primjena raČunala u nastavi njemaČkog jezikadarhiv.ffzg.unizg.hr/4830/1/skurtanasja_primjena...

of 76 /76
Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za germanistiku Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti PRIMJENA RAČUNALA U NASTAVI NJEMAČKOG JEZIKA Diplomski rad Asja Škurtan Mentorica: doc.dr.sc. Maja Anđel Mentor: doc.dr.sc. Krešimir Pavlina Zagreb, 2014.

Author: others

Post on 31-Aug-2019

2 views

Category:

Documents


0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • Sveuilite u Zagrebu

    Filozofski fakultet

    Odsjek za germanistiku

    Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti

    PRIMJENA RAUNALA U NASTAVI NJEMAKOG JEZIKA

    Diplomski rad

    Asja kurtan

    Mentorica: doc.dr.sc. Maja Anel

    Mentor: doc.dr.sc. Kreimir Pavlina

    Zagreb, 2014.

  • 1

    Sadraj

    1. Uvod .....................................................................................................................................3

    2. Raunalno potpomognuto uenje jezika (engl. CALL) ........................................................4

    2.1. Povijesni pregled CALL-a ......................................................................................................... 4

    2.1.1 Razvojne faze CALL-a ......................................................................................................... 4

    2.1.2. Povezanost faza CALL-a s pedagokim pristupima i metodama uenja............................. 8

    2.2. Prednosti i nedostaci CALL-a .................................................................................................. 11

    2.3. Pedagoki zahtjevi za primjenu raunala u nastavi jezika ........................................................ 13

    3. Hot Potatoes ........................................................................................................................16

    3.1. Nastanak i izrada programa ...................................................................................................... 16

    3.2. Nain rada programa ................................................................................................................ 19

    3.3. Alati programa ......................................................................................................................... 23

    3.4. Hot Potatoes kao autorski alat .................................................................................................. 32

    4. Istraivanje..........................................................................................................................36

    4.1. Uvod u istraivanje................................................................................................................... 36

    4.2. Teorijski dio ............................................................................................................................. 37

    4.2.1. Glagolski naini u njemakom jeziku ............................................................................... 37

    4.2.1.1. Imperativ .................................................................................................................... 37

    4.2.1.2. Konjunktiv .................................................................................................................. 38

    4.2.1.3. Indikativ ..................................................................................................................... 44

    4.2.2. Dosadanja saznanja o raunalno potpomognutom uenju stranog jezika ........................ 44

    4.3. Ciljevi i hipoteze ...................................................................................................................... 45

    4.4. Metode istraivanja .................................................................................................................. 45

    4.4.1. Test 1 ................................................................................................................................. 46

    4.4.2. Vjebe ............................................................................................................................... 47

    4.4.3. Test 2 ................................................................................................................................. 53

    4.5. Analiza rezultata istraivanja ................................................................................................... 53

    4.6. Zakljuak istraivanja .............................................................................................................. 59

    5. Zakljuak ............................................................................................................................61

    6. Literatura ............................................................................................................................62

    7. Prilog ..................................................................................................................................65

  • 2

    Primjena raunala u nastavi njemakog jezika

    Interdisciplinarni diplomski rad Primjena raunala u nastavi jezika bavi se istraivanjem

    uinkovitosti raunalne tehnologije u nastavi njemakog jezika. Pokraj teoretskog dijela u

    kojem je ukratko obraena povijest koritenja raunala u nastavi jezika te opisan program

    Hot Potatoes koji se koristio u svrhu istraivakog dijela diplomskog rada, cilj je bio

    dokuiti moe li se koritenjem raunalne tehnologije tijekom vjebanja dobiti bolji krajnji

    rezultati znanja u usporedbi s vjebanjem na klasian nain, uz papir i olovku. U tu svrhu

    provedeno je istraivanje na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na kolegiju Suvremeni

    njemaki jezik II kod vie lektorice Inje Skender Libhard, na preddiplomskom studiju

    Odsjeka za germanistiku. Nakon to su studenti zajedno s lektoricom Injom Skender Libhard

    detaljno obradili teoriju gramatike cjeline glagolski naini njemakog jezika, slijedilo je

    istraivanje koje se sastojalo od tri dijela. Svi su studenti u prvom dijelu istraivanja dobili

    jednak test za utvrivanje razine polaznog znanja o gramatikoj cjelini. U drugom dijelu

    istraivanja, koji se sastojao od vjebanja, studenti su bili podijeljeni u dvije skupine. Pri

    tome je jedna skupina rjeavala zadatke na klasian nain uz papir i olovku, a druga je

    skupina rjeavala zadatke izraene u programu Hot Potatoes na raunalu. Posljednji dio

    istraivanja sastojao se ponovno od jednoakog testa za sve studente koji e pokazati

    postignutu razinu znanja nakon vjebanja svih studenata. Rezultati testova obiju grupa se na

    koncu usporeuju kako bi se vidjelo koja je od navedenih skupina nakon vjebanja ostvarila

    bolje rezultate.

    Kljune rijei: Hot Potatoes, njemaki jezik, vjebe na raunalu, klasine vjebe, glagolski

    naini njemakog jezika

  • 3

    1. Uvod

    Ubrzani razvoj tehnologije, kojem smo svakodnevni svjedoci, doveo je do potpune

    informatizacije drutva. Stoga se u svim dravnim ustanovama koriste raunala za radnje

    koje su se ne toliko davno jo runo ispisivale. Nita drugaije nije niti u kolama u kojima

    se i nastavnici i uenici koriste raunalima za komunikaciju, slanje domaih zadaa i slino.

    U zadnjih nekoliko godina ak se u poneke kole, poput Tehnike kole Sisak, uveo i e-

    dnevnik koji bi za koji godinu trebao u potpunosti zamijeniti stare, ogromne i teke dnevnike

    u koje se runo upisuju nastavni sati, izostanci i ocjene. U interdisciplinarnome diplomskom

    radu Primjena raunala u nastavi njemakog jezika stoga se pokuava dokuiti imaju li

    raunala bitnu ulogu i u samom usvajanju novog znanja. U tu svrhu provedeno je

    istraivanje na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Odsjeku za germanistiku na kolegiju

    Suvremeni njemaki jezik II koje bi trebalo pokazati je li uenje i vjebane na raunalu

    uinkovitije uenje ili je pak uinkovitije vjebanje na klasian nain, uz papir i olovku.

    Nakon kratke obrade povijesti primjene raunala u nastavi jezika, prednosti i nedostataka

    raunala u nastavi, opisa samog programa Hot Potatoes koji se koristio u istraivanju, slijedi

    istraivaki dio rada. Za istraivanje odabrana je gramatika cjelina glagolski naini

    njemakog jezika. Cjelina se za istraivanje inila idealnom iz razloga to se s jedne strane

    uklopila u razdoblje provoenja istraivanja, a s druge strane navedena gramatika cjelina iz

    godine u godinu studentima stvara potekoe pa im dodatne vjebe nisu bile naodmet.

    Istraivanje se ugrubo moe podijeliti na tri zasebna dijela. Prvi dio istraivanja sastojao se

    od jednakog testa za sve ispitanike kako bi se utvrdilo polazno znanje. Potom se ispitanike

    podijelilo u dvije skupine od kojih je jedna skupina dobila zadatke za vjebanje na klasian

    nain, dok je druga skupina dobila vjebe u obliku aplikacije koje su bile sastavljene

    pomou programskog paketa Hot Potatoes. Trei dio istraivanja ponovno se sastojao od

    jednakog testa za sve ispitanike kako bi se ustvrdilo znanje nakon rijeenih vjebi. Analiza

    samoga istraivanja detaljno prikazuje analizu obiju skupina i svih zadataka.

  • 4

    2. Raunalno potpomognuto uenje jezika (engl. CALL)

    Pojam raunalno potpomognuto uenje jezika ili CALL (engl. Computer assisted language

    learning) definiran je na sljedei nain:

    o potraga za koritenjem i izuavanjem koritenja raunala u pouavanju i uenju

    jezika (Levy, 1997),

    o pristup pouavanju i uenju jezika u kojem se raunalo koristi kao pomono

    sredstvo pri prezentaciji, dopunjavanju i ocjenjivanju materijala za uenje, to obino

    ukljuuje znatan interaktivni element (Davis, 2002),

    o bilo koji proces tijekom kojeg uenik koristi raunalo, a da pri tome poboljava

    svoje znanje jezika (Beatty, 2004).

    Zbog brzog tehnolokog napretka, vrlo je teko saeti pojam CALL-a jer se konstantno

    otkrivaju nove mogunosti. Meutim, iz navedenih triju definicija proizlazi da je raunalno

    potpomognuto uenje jezika svako uenje jezika u kojem se ili nastavnik ili uenik koristi

    raunalom u svrhu prezentacije gradiva odnosno usvajanja i vjebanja prezentiranog

    gradiva. Raunalo pri tome ne predstavlja metodu uenja, ve medij kojim razliite metode,

    pedagoke teorije i razliiti pristupi prenoenja znanja mogu biti primijenjeni u nastavi.

    Tijekom prenoenja znanja nije nuno da uenik raunalo koristi iskljuivo unutar uionice

    za vrijeme nastavnog sata, ve se i samostalno koritenje raunala izvan uionice, neovisno

    o nastavnom satu, smatra raunalno potpomognutim uenjem jezika.

    2.1. Povijesni pregled CALL-a

    2.1.1 Razvojne faze CALL-a

    Primjena raunala u pedagoke svrhe tijekom proteklih etrdesetak godina, otkada su se

    raunala zapravo i poela koristiti i u obrazovne svrhe, moe se okvirno podijeliti u tri faze:

    bihevioristika faza, komunikativna faza i integrativna faza (Warschauer, 1996). Podjela na

    tri razliite faze ne znai nuno da naela i metode nadolazee faze u potpunosti zamjenjuju

    i iskorjenjuju ona naela i metode prethodne, ve se nova faza nadovezuje i gradi na onoj

    prethodnoj. Kao i sve ostale inovacije i ove tri faze CALL-a postepeno su i polako uvedene i

    prihvaene.

  • 5

    Bihevioristika faza

    Ideje bihevioristike faze CALL-a po prvi put su se pojavile 50-ih godina 20. stoljea, a

    provedene su te su pronale svoje mjesto u pouavanju stranih jezika tek tijekom 60-ih i 70-

    ih godina, to potvruje dugo i sporo uvoenje novih ideja. Glavna ideja bihevioristike faze

    bila je neprestano ponavljanje istih vjebi u svrhu memoriranja rjenika, odreenih

    reeninih konstrukcija i slino, to se nazivalo vjebanjem i ponavljanjem (engl. drill and

    practice). Imajui ulogu mehanikog tutora, raunalo se smatralo idealnim sredstvom za

    izvoenje vjebi jer:

    o isporuuje materijale za uenje i vjebanje tako da si svaki uenik sam moe odrediti

    vlastiti tempo rada,

    o raunalo se tijekom prikazivanja jedno te istih zadataka ne dosauje niti umara,

    o raunalo je objektivno, ono ne prosuuje uenika i njegove odgovore s obzirom da

    nije u mogunosti davati povratne informacije,

    o stalno ponavljane vjebe koju raunalo prikazuje je kljuno kako bi se zapamtilo

    gradivo (Warschauer, 1996).

    S obzirom da je raunalo imalo ulogu tutora i davalo samo instrukcije za izvoenje odreene

    vjebe, esto se za bihevioristiku fazu vee i pojam CALI (engl. Computer-Assisted

    Language Instruction) kojeg je kasnije, u komunikativnoj fazi, zamijenio pojam CALL

    (engl. Computer-Assisted Language Learning).

    Vjebe u udbenicima i na raunalu tada se nisu razlikovale ve je razliit bio iskljuivo

    medij pomou kojeg su uenici usvajali i utvrivali novo gradivo. S obzirom da je

    popularnost raunala kao tutora u nastavi sve vie rasla, bez obzira na to to su zadaci bili

    isti kao i u udbenicima, poeo je razvoj programa. Jedan od najuspjenijih i

    najsofisticiranijih bio je PLATO (engl. Programmed Logic for Automated Teaching

    Operations) kojeg je 1959. godine razvilo Sveuilite Illinois (engl. University of Illiois) u

    suradnji s Control Dana Corporation. Cijeli rad PLATO-a u poetku se bazirao na

    pouavanju ruskog jezika koritenjem gramatiko-prijevodne metode koja se temeljila na

    zastarjeloj metodi kojom su se pouavali grki i latinski jezik, a koristila se kao uspjena

    metoda izmeu 1840. i 1940. godine. PLATO je tako sadravao gramatika objanjenja,

  • 6

    zadatke vjebanja i ponavljanja (engl. drill and practice) rjenika i gramatikih struktura te

    je sadravao i testove za prijevode. Sve je bilo sastavljeno u esnaest lekcija za koje je bilo

    potrebno oko 70 sati. Za razliku od ostalih programa koji nisu bili u mogunosti davati

    ikakvu povratnu informaciju, PLATO je mogao provjeravati pravopisne i gramatike

    pogreke (Beatty, 2003; str. 18). Kako se tehnologija konstantno razvijala, razvijao se i

    sustav PLATO.

    Meutim, zbog svoje nezgrapnosti i visoke cijene kasnije su ga zamijenila manja i jeftinija

    raunala to je bio jedan od razloga za prijelaz na novu fazu razvoja CALL-a. S druge

    strane, dolo je do odbacivanja teorije o usvajanju jezika metodom vjebanja i ponavljanja

    (engl. drill and practice) koja nije davala prostora izvornom razgovoru, ve se temeljila na

    memoriranju gotovih jezinih struktura. Takoer su zagovornici nadolazee komunikativne

    faze smatrali kako bi raunalni programi za uenje stranog jezika trebali poticati intrinzinu

    motivaciju uenika i interaktivnost izmeu uenika i uenika kao i uenika i raunala

    (Warschauer, 1996).

    Komunikativna faza

    Kako bi se stvarale vjerodostojne situacije i interaktivnost, komunikativna faza bazirala se

    vie na nainu koritenja raznih materijala nego na samim materijalima. I dalje su se koristili

    zadaci vjebanja i ponavljanja (engl. drill and practice), no uenici bi ih na primjer rjeavali

    u parovima ili malim skupinama kako bi zajedno mogli raspraviti svoje odgovore i naine na

    temelju kojih su doli do odreenih odgovora. To ukazuje na tenju za neizravnim

    posredovanjem gramatikih pravila kod kojeg uenici sami pokuavaju iz primjera zakljuiti

    gramatika pravila, umjesto da im se ponajprije detaljno objasni pravilo na temelju kojeg e

    rjeavati zadatke vjebanja i ponavljanja (engl. drill and practice) kako bi usvojili odreenu

    gramatiku strukturu. Na koncu i sam naziv faze ukazuje da je jedna od karakteristika bila i

    poticanje stvarne komunikacije na stranom jeziku, na prirodan nain, a ne ponavljanje i

    koritenje pripremljenih reenica kao tijekom prijanje faze.

    Za primjenu znaajki komunikativne faze razvile i koristile su se tri vrste programa u kojima

    raunalo ima razliitu ulogu: raunalo kao vodi (engl. computer as tutor), raunalo kao

    poticatelj (engl. computer as stimulus) i raunalo kao sredstvo (engl. computer as tool).

  • 7

    Programi u kojima raunalo ima ulogu vodia, bili su predvieni za razvijanje vjetina

    interakcijom, osobnog odabira i kontrolom uenika, a ne uenja gotovih, pripremljenih

    fraza. Raunalo je i dalje imalo mogunost povratne informacije u obliku davanja ispravnog

    odgovora.

    U vjebama u kojima raunalo ima ulogu poticatelja u prvom planu nije bilo davanje

    ispravnog odgovora, ve poticanje uenika na sudjelovanje u diskusiji, pisanju i iznoenju

    kritikog miljenja. Raunalni programi koji su za to koriteni prvotno nisu bili nuno

    koncipirani za uenje stranog jezika, ve su bili namijenjeni za sastavljanje kao npr. igre

    poput Sim Cityja ili Where in the World is Cameron Sandiego u kojima je trebalo izgraditi

    novi grad odnosno pronai odreenu osobu. Kako bi uenici doli do cilja igre bilo je

    potrebno postavljati upite, planirati, izraditi mape i slino to se itekako moglo koristiti u

    nastavi u obliku stvaranja istinske komunikacije (Pavlova, 2012).

    Trei oblik u kojem se raunalo koristilo kao sredstvo, podrazumijevao je koritenje

    raunala u svrhu koritenja i razumijevanja samog jezika u obliku rekonstrukcije teksta,

    preureivanja teksta, provjeravanja pravopisa i gramatikih struktura i slino.

    Meutim, i taj nain koritenja raunala u nastavi jezika bio je kritiziran jer se ne

    usredotouje na bitne i glavne procese pouavanja stranog jezika, ve se koncentrira na

    sporedne stvari poput raunalnih igara koje nisu trebale biti ukljuene u nastavu. Takoer se

    pokuavalo teiti pouavanju stranog jezika koji e razvijati to vie vjetina uenika

    odjednom (spojiti i sluanje, itanje, pisanje i govorenje) i tako oblikovati integrativnu fazu

    CALL-a.

    Integrativna faza

    Ubrzani razvoj tehnologije 1990-ih godina omoguio je izum osobnog raunala dostupnijeg

    iroj populaciji. Polazei od toga da je uenje kombiniranjem teksta, slike i zvuka

    uinkovitije uenje, postepeno se razvijala tehnologija koju danas uzimamo zdravo za

    gotovo, kao da je oduvijek postojala multimedijska tehnologija kombinacija teksta, slike,

    zvuka i animacije, kojoj je bilo mogue pristupiti sa samo jednog raunala. Ono to je

    multimediju inilo posebno zanimljivom jest hipermedija koja je povezivala sve izvore

  • 8

    multimedije na jednom mjestu (Warschauer, 1996). Tadanji multimedijski prikaz bio je

    izrazito popularan jer je kombinacijom slike i zvuka mogao simulirati izvorne situacije, a

    itanje, pisanje, govorenje i sluanje je uspjeno kombinirano na prirodan nain u jednu

    jedinu aktivnost. Nadalje, uenicima je bilo omogueno nadzirati vlastiti tijek uenja

    samostalnim odabirom brzine, naina i puta uenja. Prvi, ciljano za uenje stranog jezika,

    razvijen program bio je Who is Oscar Lake? (Language Publications Interactive, Inc., 2004)

    iji je cilj bio rijeiti zagonetni misterij na stranom jeziku metodom pokuaja i pogreke.

    Uenik novi jezik ui sluanjem, gledanjem, rjeavanje zagonetki i direktnom interakcijom s

    ljudima koje susree na putu rjeavanja misterija.

    Meutim, upitna je bila kvaliteta ostalih programa. S jedne strane nastavnici nisu imali

    dovoljno informatikog znanja da bi razvili jednostavne, vlastite programe koje bi mogli

    koristiti u nastavi, a s druge strane posao bi bio preputen strunjacima kojima bi pak za

    izradu primjerene aplikacije nedostajalo pedagoko znanje. Ono to je takoer nedostajalo

    bila je izvorna i stvarna komunikacija koja je ostvarena razvojem interneta i WWW-a.

    Osobito je to vidljivo od sredine 90-ih godina pa nadalje kada su se osobna raunala mogla

    pronai u domovima gotovo svake obitelji te je napokon bilo mogue pronai izvorne

    tekstove u obliku novina ili asopisa kao i ostvariti direktnu komunikaciju s drugim

    uenicima diljem svijeta bilo kada i od bilo kuda, gdje god je postajala internetska veza.

    2.1.2. Povezanost faza CALL-a s pedagokim pristupima i metodama uenja

    Na temelju svojih karakteristika svaka se razvojna faza CALL-a moe povezati i s

    odreenim pedagokim pristupom u prolosti. Bihevioristika faza CALL-a tako pronalazi

    svoje korijene u biheviorizmu, znaajke komunikativne faze mogu se pronai u

    kognitivizmu, a integrativna faza u konstruktivizmu (Baumgartner, 2003; Meir, 2006).

    Bihevioristika faza i biheviorizam

    Biheviorizam je pravac u psihologiji kojem je cilj predvianje i kontrola ponaanja

    (Hrvatska enciklopedija, 2013). Stoga u sreditu nisu procesi koji se pri usvajanju novog

    sadraja odvijaju u mozgu, nego se panja posveuje ponaanju ovjeka na odreene

    impulse koje dobiva izvana kao i upravljanju ovjekovog ponaanja (Baumgartner, 2003).

  • 9

    Stoga se i sam proces uenja smatrao nizom podraaja i reakcija; nastavnik daje podraaj na

    koji uenici odreenim ponaanjem reagiraju te kao ponovu povratnu informaciju dobivaju

    pozitivnu ili negativnu reakciju u obliku nagrade ili kazne. Na taj nain poticala se

    ekstrinzina motivacija.

    Ekstrinzina motivacija se stoga smatra polazinom tokom za uenje. Na taj nain uenje

    ne ovisi o ueniku i njegovoj elji za novim znanjima, nego o moguim posljedicama (Meir,

    2006).

    Osnovne karakteristike biheviorizma tako se mogu pronai i u bihevioristikoj fazi CALL-a.

    Raunalo je imalo ulogu davatelja odreenih impulsa na koje su uenici reagirali i to u

    obliku na primjer gotovih fraza koje je trebalo mehaniki ponoviti i memorirati. Pri tome se

    uenicima nije dalo nikakvog prostora za razvijanje vlastitog miljenja ili usvajanje gradiva

    na neizravan nain, ve su uenici dobivali gradivo pripremljeno u malim porcijama, a koje

    se dalje nadograivalo i jednostavno trebalo uiti napamet.

    Ubrzo je biheviorizam naiao na mnoge kritike jer uenje, na klasian nain ili pomou

    raunala, nije ostavljalo prostora za individualan razvoj uenika. Jedina aktivnost uenika

    sastojala se u ponavljanju gotovih fraza i injenica, to ih je zapravo inilo dosta pasivnima.

    S obzirom da se nije razmiljalo o tome to se ui, nauene fraze, reenice konstrukcije ili

    injenice nisu se mogle primijeniti u stvarnom ivotu (Baumgartner, 2003).

    Komunikativna faza i kognitivizam

    Za razliku od biheviorizma, gdje je teite uenja stavljeno na impulse kao i na iz njih

    rezultirane reakcije, panja u kognitivizmu poklonjena je psihikim procesima koji se

    odvijaju u mozgu pri obradi dobivenih informacija. Opaanje i spoznaja dobivenih

    informacija postaju bitne aktivnosti koje se potiu u kognitivizmu u obliku uenja kroz

    otkrivanje i rjeavanje problema. Vie nije bitan iskljuivo odgovor i reakcija na odreeni

    impuls, ve sam nain i metode dolaenja do odreenog odgovora. Uenik ui na nain da

    prima informacije iz svog okruenja, njih preradi i memorira i na koncu odvaja i primjenjuje

    na odreene situacije. Takoer i nastavnik dobiva novu ulogu s obzirom da ne izlae vie

    ture injenice, ve metodiki priprema odreene informacije koje e uenicima staviti na

  • 10

    raspolaganje kako bi oni, uz nastavnikovu podrku, svojim putem doli do odreenog

    rjeenja (Meir, 2006). Nastavnik gradivo na neizravan nain izlae uenicima. Oni ne

    dobivaju vie gotova pravila na temelju kojih e uvjebavati gradivo, nego na temelju

    primjera sami zakljuuju odreena pravila. Naglasak vie nije postavljen na ekstrinzinu

    motivaciju ve se potie intrinzina motivacija koju karakteriziraju znatielja, zanimanje za

    odreenu informaciju i saznanje o nunosti poznavanja odreene informacije (Krger,

    2004).

    Koritenje igrica poput Sim Cityja ili Where in the World is Cameron Sandiego imale su

    odreeni cilj, meutim uenici su sami morali pronai naine i metode kako doi do

    odreenog cilja. Takoer su oni sve vie poticali i komunikaciju s obzirom da su uenici

    meusobno izmjenjivali svoja iskustva steena putem metode pokuaja i pogreke. Kao i

    nastavnik, i raunalo im je ovdje sluio kao vodi koji ih podrava i pomae na putu do cilja,

    ali im pri tome ne otkriva pravi put.

    Integrativna faza i konstruktivizam

    Za razliku od kognitivizma, konstruktivizam u sredite ne stavlja obradu informacija ve

    teite prebacuje na individualne spoznaje i interpretaciju informacija na temelju do sada

    steenog znanja, iskustva i ivotnih uvjeta, ime se stvara odnosno konstruira vlastito

    miljenje. Iz toga proizlazi da ne postoji pogreno znanje, ve iskljuivo razliita miljenja i

    razliiti pogledi na iste informacije. Nastavnik u tom sluaju ne izlae nastavno gradivo

    nego zadaje teme koje bi trebale biti potkrijepljene izvornim materijalima i poticati socio-

    kulturne elemente. Na odreenu temu uenici postavljajui pitanja i stvaranjem vlastitog

    miljenja na temelju svojih iskustva sami organiziraju proces uenja te na taj nain stvaraju

    novo znanje (Meir, 2006). Nastavnik nadalje nema vie centralnu ulogu u nastavi, ve

    uenici preuzimaju ulogu jer dobivaju jako malo uputa i sami dolaze do novog znanja.

    Poseban naglasak stavljen je na intrinzinu motivaciju koja se u uenicima treba probuditi

    da bi sudjelovali u nastavi jer samo aktivnim sudjelovanjem u nastavi mogue je usvajati

    novo znanje (Krger, 2004.).

    Razvojem interneta i WWW-a na vrlo jednostavan nain omogueno je koritenje izvornih

    materijala kroz novine, asopise i slino. Uenici imaju mogunost samostalno istraivati, a

  • 11

    pri tome sebi prilagoditi vlastiti tempo i metode rada. Ponuda multimedijalnih i

    hipermedijalnih sadraja uenicima omoguuje samostalno pronalaenje, istraivanje i

    analizu informacija koja stvaraju nova iskustva na kojima e graditi novo znanje.

    2.2. Prednosti i nedostaci CALL-a

    Raunalo se danas u drutvu zbog brojnih svojih prednosti smatra neizostavnim djelom

    obrazovanja. No, ipak se susreemo i s brojnim potekoama i ogranienjima kada je u

    pitanju koritenje raunala u nastavi. Prouavajui primjenu raunalne tehnologije u svojoj

    nastavi engleskog kao stranog jezika, Julie Prathibha (2010) naila je na mnoge prednosti ali

    i nedostatke raunala u nastavi.

    Prednosti

    Poveana motivacija uenika

    Meu uenicima su raunala vrlo popularna. S obzirom da ih oni koriste u slobodno vrijeme

    za razne aktivnosti, s njima povezuju neovisnost, samostalnost, zabavu i igranje i tijekom

    nastave.

    Individualne razlike uenika i autonomija u uenju

    Svaki uenik ima svoje osobne jake i slabe strane, osobne interese i naine uenja. Stoga

    svaki uenik uenje pomou raunala moe prilagoditi samom sebi tako da sam odlui koje

    e materijale koristiti, koliko dugo e uiti, na koji nain, kojim redoslijedom i slino, to

    mu omoguuje autonomiju u uenju i kontrolu nad uenjem.

    Suzbijanje monotonije

    Rutina je dobra, meutim uvijek dolazi do zasienosti rutinom i pojave dosade i monotonije.

    Raunala u svrhu suzbijanja monotonije imaju bitnu ulogu. Umjesto surovog uenja rjenika

    napamet, rjeavanje gramatikih vjebi na klasian nain i slino moe se umjesto knjiga,

    vjebenica i nastavnih listia upotrijebiti raunalo kao pomono sredstvo. Vjebanje na

    raunalu moe pridonijeti zabavnijem nainu uenja, npr. vjebama povuci i ispusti (engl.

    drag&drop).

  • 12

    Kreativnost

    Nastavnici pomou raunala mogu sami pripremiti nastavni materijal na nain da ga

    uenicima uine vizualno zanimljivijim (na temelju saznanja o pojedinim sklonostima

    uenika) nego to je to napravljeno u udbenicima.

    Motivacija za komunikaciju na stranom jeziku i izvornost materijala

    Internet i njegove suvremene mogunosti razmjene komunikacije putem drutvenih mrea,

    razliitih servisa za slanje istovremenih poruka (engl. Instant messaging), od kojih su

    najpopularniji Skype, ICQ, Google talk, e-pote i slino, uenicima je omoguena

    komunikacija na stranom jeziku s drugim uenicima istoga stranog jezika ili izvornim

    govornicima. Nadalje, internet i WWW omoguuju lake dolaenje do izvornih materijala

    poput novina, asopisa i slino.

    Uzevi u obzir prednosti raunala u nastavi jezika, Prathibha je primijetila brojna

    poboljanja i napredovanja svojih uenika u jezinoj osposobljenosti. Izloenost izvornim

    materijalima koje pruaju internet i WWW dovelo je do puno bolje komunikacije na

    stranom jeziku nego u nastavi gdje se raunala nisu koristila. U nastavi je primijetila

    sudjelovanje i onih uenika koji su inae bili srameljivi ili koji su sporije uili. Ustvrdila je

    i da su uenici lake usvajali nove rijei, imali bolji izgovor, bolje znanje o kulturi. Dajui

    im mnotvo strategija za samostalno uenje i istraivanje, uenici su s vremenom postajali

    sve samostalniji.

    Nedostaci

    Meutim, uza sve pozitivne strane koritenja raunala, Prathibha (2010) je primijetila i

    poneke nedostatke.

    Novana sredstva

    S obzirom na ogranieni proraun kol, one nisu u mogunosti osigurati velik broj

    raunala. Izdaci za hardver i softver pa na koncu i odravanje su vrlo visoki.

    Dostupnost hardvera i softvera

  • 13

    Dostupnost odnosno nedostupnost hardvera i softvera je s jedne strane povezano s

    raspoloivim financijskim sredstvima. S druge strane izrada kvalitetnih programa u svrhu

    obrazovanja podrazumijeva pedagoko kao i metodiko znanje kako bi programi bili

    prilagoeni nastavi. Stoga postoji samo mali broj strunjaka koji posjeduju pedagoko i

    metodiko znanje kao i tehniko znanje za razvoj takvih softvera. S druge strane sama izrada

    softvera zahtjeva ponovno dosta novca pa i vremena.

    Tehniko i teoretsko znanje

    Problem ne predstavlja samo nedostatak kombinacije pedagokog, metodikog i tehnikog

    znanja u izradi softvera. Problem jest i u nedovoljnom znanju kako uvrstiti suvremenu

    tehnologiju u svoju nastavu, s obzirom da jo uvijek ne postoji dovoljno smjernica na koji

    nain uvrstiti raunalo kao sredstvo u cjelokupni nastavni plan i program.

    Prihvaanje tehnologije

    Zbog ubrzanog razvoja tehnologije i neprestanih promjena koje ona donosi, mnogi

    nastavnici se i dalje radije baziraju na klasinim metodama i sredstvima u nastavi.

    U svojoj nastavi zbog koritenja raunala nije primijetila zaostajanje pojedinih uenika u

    znanju za drugima, no pokazalo se da ipak pojedine uenike raunalo kao sredstvo

    obeshrabruje. S jedne strane uenici ne vole promjene, s druge strane su poneki uenici

    imali potekoa postati samostalni i neovisno o nastavniku uiti i istraivati. Primijetila je

    kod nediscipliniranih uenika potekoe u koritenju raunala.

    2.3. Pedagoki zahtjevi za primjenu raunala u nastavi jezika

    Pokraj tehnike opremljenosti uionice, potrebno je i osvrnuti se na temelje pedagogije kako

    bi se raunala uspjeno primijenila u nastavu i imala odreenu korist. Warschauer i

    Whittaker (1997) tako predlau pet natuknica koje treba slijediti kod uvoenja raunala u

    proces uenja:

    Dobro promotriti ciljeve

  • 14

    Kao to bi bilo dobro da se u klasinoj nastavi tono definiraju ciljevi pojedine aktivnosti

    koja se provodi, tako i koritenje raunala u nastavi mora imati svoju svrhu i svoj cilj. Dobro

    bi bilo stoga razmisliti hoe li raunalo za pojedinu aktivnost imati svrhu, to se njime eli

    postii, tj. koji je uope cilj koritenja raunala za pojedinu aktivnost.

    Misliti integracijski

    Internet otvara mnoge mogunosti bre i uinkovitije razmjene komunikacije. Koritenjem

    elektronike pote uenici na jednostavan nain mogu stupiti u kontakt s izvornim

    govornicima i na taj nain unaprijediti svoje jezine sposobnosti. Meutim, dopisivanje nije

    cilj nastavnog procesa. Dobro je razmisliti na koji se nain jo raunalo i internet mogu

    uvesti u nastavni proces. Na primjer, mogue je raditi na malim istraivakim projektima u

    suradnji s prijateljima izvornim govornicima. Time se nee samo unaprijediti njihova

    jezina sposobnost, ve e doi i do izmjene iskustva i informacija pa na koncu do novih

    znanja o odreenoj temi.

    Dobro procijeniti sloenost

    Mogue je da e se pri uvoenju raunala u nastavu pojaviti mnoge potekoe. Mogue je da

    meu uenicima ima i onih koji nemaju dovoljno informatikog znanja da bi mogli u

    potpunosti biti ukljueni u nastavu. Svaka bi kola danas trebali imati informatiku uionicu

    koja je stavljena na raspolaganje svim nastavnicima i svim uenicima. S obzirom na to, nije

    uvijek mogue imati pristup slobodnoj informatikoj uionici. Nastavnik bi zato trebao

    unaprijed isplanirati kada e organizirati sat u informatikoj uionici i pravovremeno ju

    rezervirati. Mogue su i tehnike potekoe kao npr. da nekoliko raunala nije u funkciji, da

    se pojedine aplikacije koje su potrebne ne mogu otvoriti i slino. Sve bi se mogue

    potekoe pri planiranju sata trebale uzeti u obzir i za svaki sluaj pripremiti dodatni

    nastavni materijal u sluaju da neto krene drugim smjerom od planiranog.

    Osigurati potrebnu podrku

    Tijekom nastave u kojoj se koriste raunala, nastavnik bi od poetka trebao osigurati

    uenicima pomo pri radu s raunalom, na primjer pripremiti uruke za uenike kako

  • 15

    tijekom rada ne bi skrenuli s puta, u sluaju ponekih tehnikih potekoa pomoi u

    rjeavanju istih ili ak ukljuiti informatiki tim kole za rjeavanje eventualnih problema.

    Ukljuiti uenike u odluke

    Zbog ve spomenutih potekoa, kao na primjer da svi uenici nemaju jednako informatiko

    znanje, potrebno je uenike ukljuiti u sam proces uvoenja raunala u nastavu. Raspravama

    mogue je vidjeti na kojoj su razini uenikova informatika znanja, koje e im se teme

    svidjeti, to e sami moi napraviti uz nastavnikovu pomo i slino. Pri tome nastavnik nee

    imati centralnu ulogu u nastavi, ve dobiva ulogu koordinatora koji vodi nastavu, a uenici

    sami istrauju, ue i vjebaju.

  • 16

    3. Hot Potatoes

    Hot Potatoes je skup autorskih alata za izradu interaktivnih vjebi u obliku mrene

    aplikacije, a koji se posebno istiu po tome to za samu izradu nije potrebno posebno znanje

    o programiranju i izradi aplikacija. Hot Potatoes nije program namijenjen provjeri i

    vrednovanju uenikovog znanja, unato tome to danas u verziji 6 postoji mogunost

    praenja uenikova rezultata. Prvotna ideja za razvoj programa bila je izrada vjebi za

    utvrivanje gradiva (Arneil i Holmes, 2002).

    3.1. Nastanak i izrada programa

    Autori Hot Potatoesa, Stewart Arneil i Martin Holmes, obojica programeri na University of

    Victoria Humanities Computing and Media Centre u Kanadi sa zanimanjem za istraivanje

    pouavanja stranih jezika razvili su Hot Potatoes prvenstveno iz vlastitih potreba krajem

    1990-ih godina. Sva raunala na Sveuilitu tada su imala pristup internetu i standardnom

    http posluitelju. Meutim, Arneil i Holmes nisu imali dozvolu za dodavanje bilo kakvih

    programa na posluitelj zbog ega je jedini preostao nain bio stvaranje jednostavnih html

    stranica. Razvili su tako nekoliko predloaka (engl. templates scripts) za jednostavne vjebe

    otvorenog (tip dosjeanja i nadopunjavanja) i zatvorenog tipa (tip viestrukog izbora engl.

    multiple choice) to im je omoguilo izradu zadataka na dosljedan i bri nain. Meutim, i ta

    izrada vjebe, runim dodavanjem odreenih podataka, ispostavila se kao vrlo naporan

    postupak to je ujedno i oduzimalo mnogo vremena. Stoga su otili korak dalje i razvili prvi

    autorski alat kako bi automatizirali cijeli proces izrade vjebi. Nastao je JQuiz, generator

    kratkih odgovora. Uviajui svrhu i uspjenost programa, autori Hot Potatoesa eljeli su

    podijeliti svoj rad s drugim nastavnicima. Hot Potatoes tada je postao besplatni softver koji

    je uz alate programa ukljuivao i pomo za instalaciju kao i pomo za samo koritenje

    programa. S vremenom postojalo je sve vie zanimanja za programe, stizali su sve

    specifiniji zahtjevi korisnika poput koritenje odreenih znakova pojedinih jezika,

    instalacija na druge operacijske sustave, koritenje drugih preglednika i slino. Godinu dana

    nakon izrade prvog programa, odluka je pala na izradu autorskog paketa pod nazivom Hot

    Potatoes koji e sadravati pet razliitih aplikacija za izradu vjebi na raunalima s

  • 17

    operacijskim sustavima Windows i Macintosh (Arneil i Holmes, 1999; Arneil i Holmes,

    2002).

    Veina dosadanjih programa za izradu interaktivnih vjebi nudila je mogunost izrade

    zatvorenih tipova zadataka, kao na primjer tip zadataka dvolanog izbora, odnosno tono-

    netono u kojem uenik treba prosuditi je li tvrdnja koja se u zadatku izrie, tona ili

    netona. Povratna informacija koju su uenici za to dobivali takoer se sastojala samo od

    odgovora tono/netono. U zadacima u kojima su uenici morali samostalno unijeti rije ili

    reenicu, nedostajalo je fleksibilnosti programa. ak i najmanje odstupanje poput velikog i

    malog slova ili izmjene gramatike strukture reenice, koja odstupa od idealne no moe se

    takoer smatrati tonom, uenici su dobivali povratnu informaciju o netono rijeenom

    zadatku. Takve zadatke bilo je mogue izraditi na vrlo jednostavan nain, utroak posla,

    truda i vremena za izradu takvih zadataka bio je izrazito malen, a nastavnici nisu razmiljali

    o moguim alternativnim odgovorima uenika koji bi se takoer mogli smatrati tonima.

    Arneil i Holmes su, za razliku od toga, eljeli razviti sofisticiranije programe za vjebu pa je

    danas korisnicima programa omogueno da na jednostavan nain sami dodaju povratne

    informacije u obliku komentara na pojedini odgovor, uvrste bezbroj alternativnih odgovora

    to u konanici uenicima omoguuje da na temelju svojih pogreaka i dolaenja do tonog

    rjeenja, aktivno ue i usvajaju gradivo.

    Hot Potatoes trebao je biti dostupan svima pa tako i onima koji posjeduju manje dobre

    raunalne vjetine. Upravo zbog uenika koji bi program mogli koristiti bez mnogo dodatne

    pomoi, a da pri tome budu to uinkovitiji, trebalo je razviti suelje koje e biti pregledno i

    svima jasno. Za to nisu eljeli koristiti sustav ono to vidi, to i dobije (engl. What you

    see is what you get), gdje e tijekom izrade vjebi odmah moi i vidjeti izgled zavrnog

    proizvoda, jer je postojala mogunost da istovremeno unoenje parametara vjebi i

    ureivanje samog izgleda vjebi odvue nastavnikovu panju od onog bitnoga izrade

    samih vjebi. Zbog toga je izraeno posebno suelje u koje se unose parametri za vjebe, a u

    alatnoj traci nalaze se posebnosti za ureivanje samog izgleda vjebi, gdje korisnik moe

    odabrati pozadinsku sliku ili boju, boju slova i slino. S obzirom da postoje i nastavnici s

    dobrim raunalnim i programerskim znanjem i vjetinama, Hot Potatoes je njima omoguio

  • 18

    dodatno manipuliranje izgledom vjebi. Arneil i Holmes (1999; 2002) podijelili su

    manipulaciju izgledom vjebi na tri razine :

    o jednostavno koritenje programa u koji se na jednostavan nain unose podaci

    nakon ega se pritiskom na gumb za izradu Web stranice izrauju vjebe,

    o izgled stranice se mijenja odabirom razliitih opcija ponuenih na alatnoj

    traci,

    o izmjenom izvornih datoteka (engl. source file) odnosno predloaka koje

    program koristi za izradu web stranica u bilo kojem programu za oblikovanje

    teksta mogue je dodatno promijeniti font, veliinu, poravnavanje teksta,

    debljinu slova itd.

    S obzirom da su korisnici Hot Potatoesa koristili i Microsoftova i Macintoshova raunala,

    bilo je potrebo za oba operacijska sustava izraditi softverski paket. Takoer se postavilo

    pitanje, koje e sve preglednike podravati. U poetku su se odluili za koritenje MS

    Internet Explorera i Netscape Navigatora. Problem je nastao potom s vjebama koje su se

    izradile u Windowsima, a potom koristile u Macintoshu. S obzirom da formati, u kojima su

    podaci bili pohranjeni, nisu bili kompatibilni, to nije bilo mogue sve do pojave XML

    formata. Unato tome to se Hot Potatoes sve bre irio, nisu ga svi mogli koristiti jer

    program nije podravao odreena pisma poput irilice, japanskog ili kineskog pisma.

    Razvojem UNICODE-a to je bilo omogueno tek u Hot Potatoes Verziji 5.2.

    Cijeli autorski paket Hot Potatoes temelji se na scriptnom jeziku JavaScript od strane

    korisnika (engl. client-side Javascript), to znai da je za izvoenje programa potreban samo

    korisnik (engl. client), no ne i posluitelj (engl. server). Za otvaranje i rjeavanje vjebi nije

    ak potrebna ni povezanost na internet. Dovoljno je podatke prebaciti na raunalo i otvoriti

    ih jednim od preglednika. Do Hot Potatoes verzije 5 nije bilo mogue pratiti uenikove

    rezultate s obzirom da korisnik (engl. client) nije bio povezan ni sa kakvim posluiteljem

    (engl. server). Od verzije 5 mogue je putem elektronike pote automatski poslati rezultate

    profesorima koristei CGI Script FormMail, posluitelj otvorenog pristupa.

    Hot Potatoes danas je dostupan na gotovo svim jezicima zahvaljujui njegovim korisnicima

    koji su prevaali pojedine dijelove programa, izraivali razne vodie i pruali pomo onima

  • 19

    kojima je bila potrebna u izradi interaktivnih vjebi (Arneil i Holmes, 1999; Arneil i

    Holmes, 2002).

    3.2. Nain rada programa

    Nakon to se unesu odreeni parametri za izradu vjebi, program ih sam interpretira na

    sljedei nain (Arneil i Homes, 2004):

    o program uitava svoje predloke koji se sastoje od izvornih datoteka (engl. source

    file) u Hot Potatoesu: XHTML, CSS, JavaScript,

    o program potom kombinira datoteke kako bi izradio jedan jedinstveni predloak,

    o program u jedinstveni predloak integrira unesene podatke od korisnika kako bi

    izradio stranicu s vjebama,

    o stranicu s vjebama pohranjuje na tvrdom disku raunala.

    HTML je pri tome zaduen za sam tekstualni sadraj stranice, CSS za prezentaciju sadraja

    mrene stranice, a JavaScript za ponaanje pojedinih elemenata na mrenoj stranici

    (Flanagan, 2011).

    HTML

    HTML (engl. Hypertext Markup Language) je programski jezik za izradu mrenih stranica.

    Pri tome se Hypertext u nazivu HTML odnosi na nain kojim se kreemo na Webu, s jedne

    stranice na drugu, odabirom odreenih hiperlinkova kojima su stranice meusobno

    povezane. Markup oznaava ono to HTML tagovi ine sa dijelovima teksta. Oni mogu biti

    podebljani, ukoeni, u razliitim bojama itd. HTML se smatra jezikom (engl. language) koji

    se sastoji od specifinih kodova i specifine sintakse kao i svi ostali jezici (Shannon, R.

    2012).

    Svaki HTML dokument sastoji se od tri bitna dijela: u prvom dijelu nalaze se informacije o

    koritenoj verziji HTML-a, drugi dio ini zaglavlje stranice u kojoj se najee nalazi naslov

    same mrene stranice kao stilska obiljeja stranice poput fonta, veliine slova itd. Trei dio

    HTML dokumenta ini sam sadraj stranice (W3C, 1988):

    a) Primjer informacija o koritenoj HTML verziji:

  • 20

    Slika 1. Primjer informacija o koritenoj HTML verziji na temelju 7. zadatka vjebi.

    Kada preglednik uita dobivene informacije, ovaj dio HTML dokumenta se na stranici koja

    je prikazana, ne vidi.

    b) Primjer zaglavlja :

    Slika 2. Primjer zaglavlja na temelju 7. zadatka vjebi.

    S ovim dijelom zapoinju informacije koje e preglednik na raunalu prikazati kao dio

    stranice. S obzirom da je tag neobavezan, on u izvornoj datoteci (engl. source file)

    nije nuan za razliku od . Naslov stranice stoga izgleda ovako:

    Slika 3: Primjer izgleda zaglavlja nakon to je preglednik interpretirao kodove u izvornoj datoteci.

    c) Primjer sadraja :

    S obzirom na duinu cijele izvorne datoteke (engl. source file) izdvojen je samo jedan

    primjer koji prikazuje dio napisanog koda i njegov pripadajui prikaz u pregledniku u obliku

    mrene stranice.

  • 21

    Slika 4. Primjer sadraja > na temelju 7. zadatka vjebi.

    Tagom definirani su razliiti navigacijski gumbi koji ueniku omoguuju

    nelinearno kretnjanje po vjebama na nain da sam uenik odredi redoslijed rjeavanja

    vjebi.

    Slika 5. Primjer izgleda sadraja nakon to je preglednik interpretirao kodove u izvornoj datoteci.

    JavaScript

    JavaScript je skriptni jezik koji nadopunjuje HTML u HTML dokumentu, a ita ga i

    interpretira takoer preglednik.

    JavaScript je uglavnom zaduen za pretvaranje statinih mrenih stranica u dinamine. To

    na primjer ukljuuje otvaranje novih prozora (npr. za davanje ili prikaz povratne

    informacije), stvaranje animacija i vizualnih efekata, sakrivanje odreenog sadraja i

    otkrivanje istog, ovisno eli li to korisnik ili ne (Flanagan, 2011: 210). U HTML dokumentu

    Javascript se oznaava tagom da bi pregledniku pri interpretaciji dokumenta dao do

    znanja da sada slijedi odreeni skript.

    JavaScript u autorskom alatu Hot Potatoes izmeu ostalog analizira uenikov unos,

    usporeuje ga s unesenim tonim odgovorima i daje povratnu informaciju to je tono, a to

    nije i gdje se nalazi pogreka. Ueniku je omogueno zatraiti i pomo u sluaju da je u

  • 22

    jednom od zadataka zapeo. Uenik na taj nain kroz svoje pogreke ui i dolazi do tonog

    odgovora (Arneil i Holmes, 1999; Arneil i Holmes, 2002).

    Slika 6. Primjer svrhe skriptnog jezika JavaScript u vjebama izraene autorskim paketom Hot

    Potatoes davanje povratne informacije.

    Zahvaljujui JavaScriptu otvara nam se novi prozor s povratnom informacijom odabirom

    gumba provjeri (njem. Prfe). JavaScript takoer usporeuje uenikov odgovor s ispravnim

    te u povratnoj informaciji navodi je li odgovor toan ili nije, no i dodaje gdje se nalazi

    pogreka. U ovom sluaju to je rije pflnzchen koja bi trebala biti napisana velikim

    slovom (Arneil i Holmes, 2002).

    CSS Cascading Style Sheet

    CSS (engl. Cascading Style Sheet) je standard za specificiranje vizualne prezentacije HTML

    dokumenta, u to se ubrajaju font slova, boje, margine, pozadine, slike, poravnavanje teksta,

    veliina pojedinih elemenata i slino.

    U izvornoj datoteci (engl. source file) to izgleda na sljedei nain:

  • 23

    Slika 7. Primjer kodova CSS-a na temelju petog zadatka.

    Pri pristupu vjebi preglednik interpretira gore navedene znakove i prikazuje nam stranicu

    na sljedei nain:

    Slika 8. Primjer izgleda nakon to je preglednik interpretirao kodove u izvornoj datoteci.

    U programu Hot Potatoes, naravno, nije potrebno samostalno upisivati mnotvo kodova da

    bi se konano dobila interaktivna aplikacija. Navedeni su samo primjeri kako bi se vidjelo

    koliko truda stoji iza same izrade programa koji mnogima olakava sastavljanje raznih

    vjebi na raunalu. Za odabir fonta, pozadinske boje, pojedinosti koje e se prikazivati u

    povratnim informacijama i sam unos teksta dovoljno je samo miom kliknuti i odabrati ono

    to elimo, a program e si nae odabire samostalno prevesti na svoj jezik.

    3.3. Alati programa

    Hot Potatoes sastoji se od pet zasebnih alata za izradu razliitih vrsta vjebi i dodatnog

    programa koji ujedinjuje sve izraene vjebe u jednu (Fileccia, 2006). Svaki alat ima vrlo

    slino suelje koje se sastoji od izborne trake, alatne trake, glavnog prozora i dodatnih

    opcija. Izgled glavnog prozora i dodatne opcije veinom se razlikuju u nekim stvarima,

    ovisno o tome to se alatom eli postii.

    JCloze

    JCloze je program za izradu otvorenog tipa zadataka, zadataka za nadopunjavanje Suelje

    programa je vrlo jednostavno za koritenje :

  • 24

    Slika 9. Prikaz suelja za izradu vjebi alatom JCloze.

    U izbornoj traci (1) nalaze se opcije koje se mogu pronai u svakom Microsoftovom

    programu: datoteka, uredi, umetni, postavke i pomo. Izborna je traka kod svih alata Hot

    Potatoesa jednaka. U alatnoj traci (2) nalaze se najee koriteni preaci iz izborne trake.

    Takoer su i oni veinom kod svih alata jednaki. U prozoru naslov (njem. Titel) (3) mogue

    je dodati naslov pojedine vjebe. U glavni prozor (4) unosi se tekst za vjebu u kojem e biti

    praznina koje uenici trebaju ispuniti. Ponajprije se u glavni prozor unosi cijeli tekst,

    ukljuujui i rijei koje e kasnije biti prikazane kao praznine koje je potrebno popuniti.

    Nakon unosa potpunog teksta za vjebu, rijei koje e biti prikazane u obliku praznine,

    potrebno je oznaiti i pritisnuti praznina (njem. Lcke) u traci s opcijama za izradu praznina

    (5). Potom se otvara sljedei prozor:

    1

    2

    3

    4

    5

  • 25

    Slika 10. Prozor za dodavanje pojedinih informacija za rijei koje e u vjebama biti prikazane kao

    praznine.

    U novom prozoru potrebno je specificirati prazninu. Prikazani su redni broj praznine i rije

    koja e nedostajati. Postoji mogunost dodavanja odreene definicije ili opisa traene rijei

    u svrhu pomoi. Ovisno o vjebi, esto postoji i vie tonih odgovora koje bi nastavnik

    trebao predvidjeti. Zato nam Hot Potatoes daje mogunost da se pod alternativni toni

    odgovori (njem. Alternative richtige Lsungen) unese i bezbroj alternativnih rjeenja koja se

    mogu smatrati tonima. U sluaju pogreke sa stvaranjem praznina, mogue je prazninu

    vratiti na poetno stanje brisanjem ili uklanjanjem praznine (njem. Lcke entfernen ili

    Lcke lschen). Takoer postoji mogunost da program sam izradi praznine odabirom

    gumba praznine automatski (njem. Lcken automatisch), kao i krajnji prikaz svih stvorenih

    praznina (njem. Wrter anzeigen).

    JQuiz

    JQuiz omoguava nastavnicima izradu razliitih vrsta zadataka: zatvoreni tipovi zadataka

    viestrukog izbora s jednim ili vie tonih odgovora i otvoreni tip zadataka dosjeanja u

  • 26

    kojima uenici upisuju po samo jednu rije. Mogue je i izmijeati navedene otvorene i

    zatvorene tipove zadataka. Suelje za izradu svake vrste zadataka je isto:

    Slika 11. Primjer suelja za izradu vjebi alatom JQuizz.

    Na poetku suelja ponovno se, kao i u ostalim alatima, nalaze izborna traka (1) i alatna

    traka s preacima (2). Polje naslov (njem. Titel) (3) slui za dodavanje naziva vjebi. Na

    desnoj strani u padajuem izborniku (4) odabire se vrsta zadatka koja se eli izraditi, a

    pokraj padajueg izbora nalazi se polje u koje se unosi pitanje na koje uenici trebaju dati

    odreeni odgovor. U polje rjeenja (njem. Lsungen) (6) unosit e se odgovori meu kojima

    uenici odabiru onaj toan. U polje povratna informacija (njem. Rckmeldungen) (7)

    nastavnik unosi povratnu informaciju povezanu sa svakim odreenim odgovorom koja e se

    prikazati kada uenik odabere odreen odgovor. Pokraj toga nalazi se polje postavke (njem.

    Einstellungen) (8) u kojem se oznauje toan odgovor. Mogue je jednom unijeti parametre

    za zadatak pa potom izraditi vie vrsta zadataka. U tom sluaju bitno je da se svaka vrsta

    zadatka posebno pohrani pod razliitim imenima jer e u suprotnom ranije pohranjen

    zadatak biti izbrisan. JQuiz takoer daje mogunost rada u standardnom modusu i

    1

    2

    3

    4

    5

    6

    7

    8

  • 27

    ekspertnom modusu. U ekspertnom modusu mogue je, ovisno o teini zadatka, drugaije

    raspodijeliti postotke. Na primjer, u standardnom modusu od deset zadataka svi zadaci nose

    deset posto konanog postotka. U ekspertnom modusu mogue je odrediti da jedan

    jednostavniji zadatak nosi na primjer pet posto, a neki tei na primjer petnaest posto, ime

    nastavnik sam odreuje koji e zadatak nositi koliki postotak.

    JCross

    JCross je alat kojim se na jednostavan nain izrauju krialjke

    Slika 12. Primjer suelja za izradu vjebi alatom JCross.

    Kao i u prijanjim alatima, JCross sadri izbornu traku (1) i alatnu traku (2). Meutim, sam

    izgled suelja malo se razlikuje od prijanjih alata. Polje za unos naslova vjebe (3) u ovom

    alatu nalazi se na lijevoj strani. Polje s kockicama (4) slui za samostalnu, runu izradu

    krialjki, gdje nastavnik sam unosi rijei odreujui im smjer. Pritiskom na gumb definicije

    (njem. Definitionen) (5) dodaje se opis ili definicija kako bi uenici mogli odgonetnuti koje

    se rijei trae. S obzirom da je runa izrada krialjke dosta zamorna, a za izradu je potrebno

    mnogo vremena, postoji mogunost da JCross samostalno izradi krialjku, dok na nama

    1

    2

    3

    4

    5

  • 28

    ostaje samo unijeti traene pojmove. Pri odabiru gumba upravljanje krialjkom (njem.

    Raster verwalten) iz izborne trake, moemo odabrati gumb automatska izrada krialjke

    (njem. Automatische Rtselerstellung). Odabirom toga, otvara nam se novi prozor:

    Slika 13. Prikaz suelja za automatsku izradu krialjke.

    U najveem prozoru (1) potrebno je navesti pojedine rijei koje se eli uvrstiti u krialjku.

    Pri tome je bitno da se svaka rije nalazi u posebnom redu kako bi program mogao

    prepoznati svaku pojedinu stavku. Nakon unosa rijei, sve to je potrebno jest odabrati gumb

    za izradu krialjke (2). Program sam sastavlja i isprobava mogunosti sastavljanja navedenih

    rijei u krialjku, a dok sastavlja i isprobava razne kombinacije, nama prikazuje (3) koliko je

    najvie rijei do sada uvrteno u krialjku. esto se moe dogoditi da program nije u

    mogunosti sve navedene rijei uvrstiti u krialjku. To je bio i razlog zato ovaj alat nije bilo

    mogue uvrstiti u istraivaki dio rada.

    Kada smo zadovoljni s brojem rijei koje je raunalo uvrstio u krialjku, moemo prekinuti

    izradu krialjke pritiskom na gumb Stop (4), ime e krialjka biti izraena, a program se

    automatski vraa na prvotni prozor.

    1

    2

    3

    4

    5

  • 29

    JMix

    JMix je alat kojim se izrauju vjebe za sastavljanje reenica s pravilnim redoslijedom

    rijei, a mogue je napraviti dvije vrste prikaza i rjeavanja vjebi. U jednoj verziji uenik

    pritiskom na gumb odabire redoslijed rijei, u drugoj verziji pojedine se rijei nalaze u

    kutijicama koje treba odvui na svoje pravilno mjesto (engl. drag&drop). Kao i u

    prijanjom alatu mogue je unesene parametre za vjebe pohraniti i u jednom i u drugom

    obliku vjebi. Potrebno je pri pohrani vjebi dati im razliite nazive kako se prije pohranjena

    vjeba ne bi izbrisala. Suelje za izradu vjebi slino je onom iz prijanjih alata:

    Slika 14. Prikaz suelja za izradu vjebi alatom JMix.

    U gornjem se rubu, kao i u ostalim alatima, nalaze izborna traka (1) i alatna traka s

    preacima (2), ispod koje je smjeteno polje za unos naslova vjebi (3). U najvee, lijevo

    polje (4) unosi se reenica s pravilnim redoslijedom rijei. Bitno je, meutim, svaku rije

    upisati u novi red. S obzirom da se u reenici redoslijed moe izmijeniti, na primjer na taj

    nain da objekt stoji na prvom mjestu, potrebno je i ovdje predvidjeti odgovore uenika i

    upisati u polje alternativnih rjeenja (5) sva mogua rjeenja, kako odgovor uenika koji je

    1

    2

    3

    4

    5

    6

  • 30

    toan, ne bi bio oznaen kao netoan. Na dnu suelja dodana je i opcija za alternativna

    rjeenja (6), koja omoguuju sastavljanje reenice od prikazanih rijei bez koritenja svih

    rijei koje uenik ima na raspolaganju, ili opcija koja daje obavijest ukoliko je jedna ili vie

    rijei izostavljena pri sastavljanju reenice. S obzirom da je cilj u ovoj vjebi sastavljanje

    reenica, ni ovaj alat nije bio prikladan u mojim vjebama za istraivanje.

    JMatch

    Ovim se alatom izrauju zadaci zatvorenog tipa tip povezivanja. Suelje je ponovno vrlo

    slino kao i suelje ostalih alata:

    Slika 15. Prikaz suelja za izradu vjebi alatom JMatch.

    Na poetku se nalaze kao i u ostalim alatima izborna traka (1) i alatna traka s preacima (2),

    ispod njih se nalazi polje za unos naslova vjebe (3). U polja s lijeve strane (4) upisuju se

    pojedini pojmovi s kojima e uenik povezati odgovarajue pojmove koji se unose u desna

    polja (5). Bitno je da odgovarajui pojmovi stoje jedan pokraj drugoga, kako bi alat

    prepoznao koji pojam kojem pripada. Program kasnije samostalno automatizmom

    izmjenjuje redoslijed pojmova. Pored toga nalazi se dodatna opcija (6) koja omoguuje da

    1

    2

    3

    4

    5

    6

    7

  • 31

    polja pri otvaranju vjebe ve stoje jedan pokraj drugoga te ih nije potrebno povezivati, to

    moe sluiti kao primjer za vjebu. Na dnu je jo jedna dodatna opcija (7) koja omoguuje

    dodavanje smjernica ili dodatnih primjera za rjeavanje vjebi, a pojavit e se u prvoj vjebi

    na ekranu. Mogue je izraditi od jednog zadatka tri razliite vrste vjebi. Mogue je izraditi

    vjebu na nain da uenik uz jedan pojam odabire odgovarajui pojam iz padajueg

    izbornika. U drugoj vrsti vjebe uenik moe spajati odgovarajue pojmove putem povuci i

    ispusti (engl. drag&drop), a u treem nainu, koji izvrsno slui za uenje novih rijei,

    prikazani su pojmovi u obliku kartica (engl. flash card). Ponajprije se samo prikazuje jedna

    kartica, nakon pritiska na gumb sljedea prikazuje se njoj pripadajua kartica s npr.

    prijevodom prvo prikazane rijei.

    Pri pohranjivanju vjebe mogue ih je pohraniti na tri razliita naina to omoguuje izradu

    triju razliitih vjebi odjednom, pri emu je dobro pripaziti na davanje razliitih naziva

    vjebama kako se prethodno pohranjena vjeba ne bi izbrisala.

    The Masher

    The Masher nije alat za stvaranje pojedinih vjebi, ve program koji spaja sve izraene

    vjebe u jednu. Uenici s toga ne moraju otvarati u svojim datotekama svaki put pojedinu

    vjebu. Dovoljno je otvoriti jednim od preglednika jednu datoteku u kojoj e hiperlinkovima

    biti povezane sve vjebe. Suelje The Mashera ne razlikuje se mnogo od ostalih alata Hot

    Potatoesa:

  • 32

    Slika 16. Suelje alata The Masher za spajanje svih izraenih vjebi u jednu.

    Na vrhu se, kao i u ostalim alatima, nalaze izborna traka (1) i alatna traka s preacima (2).

    Ispod se odmah nalazi traka s dodatnim raznim opcijama (3): Odabirom opcije datoteka

    mogue je u glavnom prozoru (4) vidjeti sve datoteke pojedinih vjebi koje se ele spojiti u

    jednu; pod sljedeom opcijom mogue je prilagoditi izgled prve stranice vlastitim eljama,

    sljedea opcija omoguuje naprednim korisnicima Hot Potatoesa dodatnu manipulaciju

    programa izmjenom izvorne datoteke (engl. source file). U opciji pokraj mogue je

    preimenovati gumbe koji nas vode na prethodnu odnosno sljedeu stranicu kao i na sadraj,

    a pod sljedeom opcijom mogue je vidjeti izvorne datoteke (engl. source file) alata The

    Masher. Pod posljednjom opcijom mogue je na jednostavan nain izmijeniti naziv datoteke.

    Ispod glavnog prozora nalaze se gumbi za dodavanje (5) i brisanje (6) datoteka pojedinih

    vjebi, a na samom dnu navedena je lokacija mape (7) u kojoj se nalaze datoteke pojedinih

    vjebi.

    3.4. Hot Potatoes kao autorski alat

    1

    2

    3

    4

    5

    6

    7

  • 33

    Za izradu novih raunalnih programa u obrazovne svrhe potrebno je mnogo dodatnog

    vremena kao i znanja i vjetina programiranja. Meutim, nastavnici koji su u potpunosti

    posveeni svojim uenicima i pouavanju, nemaju uvijek na raspolaganju dovoljno slobodno

    vremena i potrebno informatiko znanje za izradu aplikacija koje bi se mogle koristiti u

    nastavne svrhe. Stoga postoje autorski alati koji im omoguuju da na jednostavan nain

    izrade interaktivne vjebe (Bangs, 2012). Hot Potatoes je jedan od autorskih alata koji

    korisnicima s osnovnim informatikim znanjem omoguuje stvaranje sofisticiranih

    interaktivnih vjebi. No i korisnici s naprednijim informatikim i programerskim znanjem

    takoer imaju mogunost da pri izradi interaktivnih vjebi dodatno manipuliraju kodovima

    kako bi sebi i svojim uenicima prilagodili izraene vjebe.

    Bez obzira na stupanj informatikog znanja, svi u svrhu obrazovanja koriteni autorski alati

    trebali bi zadovoljiti odreene kriterije pri odabiru odreenog autorskog alata i izradu vjebi

    (Harris, 2002).

    Programiranje i nadogradnja programa

    S obzirom da je za izradu aplikacija potrebno programersko znanje i programerske vjetine,

    potrebno je stei potrebna znanja i vjetine, ili se bar moi osloniti na nekog tko ih

    posjeduje. Budui da se Hot Potateos bazira na predlocima koji se nadopunjuju i izmjenjuju

    na jednostavan nain, dodatno programersko znanje i programerske vjetine nisu potrebne.

    Ipak Hot Potatoes ostavlja naprednim korisnicima mogunosti dodatnog manipuliranja

    izvornim datotekama (engl. source file) kako bi konane interaktivne vjebe prilagodili

    svojim potrebama.

    Interoperabilnost

    Interoperabilnost oznaava izmeu ostalog i mogunost koritenja autorskog alata u sklopu

    drugih sustava za e-uenje (Harris, 2002). Vjebe izraene u Hot Potatoesu mogu se na

    jednostavan nain uklopiti u druge vrste e-uenja poput Moodlea, pa ak i izraditi u

    Moodleu (GNU General Public License, 2010). Takoer je mogue izraene vjebe u

    jednom operacijskom sustavu koristiti u drugim operacijskim sustavima.

    Cijena autorskog alata

    http://docs.moodle.org/dev/License
  • 34

    Cijene autorskih alata mogu varirati izmeu nekoliko stotina i nekoliko tisua dolara.

    Meutim, postoje i alati otvorenog pristupa, kao to je Hot Potatoes, za ije je koritenje

    potrebno plaati jedino povezanost s internetom. Od 2009. godine softver Hot Potatoes

    postao je dostupan svima bez ikakve naknade.

    Vrste vjebi i pitanja

    Pri odabiru autorskog alata potrebno je i uzeti u obzir kakve je vrste vjebi mogue izraditi i

    hoe li se uporabom vjebi uspjeti postii odreeni cilj. Poneki autorski alati omoguuju

    izradu samo po jedne vrste vjebi. Hot Potatoes kao autorski paket omoguuje odmah vie

    vrsti vjebi i pitanja otvorenog i zatvorenog tipa koji se na jednostavan i uinkovit nain

    mogu uvrstiti u nastavu.

    Multimedija i interaktivnst

    Jedna od glavnih razlika izmeu klasinog naina uenja i uenja potpomognutim

    raunalima jest uvrtavanje multimedije i interaktivnost. Tekst, grafike, slike, video i zvuk

    koji su meusobno povezani hiperlinkovima doprinosi uinkovitijem uenju. Takoer i Hot

    Potatoes omoguuje dodavanje multimedije u vjebe i povezivanje istih s tekstom.

    Uz sve navedeno Bangs (2012) dodaje jo poneku znaajku autorskih alata koja bi se trebala

    uzeti u obzir:

    Povratna informacija

    Rjeavanje vjebi bez povratne informacije o tome je li rijeen zadatak toan ili netoan,

    moe dovesti do pogrenog rjeavanja vjebi pa tako i do usvajanja znanja koje nije tono.

    Ispravljanje netono usvojenog znanja mnogo je tee nego usvajanje tonog znanja iz prve,

    a za to su potrebne povratne informacije. Hot Potatoes nudi stvarateljima interaktivnih

    aplikacija unos vlastitih povratnih informacija kao i za tone tako i za netone odgovore

    koje uenike mogu i dodatno motivirati.

    Podravanje posebnih znakova

  • 35

    Pogotovo za uenje stranog jezika vrlo je bitno da autorski alat posjeduje mogunost

    podravanja posebnih znakova i slova poput hrvatskih dijakritikih znakova ili njemakih

    samoglasnika s prijeglasom. Od verzije 5.2. Hot Potatoesa mogue je dodavanje UNICODE

    znakova to omoguuje koritenje autorskog paketa za uenje bilo kojeg jezika (Arneil,

    Holmes, 2002).

  • 36

    4. Istraivanje

    Kao tema istraivakog dijela diplomskog rada odabrana je primjena autorskog alata Hot

    Potatoes u nastavi njemakog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Glavni cilj

    istraivanja jest utvrditi je li vjebanje koritenjem raunalne tehnologije uinkovitije

    vjebanje od klasinog naina vjebanja, koritenjem papira i olovke te, ako postoje, kakve

    su razlike u steenom znanju izmeu uenika koji su vjebali na raunalu i onih koji su

    vjebali na klasian nain.

    4.1. Uvod u istraivanje

    Istraivanje za diplomski rad provedeno je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Odsjeku

    za njemaki jezik i knjievnost na kolegiju Suvremeni njemaki jezik II u suradnji s viom

    lektoricom Injom Skender Libhard. Ispitanike je inilo 17 studenata prve i druge godine

    preddiplomskog studija (drugu godinu studija ine ponavljai kolegija Suvremeni jezik II

    koji u prvom pokuaju polaganja kolegija tijekom prethodne akademske godine nisu uspjeli

    poloiti ispit pa ponovno moraju odsluati kolegij) koji su do sada razliito dugo uili

    njemaki kao strani jezik. Prije poetka istraivanja studenti su ponajprije samostalni

    obradili teoriski dio gramatike cjeline glagolskih naina njemakog jezika, a potom

    detaljno raspravili s lektoricom pitanja i nejasnoe vezano za teoriju. Gramatika cjelina

    glagolski naini njemakog jezika - indikativ, konjunktiv, imperativ studentima iz godine u

    godinu stvara mnoge potekoe. S obzirom na to, studentima je dobro dolo nekoliko

    dodatnih vjebi. Istraivanje je bilo podijeljeno u tri dijela. U prvom dijelu istraivanja svi

    studenti dobili su isti test kako bi se utvrdila poetna razina znanja o gramatikoj cjelini

    glagolski naini, a za rjeavanje testa imali su 20 minuta. U drugoj fazi studenti su bili

    podijeljeni u dvije skupine. U svakoj su skupini bili po znanju i jai i slabiji studenti kako bi

    obje skupine bile priblino jednake. Skupine studenata odredila je lektorica Inja Skender

    Libhard s obzirom da od prvog semestra prati znanje i napredak svojih studenata. Jedna je

    skupina za vjebu dobila zadatke koje je trebala rijeiti na klasian nain, pomou papira i

    olovke. Druga je skupina dobila zadatke koje su izraeni u autorskom paketu Hot Potatoes te

    ih je trebala rijeiti na raunalu. Zadaci obiju skupina bili su prema sadraju jednaki,

    razlikovali su se samo u izgledu. Za vjebanje su studenti imali osam dana vremena. Trei

  • 37

    dio istraivanja ponovno se sastojao od jedinstvenog testa za obje grupe kako bi se vidio

    napredak i razlika u steenom znanju izmeu dviju skupina studenata.

    4.2. Teorijski dio

    Teorijski dio diplomskog rada obuhvaa opis uporabe glagolskih naina u njemakom

    jeziku, pri emu e tvorba glagolskih naina biti openito spomenuta, a pojedinosti i iznimke

    bit e opisane i spomenute u sklopu analize testova. U drugom dijelu bit e ukratko

    navedena dosadanja iskustva vezana uz primjenu raunala u nastavi stranog jezika.

    4.2.1. Glagolski naini u njemakom jeziku

    U njemakom jeziku razlikuju se tri glagolska naina: indikativ, konjunktiv i imperativ

    (Helbig, Buscha, 2001).

    4.2.1.1. Imperativ

    Imperativ ili zapovjedni nain, s obzirom na svoju funkciju, ima samo oblike za 2. lice, a

    vee se iskljuivo za sadanjost. Razlikujemo dva razliita oblika (Helbig, Buscha, 2001):

    a) 2. lice jednine i mnoine za izjavu zapovjednog naina ljudima s kojima smo

    prisni te im se obraamo s ti, pri emu se oblici za jedninu i mnoinu razlikuju u

    nastavcima koji se dodaju na korijen rijei.

    Tablica 1

    Zapovjedni nain 2. lica jednine i mnoine koji se izrie ljudima s kojima smo prisni te im se

    obraamo s Ti

    Jednina Mnoina

    Frage ihn selbst! Fragt ihn selbst!

    b) 2. lice jednine i mnoine za izjavu zapovjednog naina ljudima kojima iz

    pristojnosti govorimo Vi, pri emu su oblici za jedninu i mnoinu jednaki.

    Tablica 2

    Zapovjedni nain 2. lica jednine i mnoine koji se izrie ljudima kojima se obraamo s Vi

  • 38

    Jednina Mnoina

    Fragen Sie ihn selbst! Fragen Sie ihn selbst!

    4.2.1.2. Konjunktiv

    Konjunktiv je u njemakom jeziku vezan za odreene zavisne reenice i tvorbu neupravnog

    govora.

    Neupravni govor

    Pri tvorbi neupravnog govora znaajno je razlikovanje izmeu apsolutnog vremena

    prolosti, sadanjosti i budunosti (Helbig, Buscha, 2001).

    Prolost

    Za preoblikovanje upravnog govora koji je izreen prolim vremenom (preteritom,

    perfektom ili pluskvamperfektom), u neupravni govor, u njemakom se jeziku koriste

    konjunktiv perfekta odnosno konjunktiv pluskvamperfekta. U pravilu se koristi konjunktiv

    perfekta. No, s obzirom da se npr. pomoni glagol haben, kao i neki drugi glagoli za razliku

    od pomonog glagola sein, u konjunktivu perfekta poklapa s oblicima indikativa u 1. licu

    jednine te 1. i 3. licu mnoine, koristi se konjunktiv pluskvamperfekta kako bi se tono

    moglo razaznati da se radi o neupravnom govoru:

    Tablica 3

    Pravila koritenja vremena pri pretvorbi upravnog govora u neupravni govor koji je po sadraju u

    prolom vremenu

    Indikativ perfekta Konjunktiv perfekta

    Konjunktiv

    pluskvamperfekta

    1. l. jed.

    Ich habe ihn gesehen.

    Ich habe ihn gesehen.

    Ich htte ihn gesehen.

    2. l. jed. Du hast ihn gesehen. Du habest ihn gesehen.

    3. l. jed. Er hat ihn gesehen. Er habe ihn gesehen.

    1. l. mno. Wir haben ihn gesehen. Wir haben ihn gesehen. Wir htten ihn gesehen.

  • 39

    2. l. mno.. Ihr habt ihn gesehen. Ihr habet ihn gesehen.

    3. l. mno. Sie haben ihn gesehen. Sie haben ihn gesehen. Sie htten ihn gesehen.

    Sadanjost

    Za preoblikovanje upravnog govora koji je izreen u sadanjem vremenu (prezent), za

    tvorbu neupravnog govora, u njemakom se jeziku koriste konjunktiv prezenta odnosno

    konjunktiv preterita. U pravilu se koristi konjunktiv prezenta. No, najee se i ovdje

    poklapaju oblici indikativa prezenta s konjunktivom prezentom 1. i 3. lica mnoine, esto i

    3. (kod pravilnih glagola kod kojih se u 2. i 3. licu jednine ne mijenja samoglasnik u

    korijenu rijei) lice jednine te je u tim sluajevima dobro koristiti konjunktiv preterita kako

    bi se tono moglo razaznati da se radi o neupravnom govoru (Helbig, 2001):

    Tablica 4

    Pravila koritenja vremena pri pretvorbi upravnog govora u neupravni govor koji je po sadraju u

    sadanjem vremenu

    Indikativ prezenta Konjunktiv prezenta Konjunktiv preterita

    1. l. jed.

    Ich sehe ihn.

    Ich sehe ihn.

    Ich she ihn.

    2. l. jed. Du siehst ihn. Du sehest ihn.

    3. l. jed. Er sieht ihn. Er sehe ihn.

    1. l. mno. Wir sehen ihn. Wir sehen ihn. Wir shen ihn.

    2. l. mno. Ihr seht ihn. Ihr sehet ihn.

    3. l. mno. Sie sehen ihn. Sie sehen ihn. Sie shen.

    Budunost

    Za preoblikovanje upravnog govora koji je izreen buduim vremenom (futur I, futur II), u

    neupravni govor, u njemakom se jeziku koriste konjunktiv futura I. odnosno tzv. wrde-

  • 40

    Form + infinitiv I. U pravilu se koristi konjunktiv futura I. Meutim, konjunktiv futura I.

    jasan je samo u 2. i 3. licu jednine. Ostala lica se poklapaju s oblicima indikativa futura I. te

    se stoga koristi tzv. wrde-Form + infinitiv I kako bi se tono moglo razaznati da se radi o

    neupravnom govoru (Helbig, 2001):

    Tablica 5

    Pravila koritenja vremena pri pretvorbi upravnog govora u neupravni govor koji je po sadraju u

    buduem vremenu

    Indikativ futura I. Konjunktiv futura I. Wrde-Form + infinitiv I.

    1. l. jed.

    Ich werde ihn sehen.

    Ich werde ihn sehen.

    Ich wrde ihn sehen.

    2. l. jed. Du wirst ihn sehen. Du werdest ihn sehen.

    3. l. jed. Er wird ihn sehen. Er werde ihn sehen.

    1. l. mno. Wir werden ihn sehen. Wir werden ihn sehen. Wir wrden ihn sehen.

    2. l. mno. Ihr werdet ihn sehen. Ihr werdet ihn sehen. Ihr wrdet ihn sehen.

    3. l. mno. Sie werden ihn sehen. Sie werden ihn sehen. Sie wrden ihn sehen.

    wrde-Form

    Tvorba neupravnog govora prema navedenom naelu karakteristina je za knjievni jezik.

    Kao i u svim drugim jezicima, i u njemakom jeziku govorni jezik razlikuje se od

    knjievnog, u kojem emo puno ee naii na koritenje wrde-Form + infinitiv I

    umjesto koritenja konjunktiva. Takoer je wrde-Form + infinitiv I karakteristian za

    sjever njemakoga govornog podruja (Helbig, 2001). Meutim, s obzirom da su sudionici u

    istraivanju bili studenti njemakog jezika, zahtijevalo se da prilikom pretvorbe upravnog

    govora u neupravni govor koriste nain preoblikovanja karakteristian za knjievni jezik,

    osim kod oblika koji danas vae kao zastarjeli.

    Konjunktiv se u njemakom jeziku osim za tvorbu neupravnog govora koristi i za tvorbu

    odreenih reenica (Helbig, 2001):

    Poredbene reenice (hypothetische Komparativstze)

  • 41

    Za poredbene reenice (njem. Komparativstze) u njemakom jeziku koriste se veznici als,

    als ob te als wenn. S obzirom da se njima izrie radnja koja nije realna, ve zamiljena, radi

    se o hipotetskim poredbenim reenicama (njem. hypothetische Komparativstze). Za razliku

    od nekih drugih vrsta reenica, kod poredbenih reenica (njem. Komparativstze) ne postoji

    propisano koritenje odreenih vremena, iako se preporuuje koritenje konjunktiv preterita

    za reenice u sadanjosti, a konjunktiv pluskvamperfekta za reenice u prolosti (Helbig,

    2001):

    Tablica 6

    Pravila koritenja vremena pri tvorbi poredbenih reenica iji je sadraj u sadanjem i buduem te

    prolom vremenu i primjeri poredbenih reenica

    Sadanjost i budunost Prolost

    Er tut so, als ob er den Fehler nicht einshe.

    Es sieht so aus, als ob er die

    Fahrbahnverhltnisse falsch eingeschtzt

    htte.

    Pogodbene reenice (njem. Konditionalstze)

    Za pogodbene reenice u njemakom jeziku koristi se veznik wenn. Mogue je izrei i

    pogodbenu reenicu bez veznika, u kojoj onda finitni glagol u konjunktivu umjesto veznika

    zauzima prvo mjesto u reenici. U njemakom jeziku razlikuju se tri vrste pogodbenih

    reenica: potentielle Konditionalstze, hypothetische Konditionalstze i irreale

    Konditionalstze. Ekvivalentne reenice u hrvatskom jeziku bile bi realne pogodbene

    reenice, potencijalne pogodbene reenice i irealne pogodbene reenice (Bari, 1997).

    Realne pogodbene reenice (potentielle Konditionalstze) bit e objanjene ukratko pri

    obradi indikativa, s obzirom da se za njihovu tvorbu koristi indikativ. Potencijalne

    pogodbene reenice (hypothetische Konditionalstze) odnose se na sadraj u sadanjosti ili

    budunosti kojeg je mogue realizirati pod odreenim uvjetima, a za njihovu tvorbu koristi

    se konjunktiv preterita ili tzv wrde-Form + infinitiv I, ukoliko se oblici indikativa i

    konjunktiva poklapaju. Irealne pogodbene reenice (irreale Konditionalstze) odnose na

    sadraj u prolosti, kojeg vie nije mogue realizirati, a tvori se konjunktivom

    pluskvamperfekta (Helbig, 2001):

  • 42

    Tablica 7

    Pravila koritenja vremena za tvorbu potencijalnih (njem. hypothetische Konditionalstze) i irealnih

    pogodbenih reenica (njem. irreale Konditionalstze) i primjeri potencijalnih i irealnih pogodbenih

    reenica

    Potencijalne pogodbene reenice (njem.

    hypothetische Konditionalstze)

    Irealne pogodbene reenice (njem. irreale

    Konditionalstze)

    Wenn Ehepartner einander eigene

    Aktivitten zugestehen wrden, wre das

    Zusammenleben ertrglich.

    Wenn seine Eltern nicht beide den ganzen

    Tag auer Haus gearbeitet htten, wre der

    Junge nicht viel allein gewesen.

    Dopusne reenice (njem. Konzessivstze)

    Za dopusne reenice (njem. Konzessivstze) u njemakom jeziku koristi se veznik wenn s

    obaveznom esticom auch u zavisnim reenicama i neobvezatnim korelatom sodoch u

    glavnoj reenici. Kao i kod pogodbenih reenica u njemakom jeziku razlikuju se hipotetske

    pogodbene reenice (njem. hypothetische Konzessivstze) koje se po sadraju odnose na

    sadanjost i budunost i irealne dopusne reenice (njem. irreale Konzessivstze) koje se po

    svom sadraju odnose na prolost. Za tvorbu hipotetskih pogodbenih reenica (njem.

    hypothetische Konzessivstze) koristi se konjunktiv preterita, a za tvorbu irealnih

    pogodbenih reenica (njem. irreale Konzessivstze) koristi se konjunktiv pluskvamperfekta

    (Helbig, 2001):

    Tablica 8

    Pravila koritenja vremena za tvorbu potencijalnih (hypothetische Konzessivstze) i irealnih

    dopusnih reenica (irreale Konzessivstze) i primjeri potencijalnih i irealnih dopusnih reenica

    hipotetske dopusne reenice (njem.

    hypothetische Konzessivstze)

    irealne dopusne reenice (njem. irreale

    Konzessivstze)

    Auch wenn ich Zeit htte, wrde ich mir

    den Film nicht ansehen.

    Auch wenn die Schneeverhltnisse gnstig

    gewesen wren, so htte ich die Abfahrt auf

    der Piste doch nicht gewagt.

  • 43

    Posljedine reenice (njem. Konsekutivstze)

    Za posljedine reenice (njem. Konsekutivstze) u njemakom jeziku koriste se veznici als

    dass, sodass i so dass. Zbog uporabe konjunktiva koji u posljedinim reenicama stoji

    iskljuivo u zavisnoj reenici, dok u glavnoj reenici stoji indikativ, posljedine su reenice

    (njem. Konsekutivstze) po znaenju irealne. Dok veznik als dass, koriten u posljedinim

    reenicama (njem. Konsekutivstze) odmah ukazuje na to da se radi o sadraju koji nije

    realan, pa je stoga mogua i uporaba indikativa, veznici sodass i so dass to ne pokazuju

    zbog ega je konjunktiv kod uporabe tih veznika nuan. Za tvorbu posljedinih reenica

    (njem. Konsekutivstze) iji se sadraj odnosi na sadanjost ili budunost koristi se

    konjunktiv preterita, a za tvorbu posljedinih reenica (njem. Konsekutivstze) iji se

    sadraj odnosi na prolost koristi se konjunktiv pluskvamperfekta (Helbig, 2001):

    Tablica 9

    Pravila koritenja vremena za tvorbu posljedinih reenica u sadanjem i buduem te prolom

    vremenu i primjeri posljedinih reenica

    Sadanjost i budunost Prolost

    Unser Keller ist zu feucht, als dass wir dort

    etwas aufbewahren knnten.

    Das Dach der Wohnung war zu undicht, als

    dass man darin htte wohnen knnen.

    Optativne reenice (njem. Wunschstze)

    Optativna reenica (njem. Wunschstze) je prema svom obliku izolirana pogodbena reenica

    (njem. Konditionalsatz) jer se sastoji samo od glavne reenice, a uvodi se veznikom wenn ili

    bez veznika, pri emu onda finitni glagol u konjunktivu zauzima prvo mjesto u reenici, a

    oznaava elju koju je mogue ili nije mogue izvesti. Hipotetske optativne reenice (njem.

    hypothetische Wunschstze), koje su izvedive, a odnose se na sadanjost ili budunost tvore

    se konjunktivom preterita. Za razliku od njih se irealne optativne reenice (njem. irreale

    Wunschstze), koje vie nisu izvedive, jer se odnose na prolost, tvore konjunktivom

    pluskvamperfekta (Helbig, 2001):

    Tablica 10

  • 44

    Pravila koritenja vremena za tvorbu tzv. hipotetskih (njem. hypothetische Wunschstze) i irealnih

    optativnih reenica (njem. irreale Wunschstze) i primjeri hipotetskih i irealnih optativnih reenica

    hipotetske Wunschstze (njem.

    hypothetische Wunschstze)

    irealne Wunschstze (njem. irreale

    Wunschstze)

    Wenn es doch nur mehr sichere

    Stammarbeitspltze gbe/geben wrde

    Wenn Sie nur das Vorfahrtsschild nicht

    bersehen htten.

    4.2.1.3. Indikativ

    Indikativom ili izjavnim nainom izriu se stvarnost, pretpostavke, sumnje i slino koje su

    vezane za prolost, sadanjost ili budunost. Za razliku od konjunktiva indikativ nije vezan

    za zavisne reenice, osim za realnu pogodbenu reenicu (njem. potenzielle

    Konditionalstze):

    Tablica 11

    Pravila koritenja vremena za tvorbu realnih pogodbenih reenica (njem. reale Konditionalstze) i

    primjer realne pogodbene reenice (njem. potenzieller Konditionalsatz)

    Realne optativne reenice (njem. potenzielle Wunschstze)

    Wenn der Bus pnktlich ankommt, ist eine Tagesfahrt mit dem Schiff mglich

    4.2.2. Dosadanja saznanja o raunalno potpomognutom uenju stranog jezika

    Kroz razliita istraivanja o primjeni raunala u nastavi stranog jezika pokazalo se da su

    ipak uenici koji su uili i vjebali uz pomo raunala postigli bolje rezultate od onih koji su

    uili na klasian nain. Istraivanje provedeno na Institutu za primijenjeni njemaki jezik na

    Svuilitu National Kaohsiung (engl. National Kaohsiung University of Science and

    Technology) pokazalo je male, ali ipak znaajne razlike izmeu uenika koji su uili i

    vjebali uz pomo digitalnih medija i uenika koji su uili na klasian nain (Huang, 2010.).

    Uenici koji su uili uz pomo raunala bili su vie motivirani i sposobni producirati rijei i

  • 45

    reenice, nisu imali nikakve prepreke u pisanju, govorili su tenije. Za razliku od skupine

    koja je uila na klasian nain jednostavnije su primjeivali i ispravljali sami svoje greke, a

    i inili su manje gramatikih pogreaka. Nadalje je u drugom istraivanju dodatno

    primijeeno kako je rasla motivacija uenika pa i intenzivnije bavljenje svojim pismenim

    radovima koji su bili objavljeni na internetu (Veliki, 2006). to se tie aktivnosti na samom

    satu, primijeeno je izjednaenje manje aktivnih uenika s onim koji su na satovima do tada

    bili aktivniji. Uenici su s vremenom postajali sve samostalniji u uenju, a kroz dodir s

    izvornim materijalima za itanje i sluanje poboljali su im se rjenik i izgovor (Prathiba,

    2010).

    4.3. Ciljevi i hipoteze

    Ciljevi

    Ciljevi istraivakog dijela diplomskog rada bili su dokuiti je li jedna skupina studenata

    vjebanjem na raunalu stekla bolje znanje i, ako jest, koliko je velik napredak tih studenata

    u odnosu na studente koji su rjeavali vjebe na klasian nain.

    Hipoteze

    Hipoteza 1: Studenti koji su vjebe rjeavali na raunalu imali su bolje rezultate na

    zavrnom testu od studenata koji su vjebe rjeavali na klasian nain.

    Hipoteza 2: Studenti koji su vjebe rjeavali na raunalu pokazali su statistiki znaajno

    bolje rezultate od studenata koji su vjebe rjeavali na klasian nain.

    Hipoteza 3: Studenti koji su rjeavali vjebe na raunalu pokazali su bolji napredak u uenju

    od studenata koji su vjebe rjeavali na klasian nain.

    4.4. Metode istraivanja

    Zadaci za oba testa i vjebe izraeni su na temelju zadataka iz est razliitih vjebenica za

    studij njemakog jezika (Flderak, 2005; Flderak, 2001; Gmaz, Skender Libhard, Strmeki

    Markovi, 2008; Helbig, Buscha, 2000; Hall, Scheiner, 2001) i udbenika s tekstovima

    (Willkop, Wiemer, Mller-Kppers, Eggers, Zllner, 2003) koji se obrauju tijekom ljetnog

  • 46

    semestra prve godine studija na kolegiju Suvremeni njemaki jezik II. Samo istraivanje je

    trajalo 8 dana, a bilo je podijeljeno u tri faze: prvi test, vjebe, drugi test.

    4.4.1. Test 1.

    Nakon detaljne obrade teorije gramatike cjeline glagolski naini njemakog jezika zajedno

    s viom lektoricom Injom Skender Libhard, studenti su dobili test koji je trebao pokazati

    poetno znanje o navedenoj gramatikoj cjelini. Za rjeavanje samog testa studenti su imali

    dvadeset minuta, to je bilo vie nego dovoljno s obzirom da je veina studenata zavrila

    pisanje testa prije isteka vremena. Test se sastojao od est razliitih zadataka.

    1. zadatak

    U prvom je zadatku bilo potrebno tekst koji je bio napisan u neupravnom govoru, prebaciti u

    upravni govor:

    () Deshalb msse, nachdem der Antrag, Deutsch zur Amtssprache zu machen, einmal

    abgelehnt worden sei, abermals beraten und abgestimmt werden. Die Lage habe sich

    zugunsten des Deutschen gewandelt und das frher gebrauchte Argument, zwei Sprachen

    reichten aus und seien auch billiger, gelte nicht mehr. ()

    2. zadatak

    U drugom zadatku bilo je potrebno upravni govor prebaciti u neupravni:

    ()ZEITmagazin: Und die Bauern machen mit?

    Karl Hammer: Ich war auf mehr als fnfzig Sammelreisen, war in Nordkorea, Kuba und

    Libyen. In der Regel sind die Bauern stolz und sagen: Das habe ich noch von meinem

    Grovater. Das Schlimmste, was mir passiert ist, war in sterreich. Dort hat uns ein Bauer

    von den Feldern gejagt. Er hat es als Zumutung empfunden, zu sagen, was er anbaut. ()

    3. zadatak

  • 47

    U treem zadatku studenti su morali prepoznati vrste reenica u kojima je koriten

    konjunktiv. Pri tome je bilo i nuno napisati o kakvim se vrstama pojedinih zavisnih

    reenica radi. Sveukupno je bilo dva zadatka za rijeiti:

    Primjer: Das Wasser war zu kalt, als dass man darin htte baden knnen.

    4. zadatak

    U etvrtom zadatku bilo je potrebo od ponuenog jezinog materijala napraviti zapovijedi u

    2. licu jednine. U testu su namjerno bili navedeni nepravilni glagoli i glagoli kod kojih se

    odvaja prefiks kako bi se vidjelo raspoznaju li studenti odreene glagole. Sveukupno je bilo

    dva zadatka za rijeiti:

    Primjer: sich ein Stck im Schauspielhaus ansehen

    5. zadatak

    U petom zadatku bilo je potrebno dvije glavne reenice spojiti u jednu reenicu. Pri tome je

    u zagradama bilo navedeno koju reenicu je potrebno napraviti, a za njihovu tvorbu su se

    sami morali dosjetiti potrebnih veznika i odreenih glagolskih vremena. Sveukupno je bilo

    pet zadatka za rijeiti:

    Primjer: Pltzlich hatte es den Anschein. Das ganze Geschirr war zu Boden gefallen. (njem.

    hypothetischer Komparativsatz)

    6. zadatak

    U estom zadatku studenti su dobili jezini materijal od kojeg su morali napraviti reenicu

    koristei konjunktiv odreenog glagolskog vremena i odreenog glagolskog stanja, to je

    bilo navedeno u zagradama pokraj jezinog materijala. Sveukupno je bilo etiri zadatka za

    rijeiti:

    Primjer: sie (Pl.) bekommen Doktortitel |Prteritum Aktiv Konjunktiv|

    4.4.2. Vjebe

  • 48

    Nakon odraenog prvog testa studenti su istog dana dobili vjebe pomou kojih su trebali

    usavriti svoja znanja o glagolskim nainima. Zadaci iz prvog testa bili su takoer uvrteni u

    vjebe. Svih 17 studenata dobili su vjebe putem elektronike pote. Devet od sedamnaest

    studenata vjebe je dobilo u obliku programa koji se otvara pomou jednog od preglednika.

    Ostalih osam studenata dobili su vjebe napisane u programu za obradu teksta MS Word, a

    vjebe su trebali rijeiti na klasian nain, uz papir i olovku. S obzirom da su vjebe koje su

    studenti rjeavali na raunalu sadravale i povratnu informaciju o tono odnosno netono

    rijeenim zadacima, naknadno su studentima koji su vjebe rjeavali na klasian nain

    poslana rjeenja za njihove vjebe kako bi i oni dobili povratnu informaciju o tono odnosno

    netono rijeenim zadacima. Na taj nain svi su studenti imali priblino iste uvjete za

    vjebanje.

    Klasine vjebe

    Klasine vjebe bile su sastavljene slino kao i testovi. Koliina pojedinih zadataka je,

    meutim, bila mnogo vea. Prvi je zadatak sadravao jedanaest pojedinih reenica koje je

    bilo potrebno pretvoriti u neupravni govor. U drugom zadatku studenti su morali dva kratka

    teksta, koji su bili u obliku neupravnog govora, prebaciti u upravni govor. Trei se zadatak

    sastojao od dva dua teksta u upravnom govoru koje je trebalo prebaciti u neupravni govor.

    U etvrtom zadatku bilo je navedeno 16 reenica za koje je bilo potrebno tono navesti o

    kojim se vrstama reenica radi. U petom zadatku bio je naveden jezini materijal od kojeg je

    bilo potrebno napraviti 14 zapovjednih naina. esti zadatak sastojao se od po dvije reenice