PRIRODNE OPASNOSTI:PRIRODNE OPASNOSTI:POSLJEDICE U POSLJEDICE U PRIMORSKOPRIMORSKO--

GORANSKOJ GORANSKOJ ŽŽUPANIJIUPANIJI

Dr.Dr.scsc. . ČČedomiredomir BenacBenac, r, red.prof.ed.prof.Građevinski fakultet Rijeka Građevinski fakultet Rijeka

HAZARD I RIZIKHAZARD I RIZIK

HazardHazard (eng. (eng. HazardHazard) je ) je vjerojatnost vjerojatnost pojavljivanja potencijalno pojavljivanja potencijalno šštetnih prirodnih tetnih prirodnih pojavapojava (potresi, vulkani, poplave, po(potresi, vulkani, poplave, požžari, ari, odroni i sl.) i/ili uzrokovanih ljudskom odroni i sl.) i/ili uzrokovanih ljudskom aktivnoaktivnoššććuuRRizikizik (eng. (eng. RiskRisk) ) je oje oččekivani stupanj ekivani stupanj

gubitka kod pojavljivanja hazarda.gubitka kod pojavljivanja hazarda.RanjivostRanjivost (eng. (eng. VulnerabilityVulnerability) osjetljivost ) osjetljivost na pojavu hazardana pojavu hazarda

RIZIKRIZIK

R = H x VR = H x VRR JE JE spec. spec. rizikrizik, , H H jeje hazardhazardV V jeje ranjivostranjivostElementi rizika Elementi rizika odnoseodnose se se nana rizikrizik zazastanovnistanovnišštvotvo, , materijalna materijalna dobra i dobra i nanaekonomskuekonomsku aktivnostaktivnost nekognekog podrupodruččjajaProcjenjuje se prihvatljivi stupanj rizikaProcjenjuje se prihvatljivi stupanj rizika

PROMJENE OKOLIPROMJENE OKOLIŠŠA PROUZROA PROUZROČČENE PRIRODNIM ENE PRIRODNIM PROCESIMAPROCESIMA MOGU PROUZROMOGU PROUZROČČITI ZNAITI ZNAČČAJNE, A PONEKAD I AJNE, A PONEKAD I KATASTROFALNE KATASTROFALNE ŠŠTETE TETE NA NA EKOSUSTAVEKOSUSTAVEE, ALI I , ALI I NA LJUDSKU NA LJUDSKU ZAJEDNICUZAJEDNICU

ZatoZato je u je u zazašštitititi okoliokoliššaa vavažžnono poznavatipoznavati prirodneprirodne opasnostiopasnosti (eng. (eng. NaturalNatural hazardshazards), ), kaokao šštoto susu poplavepoplave, , susuššee i i olujeoluje ((uraganiuragani, , tajfunitajfuni),),MMeđueđu njimanjima znaznaččajnoajno mjestomjesto zauzimajuzauzimaju geologeološškeke opasnostiopasnosti (eng. (eng. GeologicalGeological hazardhazard). Tri ). Tri susu prirodneprirodne opasnostiopasnosti geologeološškogkog tipatipa: : potresipotresi, , vulkanskevulkanske erupcijeerupcije, , tete geomorfologeomorfološški procesi (ki procesi (kliziklizišštata,,odroniodroni, erozija povr, erozija površšinskih voda i mora inskih voda i mora Za razliku od potresa i vulkanskih erupcija, geomorfoloZa razliku od potresa i vulkanskih erupcija, geomorfološški procesi se ki procesi se mogu ljudskom aktivnomogu ljudskom aktivnoššćću umanjiti ili u umanjiti ili ččak sprijeak spriječčiti, a isto tako i iti, a isto tako i potencirapotenciraStogaStoga je je izuzetno vaizuzetno važžnono izvrizvrššiti pravilnu procjenu geoloiti pravilnu procjenu geološških hazarda kih hazarda kako bi se mogle provesti mjere njihovog umanjivanja i /ili kako bi se mogle provesti mjere njihovog umanjivanja i /ili izbjegavanjaizbjegavanja

Procjena geoloProcjena geološškog hazarda i upravljanje njime kog hazarda i upravljanje njime je opje općća, konkretna i aktualna potreba drua, konkretna i aktualna potreba drušštva, tva, posebno izraposebno izražžena u ranjivim podruena u ranjivim područčjima kao jima kao ššto to je podruje područčje Primorskoje Primorsko--goranske goranske žžupanijeupanijeDosadaDosadaššnji pristup upravljanju geolonji pristup upravljanju geološškim kim hazardom na prostoru Republike Hrvatske je hazardom na prostoru Republike Hrvatske je izrazito parcijalan i neuizrazito parcijalan i neuččinkovit. inkovit. Radi toga upravna tijela imaju nepouzdane Radi toga upravna tijela imaju nepouzdane podloge za gospodarenje prostorom u smislu podloge za gospodarenje prostorom u smislu odrodržživog razvoja. ivog razvoja. Potrebno je stvoriti uPotrebno je stvoriti uččinkovitu i ekonomiinkovitu i ekonomiččnu, nu, znanstveno utemeljenu metodologije upravljanja znanstveno utemeljenu metodologije upravljanja geologeološškim hazardomkim hazardom skladu sa svjetskim skladu sa svjetskim znanstvenim trendovimaznanstvenim trendovima

BRZINA ZBIVANJA PRIRODNIH HAZARDA BRZINA ZBIVANJA PRIRODNIH HAZARDA JE VRLO RAZIJE VRLO RAZIČČITAITA

Potresi su trenutni događajiPotresi su trenutni događajiOdroni stijena događaju se od nekoliko minuta Odroni stijena događaju se od nekoliko minuta do vido višše satie satiKliziKliziššta se događaju u rasponu nekoliko sati do ta se događaju u rasponu nekoliko sati do vivišše dana pa i mjesecie dana pa i mjeseciVulkanske erupcije traju od nekoliko sati do viVulkanske erupcije traju od nekoliko sati do višše e danadanaPoplave traju od nekoliko sati do viPoplave traju od nekoliko sati do višše danae danaErozija tla je viErozija tla je viššegodiegodiššnji događajnji događajPodizanje morske razine je viPodizanje morske razine je viššegodiegodiššnji do nji do viviššestoljetni događajestoljetni događaj

KOJI SU NAJIZRAKOJI SU NAJIZRAŽŽENIJI OBLICI PRIRODNOG ENIJI OBLICI PRIRODNOG HAZARDA U PRIMORSKOHAZARDA U PRIMORSKO--GORANSKOJ GORANSKOJ

ŽŽUPANIJI ?UPANIJI ?

POTRESI: pojave koji su se vePOTRESI: pojave koji su se većć zbivale, zbivale, pa je za opa je za oččekivati da ekivati da ćće se i ponovitie se i ponovitiKLIMATSKE PROMJENE: pojave KLIMATSKE PROMJENE: pojave koje se koje se stalno događajustalno događaju, ali , ali ččiji je razvoj teiji je razvoj tešško ko predvidiv, a mogu prouzropredvidiv, a mogu prouzroččiti suiti sušše, e, poplave i podizanje razine morapoplave i podizanje razine mora

POTRESPOTRESTo je kratkotrajna vibracija prouzroTo je kratkotrajna vibracija prouzroččena poremeena poremeććajima i ajima i pokretima u Zemljinoj kori i pokretima u Zemljinoj kori i litosferilitosferi..HipocentarHipocentar je je žžariariššte potresa, a epicentar okomita te potresa, a epicentar okomita projekcija na povrprojekcija na površšini. ini. Iz Iz hipocentrahipocentra potresa potresa ššire se longitudinalni i transverzalni ire se longitudinalni i transverzalni SeizmiSeizmiččki valovi izazivaju mehaniki valovi izazivaju mehaniččkih vibracije koje kih vibracije koje mogu prouzromogu prouzroččiti velike iti velike šštetetetePotresi mogu biti prirodni i umjetno izazvani. Potresi mogu biti prirodni i umjetno izazvani. Tektonski potresi Tektonski potresi ččine oko 85 % svih potresa i izazivaju ine oko 85 % svih potresa i izazivaju najvenajvećća rua ruššilailaččka djelovanja. ka djelovanja.

Iz Iz hipocentrahipocentra potresa potresa ššire se longitudinalni ire se longitudinalni P i transverzalni S P i transverzalni S seizmiseizmiččki valovi, ki valovi, Na povrNa površšini se ini se generiraju generiraju LoweLowe--ovi i ovi i RayleighRayleigh--evi valovievi valovi

SNAGA OSLOBOĐENE ENERGIJESNAGA OSLOBOĐENE ENERGIJE

MAGNITUDNA (RICHTERMAGNITUDNA (RICHTER--OVA) LJOVA) LJESTVICA ODREĐUJE JAESTVICA ODREĐUJE JAČČINU INU OSLOBOĐENE ENERGIJE U HIPOCENTRU OSLOBOĐENE ENERGIJE U HIPOCENTRU (0(0--10)10)

magnitudamagnituda broj potresa/god.broj potresa/god.

22 osjeti se, bez osjeti se, bez šštetateta >100.000>100.0004.54.5 ššteta (vijesti!)teta (vijesti!) nekoliko tisunekoliko tisuććaa77 znaznaččajniajni 1616--181888 velikih razmjeravelikih razmjera 1 ili 21 ili 29.59.5 zabiljezabilježžen maksimumen maksimum

MCS, MSMCS, MSKK--64, M64, MSKSK--78 (178 (1--12) L12) LJESTVICAMA ODREĐUJE SE JESTVICAMA ODREĐUJE SE INTENZITET POTRESA NA POVRINTENZITET POTRESA NA POVRŠŠINIINI

POTRESI M>4 I MCS >6 MOGU POTRESI M>4 I MCS >6 MOGU PROUZROPROUZROČČITI ITI ŠŠTETETETE

INTENZITET POTRES NA POVRINTENZITET POTRES NA POVRŠŠINIINI

Na temelju MCS, Na temelju MCS, MSKMSK--64, MS64, MSKK--78 lj78 ljestvica određuju se estvica određuju se intentzitetintentzitet potresa na povrpotresa na površšiniiniSve te ljestvice imaju raspon 1Sve te ljestvice imaju raspon 1--12 stupnjeva12 stupnjevaTo su opisni, subjektivni pokazatelji i stoga nedovoljni za To su opisni, subjektivni pokazatelji i stoga nedovoljni za aseizmiaseizmiččkeke proraproraččuneune

I I –– III stupanjIII stupanj slabi potresislabi potresiIV IV –– VI stupanjVI stupanj srednji potresisrednji potresiVII VII –– IX stupanjIX stupanj jaki potresijaki potresiX X –– XII stupanjXII stupanj katastrofalni potresikatastrofalni potresi

POSLJEDICE POTRESAPOSLJEDICE POTRESA

Potresi ne ubijaju izravnoPotresi ne ubijaju izravnoIzravne posljedice: ruIzravne posljedice: ruššenje građevinaenje građevina, odroni, , odroni, klizikliziššta, ta, likvefakcijalikvefakcija, , tsunamitsunami (na obalama), (na obalama), promjene tokova podzemne vodepromjene tokova podzemne vodeNeizravne Neizravne šštete: tete:

--popožžari u naseljenim mjestima,ari u naseljenim mjestima,--poplave zbog rupoplave zbog ruššenja brana,enja brana,--prekid transportnih pravaca (ruprekid transportnih pravaca (ruššenje cesta, enje cesta,

žželjeznieljezniččkih pruga, obala)kih pruga, obala)--prekid opskrbe vodom, el. energijom i plinom. prekid opskrbe vodom, el. energijom i plinom.

MSKMSK--78 lj78 ljestvica za određivanje intenziteta estvica za određivanje intenziteta potresa na povrpotresa na površšiniini

PREMA TIPU GRADNJE RAZLIKUJU SE:PREMA TIPU GRADNJE RAZLIKUJU SE:A (A (zgrade od neobrađenog kamenazgrade od neobrađenog kamena, nepe, nepeččena opeka), ena opeka), B (od opeke, klesanog kamena, montaB (od opeke, klesanog kamena, montažžne), ne), C (armiranobetonske i drvene konstrukcije). C (armiranobetonske i drvene konstrukcije).

PREMA KOLIPREMA KOLIČČINI OINI OŠŠTETEĆĆENJA RAZLIKUJU SE:ENJA RAZLIKUJU SE:pojedine zgrade (5% nekog tipa), pojedine zgrade (5% nekog tipa), mnoge (50 %) mnoge (50 %) veveććina (75 %).ina (75 %).

STUPNJEVI KLASIFIKACIJE OSTUPNJEVI KLASIFIKACIJE OŠŠTETEĆĆENJA SU: ENJA SU: 1. lako, 2. umjereno, 3. te1. lako, 2. umjereno, 3. težže, 4. razaranje i 5. totalno oe, 4. razaranje i 5. totalno oššteteććenje.enje.

TERITORIJ HRVATSKE JE DIO TERITORIJ HRVATSKE JE DIO MEDITERANSKOG SEIZMIMEDITERANSKOG SEIZMIČČKOG POJASAKOG POJASA

RAZLOG SEIZMIRAZLOG SEIZMIČČKE AKTIVNOSTI JE SUDAR KE AKTIVNOSTI JE SUDAR AFRIAFRIČČKE I EUROAZIJSKE PLOKE I EUROAZIJSKE PLOČČEE

DUBINA MOHOROVIDUBINA MOHOROVIČČIIĆĆEVOG EVOG DISKONTINUITETADISKONTINUITETA

NAJJANAJJAČČI POTRESI NA TERITORIJU I POTRESI NA TERITORIJU REPUBLIKE HRVATSKEREPUBLIKE HRVATSKE

1173. i 1280. Zadar1173. i 1280. Zadar1323. Crikvenica i Vinodol1323. Crikvenica i Vinodol1451., 1472. i 1451., 1472. i 16671667. Dubrovnik (dosad najja. Dubrovnik (dosad najjačči potres)i potres)1750. Rijeka i okolica1750. Rijeka i okolica1906. Zagreb1906. Zagreb1916. Vinodol1916. Vinodol1923. i 1962. Makarska1923. i 1962. Makarska1970. Knin1970. Knin1979. Boka Kotorska i Dubrovnik1979. Boka Kotorska i Dubrovnik1994. Ston1994. Ston

POTRESI U POTRESI U ŠŠIREM RIJEIREM RIJEČČKOM KOM PODRUPODRUČČJUJU

17501750--1754. serija potresa u Rijeci do I =VII1754. serija potresa u Rijeci do I =VII1870. serija potresa u Klani do I =VIII, M = 5.41870. serija potresa u Klani do I =VIII, M = 5.4--5.8 5.8 1916. Bribir1916. Bribir--GriGrižžaneane I= VIII= VII--VIII, M = 5.8 (najjaVIII, M = 5.8 (najjačči dosad i dosad instrumentalno zabiljeinstrumentalno zabilježžen) en) 1920. Senj I =VI1920. Senj I =VI--VII, M = 4.7. VII, M = 4.7. 1939. Omi1939. Omiššalj alj --DobrinjDobrinj I =VIII, M= 4.9.I =VIII, M= 4.9.2003. 2003. ViVišškovokovo, I= V, M = 4.0, I= V, M = 4.02004. 2004. FuFužžineine I = VI, M = 4.5I = VI, M = 4.5

ZnaZnaččajka rijeajka riječčkog podrukog područčja je pojava brojnim potresa ja je pojava brojnim potresa manje jamanje jaččine ine Seizmograf u Rijeci registrira do 400 potresa godiSeizmograf u Rijeci registrira do 400 potresa godiššnje !nje !

potresi od 373. potresi od 373. p.n.e. na p.n.e. na šširem rijeirem riječčkom kom podrupodruččjujuSeizmoSeizmo--tektonski tektonski aktivna zona aktivna zona prupružža se od a se od Ilirske Bistrice Ilirske Bistrice do Senja do Senja

POTRES SE NE MOPOTRES SE NE MOŽŽE SE SPRIJEE SE SPRIJEČČITI ITI POZNATIM TEHNIPOZNATIM TEHNIČČKIM MJERAMAKIM MJERAMA

POJAVU POTRESA VRLO JE TEPOJAVU POTRESA VRLO JE TEŠŠKO KO PREDVIDJETIPREDVIDJETI

Potrebno je poznavati tri faktora:Potrebno je poznavati tri faktora:--Mjesto pojaveMjesto pojave--Vrijeme pojaveVrijeme pojave--Intenzitet pojaveIntenzitet pojave

Moderne metode baziraju se na analizi Moderne metode baziraju se na analizi seizmiseizmiččkog rizika, gkog rizika, gdje se povezuje tektonska dje se povezuje tektonska građa i građa i seizmiseizmiččnostinosti..Na temelju toga se procjenjuje seizmiNa temelju toga se procjenjuje seizmiččki rizik i ki rizik i

provodi seizmiprovodi seizmiččko ko zoniranjezoniranje..SeizmiSeizmiččko ko zoniranjezoniranje ((mikrozoniranjemikrozoniranje) je procjena ) je procjena ooččekivanog intenziteta. ekivanog intenziteta. Određuje se osnovni stupanj za etalonsko tlo i Određuje se osnovni stupanj za etalonsko tlo i daje prirast daje prirast seizmiseizmiččnostnost za nepovoljne uvjete. za nepovoljne uvjete. Rezultat Rezultat zoniranjazoniranja je karta seizmije karta seizmiččkog kog zoniranjazoniranja..

ANALIZA SEIZMIANALIZA SEIZMIČČKOG RIZIKA ZA KOG RIZIKA ZA POTREBE GRAĐENJAPOTREBE GRAĐENJA

AseizmiAseizmiččkoko projektiranje podrazumijeva projektiranje podrazumijeva proraproraččun dinamiun dinamiččke stabilnosti konstrukcija ke stabilnosti konstrukcija pojedinih građevinapojedinih građevina. . Koristi se "projektni potres" uz razinu ubrzanja Koristi se "projektni potres" uz razinu ubrzanja ag koja odgovara seizmiag koja odgovara seizmiččkom riziku od 30 % i kom riziku od 30 % i "maksimalni potres" uz razinu ubrzanja ag koja "maksimalni potres" uz razinu ubrzanja ag koja odgovara seizmiodgovara seizmiččkom riziku od 10 % . kom riziku od 10 % . Oba parametra odnose se za odgovarajuOba parametra odnose se za odgovarajućće e razdoblje predviđenog korirazdoblje predviđenog korišštenja građevine tenja građevine (50, (50, 100, 200 ili 500 godina). 100, 200 ili 500 godina).

U REPUBLICI HRVATSKOJ KORISTE SE U REPUBLICI HRVATSKOJ KORISTE SE ZASTARJELI PODACIZASTARJELI PODACI

Privremena seizmoloPrivremena seizmološška karta SFRJ od 1982. (ka karta SFRJ od 1982. (SlSl. list . list 49/82, NN 55/91)49/82, NN 55/91)SeizmoloSeizmološška karta povratnih perioda za 50, 100, 200, ka karta povratnih perioda za 50, 100, 200, 500, 1.000 i 10.000 godina (500, 1.000 i 10.000 godina (SlSl. l. list 30/ist 30/87, N87, NN 5N 55/91) 5/91) Za posebno zahtjevne građevine propisi nalaZa posebno zahtjevne građevine propisi nalažžu u određivanje lokalnog seizmiodređivanje lokalnog seizmiččkog rizika na temelju kog rizika na temelju prethodno izvrprethodno izvrššenih geofizienih geofiziččkih mjerenja.kih mjerenja.Za teritorije veZa teritorije veććih gradova u Republici Hrvatskoj ih gradova u Republici Hrvatskoj obavljeno je seizmiobavljeno je seizmiččko ko mikrozoniranjemikrozoniranje. . Prvo Prvo mikroseizmimikroseizmiččkoko zoniranjezoniranje izvrizvrššeno je za teritorij eno je za teritorij ondaondaššnje opnje opććine Rijeka joine Rijeka jošš 1974. godine.1974. godine.

Privremena seizmoloPrivremena seizmološška karta ka karta SFRJ od 1982.SFRJ od 1982.

ZAZAŠŠTO PRILIKO POTRESA NEKE GRAĐEVINE TO PRILIKO POTRESA NEKE GRAĐEVINE VIVIŠŠE STRADAVAJU OD DRUGIH ?E STRADAVAJU OD DRUGIH ?

KONSTRUKCIJE SU RAZLIKONSTRUKCIJE SU RAZLIČČITE OTPORNOSTI:ITE OTPORNOSTI:NAJMANJE OTPORNE: zgradeNAJMANJE OTPORNE: zgrade od neobrađenog kamena i od neobrađenog kamena i nepenepeččene opeke, ene opeke, PROSJEPROSJEČČNO: od opeke, klesanog kamena, montaNO: od opeke, klesanog kamena, montažžne, ne, NAJOTORNIJE: armiranobetonske i drvene konstrukcije.NAJOTORNIJE: armiranobetonske i drvene konstrukcije.

PROBLEMATIPROBLEMATIČČNE SU:NE SU:zgrade izgrađene prije razdoblja protupotresnog građenjazgrade izgrađene prije razdoblja protupotresnog građenjaobiteljske kuobiteljske kućće izgrađene bez kontrolee izgrađene bez kontrolezgrade u kojima je izvrzgrade u kojima je izvrššena adaptacija s izmjenama u konstrukciji,a ena adaptacija s izmjenama u konstrukciji,a bez detaljnih provjera bez detaljnih provjera

TEMELJNO TLO (STIJENA) SE RAZLITEMELJNO TLO (STIJENA) SE RAZLIČČITO ITO PONAPONAŠŠAJU KOD POTRESAAJU KOD POTRESA

SeizmiSeizmiččki neopasne su u pravilu ki neopasne su u pravilu ččvrste stijene, vrste stijene, SeizmiSeizmiččki opasne su rastresita tla u kojima ki opasne su rastresita tla u kojima seizmiseizmiččki valovi smanjuju brzinu i poveki valovi smanjuju brzinu i poveććavaju avaju amplitudu,amplitudu,Nepovoljni uvjeti su visoka razina podzemne Nepovoljni uvjeti su visoka razina podzemne vode i nestabilni dijelovi terena.vode i nestabilni dijelovi terena.U U sitnozrnastimsitnozrnastim pijescima zasipijescima zasiććenim vodom u enim vodom u određenim sluodređenim sluččajevima moajevima možže se kod potresa e se kod potresa dogoditi pojava dogoditi pojava likvefakcijelikvefakcije kada tlo trenutno kada tlo trenutno izgubi izgubi ččvrstovrstoćću pa se ponau pa se ponašša poput tekua poput tekuććine.ine.

SEIZMISEIZMIČČKI RIZIK ITALIJEKI RIZIK ITALIJEmaksimalni i projektnimaksimalni i projektni

SEIZMISEIZMIČČKI RIZIK ZA TERITORIJ ITALIJE KI RIZIK ZA TERITORIJ ITALIJE IZRAĐEN JE IZRAĐEN JE 2003. ZA SVAKU KOMUNU2003. ZA SVAKU KOMUNU

SERIJA POTRESASERIJA POTRESA

M 4.6 5.04. 20:20 M 4.6 5.04. 20:20 KOD RAVENNEKOD RAVENNE

LL’’AQUILAAQUILAM 4.0 5.04. 20:48M 4.0 5.04. 20:48M 6.3 6.04. 01:32M 6.3 6.04. 01:32M 4.6 6.04. 02:37M 4.6 6.04. 02:37M 4.4 6.04. 03:56M 4.4 6.04. 03:56M 4.3 6.04. 07:17M 4.3 6.04. 07:17M 4.9 6.04. 23:15M 4.9 6.04. 23:15M 5.6 7.04. 17:47M 5.6 7.04. 17:47M 4.6 7.04. 21:34M 4.6 7.04. 21:34M 4.3 8.04. 22:56M 4.3 8.04. 22:56M 5.1 8.04. 00:52M 5.1 8.04. 00:52M 4.2 9.04. 03:14M 4.2 9.04. 03:14h = 2h = 2--13 km13 km

KLIMATSKE PROMJENEKLIMATSKE PROMJENEVrijeme je momentalno stanje atmosfere na Vrijeme je momentalno stanje atmosfere na određenom mjestuodređenom mjestuKlima je prosjeKlima je prosječčno stanje atmosfere nad no stanje atmosfere nad

određenim mjestom u određenom razdobljuodređenim mjestom u određenom razdoblju, , uzimajuuzimajućći u obzir prosjei u obzir prosječčna i ekstremna na i ekstremna odstupanja odstupanja Klimatske prilike bitno utjeKlimatske prilike bitno utječču na okoliu na okolišš, iniciraju, inicirajućći i promjenepromjeneKlima se neprekidno mijenja: opKlima se neprekidno mijenja: općća je a je karakteristika klimatskih srednjaka velika karakteristika klimatskih srednjaka velika promjenjivost iz godine u godinupromjenjivost iz godine u godinu

U instrumentalnom U instrumentalnom razdoblju mjerenja, razdoblju mjerenja, od kraja 19. st., od kraja 19. st., vidljiv je trend vidljiv je trend porasta porasta temperature, ali i temperature, ali i smjene kratkih smjene kratkih hladnijih s toplijim hladnijih s toplijim razdobljima. razdobljima. Vidljiv je nagli Vidljiv je nagli porast temperature porast temperature u zadnjem u zadnjem desetljedesetljećću 20. u 20. stoljestoljećća. a.

MNOGE POSLJEDICE KLIMATSKIH MNOGE POSLJEDICE KLIMATSKIH PROMJENA SU UOPROMJENA SU UOČČLJIVELJIVE

Sa sigurnoSa sigurnoššćću mou možže se ree se rećći:i:prosjeprosječčne temperature u prizemnim slojevima atmosfere ne temperature u prizemnim slojevima atmosfere porasle su u 20. stoljeporasle su u 20. stoljećću za 0.3 do 0.6 0C ;u za 0.3 do 0.6 0C ;1995. i 1998. i 2003. godine zabilje1995. i 1998. i 2003. godine zabilježžene su najviene su najvišše do e do danas izmjerene prosjedanas izmjerene prosječčne globalne temperature;ne globalne temperature;ljeto 2003. godine bilo je u Europi najtoplije u razdoblju ljeto 2003. godine bilo je u Europi najtoplije u razdoblju mjerenja;mjerenja;usporedbom prosjeusporedbom prosječčnih globalnih temperatura zraka nih globalnih temperatura zraka dvadesetogodidvadesetogodiššnjih vremenskih razdoblja 1955.njih vremenskih razdoblja 1955.--1974. i 1974. i 1975.1975.--1994. izra1994. izražžena je veena je većća zagrijanost atmosfere a zagrijanost atmosfere iznad kontinenata nego iznad oceana, veiznad kontinenata nego iznad oceana, većće zagrijavanje e zagrijavanje u viu viššim i srednjim zemljopisnim im i srednjim zemljopisnim šširinama;irinama;

TEMPERATURE ZA LJETO 2003. I 2005. TEMPERATURE ZA LJETO 2003. I 2005.

OBORINE ZA LJETO 2003. I 2005.OBORINE ZA LJETO 2003. I 2005.

NEKE POSLJEDICE KLIMASTKIH PROMJENA NEKE POSLJEDICE KLIMASTKIH PROMJENA SU VESU VEĆĆ OOČČITE !ITE !

posljednjih 150 godina porasle koncentracije stakleniposljednjih 150 godina porasle koncentracije stakleniččkih kih plinova u atmosferi; plinova u atmosferi; uuččestalost vremenskih nepogoda nije u porastu, ali je estalost vremenskih nepogoda nije u porastu, ali je njihova njihova žžestina sve veestina sve većća;a;globalna razina mora povisila se u 20. stoljeglobalna razina mora povisila se u 20. stoljećću za 15 cm;u za 15 cm;alpski glealpski gleččeri smanjili su svoju povreri smanjili su svoju površšinu u posljednjih 150 inu u posljednjih 150 godina oko 50%. godina oko 50%. posljednjih godina znatno se smanjuje povrposljednjih godina znatno se smanjuje površšina ina pokrivena ledom oko Arktikapokrivena ledom oko Arktika-- sjeverni pol ljeti postaje sjeverni pol ljeti postaje otokotok

PROGNOZE ZA HRVATSKUPROGNOZE ZA HRVATSKU

DuDužža sua suššna razdobljana razdobljaOluje veOluje veććih ih žžestina na Jadranu, ali i u estina na Jadranu, ali i u kontinentalnom dijelukontinentalnom dijeluČČeeššćća pojava ekstremno jakih vjetrova iz a pojava ekstremno jakih vjetrova iz jujužžnog kvadrantanog kvadrantaČČeeššćća pojava ekstremno visokih razina a pojava ekstremno visokih razina mora (mora (acquaacqua altaalta))

Rast morske razine je najizraRast morske razine je najizražženija enija posljedica klimatskih promjenaposljedica klimatskih promjena

TRAGOVI POTOPLJENIH GRAĐEVINA TRAGOVI POTOPLJENIH GRAĐEVINA VIDLJIVI SU U PODRUVIDLJIVI SU U PODRUČČJU KVARNERAJU KVARNERA

NajznaNajznaččajnija posljedica je pojava ajnija posljedica je pojava ekstremno visokih razina mora (ekstremno visokih razina mora (acquaacquaaltaalta) ) ššto moto možže prouzroe prouzroččiti plavljenje niskih iti plavljenje niskih obalnih zonaobalnih zonaPojave plavljenja zabiljePojave plavljenja zabilježžene su i na ene su i na hrvatskoj obali Jadrana: krajem 19.st. i hrvatskoj obali Jadrana: krajem 19.st. i 2003. g. u 2003. g. u StarigraduStarigradu (Hvar), 1978. u (Hvar), 1978. u VelojVeloj Luci (KorLuci (Korččula) i 2007. u Malom ula) i 2007. u Malom LoLoššinjuinju

POJAVA PLAVLJENJA DOGODILA SE U ZALJEVIMA POJAVA PLAVLJENJA DOGODILA SE U ZALJEVIMA OKRENUTIM PREMA SJEVEROZAPADUOKRENUTIM PREMA SJEVEROZAPADU--MALI LOMALI LOŠŠINJINJ

PonaPonaššanje panje prisilnrisilnihih oscilacijoscilacijaa razinerazine moramora je je neperiodineperiodiččkoko tete je je uzrokovanouzrokovano uglavnomuglavnom jakimjakim i i dugotrajnimdugotrajnim puhanjempuhanjem vjetrovavjetrova i i neobineobiččnono visokimvisokim iliiliniskimniskim tlakomtlakom zrakazraka. . PriPri ninižžemem barometarskombarometarskom tlakutlaku razinarazina moramora ććee se se uzdizatiuzdizati, a , a pripri viviššemem ććee se se spuspušštatitati. . UtjecajUtjecaj vjetravjetra nana kolebanjekolebanje razinerazine moramora je je razlirazliččitit tetezavisizavisi odod reljefareljefa podrupodruččjaja, , smjerasmjera, , brzinebrzine i i trajanjatrajanjapuhanjapuhanja vjetravjetra. . U U JadranuJadranu vjetrovivjetrovi kojikoji pupuššuu iziz jugoistokajugoistoka ((jugojugo) ) povisujupovisujurazinurazinu moramora, , naronaroččitoito u u sjevernomsjevernom JadranuJadranu, , gdjegdjedugotrajnodugotrajno jugojugo i i niskiniski atmosferskiatmosferski tlaktlak mogumogu povisitipovisitirazinurazinu moramora i do 1 i do 1 metrametra. . U U jujužžnomnom JadranuJadranu utjecajutjecaj vjetravjetra je slab, pa je slab, pa dominantandominantanutjecajutjecaj nana razinurazinu moramora imaima utjecajutjecaj tlakatlaka zrakazraka kojikoji momožžeemijenjatimijenjati razinurazinu moramora do do tridesetaktridesetak centimetaracentimetara..

SlobodneSlobodne oscilacijeoscilacije -- seseššii kaokao odgovorodgovor moramora nanabrzubrzu promjenupromjenu meteorolometeorološškihkih parametaraparametara, , posebiceposebice vjetravjetra, , nadnad podrupodruččjemjem. . Ako vAko vjetarjetar pupuššee premaprema zatvorenomzatvorenom krajukrajubazenabazena, , uzdiuzdižžee morskumorsku razinurazinu tete stvarastvara razlikurazlikuvisinavisina razinerazine moramora nana ulazuulazu u u bazenbazen i i nanazatvorenomzatvorenom krajukraju bazenabazena. . PeriodiPeriodi tihtih slobodnihslobodnih oscilacijaoscilacija zavisezavise o o dimenzijamadimenzijama i i topografijitopografiji podrupodruččjaja, a amplitude , a amplitude susu ovisneovisne i o i o brzinibrzini promjenepromjene intezitetainteziteta i i smjerasmjeravjetravjetra..

UU SplituSplitu 20.20.11.11. 1999. 1999. olujniolujni jugozapadnijugozapadni vjetvjetaarr proprouzrouzroččio jeio jepoplavljivanjepoplavljivanje Rive Rive ii njezinonjezino djelomidjelomiččnono uruuruššavanjeavanje. . ValoviValovi

ispredispred lukeluke susu dosizalidosizali visinuvisinu odod 5 m5 m !!, ,

PROGNOZA UPROGNOZA UČČESTALOSTI POJAVE ESTALOSTI POJAVE EKSTREMO VISOKE RAZINE MORA NA EKSTREMO VISOKE RAZINE MORA NA

TEMELJU ANALIZE MAREOGRAFA U BAKRUTEMELJU ANALIZE MAREOGRAFA U BAKRU

8090

100110120130140150160170180190

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

P.P. [god]

h [c

m n

.m.]

hmax(p.p.)hmax(p.p.)+25cmhmax(p.p.)+50cm

NISKE OBALE SU NAJVINISKE OBALE SU NAJVIŠŠE UGROE UGROŽŽENE: ENE: SUPETARSKA DRAGA SUPETARSKA DRAGA -- OTOK RABOTOK RAB

UUŠŠĆĆA U RIJECI I CRIKVENICI NASIPANA SU I TONU A U RIJECI I CRIKVENICI NASIPANA SU I TONU VIVIŠŠE OD OKOLNOG TERENAE OD OKOLNOG TERENA

1. prosinca 2008. godine zabilje1. prosinca 2008. godine zabilježžena je na ena je na mareografumareografu u Bakru do sada najviu Bakru do sada najvišša a izmjerena razina mora od 117 cm iznad izmjerena razina mora od 117 cm iznad srednjesrednjeUz jake vjetrove koji su tih dana puhali iz Uz jake vjetrove koji su tih dana puhali iz jujužžnog kvadranta, valovi su dosezali do nog kvadranta, valovi su dosezali do dijelova obale koji do tada nisu bili izlodijelova obale koji do tada nisu bili izložženieniPosljedice su mnogobrojnePosljedice su mnogobrojne

OBALA U KOSTRENIOBALA U KOSTRENI

STARA BASTARA BAŠŠKA NA OTOKU KRKUKA NA OTOKU KRKU

STARA BASTARA BAŠŠKA NA OTOKU KRKUKA NA OTOKU KRKU

NOVI VINODOLSKINOVI VINODOLSKI

NOVI VINODOLSKINOVI VINODOLSKI

NOVI VINODOLSKINOVI VINODOLSKI

SIMULACIJA VODENOG VALA NAKON ERUPCIJE SIMULACIJA VODENOG VALA NAKON ERUPCIJE VULKANA SANTORINI 1600 g. p.n.e.VULKANA SANTORINI 1600 g. p.n.e.

SIMULACIJA POSLJEDICA BLATNOG SIMULACIJA POSLJEDICA BLATNOG TOKA (LAHAR) S VULKANA ETNATOKA (LAHAR) S VULKANA ETNA

HVALA NA PAHVALA NA PAŽŽNJI !NJI !SRETAN USKRS !SRETAN USKRS !