primjer racuna metalnih konstrukcija ec 2

5/12/2018 Primjer racuna metalnih konstrukcija EC 2 - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/primjer-racuna-metalnih-konstrukcija-ec-2 1/8

UDK 624.84:69.009.182 Primljeno 6. 6. 2001.

GRAĐEVINAR 54 (2002) 2, 79-86 79

Proračun čelične konstrukcije premaeuropskim prednormamaMehmed Čaušević, Daniel Repac

Ključne riječi

č elič ne konstrukcije,eurokod,djelovanje vjetra, poredbena brzina vjetra, Reynoldsov broj,unutarnje sile,dinamič ka analiza

M. Č aušević , D. Repac Prethodno priopćenje

Proračun čelične konstrukcije prema europskim prednormama

Prikazan je prorač un č elič nih rasvjetnih stupova stadiona u Širokom Brijegu, BiH. Opterećenje jeizrač unano prema dijelu Eurokoda 1 (EC1) za djelovanje vjetra, a konstrukcija je dimenzionirana prema EC3. Za određ ivanje sila vjetra upotrijebljen je prijedlog zemljovida, koji je sastavni dio Državnog dokumenta (DDP) za primjenu te prednorme u Hrvatskoj. Djelovanje je vjetra izrač unano i prema važećem Pravilniku. To je dalo niže vrijednosti sila u odnosu na one prema EC3 i DDP.

Key words

steel structures, Eurocode,wind action,comparable wind speed, Reynolds number,internal forces,dynamic analysis

M. Č aušević , D. Repac Preliminary note

Steel structure design based on European prestandards

The design of steel lighting posts for the stadium in Široki Brijeg, Bosnia and Herzegovina, is presented.The load is calculated according to the Eurocode 1 (EC1) for the wind load, and the structure isdimensioned according to EC3 provisions. In the determination of wind force, the designers used themap proposal that is an integral part of the national document (DDP) for the implementation of this prestandard in Croatia. The wind action was also calculated in accordance with the applicable Regulations. This has provided lower force values when compared to values based on EC3 and DDP.

Mots clés

constructions métalliques, Eurocode,action du vent, vitessecomparée du vent, nombre

de Reynolds, forcesinternes,analyse dynamique

M. Č aušević , D. Repac Note préliminarie

Calcul d’une construction en acier suivant les prénormes européennes

L’article présente le calcul des poteaux d’éclairage métalliques du stade de Širokom Brijegu, en Bosnieet Herzégovine. Pour la charge de vent on a utilisé l’Eurocode 1 (EC1), tandis que la construction a été

dimensionnée selon l’EC3. Pour la détermination des forces du vent on a utilisé le projet de carte géographique qui fait partie du Document national (DDP) qui régit l’application de cette prénorme enCroatie. L’action du vent a été calculée également selon le Règlement en vigueur, et les résultatsobtenus ont fourni des valeurs inférieures à celles obtenues par l’EC3 et le DDP.

Ключевые слова:

стальные конструкции , Еврокод , действие ветра , сравнительная скорость ветра , число Рейнольдса , внутренние силы , динамический анализ

М . Чаушевић , Д . Репац Предварительное сообщение

Расчёт стальной конструкции по европейским преднормам

В работе показан расчёт стальных осветительных столбов стадиона в Широком Бреге в БиХ . Нагрузка расчитана по Еврокоду 1 ( ЕС 1) для действия ветра , а размеры конструкции установлены по ЕС 3. Для определения сил ветра употреблено предложение карты , являющейся составной частыо Государственного документа (DDP) для применения той преднормы в Хорватии. Дейктвие ветра расчитано и по существующим правилам. Это дало более низкие значения сил по сравнению с теми по ЕС 3 и DDP.

Schlüsselworte:

Stahlkonstruktionen, Eurokode,Windauswirkung,vergleichendeWindgeschwinigkeit, Reynoldsche Zahl,innere Kräfte,dynamische Analyse

M. Č aušević , D. Repac Vorherige Mitteilung

Stahlkonstruktionsberechnung nach Europäischen Vornormen

Dargestellt ist die Berechnung von stählernen Beleuchtungsmästen des Stadions in Široki Brijeg, BiH. Die Belastung wurde nach dem Teil des Eurokode 1 (EC1) für die Windbelastung berechnet, und die Konstruktion nach EC3 bemessen. Für die Festlegung der Windkraft benützte man den Vorschlag für die Landkarte die ein Bestandteil des staatlichen Dokuments (DDP) für die Anwendung dieser Vornormin Kroatien ist. Die Windauswirkung wurde nach der gültigen Vorschrift berechnet. Das ergab geringere Werte der Kräfte im Vergleich mit denen nach EC3 und DDP.

Autori: Prof. dr. sc. Mehmed Čaušević, dipl. ing. građ.; Daniel Repac, dipl. ing. građ. Sveučilište u Rijeci,Građevinski fakultet, V. C. Emina 5, Rijeka



Proračun čelične konstrukcije M. Čaušević, D. Repac

80 GRAĐEVINAR 54 (2002) 2, 79-86

1 Proračun djelovanja vjetra na stup i reflektore

prema ENV 1991-2-4

1.1 Djelovanje vjetra na stup

Vanjski tlak vjetra we djeluje na vanjske površinekonstrukcije a definiran je u dijelu 5.2. ENV 1991-2-4:

( ) ( )e peeeref e zc zcqw = (1)

Značenja oznaka u izrazu (1) objasniti će se u nastavku.

(a) Poredbeni tlak vjetra qref definiran je u dijelu 7.1.ENV 1991-2-4 (odgovara poredbenoj brzini vjetra) iodređuje se iz:

2

2ref

ref

v ρq = (2)

ref v - je poredbena brzina vjetra definirana u dijelu 7.2.

ENV 1991-2-4 :

0,ref ALT TEM DIRref vcccv = (3)

gdje je

0,ref v - osnovna poredbena brzina vjetra

0.1= DIRc - koeficijent smjera vjetra

0.1=TEM c - koeficijent ovisan o godišnjem dobu

0.1= ALT c - koeficijent nadmorske visine

Sva tri navedena koeficijenta definirana su u DodatkuA, ENV 1991-2-4

Osnovne poredbene brzine vjetra vref,o dane su po pod-ruč jima unutar svake države koja se koristi Eurokodom.Vrijednosti vref,o jedan su od najvažnijih podataka za proračun konstrukcija na djelovanja vjetrom. PremaENV 1991-2-4 vref,o predstavlja desetominutne prosječne brzine vjetra na visini 10 metara, na terenu II. kategorije pri godišnjoj vjerojatnosti premašaja te vrijednosti od0.02, za povratno razdoblje od 50 godina. Zemljovid

raspodjele poredbene brzine vjetra koji propisuje našDržavni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo u okviruDržavnog dokumenta za primjenu (DDP), dan je (još uobliku prijedloga) na slici 1. Iz ove slike jest:

Područ je A: 10, 00.20 −= msvref

Područ je B: 10, 00.30 −= msvref

325.1 −= kgm ρ - gustoća zraka koja ovisi o nadmor-

skoj visini, temperaturi i tlaku zra-ka koji se očekuje u određenom

vjetrovnom područ ju za oluje.

2

00.3025,1

2

=ref q

22 563050562 −− == kNm. Nm.qref

Slika 1. Prijedlog zemljovida raspodjele osnovne poredbene brzi-

ne vjetra

(b) Koeficijent izloženosti vjetru ce(ze ), koji uzima uobzir učinke hrapavosti terena, topografiju i visinu iznadtla kod srednje brzine vjetra i mjere ( stupnja) uzburkanosti(turbulencije), definiran je u dijelu 8.5. ENV 1991-2-4 iima vrijednost:

( ) ( ) ( ) ( )[ ] z gI zc Z c zc V t r e 2122 += (4)

gdje je:

g - vršni koeficijent

cr ( z) - koeficijent hrapavosti

ct ( z)- -topografski koeficijent

I v( z) - mjera uzburkanosti.

Koeficijent izloženosti vjetru ce( z) u nivou temelja i navisini reflektora (slika 4.) ima ove vrijednosti:

( ) [ ]19.073.32100.190.00 22 ⋅⋅+=e

c

ce (0) = 1.95

( ) [ ]12.073.32100.138.134 22 ⋅⋅+=ec

ce (34) = 3.66

(c) Koeficijent vanjskog tlaka c pe(z) za građevine idijelove građevina definiran je u dijelu 10. ENV 1991-2-4 i prikazan u mjerodavnim tablicama za odgovaraju-će oblike građevina i opterećene plohe površina od 1 m2

i 10 m2:

λα ψ 0, p pe cc = (5)



M. Čaušević, D. Repac Proračun čelične konstrukcije

GRAĐEVINAR 54 (2002) 2, 79-86 81

c p,0 - koeficijent vanjskog tlaka elementa beskonačnevitkosti

ψ λ a - koeficijent umanjenja s obzirom na vitkost.

Koeficijent vanjskog tlaka za kružni poprečni presjek definiran je u dijelu 10.8. ENV 1991-2-4 i ovisi o Rey-noldsovu broju (slika 2.):

( )ν

em zvb Re = (6)

gdje je:

61015 −×=ν - kinematska viskoznost zraka

b = 0,960 m - za z = 0.00 m

b = 0.296 m - za z = 34.00 m

Srednja brzina vjetra za z = zequ definirana je u dijelu8.1.ENV 1991-2-4 i u ovom slučaju ima sljedeću vrijednost:

( ) ( ) ( ) 100.2700.3000.190.0000 −=⋅⋅== msvccv ref t r m

( ) ( ) ( ) 140.4100.3000.138.1343434 −=⋅⋅== msvccv ref t r m

Slika 2. Raspodjela tlaka na valjku pri različitim Reynoldsovim

brojevima i beskonačnoj vitkosti

Tablica 1. Tipične vrijednosti krivulja sa slike 2. (među-vrijednosti se smiju linearno interpolirati)

Re α min C p,o,min α a C p,o,h

5 × 105 85 -2.2 135 -0.4

2 × 106

80 -1.9 120 -0.7107 75 -1.5 105 -0.8

α min - mjesto najmanjeg tlaka

c p,o,min - vrijednost najmanjeg koeficijenta tlaka

α A - mjesto odvajanja strujanja

c p,o,h - koeficijent tlaka zavjetrenog dijela valjka

( )

70051120

107311015

00279600Re

0

66

.c.

α...

,h p

A

=→=

→⋅=⋅

⋅=

−

ο

( )

46.082.131

1082.01015

40.41296.034Re

,0

66

=→=

→⋅=⋅

⋅=

−

h p

A

cο

α

A Ah p pe

A

A p pe

zaicc

zaicc

α α α ψ ψ ψ

α α

α α ψ

λ λα λ

λα

−≤≤=∗=

≤≤−

≤≤==

ο

οο

ο

360

36036000.1

,0

0,

Ψ λ = 0.88 - koeficijent umanjenja s obzirom na vit-kost za λ = l/b =54.14 i φ = 1 ( stupanj punoće)

( ) 18.011.088.02360

50.5970.02

360

301

3

20 +=⋅+⋅⋅=

o

o

o

o

pec

c pe (0) = 0.29

( ) 11.011.088.02360

18.4846.02360

3013234 +=⋅+⋅⋅=

o

o

o

o pec

c pe (34) = 0.22

Vanjski tlak vjetra we iz izraza (1) ima slijedeće vrijed-nosti:

− za h = 0.00 m:

( ) 2, kNm32.029.095.1563.00 −=⋅⋅=ew

we (0) = D (0) w’e(0) = 0.960 ⋅ 0,32 = 0.31 kNm-1

− za h = 34.00 m :( ) 2, kNm45.022.066.3563.034 −=⋅⋅=ew

we (34) = D (34) w’e (34) = 0.296⋅0,45 = 0.13 kNm-1

1.2 Djelovanje vjetra na reflektore

Globalna sila vjetra F W na reflektore na slici 3. određujuse prema dijelu 6.1 ENV 1991-2-4:

( ) ref f d eref W Acc zcq F = (7)

gdje je:

cd - dinamički koeficijent čija se vrijednost određuje prema poglavlju 9.

c f - koeficijent sile prema poglavlju 10.

Aref - poredbena površina za c f (općenito projicirana ploha pročelja izložena vjetru bez uzimanja uobzir površina nosača reflektora) prema poglavlju10.

π 2

.. refl refl reflektora r n A =

36. =refl n - broj reflektora

mr refl 295.0. = - polumjer reflektora




82 GRAĐEVINAR 54 (2002) 2, 79-86

22 84.9295.036 m Areflektora =⋅= π

2563.0 −= kNmqref

( ) 67.334 =ec

λ ψ 5.2cf = (8)

51.040.440.4

84.900.190.0 =

⋅=== ϕ λ ψ λ i za

25.2= f c

20.1=d c

F w = 0,563 · 3.67 · 1.20 · 2.25 · 9.84 = 54.90 kN

Slika 3. Dispozicija reflektora na stupu rasvjete

Na kraju su na slikama 4. i 5. za poredbenu brzinu vjetra1

0,00.30 −= msv

ref prikazane vrijednosti djelovanja na

konstrukciju i vrijednosti momenata savijanja.

Dijagram ovisnosti momenta savijanja wk M 1, u popreč-

nom presjeku ″1″ o poredbenoj brzini vjetra dan je naslici 6.

U tablici 2. pokazana je ovisnost momenta savijanja u poprečnom presjeku ″1″ o poredbenoj brzini vjetra, pričemu su istaknute vrijednosti momenata savijanja u pop-rečnom presjeku ″1″ za poredbenu brzinu vjetra na pod-

ruč ju Senja ( 10, 70.37 −= msvref ) i područ ju Maslenice

( 1

0,30.60 −= msv

ref ) prema zemljovidu na slici 1.

34000

We(0)=0.31 kN/m

We(34)=0.13 kN/m

Fw=54.90 kN

Slika 4. Vanjski tlak vjetra za poredbenu brzinu vjetra

10, 00.30 −= msvref

k,1

w

k,2w

k,3w

k,4w

1 1

2 2

3 3

4 4

7500

8500

8600

9400

M = 422.70 kNm

M = 914.78 kNm

M = 1417.00 kNm

M = 1869.61 kNm

Slika 5. Momenti savijanja u presjecima 1, 2, 3, 4

Uočava se da točke dijagrama na slici 6. povezuje krivu- ja drugog reda, tj. tjemena parabola, čija jednadžba glasi:

px y 22 = (9)

gdje je:

[ ]kNmM x

msv y

sd

ref

=

= −1

p – parametar jednadžbe koji ima ovu vrijednost:




GRAĐEVINAR 54 (2002) 2, 79-86 83

sd

ref

M

v p

2

2

= (10)

Dijagram ovisnosti Msd od Vref

0,0

2,5

5,0

7,5

10,0

12,5

15,0

17,5

20,0

22,5

25,0

27,5

30,0

32,5

35,0

37,5

40,0

42,5

45,0

47,5

50,0

52,5

55,0

57,5

60,0

62,5

65,0

0 1 00 0 2 00 0 3 00 0 4 00 0 5 00 0 6 00 0 7 00 0 8 00 0 9 00 0 1 0 00 0 11 00 0 12 00 0 13 00 0

Msd(kNm)

Vref (m/s)

Slika 6. Ovisnost momenta savijanja u poprečnom presjeku ″1″ o

poredbenoj brzini vjetra

Tablica 2. Ovisnost momenta savijanja u poprečnom presjeku ″1″ o poredbenoj brzini vjetra

V ref,0 F W M sd

5,00 1,52 83,6910,00 6,10 313,2515,00 13,75 699,9518,40 20,67 1051,3320,00 24,38 1240,39

22,50 30,81 1568,6824,30 36,08 1838,2425,00 38,12 1942,3827,50 46,12 2352,28

30,00 54,90 2804,42

32,50 64,35 3292,5635,00 74,69 3827,4536,11 79,47 4074,0137,70 86,58 4439,89

40,00 97,51 5002,8150,00 152,40 7841,1860,30 221,63 11441,14

2 Dimenziranje prema reznim silama izračunanim

uporabom ENV 1991-2-4

Materijal stupa je čelik kvalitete S 355 za debljinu ele-menta t ≤ 40 mm. Dimenzioniranje nosača rasvjete pro-vedeno je za poredbenu brzinu vjetra:

130 −= msvref

2.1 Rač unske vrijednosti reznih sila u popreč nom presjeku ″ 1″ :

• Računska vrijednost momenta savijanja u presjeku

″1″: wk F Sd M M 1,1, γ =

50.1= F γ - parcijalni koeficijent sigurnosti za dje-

lovanje vjetra na konstrukciju

kNmM wk 61.18691, =

M Sd,1 = 1.50 · 1869.61 = 2804.42 kNm

• Računska vrijednost poprečne sile u presjeku ″1″:w

k F Sd V V 1,1, γ =

50.1= F γ

kN V W k 38.621, =

V Sd ,1 = 1.50 · 62.38 = 93.57 kN

• Računska vrijednost uzdužne sile u presjeku ″1″:

1,1, G F Sd N N γ =

35.1= F γ - parcijalni koeficijent sigurnosti za stalno

djelovanje na konstrukciju

kN N G 00.801, =

N Sd ,1 = 1.35 · 80.000 = 108.00 kN

2.2 Prorač un minimalne debljine stijenke nosač a:Usvaja se poprečni presjek klase 3.

Rezne sile i otpornost poprečnog presjeka računaju se prema teoriji elastičnosti. Otpornost poprečnog presjekadosegnuta je kada rub presjeka dosegne granicu popuš-tanja.

Poprečni presjek ili neki njegov dio neće se lokalno iz- bočiti prije dosezanja granične nosivosti.

Za treću klasu poprečnog presjeka vrijedi:

290ε ≤t

Dgdje je 66.0

2352 == y f

ε

mm Dt 16.1666.090

96090 2

=⋅

=≥ε

Usvaja se t = 18.00 mm

2.3 Rač unska otpornost popreč nog presjeka ″ 1″ :269.532 cm A = - površina poprečnog presjeka

″1″ 443.591076 cm I = - moment inercije poprečnog

presjeka ″1″ 310.12314 cmW el = - elastični moment otpora

poprečnog presjeka ″1″




84 GRAĐEVINAR 54 (2002) 2, 79-86

• Računska otpornost poprečnog presjeka ″1″ nasavijanje:

0

1,,

M

yel Rd C

f W M

γ

=

250.35 −= kNcm f y - granica popuštanja čelika

10.10=M γ - parcijalni koeficijent sigur-

nosti za otpornost poprečnog presjeka klasa 1., 2. i 3.

kNmM Rd C 10.397410.1

50.3510.123141,, ==

kNm2804.42MM Sd,1Rd.1C, =≥ - zadovoljava

• Računska plastična otpornost poprečnog presjeka″1″ na posmik:

03

1,,M

yv Rd pl

f AV

γ =

260.3458.19622 cmt D AV =⋅⋅==

kN V Rd pl 45.643910.13

50.3560.3451., ==

kN93.57VV Sd,1Rd,1pl, =≥ - zadovoljava

• Računska plastična otpornost poprečnog presjeka″1″ na djelovanje uzdužne sile:

0

1,,M

y Rd pl

f A N γ

=

kN N Rd pl 30.1719110.1

50.3569.5321,, ==

kN108.00NN Sd,1Rd,1pl, =≥ - zadovoljava

• Interakcija M-N-V za poprečni presjek ″1″(poprečni presjek je treće klase):

kN V Sd 57.931, = kN V Rd pl 45.64391,, =

Elastična intreakcijska formula za Rd Sd V V 5.0≤ glasi:

nM

M

M

M

Rd z

Sd z

Rd y

Sd y−≤+ 1

,

,

,

,

gdje je: kNmM N

N n Sd z

Rd

Sd 00.0i30.17191

00.108, ===

30.17191

00.10810

10.3974

42.2804−≤+

9937.00063.017057.0 =−≤ - zadovoljava

3 Proračun spoja stupa s temeljem

• Računska vlačna sila na jedan vijak:

max2, y

y

d N M F Sd Sd

Sd t ∑

⋅−=

[ ]213

212

211

210

29

28

27

26

25

24

23

22

21

2

2

y

y y y y y y y y y y y

y y

+

++++++++++∗

+=∑

22

22

75.12

63.12750855

m y

mm y

=

=

∑

∑

mmm y 1625.150.1162max ==

mkN N

kNmM

Sd

Sd

615.0d00.108

42.2804

==

=

1625.175.12

615.000.10842.2804,

⋅−=Sd t F

kN249.64F Sdt, =

960.001230.00

Y1 Y2Y3

Y4Y5

Y6

Y7

Y8

Y9Y10

Y11Y12 Y13

Msd

Nsd

Vsd

d

Slika 7. Spoj stupa s temeljem

• Računska posmična sila na jedan vijak:

Odabrani vijci: D = 30 mm klase 8.8Broj vijaka: 24

24

57.93. ==

vijaka

Sd Sd v n

V F

kN3.90FSdv,

=




GRAĐEVINAR 54 (2002) 2, 79-86 85

• Uvjet nosivosti ako istodobno djeluju F v,Sd i F t,Sd :

112.3234.1 64.24944.21590.3

14.1 ,

,

,

,

≤⋅

+

≤+ Rd t

Sd t

Rd v

Sd v

F

F

F

F

157.0 ≤ - zadovoljava

• Otpornost na vlak jednog vijka:

Mb

S ub

Mb

Rk t Rd t

A f F F

γ γ

9.0,, ==

ub f - čvrstoća materijala vijka

S A - površina jezgre presjeka

kN F Rk t 90.403, =

25.1=Mbγ - parcijalni koeficijent sigurnosti

otpornosti vijka

kN323.12F Rdt, =

Rdt,Sdt, FF ≤ - zadovoljava

• Otpornost na posmik jednog vijka:

Mb

S ub

Mb

Rk v Rd v

A f C F F

γ γ

1,, ==

6.01 =C - za klase 4.6, 5.6 i 8.8

kN F Rk v 30.269, = kN215.44F Rdv, =

Rdv,Sdv, FF ≤ - zadovoljava.

4 Proračun djelovanja i reznih sila prema

sadašnjem Pravilniku [5]

Na veličinu djelovanja vjetra utječu brzina i pravac vjet-ra, udarno djelovanje vjetra, konfiguracija terena, zem-ljopisni položaj, zaštićenost objekta, oblik i dimenzijeelementa odnosno konstrukcije itd. Sva navedena djelo-vanja obuhvaćaju se u Pravilniku samo izborom veličineosnovnog opterećenja vjetrom i koeficijentom oblika.

Osnovno opterećenje vjetrom q određuje se prematočki 1.5. Pravilnika i za nosač rasvjete u područ ju jake bure III ima vrijednost:

22 47.1150 −− == kNmkpmq

Stvarno opterećenje vjetrom w definirano je u točki1.6. Pravilnika i izračunava se na taj način što se odgo-varajuće osnovno opterećenje vjetrom pomnoži s odgo-varajućim koeficijentom oblika:

[ ]2

−

= kpmqcw

Koeficijent oblika c za cilindrične konstrukcije odre-đuje se po točki 5.4. Pravilnika ovisno o hrapavosti povr-šine i izduženosti konstrukcije, tj. odnosa između njenevisine i promjera. Budući da nosač rasvjete nogometnog

stadiona svojim karakteristikama nalik dimnjaku, odab-ran je koeficijent oblika za horizontalno djelovanje vjet-ra na dimnjake kružnog poprečnog presjeka po točki5.46. Pravilnika :

60.0=hc

Znači da stvarno opterećenje vjetrom w prema točki 1.5.Pravilnika ima vrijednost:

288.047.160.0 −=⋅== kNmqcw h

( ) ( ) 184.088.096.000 −=⋅== kNmwbw

( ) ( )1

26.088.0296.03434

−

=⋅== kNmwbw Sila vjetra na reflektore W F iznositi će:

cq A F reflektoraW =

80.0=c - za pritisak vjetra na vertikalnu površinu

40.0−=c - za sisajuće djelovanje vjetra

[ ] kN F W 36.1740.080.047.184.9 =+⋅=

Moment savijanja u presjeku ″1″ ima vrijednost:

( ) ( )[ ] ( )

kNmM

eG F l

wl l

wwM

w

reflek W w

55.837

0.322

3432

340

1,

.

2

1,

=

+++−=

Računski moment savijanja u presjeku ″1″:

kNmM M wk F Sd 33.12561, == γ

1 1

2 2

3 3

4 4

h (m)

M (kNm)1869.61837.55

34.00

24.60

16.00

7.50

0.00

Dijagram momenta savijanja prema ENV 1991-2-4Dijagram momenta savijanja prema Pravilniku (5)

Slika 8. Usporedba vrijednosti momenata dobivenih prema ENV

1991-2-4 i sadašnjem Pravilniku




86 GRAĐEVINAR 54 (2002) 2, 79-86

5 Zaključak

Prema važećem Pravilniku računski moment savijanja u presjeku 010 ima vrijednost M sd = 1256.33 kNm , a pre-

ma ENV 1991-2-4 i prijedlogu državnog dokumenta za primjenu ove europske norme za vref,0 = 30.0 ms1 momentsavijanja u presjeku 010 iznosi M sd = 2804.42 kNm.

ENV 1991-2-4 ovisnost vanjskog tlaka vjetra o navede-nim činiocima uzima u obzir proračunom veličine pored- benog tlaka vjetra, koeficijentom izloženosti vjetru, koe-ficijentom vanjskog tlaka te dinamičkim koeficijentom.

Ovim je proračunom pokazano da je za navedenu kons-trukciju dobro odabrana predložena vrijednost poredbe-ne brzine vjetra vref,0 = 30.0 ms-1 za područ je B prema prijedlogu zemljovida na slici 1.

Treba spomenuti da je osnovna poredbena brzina vjetrau Tršćanskom zaljevu (područ je jake bure) vref,0 = 31.0ms1.,

koju je propisao talijanski DDP za primjenu ENV 1991-2-4 u Italiji .

U zemljovidu na slici 1 je pokazano da su se na nekimlokacijama uz more mjerenjima dobile veće vrijednostiosnovnih poredbenih brzina vjetra vref,o od predloženevrijednosti za područ je B. Za posebne lokacije na koji-ma djeluje snažna bura (na primjer područ ja Senja iliMaslenice) predloženim zemljovidom u okviru DDPdane su i posebne vrijednosti brzina vjetra, također za povratno razdoblje od 50 godina, te njih valja uporabitiza proračun konstrukcija koje će se graditi na tim loka-cijama.

Konstrukcija koja je prikazana u ovom radu prema svojim karakteristikama neće izdržati brzine vjetra veće od130 mh –1 (vref,0 = 36.11ms-1, tablica 2.), jer je u tom slu-

čaju otpornost poprečnog presjeka 010 ovog stupa nedos-tatna )( , Sd Rd C M M < .

LITERATURA

[1] Eurocode 1: Basis of design and actions on structures, Part 2-4:Actions on structures - Wind actions, ENV 1991-2-4.

[2] Euronorma ENV 1991-2-4, Osnove prorač una i djelovanja na

konstrukcije, dio 2-4: Djelovanja na konstrukcije opterećenevjetrom, Državni dokument za primjenu (DDP), u pripremi,Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, TO 98: Djelovanja i potresi.

[3] Eurocode 3 – Design of steel structures, Part 1-1: General rulesand rules for buildings, European Committee for Standardization,ENV 1993-1-1:1992.

[4] SIST ENV 1991-2-4, Nacionalni dokument za uporabo vSloveniji, siječanj 1998.

[5] Pravilnik o tehnič kim propisima o djelovanju vjetra na nosiveč elič ne konstrukcije, HRN 41 od 14. listopada 1964.

[6] Čaušević, M.: Kombinacija opterećenja prema Eurokodu 1 i PBAB za prorač un konstrukcija prema granič nom stanjunosivosti, Zbornik radova Sabora hrvatskih graditelja, Cavtat,2000, str. 365.-373.

[7] Cividini, B., Peroš, B., Žibrat, Z., Bajić, A., Važnost postojanjamjerenja smjera i brzine vjetra na lokaciji građ evinskog objekta – primjer Maslenič kog mosta, Četvrti opći sabor HDGK, Urednik J.Radić, pp. 369-375, Brijuni, 1998.

[8] Androić, B.; Džeba, I.; Dujmović, D.: Metalne konstrukcije 1,IGH, Zagreb, 1994.

[9] Androić, B.; Džeba, I.; Dujmović, D.: Metalne konstrukcije 2, IAProjektiranje, Zagreb, 1995.

[10]Androić, B.; Džeba, I.; Dujmović, D.: International Structural Steel Sections-Design Tables According to Eurocode 3, Ernst &Sohn A Wiley Company, 2000.

[11]Gould, P. L.; Abu-Sitta, S. H.: Dynamic Response of Structures to 0 .

primjer racuna metalnih konstrukcija ec 2

Documents