priprema za zavrsnu krizu

8/6/2019 Priprema Za Zavrsnu Krizu

1/207

1

Fernando Chaij / Priprema za zavrnu krizu


2/207

2 PRIPREMA ZA ZAVRNU KRIZU

Fernando ChaijPriprema za zavrnu krizu

IzvornikPreparation for the Final Crisis

ISBN 0-8163-0939-6

Nakladnik

ZNACI VREMENACentar za prouavanje BiblijePrilaz Gjure Deelia 77, Zagreb

Glavni i odgovorni urednikmr. Drago Obradovi

Prijevod

mr. Darko Pirija

LektorMarijan Malai, prof.

KorektorIvan idara

PripremaGENESIS, Zagreb

TisakGRAFOLUX, Zagreb


3/207

3

PRIPREMA ZAZAVRNU KRIZU

Kompilacija ulomaka iz Biblijei Duha prorotva s komentarima

Fernando ChaijBivi odgovorni urednik nakladnike kue

Inter-American Publication i panjolskog odjelanakladnike kue Pacific Press Publishing Association

Dodatak je napisao M. E. LOEWEN,bivi tajnik za vjersku slobodu pri Generalnojkonferenciji Crkve adventista sedmoga dana

ZNACI VREMENAZagreb, 2000.


4/207


CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveuilina knjinica, Zagreb

UDK 22.04

CHAIJ, FernandoPriprema za zavrnu krizu :

kompilacija ulomaka iz Biblije i Duhaprorotva s komentarima / Fernando Chaij ;. - Zagreb : Znaci

vremena, 2000. - 205 str. ; 20 cm

Prijevod djela: Preparation for the final crisis.

ISBN 953-183-081-9

400128017


5/207

5

Predgovor

Ova je knjiga posveena Kranskoj adventistikoj cr-kvi. Njezina je svrha da saetim, kronolokim redoslije-dom povee dogaaje koji e se, prema prorotvu, dogoditiu svijetu i Crkvi pred sam Kristov dolazak.

Ovo djelo sadri mnoge ulomke iz Biblije i navode izspisa E. G. White, meusobno povezane objanjenjima ikomentarima koji pomau u razumijevanju njihovoga od-

nosa. Na ovaj nain izravno nadahnuta Boja poruka tvoritemelj svega onoga to je ovdje napisano. Komentari kojipojanjavaju navode otisnuti su obinim slovima, dok sunavodi iz spisa Ellen G. White tiskani polumasnim pismom,uz navoenje izvornika i broja stranice. M. E. Loewen,tajnik za vjersku slobodu pri Generalnoj konferenciji, pri-premio je Dodatak na kraju knjige.

Putujui u razliita podruja gdje Crkva djeluje i posje-ujui crkve, pisac se uvjerio u veliku korist koju braa isestre mogu imati ako pozorno prouavaju ono to je Bognapisao za nas u ovom dramatinom trenutku povijesti.Tijekom iznoenja kljunih tema ove knjige i sluatelji igovornik bili su uvijek iznova nadahnuti prouavanjemporuka namijenjenih naem vremenu.

Vjerujemo da e sustavna ralamba ovi vanih pred-

meta i prouavanje boanskih poruka biti snaan poticajitateljima u kranskom rastu dok se pripremaju za velikukrizu koju oekujemo.

Prvi prijedlog da se tiska jedno ovakvo djelo doao jeod dr. Davida A. DeLime, aktivnog misionara u Meksikukoji se sam uzdrava. On nam je poslao rukopise s djelo-


6/207


minom kompilacijom navoda iz Duha prorotva koje smomi sa zanimanjem proitali. Ovo je potaklo Izdavaki od-bor u Pacific Pressu da proui i naelno odobri cijelu za-misao. Odbor je zatim uredniku dao zadatak da prikupigrau u obliku dokumenata koje vam mi sada iznosimo.

Radei na ovom projektu koristili smo se brouromRaymonda F. Cottrella Crisis and Victory i malim, ali po-zorno sastavljenim djelom Roberta L. Odoma The FinalCrisis and Delivery. Druga izdanja, ukljuujui dobro doku-metirano djelo u dva sveska Our Firm Foundation, u koje-

mu su prikupljena predavanja adventistikih strunjaka naAdventistikoj biblijskoj konferenciji 1952. godine, poslu-ila su kao koristan izvor grae. Meutim, nai su najva-niji izvori bili Biblija i spisi Ellen G. White.

Prvo poglavlje daje kratak pregled dogaaja. Ovdje su,panoramskim pregledom, prikazani veliki dogaaji koji suneposredno pred nama. Ti se isti dogaaji odvojeno prou-avaju u poglavljima koja slijede s brojnim potvrdama iz

Biblije i navodima E. G. White, iz njezinih ranih kao ikasnijih, potpunijih napisa. Uvid u njezina djela nalazi seu odjeljku Kronologija djela Duha prorotva.

Posebno smo zahvalni brojnim iskusnim pastorima idjelatnicima koji su proitali rukopis, poduprli njegovo tis-kanje i dali brojne korisne primjedbe.

Pacific Press izdaje ovu knjigu kao doprinos u pripre-mi adventista za susret s Gospodinom kad On doe podrugi put.

Fernando Chaij


7/207

7

Kronologija djela

Duha prorotvaOvaj je dokument pripremio Arthur L. White,

tajnik Ostavtine Ellen G. White

itatelj ove knjige treba imati na umu da su Ellen G.

White u vienjima tijekom godina opetovano pokazivaniprizori koji vode k vrhuncu zemaljske povijesti i iskustvavjernih. Prva otkrivenja u poetku njezina djelovanja kat-kad su bila vrlo uopena i nedostajale su im pojedinosti izkasnijih vienja. Gospodin je vodio svoj narod u razumi-jevanju dogaaja koji oekuju Crkvu brzinom kojom su ihoni mogli primati i razumjeti. U svakom iduem vienjuskicirana su i posebno naglaena druga podruja, a katkadje neko razdoblje prikazano do najmanjih pojedinosti. Pri-kupljajui izvjea napisana tijekom vie od pedeset godi-na u jedinstvenu sliku, stvorili smo pregledan prikaz doga-aja premda se nekoliko kljunih dogaaja ponavlja.

U prvom vienju koje je ga White primila u prosincu1844. g. prikazano je putovanje adventnog naroda premaBojem gradu i primanje vjene nagrade. (Vidi Early Writ-

ings, str. 1416.) Ovo im je dalo sigurnost da ih Bog vodi.Ne spominje se kriza koja je pred njima. Deset mjesecikasnije, u jesen 1845., njoj je prikazano da prije Kristovaponovnog dolaska sveci moraju proi kroz vrijeme Jakov-ljeve nevolje. Ovo je bila nova spoznaja koja je pionirepotakla na prouavanje Svetoga pisma u kojem drevni pro-


8/207


roci prikazuju dogaaj koji se jo nalazio u budunosti.(Vidi James White, A Word to the Little Flock, str. 22.)

Tada, u travnju 1847. g., u vienju u kojemu je potvr-ena ispravnost istine o suboti, Ellen White je ukazano napokuaj papinstva da promijeni subotu i na znaenje subo-te u zavrnom sukobu na zemlji. Ovo je ekaocima pomo-glo da u poruci treega anela otkriju subotu. (Vidi EarlyWritings, str. 3235) U ovom su kratkom izvjetaju potan-ko oslikani dogaaji u vremenu kojim se ova knjiga bavi dogaajima koji oekuju Crkvu tijekom zavrne krize

od poetka progonstva do drugoga Kristovog dolaska.Zatim je 1848. g., i ponovno 1858. g., Ellen White uvienju bio pokazan cjelovit pregled dogaaja dugotrajnogsukoba izmeu Krista i Sotone od dolaska grijeha dodanas, i u budunosti sve do nastanka nove zemlje. Ona jeova vienja iznijela vjernicima u ljeto 1858. g. u prvomsvesku knjige Spiritual Gifts pod naslovom The Great Con-troversy Between Christ and His Angels and Satan and

His Angels. Naglasak je bio na zavrnim dogaajima spojedinostima koje Crkva dotad nije imala. Ovo dragocje-no djelo sada je druga polovica knjige Early Writings (str.133295), a posljednjih trideset stranica posveeno je doga-ajima koji su ranije, u prikazu iz 1846. g., objavljeni namanje od dvije stranice. (Vidi Early Writings, str. 3435.)

Ali Crkvi je bilo odreeno da raste, a s ovim rastomona je potpunije mogla razumjeti i iznijeti detaljnije infor-macije o zavrnim dogaajima. U brojnim vienjima EllenG. White je jo potpunije vidjela cijelu veliku borbu, aposebno zavrne, kljune dogaaje tijekom nevolje. S vre-menom su Crkvi i svijetu objavljene potpunije informacijena 400 stranica u knjizi Velika borba 1844. g. nakon egaje slijedilo proireno izdanje od 700 stranica 1888. godine.Ovo je izdanje ona ponovno tiskala 1911. g. u obliku koji

danas koristimo. U ovoj knjizi prikaz nevolje koja dolazii konanog osloboenja ispunjava stotinjak stranica. (VidiVelika borba, str. 463570.)

Tijekom tih godina, u nekoliko poglavlja u Testimo-nies for the Church, i u asopisu Review and Herald idrugim crkvenim glasilima, Ellen White je spominjala kri-


9/207

9

zu koja je pred nama, a posebice u vezi sa zakonom onedjelji koji je, poevi od sredine 1880-ih, prijetio tijekomcijelog jednog desetljea. Premda postoje brojni navodi, miitateljima posebno preporuujemo:

5T 449554 The Coming Crisis (1885.)5T 711718 The Impending Conflict (1889.)2SM 367375 Preparing for the Final Crisis (govor

na zasjedanju Generalne konferencije 1891.)Dojmljivo je jedinstvo svih djela tijekom razdoblja od

pola stoljea i meusobno nadopunjavanje izjava. Citati u

ovoj kompilaciji navode se iz spisa Duha prorotva kojiprikazuju budue dogaaje, od kojih su neki opisani uop-enim izjavama dok su drugi opisani do najmanjih pojedi-nosti. U pokuaju da se nadahnuti komentari prikau ucjelini, a da se istodobno skicira cjelovit prikaz buduihdogaaja prema njihovome slijedu, autor je pribjegao po-navljanju kljunih misli. itatelj e razumjeti da su navodiureeni na ovaj nain kako bi se dobila cjelovita slika pa

e sukladno tomu prihvatiti nedostatak tenosti tijekomitanja.

Premda, uopeno govorei, nadnevak pisanja nije po-sebno vaan, ipak, da bismo se podsjetili da je graa uzi-mana iz izvora pisanih tijekom razdoblja od vie od polastoljea, godina tiskanja nalazi se zajedno s popisom svihdjela Ellen G. White u Kraticama djela Ellen G. White nakraju knjige. Djela izdana nakon 1915. g. kompilacije suspisa Ellen G. White koje su prikupili i izdali nasljedniciOstavtine Ellen G. White u skladu s njezinim uputama. Unekim sluajevima tiskan je nadnevak pisanja pojedinihnavoda ako se to smatralo posebno vanim. Svi navodi izdjela S. D.A. Bible Commentary graa su koja pripadaDuhu prorotva iji je autor E. G. White, a nalazi se udodatku na kraju svakoga sveska.

Opeprihvaeno je miljenje meu pozornim itatelji-ma Ellen G. White da na temelju ovih spisa nije mogueodrediti toan kronoloki slijed svake pojedinosti u budu-im dogaajima. Mogua su preklapanja nekih dogaaja urazliitim dijelovima svijeta, a mogue su i neke razliitostiu njihovome slijedu. Ipak je vano prikazati ove dogaaje

KRONOLOGIJA DJELA DUHA PROROTVA


10/207


prema biblijskom redoslijedu i redoslijedu Duha prorotva.Vjerujemo da sljedee primjedbe itatelji uvijek treba-

ju imati na umu:Prema crkvenom pravilniku sastavlja navoda Ellen

G. White treba rukopis predati Ostavtini Ellen G. White,to smo mi i uinili. Meutim, to ne znai da OstavtinaEllen G. White sponzorira ili potpomae izdavanje oveknjige. Ova zaklada nikad ne prihvaa odgovornost za ovak-vu vrst knjiga. Najvie to Ostavtina u takvim sluajevimaini jest priopenje da se ne protivi objavljivanju odree-

nih ulomaka iz spisa Ellen G. White. Odogovornost zaizdavanje ove knjige iskljuivo poiva na autoru i naklad-niku.

Kako su adventisti sretni to u Duhu prorotva imajuprozor kroz koji mogu jasnije vidjeti ono to oekuje Cr-kvu i svijet! Ovi prizori vrhunca velike borbe, zajedno smislima koje nalazimo u Bojoj rijei, nude bogato poljeza prouavanje.


11/207

11

Uvod

Pregled zavrnih dogaaja

Svijet se danas nalazi na kraju svoje duge i bogatepovijesti. Bog je obdario svoj narod prekrasnim prorokimotkrivenjima o vremenu u kojem ivimo, prikazujui raz-voj Bojeg plana i upuujui na vane dogaaje u budu-

nosti. Bog je neke od ovih poruka objavio u spisima EllenG. White. Oni pojanjavaju biblijska proroanstva, otva-raju pred nama prostranu panoramu buduih dogaaja tenas potiu da obavimo potrebne pripreme za veliku krizukoja dolazi.

Znati vrijeme

Pavao kae: Ovo inite jer znate vrijeme (u kojemivimo). Ve je naime as da se probudite od sna, jer jesada nae spasenje blie nego kad smo prigrlili vjeru. (Rim-ljanima 13,11) Ove rijei imaju posebnu snagu kad se pri-mijene na adventni narod.

Dok svijet drhti od straha zbog nesigurne sutranjice,mi moemo znati vrijeme.

Svaki svjetski putnik sa sobom nosi dnevnik putova-nja i zemljovide. On zna koji je dio puta ve preao i gdjese jo treba zaustaviti. On unaprijed zna dan i sat slijeta-nja u zrakoplovnu luku. Pozornim planiranjem pojedino-sti cijelo se putovanje odvija prema tono utvrenom pla-nu.


12/207


Boja djeca na svome udesnom putovanju prema ko-nanom cilju takoer imaju zemljovid, izvrstan zemljovid Bibliju i toan raspored putovanja nadahnuta pro-roanstva.

Dionice putovanja iza nas

Gledajui unatrag, vjernici osjeaju sigurnost kad videkako se proroanstva, proreena tisuama godina ranije,tono ispunjavaju.

Uspon i pad etiriju drevnih svjetskih carstava odigrali

su se onako kako je proreeno u knjizi Daniel u 2. i 7.poglavlju. eljezno Rimsko Carstvo podijelilo se na narodesuvremene Europe koji su i danas razjedinjeni usprkos na-porima da se ujedine upravo kao to je prikazano gli-nom i eljezom u stopalima i prstima zlatnog lika.

1260 godina papinske premoi, sad ve u povijesti,stoji kao drugo svjedoanstvo vjerodostojnosti vjenoga pro-rokog dara.

Jednoj od glava prve Zvijeri iz Otkrivenja 13 bila jezadana smrtna rana, ali je i izlijeena sve prema boan-skom proroanstvu. Mi smo danas svjedoci ispunjenja po-sljednjeg dijela toga proroanstva dok promatramo kakocijeli svijet poinje slijediti Zvijer.

Dogaaji proreeni u najduem i najdojmljivijem vre-menskom proroanstvu u Bibliji, 2300 dana iz Daniela 8,14,

s razdobljem od sedamdeset sedmica opisanim u Danielu9, obistinili su se sa zapanjujuom tonou. Povratak i-dova iz Perzije u Jeruzalem, ponovna izgradnja grada izidova, Isusovo krtenje, Njegova smrt na Golgoti, sve seto dogodilo s matematikom preciznou kao to je prore-klo nadahnuto proroanstvo.

Na kraju ovoga vremenskog razdoblja odigrao se je-dan od najveih dogaaja u vjerskoj povijesti. Ispunjavaju-

i proroanstvo iz Daniela 8 i 9 i Otkrivenja 14, nastao jeadventni pokret, tono na vrijeme, da propovijeda vijest oSudu i vjeno Evanelje, sadanju istinu, suvremenimjezikom.

Znakovi na nebu koje je prorekao Gospodin Isus usvojoj prorokoj propovijedi prije dvije tisue godina


13/207

13

pomrina Sunca i padanje zvijezda dogodili su se prijevie od jednoga stoljea. Uvjeti u drutvenom, politikomi vjerskom svijetu ispunjavaju biblijska proroanstva sazapanjujuom tonou. Porast neudorea i kriminala,strah koji mui ljudska srca, ratovi i glasovi o ratovima,poveana uestalost potresa, lani proroci i sumnjivi vjer-ski pokreti te znaci i uda neprijateljskih sila jasno govoreda ivimo u vrijeme svretka, u vrijeme kad e Crkva isvijet biti svjedoci najveih dogaaja u povijesti.

udesan napredak znanosti, tako brz da ni najneo-biniji izumi ili otkria nikoga vie ne iznenauju, govoreistu priu. Neprekidni porast brzine kojom putujemo,potvren ovjekovim osvajanjem svemira, ispunjavajuproroanstvo proroka Daniela da e se znanje umnoiti, aljudi tumarati. Vidi Daniel 12,4 (usporedi prijevod DK).

Drugim rijeima, pogled unutrag uvjerava nas da sebiblijsko proroanstvo ispunjava sa zapanjujuom tono-u, da je njegovo najdue vremensko razdoblje zavreno

1844. g. te da nas sada oekuju samo dogaaji svretka vremena iji je vrhunac slavni Kristov dolazak.Ali prije nego to Boji otkupljenici stignu do eljenog

cilja, Boja rije i svjedoanstva Ellen G. White istiu dae se uskoro, velikom brzinom, poeti odvijati niz doga-aja od velike vanosti dogaaji koji e Crkvu smjestitiu sredite velike krize. Zbog toga se svaki pojedinac moraposebno pripremiti.

Prolost potvruje nau vjeru u budunost. Tonost skojom je svaki dogaaj iz proroanstava ispunjen do da-nas, potvruje da e se i budui dogaaji obistiniti.

Nain na koji je Bog vodio i titio svoj narod tijekommnogih stoljea upuuje na to da e Crkva, koja sada vo-juje, i dalje biti voena dok ne postane pobjednika Crkva.

Ne trebamo se bojati budunosti ako ne zaboravi-mo put kojim nas je Gospodin vodio i kako nas je uio u

prolosti. (LS 196)

Panorama budunosti

Pogledajmo sada s ovim uvjerenjem i sigurnou u ne-posrednu budunost pruajui svoj pogled sve do Kristova

UVOD


14/207


Rano

vrijemenevolja

Jako

vljevemuke

Reetanje

Refor

macijskipokret

Nedjeljnizakon

Naputanje

velikihgradova

etvoricaanela

oslobaaju

vjetrove

Naputanje

malihgradova

A

B

Vrije

menevolja

SED

AMZ

ALA

P

rogonstvo

SVR

ETAK

KUNJE

KRISTOV

DRUGI

DOLAZAK

Peaenje

Kasnakia

Glasn

ipokli;krajBojegdjela

Milenij

S

ada

Smrtnaosuda

Osloboenje

Ovajporedakd

ogaajakoji

prikazujekra

jkunjine

znaiikronolo

kiporedak.

Ovisudogaajiponekad

istodobniinastavljajusedo

krajakunji.

Nakon

1844.

godinenemavie

odreenognad

nevkazaispunjenje

biblijskog

proroanstva,

niti

definiranogvre

menskograzdoblja;

takonijedano

ddogaajaizovog

diagramanije

vremenskiodreen.

Jedinotomoemouinitijest

naglasitinjihov

otpriliansmjetaj.

Aliujednosmo

sigurnin

alazimo

sevrloblizusv

retkakunji.


15/207

15

povratka. Izdvojit emo dogaaje s kojima emo se suoitikao narod sve do dana konanog osloboenja.

U iduim poglavljima potanko emo razmotriti ovedogaaje onako kako su opisani u nadahnutoj Rijei. Aliponimo sa saetkom opim pregledom budunosti kojie nam pomoi da ispravno razumijemo odnos meu poje-dinim dogaajima.

Prije svretka vremena kunje, dok e ljudi jo moiprihvatiti milost koju nudi Evanelje, odigrat e se sljedeidogaaji: zapeaenje, kasna kia, glasna vika, svretak pro-povijedanja Evanelja i reetanje. Nabrajanje ovih doga-aja navedenim redoslijedom ne podrazumijeva da e seoni dogoditi istim kronolokim slijedom. Neki od njih odig-rat e se istovremeno. Mi znamo da e se ovi dogaajisvriti kad bude objavljena presuda iz Otkrivenja 22,11 ikad se dovri vrijeme probe. Na taj e se nain otvoriti putza poetak velike nevolje.

Usporedo s ovim odgaajima u Crkvi e se pojaviti

istinski preporod koji e u nekom smislu pripremiti put zanjihovo ispunjenje. Obnova e u velikoj mjeri doi kaoposljedica poruke Istinitog Svjedoka laodicejskoj crkvi kaoi njezinoga razumijevanja i prihvaanja velike istine o oprav-danju po vjeri. To e prouzroiti duhovno buenje i obno-vu ivota, ubrzati izlijevanje kasne kie i objavljivanje po-ruke o pripremi naroda za vrijeme kunje i velianstveniKristov dolazak.

Zapeaenje. Da bi pripremio svoju djecu za vrijemenevolje, Bog ih eli zapeatiti svojim Zakonom, svojimkarakterom i savrenstvom. Proces koji se sada odvija usko-ro e se zavriti. Zapeaenje se, zapravo, odnosi na poje-dince i moe se opisati kao proces koji poinje obraenjemi zavrava krajem vremena kunje, smru vjernika ili za-vretkom istranog Suda. Zapeaeni mogu biti samo onikoji su pripravni, a samo oni koji su zapeaeni mogu

uspjeno prebroditi vrijeme kunje i ui u Gospodnju nazo-nost prigodom Njegova drugog dolaska. Priprema se odno-si na ienje od grijeha i pobjedu nad svim slabostima ilinedostacima.

Kasna kia, glasna vika, svretak propovijedanjaEvanelja. Da bi ubrzao dovretak propovijedanja Evan-

UVOD


16/207


elja, Bog eli izliti kasnu kiu Svetoga Duha. Kao to jerana kia pripremila apostolsku Crkvu da s uspjehom iuinkovito propovijeda Radosnu vijest o spasenju u svimdijelovima svijeta, tako e izlijevanje boanske sile u naevrijeme osposobiti Boji narod da zavri neobavljeno djeloi da svakom narataju, plemenu, jeziku i narodu uputi po-sljednju evaneosku poruku. Obeanje o kasnoj kii odno-si se na sadanje, a ne na neko budue vrijeme. Meutim,prijeko potreban uvjet za njegovo ispunjenje jest da seveina lanova Crkve u cijelosti posveti Bogu, da se odrek-

ne sebe, ostavi sve grijehe i u poniznosti trai Gospodina.Uskoro e se uti glasna vika. Zajedno s oitovanjemboanske sile, Zemlja e biti rasvijetljena Gospodnjom sla-vom i djelo e biti zavreno prema Bojem planu i obea-nju (vidi Otkrivenje 18,1-4).

U redovima Crkve bit e potrebna posebna reforma iposveenje reforma koja e utjecati na veinu lanovaCrkve u pripremi za kasnu kiu, glasnu viku i dovretak

propovijedanja Evanelja.Reetanje. Reetanje je jo jedan veliki dogaaj koji e

utjecati na Crkvu tijekom vremena milosti (kunje). Ovajizraz upuuje na to da e neki vjernici u Bojem naroduotpasti. Mnogi e adventisti napustiti Crkvu jer nisu cije-lim srcem prihvatili boanski poziv na obraenje i potpunoposveenje, a odbacili su Kristovu poruku laodicejskoj Cr-kvi poruku o nunosti pokajanja i obnove ivota ustrajavajui u povrnom, vanjskom duhovnom iskustvu.

Kad doe trenutak nevolje za Crkvu i pone progon-stvo s uvoenjem sveopeg zakona o nedjelji, mnogi eCrkvu napustiti, a neki e postati nai najljui neprijatelji.Samo potpuno predanje ivota Bogu i neprekidno iskustvorasta u milosti sauvat e nas od ove velike opasnosti iodrati nas u zajednici sa skupinom preostalih posveenih

vjernika koji e slavno pobijediti kad se Isus pojavi.Rano vrijeme nevolje. Posljednji trenuci vremena ku-nje bit e estoki i teki za cijeli svijet, pa i za Boju djecu.U svijetu, ak i dok etiri anela budu zadravala vjetrove,irit e se rat, pometnja, politiki problemi, ekonomski isocijalni nemiri, raspad obitelji, strah i briga.


17/207

17

Vlade, premda e uporno pokuavati, nee se uspjetisuprotstaviti nagomilanim problemima. Ovo poetno vri-jeme nevolje, o kojemu je Isus govorio u Luki 21,25, dolaziprije vremena velike nevolje koje e poeti odmah nakonsvretka kunje.

Sile otpada progonstvima e oteati Bojem narodurano vrijeme nevolje. Ipak, Bog e biti s njima da ih utvrdii pomogne im da pobjedonosno ive i radosno trpe zbogNjega. Budui da si sauvao moju poruku o postojano-sti, Gospodin obeava progonjenima, i ja u tebe sau-vati od asa kunje koji e doi na sav svijet da podvrgnekunji stanovnike zemlje. Dolazim uskoro! Dri vrsto onoto ima, da ti nitko ne ugrabi vijenca! (Otkrivenje 3,10.11)

Progonstvo. U Otkrivenju 13,11-17 nalazi se prorokiopis progonstva koje Duh prorotva opirno izlae. Ovo eprogonstvo poeti prije svretka vremena kunje i pojaate se kasnije osobito za vrijeme Jakovljeve nevolje. Alidoi e i vrijeme osloboenja.

Druga Zvijer u Otkrivenju 13, s rogovima kao u janje-ta, simbolizira Sjedinjene Amerike Drave, mladu dravukoju tvori slobodoljubivi narod demokratsku zemlju ijije temelj ustav uzor s divljenja vrijednim jamstvima ljud-skih prava i slobode, a posebice slobode savjesti.

Budui da su postigli najvii stupanj vjerske slobodekoji je zajamen Prvim amandmanom Ustava, koji Kongre-su zabranjuje donositi zakone o vjerskim pitanjima, uspo-

stavljena je potpuna i hvalevrijedna odvojenost crkve i dr-ave koja je tako postala bedem slobode savjesti. Progonjeniljudi i ene dolazili su na njezine gostoljubive obale iz svihdijelova svijeta traei zaklon u jamstvima ovoga iznimnogpolitikog sustava.

Bog je u svojoj providnosti izabrao da u SjedinjenimAmerikim Dravama uspostavi svjetsko, upravno srediteCrkve adventista sedmoga dana. Tako su bez ogranienja

sredstava misionari godinama odlazili iz ove bogate, na-predne i slobodne zemlje nosei poruku trojice anela nasve etiri strane svijeta.

Ipak, prorotvo potvruje da e ova zemlja koju simbo-lizira Zvijer nalik janjetu, u potpunosti promijeniti svojunarav te uiniti sljedea djela:

UVOD


18/207


1. Govorit e kao Zmaj (11. redak). Zvijer iz Otkrive-nja 12 sila je koja progoni.

2. Prisilit e sve koji ive na zemlji da tuju prvu Zvijer,to jest Rim (12. redak). Ona e prisiliti svekoliko ovjean-stvo da slua ovu vjersko-politiku silu te e izdavati zako-ne vjerske naravi. Ovo ponitava dosadanju vjersku slo-bodu i oznauje poetak doba prisile i progonstva.

3. init e velika uda da bi prevarila, ak e sputati vatru s neba (13. i 14. redak). Ovo e se dogoditi zbogizuzetne vanosti koju e zadobiti spiritizam i zbog njego-

va ujedinjenja s protestantizmom i katolianstvom.4. Zapovjedit e svim narodima na zemlji da nainekip prve Zvijeri iz Otkrivenja 13, to jest rimske sile (14.redak). Budui da je ova sila progonila svece, kip Zvijeribit e druga sila koja e initi ista djela. Ovaj kip Zvijeri,kao to emo vidjeti u iduem poglavlju, jest zajednicaprotestantskih crkava koje e otpasti i ujediniti se u zahtje- vu da dravna vlast nametne vjerske zakone.

5. Ona e uiniti da svi prime ig Zvijeri, izdajuizabranu kupnje i prodaje onome tko ga nema (16. i 17.redak). Premda ne razumijemo sve u vezi s ovim pitanjemniti emo razumjeti sve do odmotavanja svitka, ig Zvi- jeri je upravo ono to je o njemu reeno. (6T 17) igZvijeri je... tovanje prvoga dana tjedna. (8T 117)

Budui da je Boji znak ili peat Njegov Zakon, po-sebice subota, istinski dan odmora, ig Zvijeri mora bitilani dan odmora. Mi znamo da tovanje subote, u skladus etvrtom zapovijedi, svjedoi o naoj odanosti Bogu kaoStvoritelju i Spasitelju i Njegovoj vladavini. Isto tako, pri-silno tovanje nedjelje koje e kip Zvijeri i druge otpalesile nametnuti irom svijeta u nekom je smislu ig Zvije-ri ili znak odanosti lanoj sili koja je neprijatelj Boje is-tine.

Naposljetku, sredinja toka velikoga i dugog sukobaizmeu istine i zablude, izmeu Krista i Sotone, bit etovanje ili odbacivanje istinskog dana odmora.

Oni koji odbiju znak ili ig Zvijeri, oni koji ne buduhtjeli tovati nedjelju ili imati udjela u bogotovlju kojekri svetu subotu, bit e progonjeni. Njima e drava us-


19/207

19

kratiti zatitu. Ustavna prava nee se odnositi na njih i bite lieni najosnovnijih prava, ak i onih kljunih za odra-nje ivota kao to su kupnja i prodaja.

Prije kraja vremena kunje Sjedinjene Amerike Dra-ve izglasat e zakon o nedjelji. Tako e poeti vrijeme ve-like nevolje za Crkvu, najvee nevolje u povijesti.

Dananji zakoni koji ozakonjuju nedjeljni odmor sa-mo su naizgled drutvene i zdravstvene naravi te doputajuiznimke. Ljudi koji ih podravaju tvrde da su oni lienivjerskog elementa. Ovakvi zakoni postoje u mnogim ame-

rikim dravama.Meutim, uskoro e se ovi zakoni provoditi u cijelojdravi na temelju federalnog zakona. Ozakonjenje evjerojatno biti vjerske naravi koje e na neki nain propi-sati in bogosluja koji e kriti istinski dan odmora. KipZvijeri e zahtijevati njegovo usvajanje (zajednica otpalogprotestantizma zdruena s dravom) s potpunom podr-kom katolika i spiritista. To e prouzroiti veliko progon-

stvo. Pokret e se uskoro proiriti u druge zemlje svijetagdje e biti izglasani slini zakoni i tada e nastupiti sveop-e progonstvo manjine koja dri subotu.

Ovo e biti znak za Boju djecu da napuste velikegradove, a za onu u malim gradovima da e i njih uskorotrebati napustiti.

Kad se sedam posljednjih zala pone izlijevati, i tonakon svretka vremena kunje ili u vrijeme velike nevolje,slijedi jo jedan dogaaj u ovom nizu:

6. Kip Zvijeri pokuat e pobiti sve one koji ne budutovali Zvijer ili njezin kip (15. redak). Smrtna presuda bite izreena protiv svih koji dre subotu. Njih e se smatratineprijateljima zakona i reda i uzrokom svih nesrea kojeunitavaju zemlju, uzrokom sedam zala.

Takoer e biti odreeno vrijeme izvrenja presude.

Kad se ono objavi, Boja e djeca bjeati iz svih naseljenihmjesta i iz malih gradova, i traiti zaklon u umama, pus-tinjama i planinama gdje e uivati posebnu Boju zatitu,a hranit e ih nebeski aneli. To e biti vrijeme velikenevolje u kojemu e vjerni neprestano vapiti Bogu za oslo-boenje.

UVOD


20/207


Ujedinjene sile u ratu protiv Boga, Njegove istine inaroda bit e Zmaj, Zvijer i lani Prorok (Otkrivenje 16,13).Zmaj simbolizira Sotonu koji u ovom sluaju djeluje pre-ko spiritizma u svim njegovim pojavnostima poganskoj(poganski oblici bogotovlja i praznovjerja), kranskoj(protestantski i katoliki nain bogosluja s udima kojase temelje na opeprihvaenom nauavanju o besmrtnostidue) i drugima. Zvijer simbolizira papinstvo ili Rimoka-toliku crkvu, a lani Prorok otpale protestantske crkve.Zato e protestantizam zajedno s papinstvom djelovati u

dogovoru s dravom koja e nametati zakone vjerske na-ravi. Ovo jedinstvo crkve i drave rairit e se po cijelomsvijetu.

Harmagedon. Sljedei in u drami bit e Harmage-don, zavrni sukob izmeu dobra i zla onako kako je opisanu estom zlu. Prorok je vidio kako iz usta Zmaja (spiriti-zam), Zvijeri (papinstvo) i lanoga Proroka (otpali protes-tantizam) izlaze tri neista duha, duhovi avolji, koji e

initi velike znakove da bi prevarili i ii do kraljeva ze-maljskih da ih ohrabre za sudjelovanje u ovoj konanojbitci protiv Boga, Njegova naroda i Njegove istine (Otkri- venje 16,12-14).

Dok bude trajalo progonstvo, vjerne e na posebannain tititi Gospodin i Njegovi aneli. Tijekom njihovogaposljednjeg bijega iz gradova napast e ih progonjenikevojske, ali maevi koje e podii na njih bit e krhki kaoslama. Aneli e braniti bjegunce pojavljujui se kao mo-ni ratnici. Oni e na udesan nain dobivati kruh i voduu pustinji.

Na dan izvrenja smrtne presude Gospodin e izbavitivjerne. On e onesposobiti zle stranim pojavama u nebui na zemlji i posebnom demonstracijom prirodnih sila. Us-red ove pometnje i gnjeva napadai e se poeti meusob-

no ubijati sve dok se ne unite. U tom se trenutku ujeBoji glas, dogaa se posebno uskrsnue, a neto kasnijepojavljuje se velianstveni prizor Bojega Sina na nebu.

Vrijeme nevolje. Daniel 12,1 opisuje ovo vrijeme rije-ima: U ono e vrijeme ustati Mihael, veliki knez koji titisinove tvog naroda. Bit e to vrijeme tjeskobe kakvo ne


21/207

21

bjee otkako je ljudi pa do tog vremena. U ono vrijemetvoj e se narod spasiti svi koji se nau zapisani u Knjizi.

Ovo vrijeme poinje nakon svretka kunje. Reetanje je prestalo. Osvjeenje u obliku kasne kie ispunilo se.Propovijedanje Evanelja je zavreno. Tada e Mihael, Krist, veliki Knez koji za nas posreduje u nebeskom Svetitu,ustati i dovriti svoje posredniko djelovanje. Skinut esvoju sveeniku odoru i obui kraljevsku odjeu. Nebeskie se Hram napuniti dimom i nitko nee moi ui u nj.

etiri anela iz Otkrivenja 7, koji su zadravali vjetro-

ve razdora, tada e ih pustiti. Nesputani, zli e se ljudiprepustiti snazi ljudskih nagona i sedam e se zala izliti nanepravedne.

Cijela zemlja e se u to vrijeme nalaziti u stranoj ago-niji. Zla koja ljudi nikada nisu vidjeli unitavat e zemlju.Kad bi ova zla bila sveope naravi, cijeli svijet bi opustio.

Premda e Boja djeca biti zatiena od ovih zala, toe i za njih biti vrijeme neopisive nevolje iz dva razloga.Prvo, bit e to vrijeme fizike patnje zbog bespotednogprogonstva koje ih stie. Neki e biti lieni slobode i pro-vodit e dane u zatvorskim samicama. Velik broj njih bje-at e u udaljena mjesta. Premda e im aneli, ija enazonost i zatvore pretvoriti u palae svjetlosti, pomagatii tititi ih, oni e proivljavati surove tjelesne patnje.

Meutim, oni e i duevno patiti. Tijekom ovoga vre-

menskog razdoblja oni nee imati Posrednika. Ako postojibilo kakav neoproteni grijeh ili propust u njihovome ivo-tu, oni e biti pobijeeni. Oni prolaze kroz trenutke nesi-gurnosti i boli. Kratko vrijeme oni nisu sigurni jesu li svinjihovi grijesi izbrisani. Kao to se Jakov one noi borio naobali potoka Jaboka, i oni e svoje due poniziti pred Bo-gom. Premda je njihova vjera na estokoj kunji, oni e bitiojaani ovim posebnim iskustvom. Njihove e molitve ko-nano biti usliene i oni e primiti mir. Nee se moi sjetitigrijeha koje nisu priznali i zbog kojih se nisu pokajali.Prije svretka vremena kunje oni e boanskom snagompobijediti zlo i biti zapeaeni. Njihovo spasenje je osigu-rano.

UVOD


22/207


Izmeu osloboenja i drugoga Kristovog dolaska. Pri-godom velianstvene Boje intervencije koja onesposob-ljava zle u pokuaju da unite vjerne, Sunce e svijetliti upono, a pojavit e se i zastraujui nadnaravni fenomeni.More kljua i die se, a straan potres goleme graevinepretvara u ruevine.

U tom trenutku dolazi do djelominog uskrsnua: gro-bovi se otvaraju i mnogi sveci ustaju da budu svjedociKristova dolaska, posebice oni koji su umrli vjerujui uporuku treega anela (Daniel 12,2; Otkrivenje 1,7). Iz

grobova ustaju i oni koji su proboli Isusove dlanove kao inajvei neprijatelji istine (Otkrivenje 1,7). Dok e zli bitiispunjeni strahom, sveci e slavljeniki uzvikivati: Gle,ovo je Bog na, u njega se uzdasmo, on nas je spasio.(Izaija 25,9)

Zli shvaaju da su bili prevareni te se poinju meu-sobno osuivati. Oni posebno okrivljuju lane pastire sta-da. Maevima kojima su namjeravali ustati protiv svetih,

sada ustaju jedan na drugoga. Uskoro e se ovi napadiokrenuti protiv velike crkve, lanog Babilona (Otkrivenje17,16), koja e biti unitena i raskomadana. Tijekom ovihdogaaja Boji e glas objaviti dan i sat Kristova dolaska.

Velianstveno pojavljivanje Krista. Tada dolazi klju-ni trenutak svih vremena, trenutak koji su proroci takodugo najavljivali. Na nebu se pojavljuje mali crni oblak i,dok se pribliava zemlji, postaje sve svjetliji dok se nanjemu ne prepozna skupina anela u pratnji Kralja nadkraljevima i Gospodara nad gospodarima u Njegovome po-bjednikom povratku na Zemlju. Krist se sputa okruen vatrenim jezicima. Nebo se savija kao svitak. Zemlja po-drhtava; planine se pokreu.

Dok se duga nebeska povorka pribliava, snaan potrespotresa zemlju, a Kristov glas budi zaspale svete u ivot

besmrtnosti. ivi pravednici bivaju uzneseni na Nebo.Preivjeli bezbonici bivaju uniteni slavom boanskog do-laska.

Dugo vrijeme ekanja bit e zavreno. No muenjakonano se pretvara u slavan dan. Sada e cijela Bojaobitelj na Zemlji biti otkupljena skupocjenom krvlju Janje-


23/207

23

ta i ujedinjena sa svojim voljenim Gospodinom i nebeskimOcem.

Tisue godina nadanja ispunit e se u jednom vjenomjutru pobjednike stvarnosti. Ti i ja moramo biti tamo. Da-nas je dan posveenja, a sutra dan proslavljanja.

UVOD


24/207


1. poglavlje

Reformni pokret unutar Crkve

Potreba za reformom Obiljeja reforme Sredinjatoka reforme: objavljivanje laodicejske poruke i

opravdanja po vjeri Tajna pobjede Zakljuak

Prije dvadesetak stoljea nadahnuti prorok Joel podboanskim je nadahnuem ovako opisao Dan Boga: Tru-bite u trubu na Sionu! Diite uzbunu na svetoj mi gori!Neka svi stanovnici zemlje dru, jer dolazi Jahvin dan.Da, on je blizu. Dan pun mraka i tmine, dan oblaan i crn.Ko zora po gorama se prostire narod jak i mnogobrojan,

kakva ne bje nikad prije, niti e ga igda biti do vremenenajdaljih. (Joel 2,1.2)Tono je da su ove rijei imale neposrednu primjenu

u starozavjetna vremena kad neprijateljski narod samo tonije napao Izrael. Ali ove su rijei sauvane jer se odnosena posljednje vrijeme, Jahvin dan, uoi samoga Kristovogpovratka na Zemlju. Vijest poziva na trubljenje u trube naSionu, to jest u Crkvi. To bi trebalo biti upozorenje na

svetoj gori Bojoj, to jest Njegovom narodu.Al i sada rije je Jahvina, nastavlja prorok, vra-tite se k meni svim srcem svojim poste, plau i kukaju.Razderite srca, a ne halje svoje! Vratite se Jahvi, Bogusvome... Trubite u trubu na Sionu! Sveti post naredite, ogla-site zbor sveani, narod saberite, posvetite zbor... Izmeu


25/207

25

trijema i rtvenika neka tue sveenici, sluge Jahvine. Ne-ka mole: Smiluj se, Jahve, svojem narodu! (12-17. redak)

U svjetlu dogaaja koji e uskoro potresti Zemlju, adogodit e se na Jahvin dan, lanovi Crkve moraju bitiprobueni glasom upozorenja; oni moraju teiti za dubo-kim i iskrenim obraenjem obraenjem cijeloga srca.Drugim rijeima, u Crkvi se mora dogoditi duhovna refor-ma kao priprema za velike dogaaje na svretku vremena.

Nema sumnje da smo uli u predveerje toga uzvie-nog vremena. Stoga ovaj poziv na iskreno obraenje i cjelo-

vitu promjenu ivota mora odjekivati diljem Siona.Sljedei ulomci pokazuju to je u prolosti napisaoBoji vjesnik:

Potreba za reformom

Oivljavanje istinske pobonosti meu nama naaje najvea i najnunija potreba. To je naa prva zadaa.

Moramo ulagati napore da primimo Boji blagoslov, nezbog toga to nas Bog ne bi bio voljan blagosloviti, vezbog toga to mi nismo spremni primiti ga. Na nebeskiOtac eli dati Svetoga Duha onima koji Ga trae vienego to roditelji ele dati dobre darove svojoj djeci.Meutim, na nama je da priznanjem, poniznou, poka- janjem i arkom molitvom ispunimo uvjete nakon eganam je Bog obeao darovati svoj blagoslov. (1SM 121)

Boji narod nee izdrati kunju ako ne budebue- nja i promjene. Gospodin nee pustiti u stanove kojepriprema za pravedne nijednu duu koja je samodostat-na. (7T 285)

Nuna je reforma u Boje narodu, ali djelo oie-nja treba poeti s njezinim propovjednicima. (1T 469)

Reforma treba poeti u Bojem narodu. (Poruka

mladim kranima, str. 223) Buenje i promjena mora se odvijatipod djelova-njem Svetoga Duha. Buenje i reforma dvije su razliitestvari. Preporod oznauje obnovljenje duhovnog ivota,osnaivanje snaga uma i srca, uskrsnue iz duhovne sm-rti. Reformacija oznauje reorganizaciju, promjenu misli

REFORMNI POKRET UNUTAR CRKVE


26/207


i nazora, navika i obiaja. Reformacija nee roditi dobreplodove pravednosti ako nije u vezi s buenjem od Sve-toga Duha. Buenje i reformacija trebaju obaviti djelokoje im je odreeno, a u obavljajnju toga djela oni su jedinstveni. (ChS 42)

Duboko sam bila dojmljena prizorima koje sam ne-davno vidjela u nonom vienju. U mnogim se mjestimazbivala velika promjena djelo buenja koje je napre-dovalo. Na se narod svrstavao na Boju stranu odgova-rajui na Boji poziv. Brao moja, Gospodin nam govori.

Hoemo li posluati Njegov glas? Hoemo li oistiti svoje svjetiljke i postupati kao ljudi koji oekuju dolazaksvoga Gospodina? Vrijeme je takvo da poziva na noe-nje vidjela, na djelovanje. (3TT441)

Prije nego to Boji sudovi padnu na Zemlju, u Go-spodnjem e narodu doi do takvog buenja prvobitnepobonosti kakve nije bilo od doba apostola. Na Bojue se djecu izliti Njegov Duh i sila. (Velika borba, str.

398)

Obiljeja reforme

Sotona ini sve da krivotvori istinsko duhovno bue-nje za koje Bog eli da se dogodi u Njegovoj Crkvi. To jemetoda velikoga Bojeg neprijatelja od drevnih vremena pogreno prikazati istinu i ponuditi la da bi se prouz-roila pometnja, kaos i rasulo umjesto istinskog obraenja.

Sotonsko krivotvorenje reforme

Nadahnuto pero objavljuje:Pri svakom buenju on [Sotona] je spreman dove-

sti one koji su neposveena srca i neuravnoteena uma...

U cijeloj povijesti Crkve nije provedena nijedna refor-ma koja nije naila na ozbiljne prepreke. Tako je bilo uPavlovo doba. Gdje god je apostol osnovao crkvu, biloje nekih koji su izjavljivali da prihvaaju vjeru, ali su unosililana uenja koja bi, da su bila prihvaena, udaljila lju-bav prema istini. (Velika borba, str. 397)


27/207

27

Sjeme to ga je Luther posijao nicalo je na svestrane...

[Sotona] je sada pokuao uiniti ono to je poduzeou svakom reformatorskom pokretu obmanuti i unititiljude podvaljujui im krivotvorinu namjesto pravog djela.Kao to je u prvom stoljeu bilo lanih krista, tako su uesnaestom stoljeu ustali lani proroci. (isto, str. 159)

Ono to je inio u prolosti, otac lai ini i u nae vrijeme. On i sada odluno eli unijeti rasulo u adventnipokret i smesti Boju djecu.

Tako su tijekom kratke povijesti pokreta, a posebiceposljednjih godina, nastajale skupine koje su unosile ne-sklad i razjedinjenost. Voeni ljudima koji su sebe nazivalireformatori, oni su ruili umjesto da ga grade. Njihovodjelo nije izdralo biblijsku provjeru: Prepoznat ete ih ponjihovim rodovima. (Matej 7,16)

Duh nesloge i razdoraZajedniko obiljeje lanih reformnih pokreta jest duh

nesloge, razdora, pobune i razorne kritike, posebice crkve-nih voa. Duh prorotva savjetuje:

Dolo je vrijeme za temeljitu reformu. Kad ova refor-ma otpone, duh molitve pokrenut e svakog vjernika iukloniti iz Crkve duh nesloge i razdora. (8T 251 (ChS

42)) Drugim rijeima, prvo to se postie istinskom refor-mom jest uklanjanje nesloge, kritike i razdora.

Opisujui nekoliko lanih reformnih pokreta, Boji vjesnik kae o jednom od njegovih voa:

On je mislio da je Bog zaobiao sve voe i vijestdao upravo njemu. Zatim je rekla da mu je pokualaukazati na njegovu pogreku (2SM 64).

O drugom je pak napisala:Rekao je da e svi voe u Crkvi pasti zbog samouz-

dizanja, a da e na elo doi druga skupina poniznihljudi koji e initi divna djela... Tvrdio je da vjeruje svjedo-anstvima. Tvrdio je da su svjedoanstva istinita i koris



28/207


tio ih je... da bi svojim tvrdnjama dao privid istine i sile.(2SM 64,65)

Meutim, ona je o ovom ovjeku i njegovoj porucipisala:

Primila sam Rije od Boga: Ne vjerujte im! Ja ihnisam poslao! Njemu je rekla da njegova poruka nedolazi od Boga, ve vara neoprezne. (2SM 64)

O drugom koji je tvrdio da ima posebnu vijest napisalaje:

U njemu je bio isti klevetniki duh da je Crkva

pogrijeila te da Bog poziva ljude koji e initi uda.(2SM 66)

Uvijek kad takozvani reformni pokreti pokazuju duhnetrpeljive kritike protiv voa djela i protiv crkvene orga-nizacije, irei neslogu i razdor, mi imamo pouzdan znak,bez daljnjeg ispitivanja, da je Sotona njihov voa i da je tolana reforma.

Takvi pokreti, da bi zadobili sljedbenike, prvo se pre-tvaraju da pripadaju adventnom narodu i pokazuju odu-evljenje za Boje djelo. Meutim, oni se na kraju uvijekmeusobno podijele u odvojene skupine. Ali neko vrijeme,dok se ne razotkrije njihova istinska narav, oni uzrokujutekoe i zavode iskrene osobe koji su nedovoljno utvre-ne.

Sotona djeluje sa silom i prijevarom

Svako oivljavanje Bojeg djela potie kneza zla najo veu aktivnost. Sada ulae krajnje napore za zavrnubitku protiv Krista i Njegovih sljedbenika. (Velika borba,str. 510)

Neka se Boji narodprobudi iz sna i otpone ozbilj-

no djelo kajanja i reforme; neka istrauje Sveto pismo daupozna istinu kakva je u Isusu; neka se cijeli posvetiBogu i nee nedostajati dokaza da je Sotona jo uvijek aktivan i budan. Sa svom moguom prijevarom on epokazati svoju mo, pozivajui u pomo sve pale anelesvoga kraljevstva. (isto, str. 342,343)


29/207

29

Fanatizam Jedan od naina koji Sotona koristi da omete Boji

plan objavljivanja i ostvarivanja reforme u Njegovom narodu jest fanatizam. On je to inio u apostolsko doba, tijekomprotestantske reformacije i u svim vjerskim buenjima.

Fanatizam e se pojaviti i u naoj sredini. Pojavit ese prijevare takve naravi da e, ako bude mogue, poku-ati zavesti i izabranike. (2SM 16)

ILutherje imao velike nevolje i tekoe zbog fana-tika... Braa Wesley i drugi koji su svojim utjecajem i

vjerom bili blagoslov svijetu, na svakom su koraku naila-zili na Sotonino lukavstvo kojim je pretjerano revne, neu-ravnoteene i neposveene poticao na fanatizam svihrazmjera.

William Miller nije imao suosjeanja za utjecaje kojisu vodili fanatizmu. On je, kao i Luther, izjavio da sesvaki duh treba provjeriti Bojom Rijei.

U vrijeme reformacije njezini neprijatelji su za sva

zla fanatizma optuivali upravo one koji su mu se najoz-biljnije usprotivili. Slino su postupali i protivnici advent-nog pokreta. (Velika borba, str. 341,342)

Meutim, mi moramo paziti da pretjerana osjetljivostna optube fanatizma ne prouzroi odbacivanje istinskogbuenja, istinske obnove ija emo obiljeja kasnije opi-sati.

Kad Bog radi preko ljudi, kad ljudi bivaju pokrenuti

silom odozgo, Sotona predvodi svoje sljedbenike povi-cima: Fanatizam! i upozorava ljude da ne odlaze u kraj-nost. Neka svatko pazi kako upotrebljava ovaj povik,jer premda postoji krivotvorina, to ne omalovaava vrijed- nost onoga to je istinski vrijedno. Ne znai da trebasumnjati u svako buenje samo zato to postoje lanabuenja i obraenja. Ne pokazujmo prijezir koji su poka-zali farizeji kad su rekli: Ovaj prima grenike... (Luka

15,2). (GW 170)

Novo svjetloJo jedan nain na koji na veliki neprijatelj pokuava

uhvatiti neoprezne due jest objavljivanje takozvanog no-



30/207


voga svjetla. Ova primjedba ne omalovaava ispravno tu-maenje ve dobro utvrenih nauavanja ili jasnijeg razu-mijevanja proroanstava. Meutim, moramo imati na umusljedeu uputu:

Kad Boja sila svjedoi o istini, tada ta istina trebazauvijek ostati istina. Nove pretpostavke suprotne Bo- joj svjetlosti ne smiju se uvaavati. (1SM 161)

Autentino novo svjetlo mora sadravati sljedee pre-poznatljive odrednice:

1. Ono e u cijelosti biti usklaeno s Bojom rijeju

i nee zavisiti od nekih neuravnotenih i hirovitih tumae-nja Pisma.Pojavit e se ljudi i ene koji e tvrditi da imaju

neko novo svjetlo ili novo otkrivenje snamjerom da poko- lebaju vjeru u stare meae. Njihova uenja nee izdrati provjeru Boje Rijei, ali e ipak uspjeti da nekeprevare. ( Iz riznice svjedoanstava, str 83)

2. Novo svjetlo nee biti u suprotnosti s temeljnim

istinama koje su ve potvrene kao stupovi u doktrinar-noj strukturi Crkve.

On [Bog] ne daje nekom ovjekunovu svjetlost su-protnu postojeoj vjeri Crkve kao cjeline. Pri svakoj re-formi ustajali su ljudi koji su tvrdili da su primili novusvjetlost. ( Iz riznice svjedoanstava, str. 80)

3. Oni koji objavljuju novo svjetlo nee biti opinjenimilju da su duhovno nadmoniji od svoje brae, te daih je Bog izabrao mimo drugih ljudi. Uopeno govorei,ovakvo uzvieno miljenje imaju voe takozvanog reform-nog pokreta.

Bog nije mimoiao svoj narod i izabrao jednog po-jedinca ovdje a drugoga tamo kaojedino dostojne da impovjeri svoju istinu. (isto)

Neka nitko samouvjereno ne misli da mu je Bog

dao neko posebno svjetlo, vie nego njegovoj brai. Kristnam je prikazan kao onaj koji stanuje usred svoga naro-da. (isto)


31/207

31

Dodatna obiljeja istinske obnove:

1. Duh molitve.

2. Duh iskrenog obraenja.3. Duh samoodricanja u misionarskom djelovanju.4. Duh slavljenja i zahvaljivanja.Ova obiljeja izdvojena su iz sljedeih nadahnutih ulo-

maka:U nonim vienjima bili su mi pokazani reformni

pokreti u Bojem narodu. Mnogi su proslavljali Boga.Iscjeljivani su bolesni, a dogaala su se i druga uda.Vidjela sam duh posrednitva, ak i onakav kakav je bioprije Pedesetnice. Stotine i tisue ljudi posjeivale suobitelji i otvarale im Rije Boju. Sila Svetoga Duhaosvjedoavala je srca ljudi i oitovao se duh iskrenogobraenja. Vrata su se posvuda irom otvarala za objav-ljivanje istine. Izgledalo je da je svijet rasvijetljen nebes-kim utjecajem. Pravedni i ponizni Boji narod primio je

velike blagoslove. ula sam glasove slavljenja i zahval-nosti i otpoela je reforma kojoj smo bili svjedoci 1844.godine. (9T 126 (3TT 345))

Sredinja toka reforme: objavljivanje laodicejskeporuke i opravdanje po vjeri

Potpuno prihvaanje poruke Istinitog Svjedoka upu-ene crkvi u Laodiceji prouzroit e reformu u Crkvi. Kri-stova poruka upuena Njegovoj Crkvi slomit e ponos ivarljivost samoopravdanja i samodostatnosti i stvoriti duhiskrenog pokajanja i priznanja. Ona e voditi pokajnikuduu do podnoja kria da primi oienje od grijeha i darKristove pravednosti.

U vrijeme krize koju e proi Crkva, nitko ne moe

ostati neopredijeljen (Luka 11,23). Prihvaanje ove iskreneporuke ljubavi (Otkrivenje 3,14-22) donijet e blagoslov-ljene rezultate u ivotu: iskreno obraenje, odvajanje odsvijeta, pobjedu nad tijelom i novi ivot odozgo. Ovo je bitistinske obnove koja se mora dogoditi u Crkvi u srcusvakog pojedinca.



32/207


Oni koji odbace ovu poruku i ostanu mlaki, ukoeni,ispunjeni vlastitom pravednou u vrijeme kunje, bit eizreetani te e propasti. Boji vjesnik objanjava:

Pitala sam za znaenje reetanja koje sam vidjelai pokazano mi je da e ga prouzroiti svjedoanstvo Isti-nitog Svjedoka upueno laodicejskoj crkvi. Ono e izvritiutjecaj na srca sluatelja i potaknuti ih da uzdiu i izno-se istinu. Neki nee htjeti prihvatiti ovo istinito svjedo-anstvo. Oni e se podii protiv njega, i to e prouzroitireetanje u Bojem narodu. (EW 270)

Od kakve je ivotne vanosti nain primanja ove po-ruke o njemu ovisi sudbina Crkve! Poruka mora izaz-vati temeljito pokajanje. Svi koji je prihvate, bit e oieni.

Vidjela sam da svjedoanstvo Istinitog Svjedoka ni-je ni polovino prihvaeno. Ozbiljno svjedoanstvo o ko-jemu ovisi sudbina Crkve shvaeno je olako, ako nije i upotpunosti zanemareno. Ovo svjedoanstvo mora dove-sti do temeljitog pokajanja; svi koji ga iskreno prihvate,

posluat e ga i bit e oieni. (EW 270)

Iskrena poruka ljubavi

Anelu crkve u Laodiceji napii: Ovo govori Amen,Vjerni i Istiniti Svjedok, Poetak Bojeg stvorenja: Poznamtvoja djela: niti si studen niti vru! Oh kad bi bio studenili vru! (Otkrivenje 3,14.15)

Poruka crkvi u Laodiceji zapanjujui je javni ukor iona je primjenjiva na Boji narod u sadanje vrijeme.(3T 252)

Autor poruke nije nitko drugi do Krist, na Spasitelj inajbolji Prijatelj. On je vjeran i istinit. On nas ljubi, alinam ne laska jer eli da budemo spaeni. On nam govoris ljubavlju i iskreno. Poruka je jasna, ali puna milosti.

On nam kae: Poznam tvoja djela. To govori onajkoji nas pozna bolje od nas samih, jer je ljudsko srce varljivo(Jeremija 17,9). Zbog samodostatnosti u Laodiceji On ovuporuku smatra posebno vanom za nas. Stoga, budui danas samo Bog pozna, dok se suoavamo s ovom porukomzauzmimo stav psalmista: Pronikni me svega, Boe, srce


33/207

33

mi upoznaj, iskuaj me i upoznaj misli moje: pogledaj, neidem li putem pogubnim, i povedi me putem vjenim.(Psalmi 139,23.24)

Ova poruka ima osobnu primjenu. Istiniti Svjedok go-vori u jednini. Nain na koji svaki lan odgovara na ovuporuku i djeluje u skladu s njom, odredit e njezin ukupniuspjeh u Crkvi.

Jer si mlak...

to kae Onaj koji poznaje naa srca? Niti si studenniti vru! Oh kad bi bio studen ili vru! Ali, jer si mlak...izbacit u te iz svojih usta. (Otkrivenja 3,15.16)

U ranom iskustvu Crkve nama su upuene ozbiljnerijei:

Laodicejska poruka odnosi se na Boji narod kojiispovijeda vjeru u sadanju istinu. Vei dio su mlaki vjer-nici koji imaju ime, ali nemaju cilja... Izraz mlak odnosi

se na ovu skupinu. Oni ispovijedaju ljubav prema istini,ali im nedostaje kranska gorljivost i revnost. Oni se neusude u potpunosti odbaciti istinu i ponijeti rizik nevjer-nika, ali ipak nisu voljni umrijeti sebi i slijediti naelasvoje vjere...

Oni se ne predaju u cijelosti Bojem djelu niti sepoistovjeuju s njegovim interesima, ve ostaju po stra-

ni i spremni su napustiti svoja mjesta kad to zahtijevajusvjetovni osobni interesi. U njihovim srcima nedostajeunutarnje djelovanje milosti. (4T 87,88 (1TT 476,477))

Hvala Bogu to mnogi nisu mlaki jer su dopustili daDuh u njima obavi svoje djelo. Ipak, ne moe se izbjeiosjeaj alosti kad shvatimo da velik dio Laodiceje tvoremlaki vjernici koji ne ispovijedaju istinu. Upravo to refor-mu ini nunom.

Mlakost se sastoji od etiri elementa:1. Mlakima nedostaje kranska gorljivost i revnost.

Mi svakodnevno moramo ivjeti u zajednici s Bogom, i- votom molitve i prouavajui Boju rije. Tako Bojomsilom zadovoljavamo svoje duhovne potrebe.



34/207


2. Oni nisu voljni umrijeti sebi i slijediti naelasvoje vjere. Polovino obraenje nikad nas nee spasiti.Obratite se k meni svim srcem svojim, kae Gospodin.Podijeljeno srce nee nam donijeti pobjedu. Krist eli bitinjegov jedini vlasnik. Naa sebinost mora umrijeti da biKrist vladao na prijestolju srca.

3. Oni se ne predaju u cijelosti Bojem djelu, ne po-istovjeuju se s njegovim interesima. Ne posveuju do-voljno vremena, rada, sredstava ni zanimanja Bojem djelu.

4. U njihovim srcima nedostaje unutarnje djelova-

nje milosti. Bog eli uiniti ovo udo u svakom srcu, i tou cijelosti. Siguran sam u ovo isto, kae Pavao, da eonaj koji je poeo dobro djelo meu vama dovriti ga doDana Krista Isusa. (Filipljanima 1,6) Hvala Bogu to Onto eli i moe uiniti! Ali nuan je na pristanak. Mi mora-mo suraivati s Njime cijelim srcem.

Izbacit u te iz svojih ustaTopla voda izaziva muninu i primjenjuje se kao sred-stvo za povraanje u sluaju trovanja. Bogu je odvratnaravnodunost i djelomino obraenje, i oni koji ustraju utome morat e biti udaljeni iz Boje nazonosti.

Isus je alostan zbog ove mlakosti i osrednjosti. Onizraava arku elju da promijeni ovakvo stanje: Oh kadbi bio studen ili vru!

Bog bi vie volio da mlaki vjernici nikad ne spome-nu Njegovo ime. Oni su stalni teret onima koji bi eljelibiti vjerni Isusovi sljedbenici. Oni su kamen spoticanjaza nevjernike. (1T 188)

Ali stanje Boje djece ne treba biti ovakvo.Svrha je otrih Bojih ukora da nas potakne na refor-

mu ivota, na temeljitu promjenu koja e otkriti dubinu i

silu obraenja u djelovanju Kristove milosti.

Duhovna zaslijepljenost i samoopravdanje

Poruka Istinitog Svjedoka sadri sljedee zabrinjava- jue otkrivenje:


35/207

35

Ti tvrdi: Bogat sam, nagomilao sam bogatstvo; nitami ne treba, a ne zna da si upravo ti nesretan, i bijedan,i siromaan, i slijep, i go. (Otkrivenje 3,17)

Boja djeca koja imaju laodicejski duh prikazana su ustanju tjelesne sigurnosti i samodopadne vlastite praved-nosti. Ona su zadovoljna sama sobom. Vjeruju da se nalazena viem duhovnom stupnju. Ali njihovo je stanje odvrat-no u Bojim oima, a ona to ne znaju. Prevarena su.

Poruka Laodicejcima moe se primijeniti na adven-tiste sedmoga dana koji imaju veliko svjetlo, ali ne hoda-

ju u vidjelu. Oni koji javno ispovijedaju svoju vjeru, a neidu ukorak sa svojim Voom, bit e izbaeni iz Njegovihusta ako se ne pokaju. (2SM 66)

Poruka rui njihovu sigurnost sa zapanjujuom obja-vom o njihovom stanju duhovne sljepoe, siromatva i bi- jede. Takva je zaslijepljenost posebno ozbiljna jer rtvukoja se nje dri stavlja izvan dosega Boje spasonosne sile.Prepoznavanje naeg poloaja prijeko je potreban uvjet da

bi nas boanski Lijenik mogao obnoviti.Ne treba zdravima lijenik, nego bolesnima, rekao je

Gospodin, i onda dodao: Nisam doao da zovem praved-nike, nego grenike. (Marko 2,17) injenica je, ipak, danema pravedna ni samo jednoga (Rimljanima 3,10; viditakoer 23. redak).

Tko su onda zdravi? Ovaj izraz, onako kako je ov-dje uporabljen, oznauje duhovno ohole, one koji su ispu-njeni vlastitom pravednou, kao farizej u usporedbi. Nji-ma, dok su u ovakvu stanju, ne moe biti oproteno. Onine mogu biti opravdani. Njihove su molitve neuinkovite.

Takvima se upuuje savjet: Obrati se. (Otkrivenje3,19) Obraenje podrazumijeva: (a) uvianje grijeha, (b)aljenje zbog grijeha i (c) elju da ga ostavimo. Meutim,od ega se moe obratiti srce ispunjeno vlastitom praved-

nou? A kako bez obraenja moemo primiti oprost iboansku milost?Ne postoji nita to spasonosnu snagu Evanelja ini

nepristupanijom grenicima nego duhovni ponos, samo-dopadnost i vlastita pravednost. Time se oni protive oprav-danju po vjeri, jedinom nainu da dobiju oprost i pobjedu.



36/207


Ovaj osjeaj bogat sam izraava bit samoopravdanjakoje prorok Izaija jasno opisuje kao haljine okaljane (Iza-ija 64,6). Onaj tko ima ovoga duha moe pokazivati boga-to lie ispovijedanja vjere, ali njegov je ivot lien plodovakao neplodna smokva. Pavao je imao dobar razlog daizbjegne ovo stanje. On je molio: Da Krista dobijem i dabudem u njemu, ne pravednou koja bi bila moja onomkoja dolazi od Zakona nego onom koja se dobiva povjeri u Krista, pravednou koja dolazi od Boga na osnovi vjere. (Filipljanima 3,8.9)

Ova e nam poruka biti na blagoslov ako dragovoljnopristanemo na suradnju i pokaemo iskreno zanimanje.Nadahnuto pero kae:

Pokazano mi je da se svjedoanstvo Laodicejcimaodnosi na Boji narod u sadanje vrijeme, a razlog zbogkojega ono nije ostvarilo vei uspjeh lei u tvrdoi njiho-vih srca. Ali Bog je poruci dao vremena da djeluje. Srcemora biti oieno od grijeha koji tako dugo Isusu prije-

e pristup. Ova ozbiljna poruka obavit e svoj posao. Kadje prvi put bila iznesena, ona je potakla na temeljito ispiti-vanje srca. Ispovijedani su grijesi i Boji je narod posvudabio pokrenut... Ona je napisana da potakne Boji narod,da mu otkrije njegove propuste i navede ga na iskrenopokajanje, da bude blagoslovljen Isusovom nazonou ispreman za glasnu viku treeg anela. (1T 186)

Uinkovit lijek

Meutim, poruka ljubavi Istinitog Svjedoka ini vieod pukog ukoravanja alosnog duhovnog stanja Laodiceje.Ona je vie od puke dijagnoze bolesti; ona nudi lijek. Sto-ga je savjet Istinitog Svjedoka pun ohrabrenja i utjehe(7BC 965).

Savjetujem ti, kae Isus, da od mene kupi u vatrieenoga zlata, da se obogati, i da se obue u bijele haljine,i da sakrije svoju sramotnu golotinju, zatim pomasti dapomae svoje oi da bi vidio. (Otkrivenje 3,18)

Trostruka bijeda Laodiceje siromatvo, golotinja isljepoa lijei se udesnim trostrukim nebeskim lije-


37/207

37

kom: (a) zlatom eenim u ognju radi obogaivanja, (b)bijelim haljinama radi skrivanja sramotne golotinje i (c)pomau radi povratka vida.

to znae ova tri lijeka?Zlato se ovdje preporuuje zato to je isprobano u

vatri vjere i ljubavi. Ono obogauje srce jer je bilo pro-iavano sve dok nije postalo isto, i to se vie pro-vjerava, postaje sve sjajnije. Bijele haljine jesu istoakaraktera, Kristova pravednost dana greniku. Ovo jeuistinu odjea od nebeskog materijala koja se moe ku-

piti samo od Krista ivotom dragovoljne poslunosti.Pomast je mudrost i milost koja nas osposobljava darazluujemo dobro od zla i da otkrijemo svaki prikrivenigrijeh. (4T 88 (1TT 477,478)).

Vjera i ljubav

Vjera i ljubav prikazane zlatom eenim u vatri dva su

vana ploda Svetoga Duha. O njihovoj vanosti Ellen G.White pie:Pokazano mi je da je zlato o kojemu Krist, Istiniti

Svjedok, govori, zlato koje svi moraju imati, zajednitvovjere i ljubavi, a ljubav ima prednost pred vjerom. Soto-na neprekidno nastoji ukloniti ove dragocjene darove izsrca Bojega naroda. Svi igraju igru ivota. Sotona jesvjestan da e, ako ukloni ljubav i vjeru, a njihovo mje-sto zauzmu sebinost i nevjera, sve preostale dragocje-ne osobine uskoro biti vjeto uklonjene njegovom prije-varnom rukom i igra e biti izgubljena. (2T 36,37)

Ljubav istie poslunost Zakonu. Ona je presudno na-elo obraenoga kranskog ivota. Bez ljubavi nema kr-anstva jer tko ne ljubi, nije upoznao Boga, jer je Bogljubav (1. Ivanova 4,8).

Ljubav mijenja ivot u potpunosti (vidi 1. Korinanima13). Ona uklanja samoljublje i sebinost i umjesto njihstvara dareljivost, dobrohotnost i zanimanje za dobrobitdrugih.

Ljubav uklanja zlovolju, zavist i ljubomoru i zamjenjujeih ljubaznou, uzdrljivou i iskrenou. Ona razgoni



38/207


svae i neslogu, ubija sebine ambicije, osujeuje mrnju,unitava pakost i ljutnju, a stvara mir, dobru volju i radost.Ona razgoni strah i nepovjerenje.

Zajedno s vjerom u Kristov oprost grijeha, ljubav jenajbolja terapija za bolesti duha, najbolje rjeenje za emo-tivne probleme i stoga je ona djelotvoran lijek za lijeenjemnogih psihosomatskih oboljenja.

Ljubav moemo dobiti jedino ako je uzmemo s blago-slovljenog Izvora, od Isusa Krista. Stoga apostol Pavao sa-vjetuje: Da Krist stanuje u vaim srcima po vjeri; da [bu-

dete] u ljubavi uvrijeeni i utemeljeni. (Efeanima 3,17)Kad Krist pobjedniki ue u srce i preuzme na ivot (i-vim ali ne vie ja, nego Krist ivi u meni), ljubav pos-taje najvea pokretaka snaga: Ljubav Kristova potpunonama ovladava. (Galaanima 2,20; 2. Korinanima 5,14)

Vjera, udruena s ljubavlju, doputa nam da neprekid-no ivimo u mirnom ozraju Neba. Ona uspostavlja neras-kidivi odnos izmeu nas i Boga, odnos koji, osim grijeha,nitko i nita ne moe prekinuti. Vjera nam ini pristupa-nim Boji oprost i snagu da ivimo pobjednikim ivotom.Vjera ini dostupnim ispunjenje svih Bojih obeanja. Ona je djelatno naelo koje se u ivotu oituje dragovoljnomposlunou Gospodnjim zapovijedima.

Opravdanje po vjeri

Bijele haljine, koje znae Kristovu pravednost u ivotugrenika, sastoje se od nebeskih vlakana istkanih na razbo- ju Neba. Ova se haljina moe dobiti samo vjerom.

Problem kako se opravdati star je koliko i grijeh. Oddana kad su nai praroditelji prekrili Boji Zakon i postalirobovi vjene smrti, ovjeanstvo trai nain da bude

opravdano, da se u duhovnom smislu pomiri s Bogom. Jedan od Jobovih prijatelja postavio je ovo pitanje u imesvih kad je rekao: Pa kako da ovjek prav bude predBogom? (Job 25,4)

Grijeh je korijen svih ljudskih problema. On nas raz-dvaja od Boga i baca nas u ponor jada i oaja. Velik broj


39/207

39

duevnih bolesnika koji trae pomo od lijenika i psihi- jatara mui osjeaj krivnje.

Prije nekog vremena, na proputovanju kroz neke veegradove Latinske Amerike, bio sam duboko dojmljen du-gim redovima mukaraca i ena, starima i mladima, dok suekali na red da kleknu i ispovijede se. U nekim crkvamabilo je i do est dugih redova dua u potrazi za opravda-njem.

ovjek moe traiti opravdanje na dva naina. To moeiniti svojim vlastitim naporima nadajui se da e dobrim

djelima ili poslunou Zakonu primiti Boju milost. Ovoje najraireniji nain, ali nije biblijski i sasvim je neuinko-vit. Drugi je nain u prepoznavanju vlastite bespomonostii vjeri u Kristovu rtvu za nas. Ovo je jedini put k Bogu.

ak i Boja djeca katkad mogu izgubiti iz vida najva-niju biblijsku istinu da nikoga nee opravdati pred njim[Bogom] vrenje Zakona (Rimljanima 3,20).

Stanje laodicejske crkve tei k samoopravdanju. Oso-

ba omamljena ovim stanjem dolazi do zakljuka da je ona,zahvaljujui poznavanju biblijskih istina, dobro utvrenihi meusobno povezanih, dostigla duhovnu visinu koja justavlja iznad ostalih krana. Takva se osoba zadovoljavamilju da e joj poslunost Bojem Zakonu pribaviti bo-anski blagoslov i otvoriti vrata Neba kao njezino pravo.Ona se stoga, kao i farizej u usporedbi, poinje hvaliti:Bogat sam, nagomilao sam bogatstvo, nita mi ne treba.Ali Gospodin joj odgovara: Ne zna da si upravo ti nesre-tan, i bijedan, i siromaan, i slijep, i go. A nakon togaupuuje na lijek: Savjetujem ti da od mene kupi... bijelehaljine ili jedinu pravednost koja vrijedi, Kristovu praved-nost.

Tako svi postasmo neisti, a sva pravda naa kao ha-jine okaljane, kae prorok Izaija. ovjek ne moe uiniti

nita da zadobije Boju naklonost. Jedina zasluga na kojuse ovjek moe pozivati nalazi se u Kristu koji je spremanpokriti sramotu nae golotinje svojom istom haljinom pra-vednosti.

Dobra djela, kao to emo kasnije vidjeti, dio su naegspasenja, ali ne kao neto to mi inimo da bismo bili



40/207


opravdani, ne kao dokaz za zadobivanje Boje naklonostiili kao zasluge kojima otplaujemo cijenu Neba. Dobradjela i poslunost samo su dokaz postojanja nae vjere,oitovanje Boje snage koja djeluje u nama. Ali jedinopravo na vjeni ivot dobivamo po savrenoj Kristovoj pravednosti koju nam On, iako je nismo zasluili, daje natemelju nae vjere.

Radou silnom u Jahvi se radujem, izjavljuje prorokEvanelja, dua moja klie u Bogu mojemu, jer me odjenuhaljinom spasenja, zaogrnu platem pravednosti. (Izaija

61,10) Tek kada ovaj ogrta nastao nakon Kristove po-srednike smrti i savrenog ivota umjesto nas pokrijeljudsku golotinju, ovjek postaje savren u Bojim oima.Mi bivamo opravdani jedinom uinkovitom pravednou,Kristovom pravednou.

Krist nam nudi ovu udesnu bijelu odjeu uz dva prijeko potrebna uvjeta:

1. Uvianje vlastite grenosti, slabosti i bezvrijednosti,

to nas vodi k iskrenom pokajanju. Zato je poruka Laodi-ceji poziv na pokajanje. Obratite se, kae Krist. Ostavitesvoj ponos. Ostavite svoju duhovnu zaslijepljenost. Slo-mite svoje srce pred Bogom i razbijte se na Stijeni svogaspasenja.

2. Primanje Kristove pravednosti vjerom koju nam Onprvo eli uraunati, a zatim davati.

Zato Pavao kae: Po zakonu djela? Ne, ve po zakonuvjere, jer tvrdimo da se ovjek opravdava vjerom bez vre-nja Zakona. (Rimljanima 3,28)

Nadahnuto je pero u kratkom, ali velianstvenom ulom-ku objasnilo istinsku bit opravdanja po vjeri:

to je opravdanje po vjeri? To je Boje djelo kojimOn ovjekovu slavu baca u prainu i ini za nj ono toon sam ne moe uiniti. (TM 456)

Dvije vrste pravednosti

U jo jednoj sjajnoj, saetoj izjavi nebeske providnostiBoja slukinja kae:


41/207

41

Pravednost kojom smo opravdani nama se urau-nava, a pravednost kojom se posveujemo nama se da-je. Prva nam daje pravo na nebo, a druga nas osposob-ljava za nebo. (Poruka mladim kranima, str. 16)

U ovom izvanrednom ulomku spisateljica prikazuje dvi-je razliite faze u procesu naega spasenja dva vida pla-na otkupljenja koji se nadopunjuju i koji u odreenomsmislu slijede jedan nakon drugoga, dok se istodobno od-vijaju usporedno; dva razliita djelovanja iste Kristove pravednosti koja jedina moe zadovoljiti zahtjeve boanske

pravednosti i posvetiti nas.Analizirajmo sada skicu ove dvije faze:

A. KRISTOVA PRAVEDNOST KOJOM SMO OPRAV-DANI

1. Ona nam se uraunava, pripisuje, besplatno darujebez naih zasluga.

2. Daje nam pravo na Nebo. To je jedina zasluga na

koju se moemo pozivati.3. Opravdava nas, to jest zbog nje nas Bog smatra

pravednima u svojim oima.4. U cijelosti je prihvaamo vjerom, besplatno i ne-

zaslueno. Efeanima 2,8.9: Da, milou ste spaeni po

vjeri. To ne dolazi od vas; to je dar Boji! To ne dolazi oddjela, da se tko ne bi hvalisao.

Rimljanima 3,24: I svi su opravdani darom njegovemilosti, otkupljenjem u Kristu Isusu.

Rimljanima 5,1: Dakle: opravdani vjerom u mirusmo s Bogom po naemu Gospodinu Isusu Kristu.

5. Vjera ukljuuje pokajanje, priznanje i prihvaanjeKrista kao naega Spasitelja. To znai da se pribliavamoBogu. Spasavamo se prema pravilu da emo primiti ono

to traimo.B. KRISTOVA PRAVEDNOST KOJOM SMO PO-

SVEENI1. Dobivamo je tijekom postupnog, nevidljivog pro-

cesa kranskog rasta.



42/207


Kristovapravednost

Raz

inasavrenem

jere

Urau

natapravednost

Dan

apravednost

Posve

enje

Spremnos

tzaNebo

Vjerom

Postupnodjelova

nje:cijelogivota

Crta

ovj

eko

vapada

Crtakranskograsta

ovjekovivot

prijeu

poznavanjaKrista

ivotobraenogovje

ka

nakonprihvaanjaKrista

Pokajanje

P

riznanje

Oprost

Mir

Pomirenje

NOVOROENJE

Opravdanje

PravonaNebo

Vjerom

Trenutnodjelovanje

Vel

ikikriprikazujetrenuta

kkadgrenikprihvaaK

rista,

kajeseiispovijed

asvojegrijehe.

Tada

muKristuraunavasvojupravednostiopratamu.

Ta

kobivananovoroeni

poinjerastiprema

savrenstvu.

Ipa

k,usvomr

astuobraen

iovjekmoepasti.

Sva

kiputkadsetodogodi,

ponavljaseiskustvo

urauna

tepravednostiipokajnikubivaoproteno.

Takoseovjekpodieinastavljarasti.

Naovaj

senain

procesuraunavanjap

ravednosti,

kojigasveviepribliavaidealu,sjedinjujesiskustvom

danepravednostikojagapomirujesBogom

svakiput

kadsagrijei.


43/207

43

2. Osposobljava nas ili priprema za Nebo.3. Posveuje nas ili mijenja u svete ljude promjenom

naega karaktera.4. I nju primamo vjerom.

Dano posveenje ili pravednost

Bijela odjea koju nam nudi Istiniti Svjedok ne znaisamo opravdanje, to jest uraunatu Kristovu pravednost,

pokrivanje nae moralne golotinje i opratanje naih grijeha od strane Neba. Ona znai i posveenje, sljedei idopunski stupanj, to jest danu pravednost. Ovo obuhvaanaviku pobjeivanja grijeha, postupnu promjenu karakte-ra, kranski rast napredovanje u svladavanju slabosti inesavrenstva.

Dok je opravdanje trenutno iskustvo jer nam Bogoprata i isti nas onoga trenutka kad se pokajemo, pri-

znamo grijeh i zatraimo oprost (1. Ivanova 1,7-9), posve-enje je stalni proces koji traje cijeli ivot.

Sigurno je da je posveenje, neprekidno pobjeivanjegrijeha, neizostavan dodatak opravdanju, Bojem oprostu. Jedno bez drugoga ne bi imalo smisla.

Mir to ga omoguuju oprost i pomirenje s Bogom bite vrlo kratak ako ne uslijedi promjena ivota koja u namastvara mrnju prema grijehu i ljubav prema pravednosti.Ovaj nas novi ivot osposobljava da rodimo... plodomkoji odgovara obraenju (Matej 3,8).

Opravdanje nam daje pravo na Nebo. Razbojnik nakriu, koji vie nije imao prilike ivjeti nakon oprosta gri-jeha, bit e spaen. Zahvaljujui Kristovoj uraunatoj pra-vednosti u oima Neba on je savren i ist. Bog ni danas,isto tako, ne vidi duhovnu bijedu izgubljenog sina koji se

kaje ni sramotu njegove golotinje, ve samo dragocjenuodjeu kojom ga je Krist prekrio. On ne vidi zapis o njegovome grijehu, ve savrenstvo Kristova ivota koji mu jebesplatno oprostio u trenutku kad se pokajao.

Ali samo pravo na Nebo nije dovoljno. Nuno je dabudemo spremni tamo ivjeti. Moramo se pripremiti. Pret-



44/207


postavimo da smo pobijedili na nagradnoj igri u kojoj nekazrakoplovna kompanija nudi putovanje u vrlo hladnu idaleku zemlju. Iako imamo kartu (pravo) za putovanje,ipak bismo se morali pobrinuti za odgovarajuu odjeukoja bi nam bila potrebna za na boravak. Gospodin naisti nain oekuje od nas da za Nebo imamo karakter slianKristovom, da dragovoljno sluamo Njegove uredbe, dahodimo u svjetlu kojim On rasvjetljava nau stazu i dasvaki dan napredujemo prema savrenstvu. Tako moemobiti uvijek savreni u skladu s naim rastom u Kristu, ispu-

njavajui Kristovu zapovijed: Budite savreni kao to jesavren Otac va nebeski! (Matej 5,48)

Tajna pobjede

Da bismo pobijedili, mi u cijelosti moramo ovisiti oKristu. Osnova i dane i uraunate pravednosti jest oprav-danje po vjeri. Ali vjera je djelatno naelo koje ini da se

odreknemo sebe te da se svakodnevno i potpuno predaje-mo Gospodinu tako da On moe ivjeti u nama.

Gospodin Isus svakoga trenutka svojom uraunatompravednou nadopunjuje razliku izmeu savrenstva pri-mjerenog naem uzrastu u Kristu koje smo ostvariliBojom milou i savrenstva koje je na konani cilj.On nam uraunava, ili pripisuje, ne samo zasluge svojekrvi kojom nas spasava od grijeha ve i zasluge svogasavrenog ivota.

To je mogue zato to se Isus pokorio Zakonu ne sa-mo u ivotu, ve i na kriu. On nije samo platio kaznukoja se zahtijeva za sve nas, ve ispunjava Zakon ivei unama i darujui nam pobjedu.

Posveenje je Boje djelo u naem ivotu. Krist je re-kao eni uhvaenoj u preljubu nakon to joj je oprostio:

Idi i od sada ne grijei vie. (Ivan 8,11) Apostol Petarponavlja Boju namjeru s ovjekom kad kae: Ve kaoto je svet onaj koji vas je pozvao, postanite i sami sveti usvemu ivljenju. (1. Petrova 1,15)


45/207

45

Meutim, svaki kranin iz iskustva zna da se na putuposveenja dogaaju neuspjesi i propusti. Stare se slabostiiznova pojavljuju. Upravo nas zbog toga Boja rije uvje-rava u oprost grijeha zagovorom Isusa Krista. Premda Ivankae: Ovo vam piem, da ne poinite grijeha, on dopu-njuje reenicu boanskim obeanjem: Ali ako tko i poinigrijeh, imamo zagovornika kod Oca: Isusa Krista praved-nika. (1. Ivanova 2,1) I krv nas njegova Sina, Isusa, istiod svakog grijeha. (1. Ivanova 1,7)

Kad u srcu imamo elju za poslunou Bogu i kad

poduzimamo napore za ostvarenje ovoga cilja, Isus pri-hvaa takvu odluku i napore kao nau najbolju slubu inadoknauje nedostatke svojim vlastitim boanskim za-slugama. (1SM 382)

Ova dana i uraunata pravednost meusobno se upot-punjuju. To su dva vida istog procesa.

Razina savrenstva

Poetna razina grenikova ivota

Kran

ski rast

Dana pravednost

Uraunata pravednost

B B

B

A

A A

Kristova dana pravednost ne donosi samo oprost grijeha pozaslugama Kristove smrti, ve i zasluge Kristova savrenogivota u ivot grenika. Razliku izmeu dane pravednosti(A) i razine savrenstva (B), koja podrazumijeva nedostatkeu ovjekovu ivotu, Krist nadopunjuje svojom uraunatompravednou.



46/207


Boji ideal za njegovu djecu uzvieniji je od najuz-vienije ljudske misli. Pobonost slinost Bogu to je cilj koji treba dostii. Pred uenikom se otvara putstalnog napredovanja. On ima cilj koji treba ostvariti,uzor do kojega se treba uzdii, koji sadri sve to jedobro, isto i plemenito. (Odgoj, str. 15,16)

Isus je spomenuo bijele haljine iz Otkrivenja i u uspo-redbi o kraljevskoj svadbenoj gozbi (Matej 22,11-13). Zagozbu je bilo pripravljeno posebno ruho. Onaj tko bi od-bio obui ovo ruho, bio bi istjeran. Nitko tko odbije odba-

citi svoj vlastiti, ukaljani karakter i uzeti savreni Kristovkarakter nee moi imati udjela u svadbenoj gozbi Janjeta.Svadbeno ruho u usporedbi prikazuje ist, bespri-

jekoran karakter koji e imati Kristovi sljedbenici... To jeKristova pravednost, Njegov vlastiti neokaljan karakterkoji se vjerom uraunava svima koji Ga prihvaaju kaosvoga osobnog Spasitelja. (COL 310)

Poruka o reformi

Poruka Laodiceji nije samo poziv na pokajanje i oprav-danje po vjeri, ve i poziv na posjedovanje Kristova ka-raktera, Njegove pravednosti i Njegove svetosti. To je porukao reformi.

Proces posveenja zahtijeva vrijeme i ustrajnost. Posve-enje nije djelo trenutka, to je etva koja traje cijelog ivo-ta. Premda je ovjek izloen tekoj bitci sa silama zla, ovabitka poinje jamstvom o pobjedi:

Krist nas ne uvjerava da je postizanje savrenstvakaraktera jednostavno. Plemenit i svestran karakter nemoe se naslijediti. On ne nastaje sluajno. Plemenitkarakter se stvara osobnim naporima po zaslugama imilosti Kristovoj... On se oblikuje tekom, ustrajnom bor-

bom sa samim sobom. Mora se voditi bitka za bitkomprotiv naslijeenih sklonosti. Mi se moramo ispitivati i nesmijemo dopustiti da ijedna nepoeljna osobina ostaneneispravljena. (COL 331)

Ali usprkos tekoama koje nas mue dok usavrava-mo svoj karakter, Biblija nas uvjerava da se cilj moe ostva-


47/207

47

riti. Bog nikada ne trai nemogue. Njegove nas zapovijediosposobljavaju.

Neka nitko ne kae da ne moe promijeniti nedostat-ke svoga karaktera. Budete li ovako mislili, vi zasigurnoneete uspjeti dobiti vjeni ivot. Neuspjeh se skriva uvaoj vlastitoj volji. Ako ne budete eljeli, neete ni pobijediti. Problem je u pokvarenosti neposveenog srca inevoljkosti da se podloi Bojem nadzoru. (isto)

Mi se moramo odrei sebe i potpuno se predati Kristu,Onomu koji vas moe ouvati od pada i postaviti nepo-

rone i razdragane pred njegovom slavom (Juda 24). Mo-ramo sada nauiti svakog trenutka ovisiti o Onome koji jerekao: Jer bez mene ne moete initi nita (Ivan 15,5), i:Dana mi je svaka vlast, nebeska i zemaljska (Matej 28,18).Tada emo s Pavlom moi ustvrditi: Sve mogu u onomekoji mi daje snagu. (Filipljanima 4,13) Ono to je nemoguezbog slabosti tijela, Bog po Kristu ini moguim (Rimljani-ma 8,3.4). S apostolom moemo uzviknuti: Hvala Bogu,

koji nas uvijek u Kristu vodi u pobjedonosnom slavlju. (2.Korinanima 2,14)

Vjera je temelj ovoga pobjednikog iskustva. A ovo jesredstvo pobjede, kae Ivan, koje pobjeuje svijet: naa vjera (1. Ivanova 5,4). Vjera je snaan kota koji namomoguuje da svladamo uzbrdicu posveenja na putu kpobjednikim visinama. Ali Isus je osovina ovoga kotaa.

Kota vjerePobjeda

Posve

enjerist

Kota vjere nosi nas na putu posveenja do pobjednikihvisina.

Ali osovina kotaa je Krist. Krist je Spasitelj.



48/207


Vjera nije Spasitelj. Krist je Spasitelj. On je sredite naihnada i nae snage.

Vjera nas vodi k predanju. Tada e se dogoditi velikoudo: Krist pobjeuje u nama i za nas.

Kad se dua preda Kristu, nova sila zagospodarinovim srcem. Nastaje promjena koju vojek nikada nemoe sam za sebe ostvariti. To je nadnaravno djelo, kojeuvodi nadnaravni sastojak u ovjekovu narav. Dua kojase preda Kristu, postaje Njegovom utvrdom koju On dri

u pobunjenom svijetu... Dua koju tako uvaju nebeskesile neosvojiva je za Sotonine napade. (enja vjekova,str. 270)

Zakljuak

Poruka Istinitog Svjedoka nije samo poruka o oprav-danju i oprostu, ili poziv na pokajanje, ve je to takoer

poziv na potpuno obraenje, posveenje i promjenu ivota.To je istinska promjena koja se mora ostvariti u redovimaBojeg naroda. Ovo je reforma koja e ubrzati izlijevanjeBoje sile u kasnoj kii, navjeivanje vjenog Evanelja izapeaenje. To je promjena ivota koju svatko od nasmora doivjeti da pobjedniki proe vrijeme kunje i svelikom radou doeka Gospodina. To je iskustvo koje enam omoguiti da se pripremimo za ivot s Bogom i Kris-tom za svu vjenost.


49/207

49

2. poglavlje

Zapeaenje

Sinteza Opis dogaaja to je Boji peat? Kad se zbiva zapeaenje: vrijeme i trajanje

Uvjeti za dobivanje peata

Sinteza

Zapeaenje, duhovni proces koji je nevidljiv ljudskomoku, upravo se odvija i uskoro e biti zavren, na krajuvremena kunje. U odnosu na pojedinca djelo zapeaenjapoinje za svakog kranina na dan njegova obraenja, azavrava na kraju vremena kunje, bez obzira je li to njegovasmrt ili kraj istranog suda. Ovo djelo anela i SvetogaDuha sastoji se od upisivanja naela boanskog zakona ukljuujui i etvrtu zapovijed u ivot svake predanedue.

Zapeaenje ostvaruje sljedee ciljeve:1. Uvruje naela Bojeg Zakona u ivotu kra-

nina.

2. Onima koji su obiljeeni peatom omoguuje vjer-no dranje subote dok se suoavaju s otpadom i progon-stvom.

3. Priprema ih da ne podlegnu u vrijeme nevolje i daive bez grijeha dok ne bude Posrednika.

4. titi ih od konanog unitenja.


50/207


Opis dogaaja

Potom opazih etiri anela gdje stoje na etiri ugla

zemlje, drei etiri zemaljska vjetra, da ne bi nikakav vje-tar puhao ni na zemlju ni na more, ni na ijedno stablo.Zatim opazih jednoga drugog anela gdje uzlazi od istoka,nosei peat ivoga Boga, i poe vikati jakim glasom etir-ma anelima kojima je bilo doputeno da opustoe zemljui more: Ne pustoite ni zemlje, ni mora, ni stabala, dok nezabiljeimo peat sluge naega Boga na njihovim elima!Tada uh broj zabiljeenih peatom: sto etrdeset etiritisue iz svih plemena Izraelovih sinova. (Otkrivenje 7,1-4)

Odmah nakon stavljanja peata na ela Bojeg na-roda to nije vidljiv peat ili znak, ve njegova duhovnai razumska utemeljenost u istini tako da ga se ne moepokolebati im, dakle, Boji narod bude zapeaen ipripremljen za reetanje, ono e doi. Ono je ve, zapra-

vo, poelo, Boji su sudovi ve nad Zemljom kao upo-zorenje da znamo to dolazi. (4BC 1161)

Dok e jedni primanjem znaka pokornosti zemalj-skim vlastima primiti ig Zvijeri, drugi e izborom znakavjernosti boanskom autoritetu primiti Boji peat. (Veli- ka borba, str. 520)

Bilo mi je pokazano vrijeme kad e se propovijeda-nje poruke treega anela zavriti. Sila je Boja bila naNjegovom narodu; on je obavio svoj posao i bio je spre-man za vrijeme kunje koje je bilo pred njim. Primio jekasnu kiu ili okrepljenje od Gospodina, i ivo svjedo-anstvo je ponovno oivjelo. Posljednje veliko upozorenjeposvuda je bilo objavljeno i uznemirilo je i razbjesnilostanovnike zemlje koji nisu prihvatili poruku.

Vidjela sam anela kako uri prema Nebu i natrag.

Aneo s pisarskim perom vratio se sa Zemlje i izvijestioIsusa da je posao zavren te da su sveti prebrojeni izapeaeni. Tada sam vidjela Isusa, koji je sluio predKovegom s Deset zapovijedi, kako baca kadionik. Po-digao je ruke i jakim glasom povikao: Svreno je. (EW279)


51/207

51

Dok je Sotona iznosio svoje optube i pokuavaounititi ovu malu skupinu, sveti aneli, nevidljivi, prolazilisu izmeu njih obiljeavajui ih peatom ivoga Boga.To su oni koji e stajati na gori Sionu s Janjetom imajuiOevo ime napisano na svojim elima. ( Iz riznice svje-doanstava, str. 144)

Ovo zapeaenje Bojih slugu isto je ono zapea-enje koje je pokazano Ezekielu u vienju. I Ivan je biosvjedok ovoga zapanjujueg otkrivenja. On je vidio mo-re, huku valova i ljude koji umiru od straha. Gledao je

kako se zemlja pomie i kako se planine strovaljuju umore (to se doslovno dogaa), vode hue i nadiru, pla-nine se tresu i uzdiu. Bilo mu je pokazano kako kuga,glad i smrt obavljaju svoj zastraujui zadatak. (TM445,446)

Vidi se moni aneo kako se podie od istoka (po-put izlaska sunca). Ovaj najmoniji aneo u svojoj rucidri peat ivoga Boga, Onoga koji jedini moe dati i-

vot, koji moe upisati znak ili natpis na ela onih kojimae biti darovana besmrtnost, vjeni ivot. (TM 444,445)

Gospodin obavlja svoje djelo. Cijelo je Nebo u po-kretu. Sudac cijelog svijeta uskoro e ustati da obranisvoj povrijeeni autoritet. Znak osloboenja bit e stav-ljen na one koji dre Boje zapovijedi, koji potuju Nje-gov Zakon i koji odbiju primiti ig Zvijeri ili njezinogkipa. ( Iz riznice svjedoanstava, str. 120)

Sotona se koristi svim sredstvima u ovo vrijemezapeaivanja da Bojem narodu uskrati sadanju isti-nu i da ga pokoleba. Vidjela sam pokriva kojim je Bogprekrivao svoj narod da ga zatiti u vrijeme nevolje; i sva-ka dua istoga srca koja se odluila za istinu trebala jebiti prekrivena platem Svemoguega. (EW43)

to je Boji peat?Rije peat moe znaiti dvoje: (1) sredstvo kojim se

peati, i (2) sam peat.Kad govorimo o Bojem peatu, sredstvo kojim se

peati jest Boji Zakon kao cjelina i subota ili, tonije

ZAPEAENJE


52/207


reeno, etvrta zapovijed, jer je to zapovijed koja sadriime, titulu i autoritet (ovlast) Zakonodavca. Zakon i subotaodraavaju Boje savrenstvo i obnoviteljsko djelovanje Sve-toga Duha.

S druge strane, Boji peat, shvaen kao sam peat, ilikao posljedica stavljanja peata na ispravu, jest karakterslian Kristovom, boansko savrenstvo koje se odraavau ivotu Bojega djeteta. Stavljanje peata konano jeuvrivanje ljudskih bia u istini, trajno usaivanje za-kona u njihov ivot.

tovie, kao to se peat moe staviti samo na auten-tinu ispravu, tako se i Bojim peatom moe zapeatitisamo ivot istinskog kranina, posveen ivot, ivot opranKristovom krvlju i obnovljen svetou prema mjerilima Bo- jega Zakona.

U njemu ste, prigrlivi vjeru, i zapeaeni Duhom,svetim, obeanim. (Efeanima 1,13) Ne alostite DuhaSvetoga Bojega, kojim ste zapeaeni za dan otkuplje-

nja! (Efeanima 4,30)to je peat ivoga Boga kojim se obiljeavaju ela

Njegovih sljedbenika? To je znak koji mogu itati aneli,ali ne i ljudske oi; jer aneo zatornik mora vidjeti ovajznak otkupljenja. (4BC 1161)

etvrta zapovijed je jedina od svih deset zapovijediu kojoj se nalazi i ime i titula Zakonodavca. To je jedinazapovijed koja pokazuje ijom je ovlau zakon izdan.Tako ona sadri Boji peat koji je ugraen u Boji Za-kon kao dokaz njegove autentinosti i obvezujue sna-ge. (PP 307)

Dok ive u vrijeme objavljivanja najsveanije poru-ke koja je ikada dana smrtnicima i koja prikazuje BojiZakon kao provjeru karaktera i kao peat ivoga Boga,oni [neki takozvani adventisti sedmoga dana ogrezli u

grijehu] kre njegova sveta pravila. (2T 468)Znak ili peat Boji otkriva se u tovanju sedmogadana, subote, Gospodnjeg spomenika stvaranja. Jahveopet ree Mojsiju: Reci Izraelcima: Subote moje morateodravati, jer subota je znak izmeu mene i vas od nara-taja do narataja, da budete svjesni da vas ja, Jahve,


53/207

53

posveujem. (Izlazak 31,12.13) Ovdje je subota jasnooznaena kao znak izmeu Boga i Njegovog naroda.(8T 117 (3TT 232))

Kad se zbiva zapeaenje: vrijeme i trajanje

Vrijeme zapeaivanja je vrlo kratko i uskoro e sezavriti. Sada je vrijeme, dok etiri anela zadravajuetiri vjetra, da se odazovemo pozivu i budemo izabra-ni. (EW 58)

Kad naiu ovakvi prizori, ovakvi strahoviti sudovina greni svijet, gdje e biti zaklon za Boji narod? Kakoe on biti zatien dok ne proe Njegova srdba? Ivanvidi sile prirode potrese, oluje i politike sukobe koje zadravaju aneli. Ovi su vjetrovi pod nadzoromsve dok Bog ne naredi da budu puteni. Boji aneliizvravaju Njegovu naredbu i zadravaju zemaljske vje-trove da ne puu na zemlju, more ni drvee dok sluge

Boje ne prime peat na svoja ela. Evo monoga ane-la kako se podie s istoka. Ovaj najmoniji od svih ane-la u svojoj ruci dri peat ivoga Boga, Onoga koji jedinidaje ivot, koji e na ela upisati znak ili natpis onimakojima e biti darovana besmrtnost i vjeni ivot. Ovajnajvei aneo svojim je glasom zapovjedio etvorici an-ela da zadravaju etiri vjetra dok se obavlja ovo djelosve dok on ne naredi da ih puste. (TM 444,445)

Kad doe ovo vrijeme nevolje, bit e ve rijeensvaki pojedini sluaj; vie nee biti vremena milosti nikunje za nepokajane. Peat ivoga Boga bit e na nje-govu narodu. ( Iz riznice svjedoanstava, str. 50)

Uvjeti za dobivanje peata

Samo oni koji budu zapeaeni moi e izai kao po-bjednici iz vremena nevolje i u miru doekati Gospodina.Mnogi koji uju poziv milosti iskuani su i ispitani,

ali samo e neki biti zapeaeni peatom ivoga Boga.Malo je onih koji e se poniziti kao mala djeca da bi uliu nebesko kraljevstvo. (5T 50)

ZAPEAENJE


54/207


Sada je vrijeme za pripremu. Boji peat nikad ne-e obiljeiti elo neistog ovjeka. On nikada nee bitistavljen na elo astohlepne osobe ni osobe koja ljubisvijet. Nikad nee biti stavljen na ela ljudi laljiva je-zika ili prijevarnog srca. Svi koji dobivaju peat morajubiti bez mrlje pred Bogom pristupnici za nebo. (5T216)

Isus je u svome svetom hramu i prihvatit e naertve, nae molitve i nae priznanje propusta i grijeha ioprostit e sve prijestupe Izraela da mogu biti izbrisani

prije nego to On napusti Svetite. Kad Isus napusti Sve-tite, oni koji su sveti i pravedni i dalje e biti sveti ipravedni jer e svi njihovi grijesi biti izbrisani i oni e bitizapeaeni peatom ivoga Boga. A oni koji su nepra-vedni i prljavi, ostat e nepravedeni i prljavi. (EW48)

Oni koji e primiti peat ivoga Boga i koji e bitizatieni u vrijeme nevolje, moraju u potpunosti odraa-vati Isusov l

priprema za zavrsnu krizu

Documents