i do nekoliko puta manje od Brazila proizvedu i do deset puta veu koliinu itarica. Valja jo spomenuti neke drave koje imaju ogromne potencijale za razvoj, al su jako slabo iskoriteni. Tu se najprije misli na Peru i Argentinu. Peru je bio jedan od najveih uzgajivaa ribe u svijetu no u zadnjih desetak godina to se znatno promijenilo. Argentina ima jako velike potencijale za razvoj poljoprivrede zbog Andi koje se proteu kroz njihov teritorij, no ti potencijali nisu do kraja iskoriteni. Bolivija je drava koja je gospodarski najnerazvijenija u Junoj Americi, najvie zbog toga to vlasti u Boliviji podravaju uzgoj koke, iako se u Boliviji nalaze ogromne zalihe prirodnog plina koji bi se mogao izvoziti i biti glavna gospodarska aktivnost.Na kraju valja spomenuti Amazonsku praumu, koju jo nazivamo i plua zemlje, a to je ujedno i podruje s najveom svjetskom bioraznolikou. Protee se kroz devet drava. No zbog nekontrolirane sjee dolazi do problema kao to su erozija, poplave i klimatske promjene, te se unitava stanite brojnih biljaka i ivotinja.

Popis priloga

POPIS SLIKA:1. Juna Amerika; Izvor: www.wikipedia.org 2. Brazil; Izvor: www.enciklopedija.hr3. Sao Paulo, najvee monokultrurno podruje proizvodnje kave u svijetu; Izvor: So_Paulo_(federalna_brazilska_drava) 4. Podruje Pampi; Izvor: www.dijaski.net/get/geo_sno_juzna_amerika_015. Krajolik Argentinskih pampi; Izvor:http://hr.wikipedia.org6. Pustinja Patagonija; Izvor: The Brow Reference Group, 2003.7. Geografski poloaj Kolumbije; Izvor: www.seebiz.eu 8. Hidroelektrana Itaipu; Izvor: www.wikipedia.org9. Peruanska jagoda; Izvor: www.p.jagoda.jpg.com10. Pustinja Atacama; Izvor: www.wikepedia.org11. Slana pustinja Salar de Uyuni; Izvor: www.svjetskiputnik.hr 12. Pampe; Izvor: www.dijaski.net/get/geo_sno_juzna_amerika_0113. Geografski poloaj Venezuele; Izvor: hr.wikipedia.org/wiki/Venezuela14. Geografski poloaj Surinama; Izvor: www.ezilon.com15. Gvajana; Izvor: www.staputovanja.com

Literatura

1. Kovai, M., 2009.: Latinska Amerika-povijest i politika, Tehnika knjiga, Zagreb2. Mesari-Zebii, R., 2010.: Udruenja i drutvene aktivnosti u Junoj Americi, IMIN, Zagreb3. Martinovi, R., 2008.: Gospodarski rast i razvoj Brazila, Svijetlost, Sarajevo4. Ivankovi, S., 2006.: Gospodarstvo u usponu- Latinska Amerika, Pan Liber, Osijek5. Alabay, M., 2009.: Amazonian rainforest, the highest biodiversiti in the World, Atlas of the World's rainforest, New York1