Pitanja i odgovori o dugoročnom proračunu EU-a(višegodišnjem financijskom okviru, VFO) Pitanja i odgovori o dugoročnom proračunu EU-a, višegodišnjem financijskom okviru(rashodima EU-a) i reformi vlastitih sredstava EU-a (prihodima EU-a). Započeo je proces utvrđivanja sljedećega dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje od 2021.do 2027. Riječ je o budućnosti Europe, o tome hoće li EU za svoje građane učiniti manje,jednako ili više. Ovim „pitanjima i odgovorima“ objašnjava se stajalište Parlamenta i stanje kakvo je bilo prijeizbijanja pandemije COVID-19. Europska komisija je ou međuvremenu priopćila da će ažuriratisvoj originalni prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) iz svibnja 2018. kako bi gaprilagodila potrebama gospodarskog oporavka, s obzirom na to da je zdravstvena kriza teškopogodila gospodarstva država članica. Objašnjava se i što su tražili zastupnici Europskogparlamenta. Otkako je započela ova kriza, Parlament je odobrio niz proračunskih i drugih mjera zarješavanje posljedica pandemije te je u travnju usvojio rezoluciju kojom se traži odlučniji iambiciozniji VFO. Nakon što Komisija objavi pojedinosti svojeg novog prijedloga, Parlamet će,ovisno o prijedlogu, prilagoditi svoje stajalište. Europski parlament želi reformu proračuna nakon 2020. koja odgovara njegovim političkimobvezama i ambicijama za budućnost EU-a i kojom se jamči kontinuitet glavnih politika EU-akao što su regionalna i poljoprivredna politika. Tim proračunom trebali bi se rješavati budućiizazovi kako bi Europa postala jača i održivija. Njime bi se trebali promicati mir, demokracija,vladavina prava, ljudska prava i rodna ravnopravnost, unapređivati dobrobit, gospodarski rast,kvalitetna radna mjesta, solidarnost među državama članicama i građanima te doprinositi borbiprotiv klimatskih promjena. Proračun EU-a ponajprije je investicijski proračun i ne može biti u deficitu, što ga činijedinstvenim. Oko 93 % proračuna EU-a izdvaja se u korist građana, regija, gradova,poljoprivrednika, sveučilišta i poduzeća, dok administrativni troškovi EU-a čine manje od 7 %ukupnog proračuna EU-a. Sudjelovanje u jedinstvenom tržištu donosi dodatne gospodarskekoristi, posebno državama članicama koje uvelike ovise o međunarodnoj trgovini.

Priopćenje za tisak28-04-2020 - 13:4520200115IPR70326

HR Služba za tisak, Glavna uprava za komunikacijuEuropski parlament – Glasnogovornik: Jaume Duch GuillotBroj telefonske centrale službe za tisak (32-2) 28 33000

1 I 17

Što je VFO?

VFO (ili višegodišnji financijski okvir) dugoročni je proračun EU-a i obično obuhvaćarazdoblje od sedam godina.

To je prije svega investicijski proračun u kojem se udružuju sredstva za provođenjepolitika i koji daje dodanu vrijednost na korist svih građana EU-a ostvarivanjemzajedničkih ciljeva kao što su borba protiv klimatskih promjena i zaštita okoliša,suočavanje s izazovima digitalnog doba, obrana i pogranična sigurnost, socijalna prava iradna mjesta.

VFO-om se određuju granice potrošnje EU-a, u cjelini i za pojedinačna područjaaktivnosti, za razdoblje koje obuhvaća. U njemu se potrošnja EU-a raščlanjuje naopsežne kategorije, tzv. naslove, koji odgovaraju prioritetima i područjima djelovanja EU-a. Za svaku godinu obuhvaćenu VFO-om postoje zadana ograničenja potrošnje poznatakao gornje granice.

Dosad je realizirano pet višegodišnjih financijskih okvira (VFO-a). Peti, aktualni VFO,kojim je obuhvaćeno razdoblje od 2014. do 2020., donesen je 2. prosinca 2013.

Aktualni VFO istječe 31. prosinca 2020. Okvir koji za razdoblje od 2021. do 2027.predlaže Europska komisija sastoji se od nacrta središnje uredbe s predloženimbrojkama i zakonodavnih prijedloga za svih 37 programa EU-a.

Dodatni materijali:

Informativni članci o Europskoj uniji – Višegodišnji financijski okvir

Zašto sedam godina?

Dugoročnim pristupom sredstvima u okviru VFO-a jamči se predvidljivost i stabilnostradi provedbe političkih ciljeva EU-a te za korisnike i sufinancijere sredstava s obzirom nato da je proračun EU-a nadasve investicijski proračun.

Osamdesetih godina 20. stoljeća zamisao višegodišnje financijske perspektive razrađenaje kao način da se smanje razmirice među institucijama EU-a, poveća proračunskadisciplina i poboljša izvršenje proračuna s pomoću boljeg planiranja.

Člankom 312. Ugovora o funkcioniranju Europske unije određuje se da se višegodišnji

Priopćenje za tisak

HR Služba za tisak, Glavna uprava za komunikacijuEuropski parlament – Glasnogovornik: Jaume Duch GuillotBroj telefonske centrale službe za tisak (32-2) 28 33000

2 I 17

financijski okvir utvrđuje „za razdoblje od najmanje pet godina”.

Europski parlament sad promiče proračunski ciklus od pet plus pet godina kako bi seuskladio s petogodišnjim zakonodavnim ciklusom Europske unije.

Dodatni materijali:

Povijest proračuna EU-a

Koje je veličine aktualni VFO (2014. – 2020.)?

Sredstva iz VFO-a za obveze tijekom cijelog razdoblja od 2014. do 2020. iznose 1087,2milijarde eura u aktualnim cijenama (ili 963,5 milijardi eura u cijenama iz 2011.).

Objašnjenje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i plaćanje nalazi se dalje utekstu.

Izvor infografike: EPRS i Europska komisija

The size of the MFF

Priopćenje za tisak

HR Služba za tisak, Glavna uprava za komunikacijuEuropski parlament – Glasnogovornik: Jaume Duch GuillotBroj telefonske centrale službe za tisak (32-2) 28 33000

3 I 17

Kako se potrošnja EU-a razlikuje od potrošnje država članica?

Proračun EU-a malen je u odnosu na nacionalne proračune.

Države članice u prosjeku troše 47,1 % svojeg BND-a na nacionalnoj razini, dok VFOpredstavlja nešto više od 1 % BND-a EU-a, u korist cijelog EU-a. Dakle proračun Unijeiznosi između četrdesetine i pedesetine državne potrošnje.

U apsolutnim brojkama, ako se godišnji proračun EU-a usporedi s prosječnim državnimproračunom, jasno je da je proračun EU-a puno manji:

Comparison EU and national budgets

Kako se odlučuje o VFO-u?

Aktualni VFO (2014. – 2020.) prvi je VFO donesen u skladu s novim odredbama Ugovoraiz Lisabona prema kojima Vijeće, koje predstavlja države članice, mora jednoglasnodonijeti Uredbu o VFO-u nakon što dobije suglasnost Parlamenta (što znači daParlament ima de facto pravo veta).

Priopćenje za tisak

HR Služba za tisak, Glavna uprava za komunikacijuEuropski parlament – Glasnogovornik: Jaume Duch GuillotBroj telefonske centrale službe za tisak (32-2) 28 33000

4 I 17

Odredbama se predviđa i da Vijeće o VFO-u odlučuje kvalificiranom većinom.

Dodatni materijali:

članak 312. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

EP nakon Ugovora iz Lisabona:važnija uloga u oblikovanju Europe

Europsko vijeće i višegodišnji financijski okvir

Kako se novac troši?

Sredstva dodijeljena VFO-om troše se u okviru godišnjih proračuna.

Godišnji proračun EU-a moraju zajednički odobriti Vijeće (koje predstavlja države članice)i Parlament – dvije grane proračunskoga tijela EU-a. Vijeće i Parlament stoga imajujednaka prava odlučivanja u godišnjem proračunskom postupku.

Godišnjim proračunom EU-a moraju se poštovati proračunske gornje granice koje su zarazne programe i politike, kao što su kohezijska politika, poljoprivreda i vanjski odnosi,dogovorene u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira.

Proračunom su obuhvaćeni i instrumenti fleksibilnosti kako bi se zajamčilo da EU možereagirati u slučaju neočekivanih okolnosti i potreba, kao što su migracijska i financijskakriza ili u slučaju prirodne katastrofe.

Dodatni materijali:

Rashodi Unije

Infografika:Proračunske ovlasti (proračunski postupak)

Kamo odlazi novac?

S oko 93 % proračuna EU-a financiraju se aktivnosti na terenu u državamačlanicama EU-a i šire. Korisnici tih sredstava su građani, regije, gradovi, poljoprivrednici,istraživači, studenti, nevladine organizacije i poduzeća.

Administrativni troškovi EU-a čine manje od 7 % ukupnog proračuna EU-a. To obuhvaća

Priopćenje za tisak

HR Služba za tisak, Glavna uprava za komunikacijuEuropski parlament – Glasnogovornik: Jaume Duch GuillotBroj telefonske centrale službe za tisak (32-2) 28 33000

5 I 17

administrativne troškove za sve institucije EU-a (uglavnom za Europsku komisiju,Parlament i Vijeće EU-a), uključujući pismene i usmene prevoditelje potrebne za pružanjeinformacija na svim službenim jezicima EU-a.

Proračun EU-a jedinstven je jer ne može ostvariti manjak i, za razliku od državnihproračuna koji se uvelike upotrebljavaju za pružanje javnih usluga i financiranje sustavasocijalne sigurnosti, proračun EU-a prije svega je investicijski proračun.

Dodatni materijali:

Što Europa čini za mene

Kako se troši proračun EU-a: kompendij brifinga Službe Europskog parlamenta zaistraživanja (pojedinačni članci ovdje)

Primjeri projekata koje financira EU (Europska komisija)

Izvor infografike: Europska komisija

EU spending

Priopćenje za tisak

HR Služba za tisak, Glavna uprava za komunikacijuEuropski parlament – Glasnogovornik: Jaume Duch GuillotBroj telefonske centrale službe za tisak (32-2) 28 33000

6 I 17

Koje koristi države članice EU-a imaju od VFO-a?

Kako god na to gledali, za svaku pojedinačnu državu članicu koristi od jedinstvenogtržišta, čak i kad se u obzir uzmu najskromnije procjene, višestruke su u odnosu na njihovnacionalni doprinos (izvor: Europska komisija).

Raspravom o neto-uplatitelju ne uzimaju se u obzir sve gospodarske i nemonetarnekoristi koje država članica stječe članstvom u EU-u. U mnogim područjima politika sprekograničnim obilježjima i potrebom za kritičnom masom zajedničko djelovanje narazini EU-a može dovesti do boljih rezultata nego rascjepkane nacionalne inicijative.Nekoliko studija pokazuje da je s pomoću jedinstvenog tržišta povećano zapošljavanje irast. Učinak jedinstvenog tržišta koji se produbljuje od 1990. izmjeren je brojkom od 3,6milijuna novih radnih mjesta. Usto bi BDP EU-a bio 8,7 % manji da nije došlo dointegracije jedinstvenog tržišta. Prosječni građanin EU-a godišnje zarađuje 840 eura višezahvaljujući jedinstvenom tržištu.

Neto proračunska bilanca iznimno je obmanjujući pokazatelj koristi od potrošnje EU-a ičlanstva u EU-u. Proračunske odluke donesene na temelju tog pokazatelja rezultirajulošim politikama jer su pristrano usmjerene na programe s povratnim priljevom novca udržave članice. Taj mentalitet „pravednog povrata” velika je prepreka ostvarivanju većeeuropske dodane vrijednosti proračunom EU-a. Dublji temeljni razlog za tu obmanjujuću ištetnu zaokupljenost neto bilancom jest istaknutost i politička privlačnost politikapovratnih priljeva čiji se nacionalni i regionalni primatelji mogu lako utvrditi. Politike odkojih su koristi za Europu raspršenije i ne podrazumijevaju uplate državama članicama nedobivaju toliku glasačku i političku potporu (izvor: Služba Europskog parlamenta zaistraživanja).

Dodatni materijali:

ŽELIM SVOJ NOVAC NATRAG!...ili kako prevladati opsesiju s „pravednim povratom” ineto proračunskom bilancom:miniserija korisnih dokumenata za razumijevanje konteksta

Dividenda Europe od dva bilijuna eura:Pregled troškova neujedinjene Europe 2019. –2024. (Služba Europskog parlamenta za istraživanja)

Tehnički brifing o sljedećem dugoročnom proračunu EU-a (Europska komisija)

Priopćenje za tisak

HR Služba za tisak, Glavna uprava za komunikacijuEuropski parlament – Glasnogovornik: Jaume Duch GuillotBroj telefonske centrale službe za tisak (32-2) 28 33000

7 I 17

EU Single market benefits

Odakle dolazi novac?

Proračun EU-a financira se iz triju glavnih izvora prihoda: tradicionalna vlastitasredstva (carine i pristojbe za šećer), vlastita sredstva koja se temelje na usklađenojosnovi poreza na dodanu vrijednost (PDV) i vlastita sredstva povezana s BND-om državačlanica, koja služe uravnoteženju proračuna.

Trenutačno se većina prihoda (77 % 2018.) zasniva na sredstvima koja se temelje naBND-u i PDV-u. Države članice shvaćaju ih kao nacionalne doprinose, a ne kao vlastitasredstva EU-a.

Dodatni materijali:

Informativni članci o Europskoj uniji – Prihodi Unije

Vlastita sredstva EU-a (popratno izvješće)

Priopćenje za tisak

HR Služba za tisak, Glavna uprava za komunikacijuEuropski parlament – Glasnogovornik: Jaume Duch GuillotBroj telefonske centrale službe za tisak (32-2) 28 33000

8 I 17

Vlastita sredstva Europske unije:Reformiranje financijskog sustava EU-aIzvor infografike:Europska komisija i EPRS

EU revenue 2018

SLJEDEĆI VFO – Što je na kocki?

Riječ je o budućnosti Europe, o tome hoće li EU za svoje građane nakon 2020. učinitiviše, jednako ili manje.

Od početka aktualnog VFO-a, za programsko razdoblje od 2014. do 2020., proračun EU-a bio je suočen s novim izazovima koji proizlaze iz sve veće nestabilnosti u susjedstvu,migracijske krize, sigurnosnih prijetnji te neprekidnog i znatnog manjka ulaganja u EU-u

Priopćenje za tisak

HR Služba za tisak, Glavna uprava za komunikacijuEuropski parlament – Glasnogovornik: Jaume Duch GuillotBroj telefonske centrale službe za tisak (32-2) 28 33000

9 I 17

koji je posljedica financijske i gospodarske krize.

Borba protiv klimatskih promjena još je jedan izazov. Parlament je nedavno (u svojojrezoluciji iz listopada 2019.) zatražio stavljanje većeg naglaska na pitanje posljedicaklimatskih promjena u proračunu EU-a kako bi se zajamčila dostatna sredstva zapravedan prelazak na ugljično neutralno gospodarstvo.

Osim toga, ambicija EU-a je i da financira tješnju suradnju u obrani. I na kraju, ali ne imanje važno, povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz EU-a podrazumijeva znatnoproračunsko smanjenje.

Stoga bi VFO za razdoblje od 2021. do 2027. „Uniji trebao osigurati potrebna sredstva zapoticanje održivoga gospodarskog rasta, istraživanja i inovacija, osnaživanje mladih ljudi,učinkovito rješavanje migracijskih izazova, borbu protiv nezaposlenosti, ustrajnogsiromaštva i socijalne isključenosti, dodatno jačanje gospodarske, socijalne i teritorijalnekohezije, rješavanje pitanja održivosti, gubitka bioraznolikosti i klimatskih promjena,jačanje sigurnosti i obrane EU-a, zaštitu njezinih vanjskih granica i pružanje potporesusjednim zemljama” (iz rezolucije o stajalištu Parlamenta o VFO-u iz listopada 2018.).

Višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027. u brojkama (usporedbaprijedloga Komisije i stajališta Parlamenta)

Dodatni materijali:

Informativni članci o Europskoj uniji – Višegodišnji financijski okvir

Proračun EU-a za budućnost (internetska stranica Komisije)

SLJEDEĆI VFO – Koje je stajalište Parlamenta?

Višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027. u brojkama (usporedbaprijedloga Komisije i stajališta Parlamenta)

 

Rezolucija iz studenoga 2018. (priopćenje za tisak ovdje)

 

Parlament je spreman na pregovaranjeod listopada 2018.

 

Priopćenje za tisak

HR Služba za tisak, Glavna uprava za komunikacijuEuropski parlament – Glasnogovornik: Jaume Duch GuillotBroj telefonske centrale službe za tisak (32-2) 28 33000

10 I 17

Na temelju „odozdo prema gore“ procjene sredstava potrebnih za ispunjenje ciljeva usvim

područjima politike EU-a Parlament ocjenjuje da bi novi VFO trebalo odrediti na 1,3 %BND-a 27 država članica EU-a (Komisija predlaže 1,11 %, a Vijeće još nije zauzelostajalište).

 

Parlament traži daljnja ulaganja u područja kao što su mladi, istraživanje i inovacije,okoliš i klima, infrastruktura, MSP-ovi, digitalizacija i socijalna prava, uz istodobnoodržavanje financiranja postojećih politika EU-a u stvarnom smislu kao što supoljoprivreda, kohezija i ribarstvo.

 

Rezolucija iz listopada 2019. (priopćenje za tisak ovdje)

 

Nakon europskih izbora u svibnju 2019. Parlament je potvrdio svoje stajalište o VFO-u ireformi vlastitih sredstava iz 2018. u rezoluciji donesenoj u listopadu 2019.

 

U toj rezoluciji ponovno se potvrđuje potreba za uvođenjem novoga mehanizma zazaštitu proračuna EU-a u slučaju nepoštivanja vladavina prava te se pozdravljapredanost novim političkim inicijativama, kako je u srpnju 2019. izjavila predsjednicaKomisije Ursula von der Leyen, istaknuvši da bi za te inicijative trebalo izdvojiti dodatnasredstva povrh početnog proračunskog prijedloga Komisije.

 

U vezi s europskim zelenim planom, trebalo bi staviti veći naglasak na pitanja klime uproračunu EU-a i u njih uložiti odgovarajuća financijska sredstva kako bi se omogućiopravedan prelazak na ugljično neutralno gospodarstvo i zajamčilo da nitko ne ostanezakinut.

 

Parlament nadalje traži da smjesta započnu međuinstitucijski pregovori i naglašavada se zakonodavne prerogative Parlamenta ne mogu preduhitriti političkom odlukomEuropskog vijeća.

 

Priopćenje za tisak

HR Služba za tisak, Glavna uprava za komunikacijuEuropski parlament – Glasnogovornik: Jaume Duch GuillotBroj telefonske centrale službe za tisak (32-2) 28 33000

11 I 17

Parlament ujedno poziva Komisiju da pripremi rezervni plan za produljenje aktualnogVFO-a (2014. – 2020.) radi zaštite korisnika sredstava EU-a ako se pokaže dapravodobno dovršenje pregovora s Vijećem nije moguće.

 

Dodatni materijali:

Vizualiziranje predloženog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do2027. (infografika)

Informativni članak o stajalištu EP-a

Posljednja priopćenja za tisak o VFO-u

Prijedlog Komisije za novi VFO za razdoblje od 2021. do 2027. iz svibnja 2018.

SLJEDEĆI VFO – Tko pregovara u ime EP-a?

Pregovarački tim EP-a za sljedeći VFO i reformu vlastitih sredstava:

Johan Van Overtveldt (ECR, Belgija), predsjednik Odbora za proračune

Jan Olbrycht (EPP, Poljska), suizvjestitelj o VFO-u

Margarida Marques (S&D, Portugal), suizvjestiteljica o VFO-u

José Manuel Fernandes (EPP, Portugal), suizvjestitelj o vlastitim sredstvima

Valérie Hayer (RENEW, Francuska), suizvjestiteljica o vlastitim sredstvima

Rasmus Andresen (Zeleni/EFA, Njemačka)

Pratite ih na Twitteru: https://twitter.com/EP_Budgets/lists/mff-negotiation-team

Priopćenje za tisak

HR Služba za tisak, Glavna uprava za komunikacijuEuropski parlament – Glasnogovornik: Jaume Duch GuillotBroj telefonske centrale službe za tisak (32-2) 28 33000

12 I 17

MFF negotiating team

SLJEDEĆI VFO – Koje je stajalište Parlamenta o reformi vlastitih

sredstava (prihoda EU-a)?

Parlament ističe da „neće dati suglasnost za VFO bez dogovora o reformi sustavavlastitih sredstava EU-a”. Parlament smatra da bi stoga rashode i prihode trebalo tretiratikao jedinstven paket.

EP se zalaže za zadržavanje postojećih vlastitih sredstava i postupno uvođenjenovih. U skladu s time izravne doprinose iz država članica EU-a na temelju BND-atrebalo bi smanjiti.

Mišljenje je Parlamenta da su potencijalni kandidati za nova vlastita sredstva:

zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit•oporezivanje digitalnih usluga•porez na financijske transakcije•prihod od sustava za trgovanje emisijskim jedinicama•doprinos za plastiku i•

Priopćenje za tisak

HR Služba za tisak, Glavna uprava za komunikacijuEuropski parlament – Glasnogovornik: Jaume Duch GuillotBroj telefonske centrale službe za tisak (32-2) 28 33000

13 I 17

mehanizam za graničnu prilagodbu emisije ugljika.•

Parlament ustraje u tome da se ukinu svi rabati i ispravci, da se pojednostavne vlastitasredstva koja se temelje na PDV-u, da se smanje nacionalni „troškovi ubiranja” pocarinskim pristojbama i da se u proračun EU-a uvrste drugi prihodi u obliku novčanihkazni i naknada.

U studenome 2018. Parlament je u svojem privremenom izvješću o VFO-u doniostajalište o reformi sustava vlastitih sredstava EU-a zajedno sa stajalištem o VFO-u zarazdoblje od 2021. do 2027. Svoje je stajalište potvrdio u listopadu 2019., nakoneuropskih izbora.

Dodatni materijali:

Informativni članci o Europskoj uniji – Prihodi Unije

Vlastita sredstva Europske unije:Reformiranje financijskog sustava EU-a

Own Resources: EP and Commission proposals

SLJEDEĆI VFO – Posebni sastanak na vrhu država članica o proračunu

EU-a održan 20. i 21. veljače 2020.

Nakon sastanka Europskog vijeća o sljedećem VFO-u održanog 20. i 21. veljačepredsjednik Europskog parlamenta David Sassoli i pregovarački tim za VFO izrazili surazočaranje ishodom sastanka.

Priopćenje za tisak

HR Služba za tisak, Glavna uprava za komunikacijuEuropski parlament – Glasnogovornik: Jaume Duch GuillotBroj telefonske centrale službe za tisak (32-2) 28 33000

14 I 17

Analiza prijedloga Charlesa Michela koju je za sastanak 20. veljače pripremiopregovarački tim elaborirana je u sljedećim dokumentima:

preliminarna analiza brojki u nacrtu zaključaka Europskog vijećapredsjednika Michela i

•

komparativna tablica s brojkama.•

SLJEDEĆI VFO – Slijed dosadašnjih događanja

Kronologiju događanja u vezi s VFO-om možete pronaći ovdje:

https://www.europarl.europa.eu/news/en/press-room/20190402IPR34601/multiannual-financial-framework-mff-2021-2027-chronology

I Vijeće je objavilo kronološki pregled:

https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/eu-budgetary-system/multiannual-financial-framework/mff-negotiations/

Kronološki pregled Komisije nalazi se ovdje:

https://ec.europa.eu/commission/future-europe/eu-budget-future_hr

Što su odobrena sredstva za preuzimanje obveza i za plaćanje u

proračunu EU-a?

S obzirom na potrebu upravljanja višegodišnjim aktivnostima, u proračunu EU-a postojedvije kategorije odobrenih sredstava: odobrena sredstva za preuzimanje obveza(trošak svih zakonskih obveza preuzetih tijekom tekuće financijske godine, za koje jemoguće da će imati posljedice u sljedećim godinama) i odobrena sredstva za plaćanje(novac koji se doista isplaćuje tijekom tekuće godine, čijim se korištenjem mogućeizvršavaju obveze u koje se ušlo u proteklim godinama). Zbog toga je razina plaćanjaobično viša u posljednjim godinama višegodišnjeg financijskog okvira.

Priopćenje za tisak

HR Služba za tisak, Glavna uprava za komunikacijuEuropski parlament – Glasnogovornik: Jaume Duch GuillotBroj telefonske centrale službe za tisak (32-2) 28 33000

15 I 17

QR kod

Dodatne informacijeKorisne informacije o VFO-u - popis svih korisnih poveznica (en)Nedavno objavljena priopćenja za tisak o VFO-u (en)Odbor za proračun

Blogo VFO-u Službe za istraživanje Europskog parlamenta (en)

Priopćenje za tisak

HR Služba za tisak, Glavna uprava za komunikacijuEuropski parlament – Glasnogovornik: Jaume Duch GuillotBroj telefonske centrale službe za tisak (32-2) 28 33000

16 I 17

Kontakt Armin WISDORFFPress Officer

(+32) 2 28 40924 (BXL)(+33) 3 881 73780 (STR)(+32) 498 98 13 45armin.wisdorff@europarl.europa.eubudg-press@europarl.europa.eu@EP_Budgets

Priopćenje za tisak

HR Služba za tisak, Glavna uprava za komunikacijuEuropski parlament – Glasnogovornik: Jaume Duch GuillotBroj telefonske centrale službe za tisak (32-2) 28 33000

17 I 17