primjer ispita za državnu maturu 2012. - hrv a razina (edukacentar)

HRVATSKI JEZIK

viša razina

PRIMJER ISPITA NA DRŽAVNOJ MATURI

EdukaCentar

2012.

Priredili: Sandra Turalija, prof. hrvatskog jezika Dorotea Dejanović, EdukaCentar, Zagreb

Hrvatski jezik – viša razina

KNJIŽEVNOST I JEZIK

Ukoliko imate bilo kakvih pitanja, treba vam savjet ili pomoć oko pripreme za ispit, slobodno nam se

obratite na slijedeće kontakte:

w. edukacentar.hr

e. [email protected]

t. 01 4645 230

m. 095 4645 230

UPUTA

Pred Vama su ispitni materijali prvoga dijela ispita iz Hrvatskoga jezika kojim se ispituje

književnost i jezik.

Prvi dio ispita traje 80 minuta bez stanke.

Ispit se sastoji od 72 zadatka.

Prva 52 zadatka ispituju poznavanje književnosti: razumijevanje teksta, poznavanje djela iz kojih su

navedeni tekstovi u cjelini, povijest književnosti i književnu teoriju.

Posljednjih 20 zadataka ispituje znanje jezika.

U ispitu su tri vrste zadataka koji su poredani sljedećim redom:

• 40 zadataka višestrukoga izbora koji se vežu uz osam polaznih tekstova

(osam skupina od po pet zadataka)

• 2 zadatka povezivanja

• 3 zadatka višestrukoga izbora s dopunjavanjem

• 27 zadataka višestrukoga izbora

Pozorno pročitajte sve upute za rješavanje koje se nalaze ispred svake skupine zadataka.

Ostavite si dovoljno vremena da provjerite odgovore kada riješite test.

Želimo Vam puno uspjeha!

Vaš EdukaCentar

http://www.edukacentar.hr/

mailto:[email protected]


I. KNJIŽEVNOST

1. Zadatci vezani uz polazni tekst

Zadatci višestrukoga izbora

Nakon svakog od osam ponuđenih tekstova slijedi po pet zadataka višestrukoga izbora.

U svim zadatcima višestrukoga izbora od više ponuđenih odgovora samo je jedan odgovor

točan.

Odredite točan odgovor i obilježite ga znakom X s desne strane u ispitnoj knjižici.

Vodite računa da će vam na stvarnom ispitu biti potrebno i vrijeme da odgovore iz ispitne

knjižice prepišete na list za odgovore.

Prvi tekst

Ja Dugi Nos, negromant od velicijeh Indija, nazivam dobar dan, mirnu noć i pritilo godište svitlijem,

uzmnožnijem dubrovačkijem vlastelom, a pozdravljam ovi stari puk: ljudi-žene, stare-mlade, velike i

male, puk s kime mir stanom stoja a rat izdaleka gleda, rat poguba ljucke naravi. Ja što jesu tri godine,

ako se spomenujete, putujući po svijetu srjeća me dovede u ovi vaš čestiti grad, i od moje

negromancije ukazah vam što umjeh. Scijenim da nijeste zaboravili kako vam Placu, tu gdje sjedite, u

čas glavom ovamo obrnuh i ukazah prid očima, a na njoj bijehote; i opet ju stvorih u zelenu dubravu,

od šta plakijer imaste; i zahvaliste mi, i platu imah, što katance stavih na njeke zle jezike koji za zlo

imaju ono što im se za dobro čini. Sad, budući me vjetar opeta k vami dognao srjećom vašom u ovo

brijeme od poklad, odlučio sam ne proć tako da vas kojomgodi lijepom stvari ne obeselim. Ma prije

neg vam što moje negromancije ukažem, hoću vam odkrit jedan sekret koji dosle od ovizijeh strana

nijedan čovjek ni triš mudar nije znao, od šta se su skule od mudaraca vazda veoma čudile i veoma

napastovale, - sekret dostojan da ga vi znate, plemeniti i vrijedni Dubrovčani.

Sada ja mislim, sada u ovi čas, ovdi prid vami ukazat Rim, i u Rimu učinit da se tu prid vami, kako

sjedite, jedna lijepa komedija prikaže; i zašto prije na šeni Dundo Maroje, Pomet i Grubiša ugodni

vam biše, zato i sada hoću da va se s ovom komedijom ukažu. I, za duzijema riječmi ne domorit vam,

iziće prolog, koji vam će dekjarat što će bit. Ma rijet vam ću jednu stvar: budi vam draže što ste

uzaznali odkud su izišli i koji su početak imali ljudi od ništa i nahvao, koji smetaju svijet, nego

komedija koju ćete vidjet. A komedija vam će odkrit koji su to sjeme tugljivo od mojemunskijeh

obraza i ljudi od ništa, od trimjed, nahvao, koji li su ljudi tihi i dobri i razumni, ljudi nazbilj. Tihi i

dobri uzeti će za dobro što im se za dobro dobrovoljno čini, a obrazi od barbaćepa, kojijeh nenavidos

vlada i nerazum vodi, mojemuče, žvirati, barbaćepi, tovari i osli, koze, ljudi nahvao, sjeme prokleto,

po negromanciji učinjeni, hulit će sve, od svega će zlo govorit, er iz zlijeh usta ne more nego zla riječ

izit. I ne drugo! Na vašu sam zapovijed, stav'te pamet na komediju!

Marin Držić, Dundo Maroje


1. Kojem razdoblju pripada tekst?

A. humanizmu

B. renesansi

C. baroku

D. klasicizmu

2. Tko je negromant iz teksta?

A. mudrac

B. čarobnjak

C. lakrdijaš

D. sve navedeno

3. Dundo Maroje je po književnoj vrsti?

A. komedija

B. melodrama

C. pastorala

D. groteska

4. Zašto Dugi Nos spominje Dunda Maroja, Pometa i Grubišu?

A. posebno želi istaknuti primjere ljudi nahvao

B. podsjeća publiku na općepoznate pučke likove lakrdijaša

C. podsjeća publiku na likove koje će ponovno gledati

D. podsjeća publiku na već izvedene Držićeve drame

5. U koje su se doba godine izvodili Držićevi dramski tekstovi?

A. u vrijeme poklada

B. tijekom sajmova

C. tijekom proštenja

D. u vrijeme božićnih blagdana


Drugi tekst

Čovječe pazi

da ne ideš malen

ispod zvijezda!

Pusti

da cijelog tebe prođe

blaga svjetlost zvijezda!

Da ni za čim ne žališ

kad se budeš zadnjim pogledima

rastajo od zvijezda!

Na svom koncu

mjesto u prah

prijeđi sav u zvijezde!

Antun Branko Šimić, Opomena


6. Kako se zove i kada je izdana jedina Šimićeva zbirka pjesama?

A. Preobraženja, 1921.

B. Moja preobraženja, 1920.

C. Moja preobraženja 1921.

D. Preobraženja, 1920.

7. Što simboliziraju zvijezde u pjesmi?

A. povratak u djetinjstvo

B. prolaznost života

C. duhovni život

D. ovozemaljski život

8. Što je A. B. Šimić uveo u hrvatsku poeziju?

A. sinesteziju

B. ekspresivnost

C. slobodni stih

D. simbole

9. Temeljna poruke ove pjesme jest:

A. ne bojati se smrti

B. biti hedonist

C. biti visok

D. biti duhom velik

10. Zaokruži pjesmu koja ne pripada A. B. Šimiću?

A. Moja preobraženja

B. Ručak siromaha

C. Oproštaj

D. Smrt i ja


Treći tekst

Ivan je glasno uzdahnuo i rekao usred prašnjave makije, kamenjara, trnjaka, koji su nas dovde

dopratili: „Kakav lijep kraj! Kakav lijep kraj!“

„Vrag ti takvu ljepotu!“ rekla je jedna Ofelija.

„Ne huli Boga, Ofelijo“, prekorio sam je automatski.

Ali i ja sam bio začuđen tolikim Ivanovim oduševljenjem. Roko je sada koračao daleko ispred nas;

Ofelije su malo zaostale.

„Vidiš“, rekao je Ivan, „ima krajeva koji čovjeku mogu nešto dati. Koji su zahvalni, kao što ženske

znaju biti zahvalne. Što im više pružaš, više ti vraćaju. Ovo je takav kraj.“

„Slijedimo li analogiju sa ženskama, onda, je li, svaki kraj...“, rekao sam.

„Ne“, rekao je Ivan. „Ovo je takav kraj. Kraj koji se čovjeku odužuje nekom plemenitom,

starovremenskom kurtoazijom za učinjen posjet. Kraj se osjeća primijećenim, počašćenim, i uzvraća ti

čast.“

„Prilično skromnih razmjera, mora se reći“, mahnuo sam rukom prema krajoliku.

„Daje što ima“, rekao je Ivan s afektiranom poniznošću. „Moramo to cijeniti, jer daje ono što ima. Sve

što ima, možda. Kuću u daljini. Gromaču. Malo polja.“

„Ima raznih“, rekao je Ivan. „Vidiš, na primjer, Pariz. Bio sam kojekuda po svijetu, ali to mi je bilo

najjasnije u Parizu. Što mi je zapravo pružio Pariz? Nije se udostojao ni da me primijeti. Nije mi

uzvraćao pažnju, ako shvaćaš što hoću reći... Ne, nije da sam bio ravnodušan prema Parizu. Nisam

bio. Dapače.“

„Ničim se ne možeš obogatiti, ni novcem, ni znanjem, ni lukavošću, ničim – samo ljubavlju i

pripadanjem. A to ti može pružiti kraj. Samo ovakav kraj.“

„Mistificiraš“, rekao sam mu poučno.

„Stvarno, zašto ne bih“, rekao je Ivan dobroćudno, ne dopuštajući da mu se kvari blaženo

raspoloženje. „Možda je sve to samo zato što je ovo moj kraj.“

„Kako misliš 'tvoj'? Svaki je potencijalno 'tvoj'. Treba ga samo otkriti, da kažem, osvojiti.“

„Nije istina“, rekao je Ivan. „Ovdje sam se rodio.“

Antun Šoljan, Kratki izlet


11. U kojem se dijelu Hrvatske zbiva radnja djela?

A. u Istri

B. u Slavoniji

C. u Dalmaciji

D. u Hrvatskom zagorju

12. Antun Šoljan je predstavnik kojeg tipa proze??

A. avangardne

B. modernističke

C. proze u trapericama

D. realističke proze

13. Što znači riječ afektiran?

A. iskren i otvoren

B. usiljen i neprirodan

C. uljudan

D. druželjubiv

14. Zašto pripovjedač jedina dva ženska lika u grupi istraživača naziva Ofelijama?

A. jer mu je to omiljeni književni lik

B. jer su sporedni likovi

C. oduzima im osobnost i svodi ih na simbole

D. jer su izgubile razum kao i originalna Ofelija

15. Što traži grupa izletnika u Kratkom izletu?

A. sveti gral

B. stari grad Gradinu

C. dominikanski samostan

D. rimske freske


Četvrti tekst

28.

Ah, sad imam pamet hitru:

sve je, što svijet gleda i dvori

na ognju vosak, dim na vitru,

snijeg na suncu, san o zori,

trenutje oka, strila iz luka,

kijem potegne snažna ruka.

29.

Ah, nije život ljudski drugo

neg' smućeno jedno more,

neg' plav jedna, ku udugo

biju vali kao gore;

i sred ovijeh netom tmina

čo'ek se rodi, mrijet počina.

30.

Bježi, kud znaš, što hoć čini.

zapad i istok vs ophodi,

i beskrajnoj po pučini

svijet kružeći Indije brodi;

krij se u jame gorskijeh hirid,

- smrt svuda te slidom slidi.

31.

I nije stvari koja može

ubjegnuti togaj suda:

u pokoju sred raskoše

stoj bez misli i bez truda,

bran' se oružjem, zlato trati,

ne ćeš joj se othrvati!

32.

Smrt ne gleda ničije lice:

jednako se od nje tlače

siromašne kućarice

i kraljevske tej polače;

ona upored meće i valja

stara i mlada, roba i kralja.

33.

Vedre krune, teška rala

jednom kosom ona slama;

lijepos, blago, snaga i hvala

- sve je prid njom na ognju slama;

gluha i slijepa bez ozira,

kud prohodi sve satira.

Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga


16. Gundulićevo djelo je po književnoj vrsti:

A. epopeja

B. poema

C. pastorala

D. idila

17. Temeljni motiv djela uzet je iz:

A. grčkog mita

B. povijesnog događaja

C. Evanđelja po Luki

D. suvremene stvarnosti

18. Stih u djelu je:

A. osmerac

B. desetarac

C. pentametar

D. heksametar

19. 32. strofa govori:

A. da smrt dolazi iznenada

B. da smrt bira samo stare

C. da su pred smrću svi jednaki

D. da neki pred smrću imaju privilegiju

20. U stihu Smrt ne gleda ničije lice upotrijebljena je:

A. personifikacija

B. elipsa

C. onomatopeja

D. hiperbola


Peti tekst

Gotovo sasvim do njega, za drugim stolićem, sjedili su student, kojega nije nikako znao niti ga se

odakle sjećao, i mladi časnik. Odigrali su bili partiju na biljaru i počeli piti čaj. Uto začuje da student

govori časniku o lihvarici Aljoni Ivanovoj, udovici činovnika, i priopćuje mu njenu adresu. Već se i

samo to učini Raskoljnikovu nekako čudno: tek što je odonud došao, a oni upravo govore o njoj.

Slučaj je to, naravno, ali on nije ipak mogao da se otrese neobična dojma, a u taj čas evo opet kao da

mu netko namjerice podilazi: student započinje pripovijedati drugaru kojekakve pojedinosti o toj

Aljoni Ivanovnoj.

„Divna je ona“, veli, „uvijek možeš od nje dobiti novaca. Bogata je kao Židov, može odmah pet tisuća

isplatiti, ne odbija ni zalog koji vrijedi jedan rubalj. Mnogo ju je naših pohodilo. Samo je strahovita

mrcina...“

(...)

„Zbog svoje neobičnosti. Ali evo što ću ti reći. Ja bih tu prokletu babu ubio i oplijenio, a uvjeravam te

da me ne bi pekla savjest“, dometne student vatreno. Časnik zakikoće opet, a Raskoljnikov protrne.

Kako je to bilo neobično!

„Molim te, ja bih te ozbiljno zapitao“, ražesti se student. „Ja sam se ovo, naravno, šalio, ali pazi: s

jedne je strane glupa, besmislena, ništavna, pakosna, bolesna starica, koja nije nikome potreban, nego,

naprotiv, svima nanosi štetu, koja i sama ne zna zašto živi, a sutra će ionako umrijeti. Razumiješ?

Razumiješ?“

„ Pa razumijem“, odgovori časnik, pažljivo se zagledavajući u druga koji se žesti.

„Slušaj dalje! S druge strane mlade, svježe snage, koje propadaju uludo bez pomoći, i to u tisućama, i

to svuda! Stotinu, tisuću dobrih djela i poslova moglo bi se izvršiti i ispraviti babinim novcima,

zapisanim manastiru! Stotine, tisuće ljudi mogle bi se možda izvesti na valjan put; nekoliko desetaka

obitelji moglo bi se spasiti iz siromaštva, od raspada, propasti, nevaljaštine, veneričnih bolnica – i sve

to njenim novcima. Da je ubiješ i da uzmeš njene novce, pa da se onda pomoću njih posvetiš služenju

cijelom čovječanstvu i općem dobru, zar misliš da se ono sićušno zlodjelce ne bi zbrisalo tisućama

dobrih djela? Za jedan život – tisuću života, spašenih od gnjileža i raspada. Jedna smrt i sto života u

zamjenu – ta to je aritmetika! A to znači, na općoj vagi, život te sušičave, glupe i zlobne babe? Ništa

više nego život kakve uši, žohara, pa ne vrijedi ni toliko, jer je ta baba štetna. Ona drugima izjeda

život; nedavno je od pakosti ugrizla Lizavetu za prst; gotovo su joj ga odrezali!“

„Naravno, nije vrijedna da živi“, napomenu časnik „ali šta ćeš, takva je priroda.“

„Eh, brate, ta prirodu popravljaju i njome upravljaju, a da nije tako, podavili bi se u predrasudama. Da

nije tako, ne bi nijednoga velikana bilo. Govore: 'Dužnost, savjest' – neću ništa govoriti protiv

dužnosti i savjesti – ali kako ih mi shvaćamo? Čekaj, još ću te nešto zapitati. Slušaj!“

„Neću, čekaj ti; ja ću tebe zapitati. Slušaj!“

„Pa!“

„Ti tu eto govoriš i pričaš, a ded mi reci: hoćeš li ti ubiti babu ili nećeš?“

„Naravno da neću! Ja to onako zbog pravednosti... Nije riječ o meni...“

„A po mome sudu, ako se ne možeš sam odlučiti, ne pričaj o nekoj pravednosti...“

Fjodor Mihajlovič Dostojevski


21. Tekst je ulomak iz romana:

A. Bjesovi

B. Zločin i kazna

C. Braća Karamazovi

D. Idiot

22. Koliko likova ima u ulomku?

A. dva

B. tri

C. četiri

D. pet

23. Koja tehnika prevladava u tekstu?

A. pripovijedanje

B. opisivanje

C. dijalog

D. monolog

24. Tko će izvršiti djelo o kojemu se govori u odlomku?

A. časnik

B. student

C. Raskoljnikov

D. netko četvrti

25. Kada, prema stajalištima iznesenima u odlomku, ubojstvo postaje moralno

pozitivan čin?

A. kada se njime spašavaju životi

B. kada je riječ o ubojstvu iz samilosti

C. kada je to u interesu obrane vjere

D. kada je žrtva ubojstva zla osoba


Šesti tekst

Promislivši o svemu tome u najvećoj hitnji, a da se nije mogao odlučiti ustati – budilica je upravo

izbijala četvrt do sedam – zakuca netko na vrata do uzglavlja negova kreveta. „Gregore“, povika taj

netko – bijaše to majka – „već je četvrt do sedam. Nisi li namjeravao otputovati?“ Taj blagi glas!

Gregor se prestraši kad ču glas kojim je odgovarao i koji je, bez sumnje, bio njegov prijašnji, ali u koji

se, kao da dopire odnekud odozdo, umiješalo neko bolno cijukanje što se nije dalo prigušiti, a koje je

samo u prvi mah riječima ostavljalo jasnoću, da bi ih u odzvanjanju toliko razorilo te nisi znao jesi li

dobro čuo. Gregor je htio opširno odgovoriti i sve objasniti, ali se u tim okolnostima ograničio na to da

kaže: „Da, da, hvala majko, već ustajem.“ Zbog drvenih vrata promjena u Gregorovu glasu vani se po

svoj prilici nije mogla zamijetiti, jer majka se umirila tim objašnjenjem te se udaljila, vukući potplate.

No taj mali razgovor je ostale članove obitelji upozorio da je Gregor, protiv svakog očekivanja još kod

kuće, i već je na jedna od pobočnih vratiju zakucao otac, slabo ali šakom. „Gregore! Gregore!“ A iza

drugih pobočnih vratiju pak tiho jadikovaše sestra: „Gregore? Da nisi bolestan? Je li ti što potrebno?“

Gregor odgovori na obje strane: „Već sam gotov“, trudeći se da najpomnjivijim izgovaranjem riječi i

ubacivanjem dugih stanki između pojedinih riječi oduzme svomu glasu svaku upadljivost. I otac se

zbilja vrati svom doručku, no sestra uze šaputati: „Gregore, zaklinjem te, otvori.“ Ali Gregor nije ni

pomišljao da joj otvori, već je u mislima hvalio oprez što ga je stekao na putovanjima, te je i kod kuće

uvečer zaključavao sva vrata.

(...)

Onda sve troje zajedno napustiše stan, što već mjesece i mjesece nisu činili, te se tramvajem odvezoše

u okolicu grada. Kola, u kojima su sjedili, bila su iznutra sva obasjana toplim sunačnim zrakama.

Sjedeći udobno zavaljeni na sjedalima, razgovarali su o izgledima za budućnost, a pokazalo se da ovi,

kada se pobliže pogleda, nisu ni bili tako loši. ... Dok su tako razgovarali, gospodinu i gospođi Samsa

gotovo u isti mah pri pogledu na kćer pade na pamet da se u posljednje doba, usprkos svim brigama i

nevoljama od kojih su joj obrazi postali blijedi, razvila u lijepu punašnu djevojku. Postavši sve

šutljiviji i sporazumijevajući se pogledima, mozgali su o tome kako se sada bliži vrijeme da za nju

nađu i valjana muža. I kada je kćer na cilju vožnje prva ustala i protegla svoje mlado tijelo, njima se to

učinilo kao potvrda njihovih novih sanja i dobrih namjera.

Franz Kafka, Preobražaj


26. Gregor nije bio u stanju otvoriti vrata:

A. zato što je bio bolestan

B. zato što je bio gol

C. zato što se pretvorio u golemog kukca

D. zato što je izgubio ključ

27. Tko je u Gregorovu životu izvor najvećih frustracija?

A. otac

B. majka

C. sestra

D. šef

28. Pripovijetka Preobražaj ubraja se u:

A. socrealističku književnost

B. simbolizam

C. psihološki realizam

D. fantastičnu modernu književnost

29. Gregorova obitelj bila je zabrinuta:

A. za zdravlje voljenog sina i brata

B. jer su se bojali da će Gregor izgubiti posao kojim je otplaćivao obiteljske

kredite

C. jer su mislili da će ih Gregor zaraziti nekom bolesti

D. jer su se bojali da Gregor neće moći zasnovati svoju obitelj

30. Obitelj je nakon Gregorove smrti osjetila:

A. žaljenje

B. ljubomoru

C. olakšanje

D. nemir


Sedmi tekst

Milan Begović, ulomak dramskog teksta

Giga (se digne i istrgne ruku iz njegove): Radije da nisi ništa govorio. Sto puta radije.

Marko: Zašto da ti ne rečem što stoji u onom pismu? Tvoj ga je otac poslao. On je znao što piše.

Giga (jače): Ali nije znao kome piše! Nije znao da ću ti ja tekar onda nešto vrijediti kad imaš u ruci

nekakav dokumetn da sam onakva kakvu si me ostavio. Da ti je moje srce ostalo sačuvano i intaktno,

bilo ti je svejedno. Kako je sve to jadno! (Hoda gore-dolje na drugoj strani sobe.) Kako je sve to

jadno!

Marko (je ostao kraj divana, još uvijek s osjećajem i izrazom krivca. Obzirno i plaho.): Sve je to

pretjerano što govoriš!

Giga: Najvoljela bih da sam negdje duboko ispod zemlje, tako me je stid od svega tog. Stid i za me i

za te.

Marko (potpuno predan): Nisam, vjeruj mi, tako mislio.

Giga (uzbudi se): Ah, šta ne bi tako mislio. Odurno si mislio. Čitavo tvoje držanje, otkad si izašao iz

one sobe, nije ništa nego izraz tvojih misli. Tvoje veselo, objesno, frivolno raspoloženje. Tvoj

insolentni smijeh, tvoje djetinjsko tepanje! Stao si svirati i pjevati i plesati kao, možda, oni tvoji

Mongoli kad se vesele dobrom plijenu što im je nenadano dopao ruku. Osjećala sam to dobro i slutila

sam da je nešto iza onog tvog potcikivanja i poskakivanja. Oh, koliko si mi više vrijedio kad si me u

svom ljubomoru vrijeđao i ponizivao, kad si me mučio sumnjama i brutalno i indiskretno ispitivao,

kad si mi govorio da sam kao koja god po bordelima što se nalaze između Amura i Volge –

Marko: Tvoja logika je smiješna i apsurdna! Najednom si postala osjetljiva na nešto što sam ionako

morao sam otkriti i saznati.

Giga (krikne): Pa to i jest ono! Morao si još iz početka vjerovati meni, a ne onim suhim i prašnjavim

buketima i telefonskim signalima. Ništa nisi želio znati što se je sve u meni prevrtalo kroz ove godine,

ni kolike su bile moje muke, ni kako sam ih izdražal, ni kako sam se otimala: samo jedna jedina misao

živjela je u tebi: je li me tko imao ili nije.


31. Kako se zove djelo iz kojega je tekst?

A. Giga Barićeva i njezinih sedam prosaca

B. Bez trećega

C. Pustolov pred vratima

D Ekvinocijo

32. Kojem književnopovijesnom razdoblju pripada djelo iz kojega je tekst?

A. protorealizmu

B. naturalizmu

C. romantizmu

D. moderni

33. Odakle se vratio Marko Barić?

A. iz Beča

B. s ratišta

C. s višegodišnjeg putovanja po Rusiji i Mongoliji

D. iz višegodišnjeg zarobljeništva u Rusiji

34. Na čemu se temelji dramski sukob glavnih likova u tekstu?

A. Marko je ljubomoran jer sumnja u Giginu vjernost

B. Giga je razočarana Markovom bezosjećajnošću

C. Giga Marku predbacuje raskalašeni život u Mongoliji

D. Giga je pretjerano stidljiva

35. Tko je književni uzor ovom djelu?

A. Ivo Vojnović

B. Vjenceslav Novak

C. Henrik Ibsen

D. Oscar Wilde


Osmi tekst

Toj rekši, izvi se iz vriće i vodom

po puti umi se i namaza vonjom.

Splete glavu kosom, vitice postavi,

kontuš s urehom svom vazam na se stavi;

s ošvom ruke spravi, uši s userezmi,

na nogah napravi čizmice s podvezmi.

S urehami tezmi, ča mi je viditi.,

dostojna bi s knezmi na sagu siditi;

i jošće hoditi na pir s kraljicami

i čtovana biti meu banicami.

Zlatima žicami sjahu se paplici,

a trepetljicami zvonjahu uvici;

stahu zlati cvici po svioni sviti,

razlici, ne rici po skutih pirliti.

Svitlo črljeniti ja rubin na prstih,

cafir se modriti, bilit na rukavih

biser i na bustih, i sve od zlatih plas

sjati se na bedrih prehitro kovan pas.

M. Marulić, Judita


36. Juditin lik simbolizira:

A. odlučnu i hrabru ženu koja se razmeće svojom ljepotom

B. odlučnu i hrabru ženu koja je željna avanture

C. odlučnu i hrabru ženu koja je spasila svoj narod od neprijatelja

D. odlučnu i hrabru ženu koja je spremna na sve za Holofernovu ljubav

37. Razlog Juditina uljepšavanja jest:

A. izazvati zavist drugih žena

B. zavesti Holoferna zbog plemenite ideje

C. uživanje u uljepšavanju zbog sebe same

D. odlazak na bal

38. Judita je ep koji pripada književno-povijesnom razdoblju?

A. baroka

B. srednjeg vijeka

C. renesanse

D. romantizma

39. Od koliko se pjevanja sastoji Judita?

A. četiri

B. pet

C. šest

D. sedam

40. Koje epsko obilježje prevladava u ovom odlomku Judite?

A. dijalog

B. opisivanje

C. pripovijedanje

D. unutarnji monolog


I. KNJIŽEVNOST

2. Zadatci bez polaznoga teksta

Zadatci povezivanja

U sljedećim zadatcima trebate povezati sadržaj dvaju stupaca. Lijevi je stupac obilježen

rednim brojevima zadatka (od 1. do 5.), a desni je stupac obilježen slovima (A, B i C).

Svaki pojam iz lijevoga stupca povežite s odgovarajućim pojmom iz desnoga stupca tako da

uz stih upišete slovo točnoga odgovora.

Svaki se pojam iz lijevoga stupca može povezati samo s jednim pojmom iz desnoga stupca.

Svaki se pojam iz desnoga stupca može povezati jedanput ili više puta.

41. Stihovima pridružite pripadajuće autore.

1. Pati bez suze, živi bez psovke, A. Slavko Mihalić

I budi mirno nesretan. B. Janko Polić Kamov

2. Prolazim Zrinjevcem, dotiče me more. C. Tin Ujević

3. Pođimo, Ciganko moja, crna ljubavi moja;

potamnjela je put tvoja i oči su tvoje crne

4. Majstore, ugasi svijeću, došla su ozbiljna vremena

Radije noću broji zvijezde, uzdiši za mladošću.

5. Leti ko lišće što vir ga vije,

za let si, dušo stvorena.


42. Književnim djelima pridružite pripadajuće književne vrste.

1. Posljednji Stipančići A. drama

2. Ćelava pjevačica B. roman

3. Don Quijote C. novela

4. Gost

5. Gospoda Glembajevi


I. KNJIŽEVNOST


Zadatci višestrukoga izbora s dopunjavanjem

U zadatcima višestrukoga izbora s dopunjavanjem od više ponuđenih odgovora samo je

jedan odgovor točan.

Zadani tekst na mjestu umetnute crte treba dopuniti tekstom jednoga od četiriju ponuđenih

odgovora.

43. Dopunite sljedeću rečenicu.

Misal po zakonu rimskoga dvora, prva hrvatska tiskana knjiga – inkunabula –

potječe iz _____________ godine.

A. 1243.

B. 1347.

C. 1483.

D. 1583.


Marulićev ep Davidijada napisan je _______________ jezikom.

A. talijanskim

B. latinskim

C. hrvatskim

D. njemačkim.



Narod bez narodnosti je tijelo bez kosti poznata je krilatica hrvatskog

pjesnika i jezikoslovca__________________.

A. Petra Preradovića

B. Silvija Strahimira Kranjčevića

C. Ljudevita Gaja

D. Stanka Vraza


I. KNJIŽEVNOST


Zadatci višestrukoga izbora

U svim zadatcima višestrukoga izbora od više ponuđenih odgovora samo je jedan

odgovor točan.

Odredite točan odgovor i i obilježite ga znakom X s desne strane u ispitnoj knjižici.

46. Tko je u hrvatsku književnost uveo naturalizam?

A. Vjenceslav Novak

B. Miroslav Krleža

C. August Šenoa

D. Eugen Kumičić

47. Kojemu književnomu razdoblju pripada Ignjat Đurđević?

A. romantizmu

B. baroku

C. renesansi

D. humanizmu

48. Koje od navedenih djela pripada istomu književnopovijesnomu razdoblju kao i

Antigona?

A. Mahabharata

B. Fedra

C. Tristan i Izolda

D. Elektra


49. Kojoj književnoj vrsti pripada djelo Tristan i Izolda?

A. viteškomu romanu

B. lirskoj pjesmi

C. epu

D. mitu

50. Koje od navedenih djela pripada epskomu književnomu rodu?

A. Crveni konj

B. Lelek sebra

C. Preobraženja

D. Proljeća Ivana Galeba

51. Kako se zove prva otisnuta knjiga, Biblija na latinskom jeziku 1455.?

A. lucidar

B. vulgata

C. epigram

D. mirakul

52. Kojem književnom rodu pripada Kanconijer?

A. epici

B. drami

C. lirici

D. drami u užem smislu


II. HRVATSKI JEZIK

4. Zadatci višestrukoga izbora

U svim zadatcima višestrukoga izbora od više ponuđenih odgovora samo je jedan

odgovor točan.

Odredite točan odgovor i i obilježite ga znakom X s desne strane u ispitnoj knjižici.

53. Kako se zove morfem sk u riječi predškolski?

A. korijenski

B. prefiksalni

C. sufiksalni

D. prefiksalno-sufiksalni

54. Koje su se glasovne promjene dogodile u riječi lišće?

A. jotacija i jednačenje po mjestu tvorbe

B. jotacija i jednačenje po zvučnosti

C. jotacija i sibilarizacija

D. palatalizacija i sibiliarizacija

55. Kakva je rečenica Radije da nisi ništa govorio?

A. zavisnosložena krnja

B. jednostavna proširena

C. zavisnosložena subjektna

D. zavisnosložena objektna


56. Što je zajedničko riječima nepotrebno, nevažan, nerazumljiv?

A. prefiksalni tvorbeni uzorak

B. pridjevi su

C. prilozi su

D. bliskoznačnice su

57. Koja se glasovna promjena dogodila u obliku jači (jak ‒ jači)?

A. sibilarizacija

B. palatalizacija

C. nepostojano a

D. jotacija

58. Koja je riječ pravilno napisana?

A. odtisnuti

B. Zagrepčanin

C. zelenbać

D. podpisati

59. Prema kojem pravopisnom pravilu dolazi zarez u rečenici

Vidiš, na primjer, Pariz?

A. dometanje modalnog izraza

B. surečenično nizanje

C. umetanje

D. suprotnost

60. Kako glasi oblik glagola biti u futuru drugom??

A. bit ću

B. budem bio

C. bih bio

D. bio sam


61. U kojem je padežu podcrtana riječ u rečenici Čudili su se njegovim

zaslugama?

A. u genitivu

B. u dativu

C. u akuzativu

D. u lokativu

62. Koji je glagolski oblik podcrtan u rečenici Čitaše on knjigu uporno i dugo?

A. aorist

B. imperativ

C. prezent

D. imperfekt

63. Kako glasi superlativ pridjeva bijedan?

A. najbijedniji

B. najbjedniji

C. najbedniji

D. najbjednji

64. Koja je rečenica namjerna priložna?

A. Postupili smo onako kako je bilo najbolje.

B. Došli su kako bi vam pomogli.

C. Pita li, odgovori.

D. Neka idu kamo hoće.

65. Koji član rečeničnog ustrojstva nije samostalan?

A. subjekt

B. objekt

C. apozicija

D. predikat


66. Koja riječ nije eponim?

A. forinta

B. nikotin

C. žilet

D. bovarizam

67. Autor prve hrvatske gramatike je:

A. Faust Vrančić

B. Juraj Habdelić

C. Bartol Kašić

D. Tomo Maretić

68. Koja riječ nije toponim?

A. Velebit

B. Makarska

C. Hrvatica

D. Dunav

69. U kakvome su leksičko-semantičkome odnosu riječi voće i jabuka?

A. u sinonimskome

B. u antonimskome

C. u homonimskome

D. u hiperonimskome

70. Koji spoj riječi nije sintagma?

A. grad Zagreb

B. kod kuće

C. pisati pismo

D. moj brat


71. U kojoj riječi nema refleksa staroga glasa jata?

A. prijekor

B. zapovijedati

C. lijetati

D. higijena

72. Koja rečenica ne pripada suprotnim rečenicama?

A. Ne uči, ali zna.

B. Nije došla ona, nego on.

C. Navečer čita ili gleda televiziju

D. Traži, a ne nalazi.


ŠKOLSKI ESEJ

Ukoliko imate bilo kakvih pitanja, treba vam savjet ili pomoć oko pripreme za ispit, slobodno nam se

obratite na slijedeće kontakte:

w. edukacentar.hr

e. [email protected]

t. 01 4645 230

m. 095 4645 230

UPUTA

Pred Vama su ispitni materijali za školski esej iz Hrvatskoga jezika.

Za pisanje školskoga eseja predviđeno je 160 minuta bez prekida.

U ovoj knjižici nalazi se jedan zadatak otvorenoga tipa.

Način pisanja

Školski esej pišite na listu za školski esej.

Obvezno pišite pisanim slovima, uredno i čitko.

Obvezno pišite crnom ili plavom kemijskom olovkom ili nalivperom.

List za koncept predviđen je kao pomoćni list i on se neće bodovati.

Rabite ga kao pomoć u oblikovanju i pisanju školskoga eseja tako da na njemu osmislite školski esej, a

zatim ga čitko napišite na list za školski esej.

Bodovanje

Školski esej treba imati od 400 do 600 riječi.

Školski esej koji ima manje riječi od propisanoga neće se bodovati.

Školski esej pisan velikim tiskanim slovima i neuredno ili nečitko napisan neće se vrjednovati ni

bodovati.

Smjernice za pisanje školskoga eseja niz su sadržajnih uputa za pisanje školskoga eseja. U svoj školski

esej morate uvrstiti sve smjernice za pisanje.

Redoslijed ponuđenih smjernica ne obvezuje Vas u oblikovanju školskoga eseja.

Bodovat će se pravopisna i gramatička točnost školskoga eseja.

Želimo Vam puno uspjeha!

Vaš EdukaCentar

http://www.edukacentar.hr/

mailto:[email protected]


RASPRAVLJAČKI ŠKOLSKI ESEJ

POLAZNI TEKST

Edgar Allan Poe, Crni mačak

Od djetinjstva bijah poznat po popustljivosti i čovječnosti svoje ćudi. Nježnost moga srca

bijaše toliko uočljiva da je izazivala porugu mojih sudrugova. Posebno sam volio životinje, i moji su

mi roditelji ugađali nabavkom najraznolikijih mezimaca. S njima sam provodio gotovo sve vrijeme, i

nikad nisam bio sretniji no kad bi ih hranio i milovao. Ta je osebujnost moga značaja rasla zajedno sa

mnom, i u mojoj muževnoj dobi bijaše mi jednim od glavnih izvora užitaka. Onima koji su gajili

sklonost prema kakvom vjernom i mudrom psu, jedva se moram potruditi da tumačim narav ili snagu

zadovoljstva, koje se na taj način može osjetiti. Postoji nešto u toj nesebičnoj i požrtvovnoj ljubavi

zvijeri što dira ravno u srce onoga koji je često imao prilike iskušati ništavno prijateljstvo i krhku

vjernost pukog Čovjeka.

Pluton – to bijaše ime mačke – bio mi je najmiliji mezimac i drug u igri. Samo sam ga hranio,

i on me slijedio kamo god sam se kretao po kući. Tek sam ga mukom mogao spriječiti da me ne prati i

po ulicama.

Naše je prijateljstvo trajalo tako nekoliko godina, tijekom kojih je moja opća ćud i značaj –

djelovanjem onog đavla Neumjerenosti u pilu – pretrpjela (stid me je i priznati) korjenitu promjenu

nagore. Postajao sam iz dana u dan sve mrzovoljniji, razdražljiviji, bezobzirniji prema tuđim

čuvstvima. Dopustio sam sebi da se služim neumjerenim riječima govoreći sa svojom ženom.

Napokon, podvrgnuo sam je čak i nasilju. Moji su mezimci, dakako, bili prisiljeni osjetiti promjenu u

mojoj naravi. Nisam ih samo zanemarivao, već i grubo s njima postupao. Prema Plutonu sam,

međutim, zadržao dovoljno poštovanja, koje me obuzdavalo da ga ne zlostavljam onako kao što sam

bez ikakvih obzira zlostavljao kuniće, majmuna, pa čak i psa, kad bi mi se slučajno, ili iz privrženosti,

našli na putu. Ali moja me bolest sve više obuzimala – jer koja je bolest nalik alkoholu? – napokon

čak i Pluton stade dolaziti u priliku da iskusi posljedice moje zle volje.


SMJERNICE

Kakav je glavni lik Crnog mačka?

Koja je autorova osnovna teza o nasilju?

Smatra li autor da je nasilje neizostavan dio ljudske prirode?

Zašto, prema autoru, ljudi drže kućne ljubimce?

U kojim se riječima očituje promjena u glavnom liku kojima objašnjava svoju promjenu

prema tuđim osjećajima i kućnim ljubimcima?

Može li se neumjerenost prema porocima pretvoriti u nasilje i može li se ono tada smatrati

opravdanim?

Može li društvo poticati nasilje?

Može li se svaki čovjek oduprijeti nasilju?

Kako biste se vi postavili prema nekome tko je nasilan prema ljudima i životinjama?

Kako bi se civiliziran čovjek trebao postaviti prema ljudima i životinjama?


List za koncept

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________


List za čistopis

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________


- KRAJ -

primjer ispita za državnu maturu 2012. - hrv a razina (edukacentar)

Documents

dopunite sljedeu reenicu

obiljeite ga znakom

odredite toan odgovor

kakav lijep kraj

rekao je ivan

da nije tako

kako je sve

je li