Sveuilite u Zagrebu

Filozofski fakultet

Odsjek za germanistiku

Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti

PRIMJENA RAUNALA U NASTAVI NJEMAKOG JEZIKA

Diplomski rad

Asja kurtan

Mentorica: doc.dr.sc. Maja Anel

Mentor: doc.dr.sc. Kreimir Pavlina

Zagreb, 2014.

1

Sadraj

1. Uvod .....................................................................................................................................3

2. Raunalno potpomognuto uenje jezika (engl. CALL) ........................................................4

2.1. Povijesni pregled CALL-a ......................................................................................................... 4

2.1.1 Razvojne faze CALL-a ......................................................................................................... 4

2.1.2. Povezanost faza CALL-a s pedagokim pristupima i metodama uenja............................. 8

2.2. Prednosti i nedostaci CALL-a .................................................................................................. 11

2.3. Pedagoki zahtjevi za primjenu raunala u nastavi jezika ........................................................ 13

3. Hot Potatoes ........................................................................................................................16

3.1. Nastanak i izrada programa ...................................................................................................... 16

3.2. Nain rada programa ................................................................................................................ 19

3.3. Alati programa ......................................................................................................................... 23

3.4. Hot Potatoes kao autorski alat .................................................................................................. 32

4. Istraivanje..........................................................................................................................36

4.1. Uvod u istraivanje................................................................................................................... 36

4.2. Teorijski dio ............................................................................................................................. 37

4.2.1. Glagolski naini u njemakom jeziku ............................................................................... 37

4.2.1.1. Imperativ .................................................................................................................... 37

4.2.1.2. Konjunktiv .................................................................................................................. 38

4.2.1.3. Indikativ ..................................................................................................................... 44

4.2.2. Dosadanja saznanja o raunalno potpomognutom uenju stranog jezika ........................ 44

4.3. Ciljevi i hipoteze ...................................................................................................................... 45

4.4. Metode istraivanja .................................................................................................................. 45

4.4.1. Test 1 ................................................................................................................................. 46

4.4.2. Vjebe ............................................................................................................................... 47

4.4.3. Test 2 ................................................................................................................................. 53

4.5. Analiza rezultata istraivanja ................................................................................................... 53

4.6. Zakljuak istraivanja .............................................................................................................. 59

5. Zakljuak ............................................................................................................................61

6. Literatura ............................................................................................................................62

7. Prilog ..................................................................................................................................65

2

Primjena raunala u nastavi njemakog jezika

Interdisciplinarni diplomski rad Primjena raunala u nastavi jezika bavi se istraivanjem

uinkovitosti raunalne tehnologije u nastavi njemakog jezika. Pokraj teoretskog dijela u

kojem je ukratko obraena povijest koritenja raunala u nastavi jezika te opisan program

Hot Potatoes koji se koristio u svrhu istraivakog dijela diplomskog rada, cilj je bio

dokuiti moe li se koritenjem raunalne tehnologije tijekom vjebanja dobiti bolji krajnji

rezultati znanja u usporedbi s vjebanjem na klasian nain, uz papir i olovku. U tu svrhu

provedeno je istraivanje na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na kolegiju Suvremeni

njemaki jezik II kod vie lektorice Inje Skender Libhard, na preddiplomskom studiju

Odsjeka za germanistiku. Nakon to su studenti zajedno s lektoricom Injom Skender Libhard

detaljno obradili teoriju gramatike cjeline glagolski naini njemakog jezika, slijedilo je

istraivanje koje se sastojalo od tri dijela. Svi su studenti u prvom dijelu istraivanja dobili

jednak test za utvrivanje razine polaznog znanja o gramatikoj cjelini. U drugom dijelu

istraivanja, koji se sastojao od vjebanja, studenti su bili podijeljeni u dvije skupine. Pri

tome je jedna skupina rjeavala zadatke na klasian nain uz papir i olovku, a druga je

skupina rjeavala zadatke izraene u programu Hot Potatoes na raunalu. Posljednji dio

istraivanja sastojao se ponovno od jednoakog testa za sve studente koji e pokazati

postignutu razinu znanja nakon vjebanja svih studenata. Rezultati testova obiju grupa se na

koncu usporeuju kako bi se vidjelo koja je od navedenih skupina nakon vjebanja ostvarila

bolje rezultate.

Kljune rijei: Hot Potatoes, njemaki jezik, vjebe na raunalu, klasine vjebe, glagolski

naini njemakog jezika

3

1. Uvod

Ubrzani razvoj tehnologije, kojem smo svakodnevni svjedoci, doveo je do potpune

informatizacije drutva. Stoga se u svim dravnim ustanovama koriste raunala za radnje

koje su se ne toliko davno jo runo ispisivale. Nita drugaije nije niti u kolama u kojima

se i nastavnici i uenici koriste raunalima za komunikaciju, slanje domaih zadaa i slino.

U zadnjih nekoliko godina ak se u poneke kole, poput Tehnike kole Sisak, uveo i e-

dnevnik koji bi za koji godinu trebao u potpunosti zamijeniti stare, ogromne i teke dnevnike

u koje se runo upisuju nastavni sati, izostanci i ocjene. U interdisciplinarnome diplomskom

radu Primjena raunala u nastavi njemakog jezika stoga se pokuava dokuiti imaju li

raunala bitnu ulogu i u samom usvajanju novog znanja. U tu svrhu provedeno je

istraivanje na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Odsjeku za germanistiku na kolegiju

Suvremeni njemaki jezik II koje bi trebalo pokazati je li uenje i vjebane na raunalu

uinkovitije uenje ili je pak uinkovitije vjebanje na klasian nain, uz papir i olovku.

Nakon kratke obrade povijesti primjene raunala u nastavi jezika, prednosti i nedostataka

raunala u nastavi, opisa samog programa Hot Potatoes koji se koristio u istraivanju, slijedi

istraivaki dio rada. Za istraivanje odabrana je gramatika cjelina glagolski naini

njemakog jezika. Cjelina se za istraivanje inila idealnom iz razloga to se s jedne strane

uklopila u razdoblje provoenja istraivanja, a s druge strane navedena gramatika cjelina iz

godine u godinu studentima stvara potekoe pa im dodatne vjebe nisu bile naodmet.

Istraivanje se ugrubo moe podijeliti na tri zasebna dijela. Prvi dio istraivanja sastojao se

od jednakog testa za sve ispitanike kako bi se utvrdilo polazno znanje. Potom se ispitanike

podijelilo u dvije skupine od kojih je jedna skupina dobila zadatke za vjebanje na klasian

nain, dok je druga skupina dobila vjebe u obliku aplikacije koje su bile sastavljene

pomou programskog paketa Hot Potatoes. Trei dio istraivanja ponovno se sastojao od

jednakog testa za sve ispitanike kako bi se ustvrdilo znanje nakon rijeenih vjebi. Analiza

samoga istraivanja detaljno prikazuje analizu obiju skupina i svih zadataka.

4

2. Raunalno potpomognuto uenje jezika (engl. CALL)

Pojam raunalno potpomognuto uenje jezika ili CALL (engl. Computer assisted language

learning) definiran je na sljedei nain:

o potraga za koritenjem i izuavanjem koritenja raunala u pouavanju i uenju

jezika (Levy, 1997),

o pristup pouavanju i uenju jezika u kojem se raunalo koristi kao pomono

sredstvo pri prezentaciji, dopunjavanju i ocjenjivanju materijala za uenje, to obino

ukljuuje znatan interaktivni element (Davis, 2002),

o bilo koji proces tijekom kojeg uenik koristi raunalo, a da pri tome poboljava

svoje znanje jezika (Beatty, 2004).

Zbog brzog tehnolokog napretka, vrlo je teko saeti pojam CALL-a jer se konstantno

otkrivaju nove mogunosti. Meutim, iz navedenih triju definicija proizlazi da je raunalno

potpomognuto uenje jezika svako uenje jezika u kojem se ili nastavnik ili uenik koristi

raunalom u svrhu prezentacije gradiva odnosno usvajanja i vjebanja prezentiranog

gradiva. Raunalo pri tome ne predstavlja metodu uenja, ve medij kojim razliite metode,

pedagoke teorije i razliiti pristupi prenoenja znanja mogu biti primijenjeni u nastavi.

Tijekom prenoenja znanja nije nuno da uenik raunalo koristi iskljuivo unutar uionice

za vrijeme nastavnog sata, ve se i samostalno koritenje raunala izvan uionice, neovisno

o nastavnom satu, smatra raunalno potpomognutim uenjem jezika.

2.1. Povijesni pregled CALL-a

2.1.1 Razvojne faze CALL-a

Primjena raunala u pedagoke svrhe tijekom proteklih etrdesetak godina, otkada su se

raunala zapravo i poela koristiti i u obrazovne svrhe, moe se okvirno podijeliti u tri faze:

bihevioristika faza, komunikativna faza i integrativna faza (Warschauer, 1996). Podjela na

tri razliite faze ne znai nuno da naela i metode nadolazee faze u potpunosti zamjenjuju

i iskorjenjuju ona naela i metode prethodne, ve se nova faza nadovezuje i gradi na onoj

prethodnoj. Kao i sve ostale inovacije i ove tri faze CALL-a postepeno su i polako uvedene i

prihvaene.

5

Bihevioristika faza

Ideje bihevioristike faze CALL-a po prvi put su se pojavile 50-ih godina 20. stoljea, a

provedene su te su pronale svoje mjesto u pouavanju stranih jezika tek tijekom 60-ih i 70-

ih godina, to potvruje dugo i sporo uvoenje novih ideja. Glavna ideja bihevioristike faze

bila je neprestano ponavljanje istih vjebi u svrhu memoriranja rjenika, odreenih

reeninih konstrukcija i slino, to se nazivalo vjebanjem i ponavljanjem (engl. drill and

practice). Imajui ulogu mehanikog tutora, raunalo se smatralo idealnim sredstvom za

izvoenje vjebi jer:

o isporuuje materijale za uenje i vjebanje tako da si svaki uenik sam moe odrediti

vlastiti tempo rada,

o raunalo se tijekom prikazivanja jedno te istih zadataka ne dosauje niti umara,

o raunalo je objektivno, ono ne prosuuje uenika i njegove odgovore s obzirom da

nije u mogunosti davati povratne informacije,

o stalno ponavljane vjebe koju raunalo prikazuje je kljuno kako bi se zapamtilo

gradivo (Warschauer, 1996).

S obzirom da je raunalo imalo ulogu tutora i davalo samo instrukcije za izvoenje odreene

vjebe, esto se za bihevioristiku fazu vee i pojam CALI (engl. Computer-Assisted

Language Instruction) kojeg je kasnije, u komunikativnoj fazi, zamijenio pojam CALL

(engl. Computer-Assisted Language Learning).

Vjebe u udbenicima i na raunalu tada se nisu razlikovale ve je razliit bio iskljuivo

medij pomou kojeg su uenici usvajali i utvrivali novo gradivo. S obzirom da je

popularnost raunala kao tutora u nastavi sve vie rasla, bez obzira na to to su zadaci bili

isti kao i u udbenicima, poeo je razvoj programa. Jedan od najuspjenijih i

najsofisticiranijih bio je PLATO (engl. Programmed Logic for Automated Teaching

Operations) kojeg je 1959. godine razvilo Sveuilite Illinois (engl. University of Illiois) u

suradnji s Control Dana Corporation. Cijeli rad PLATO-a u poetku se bazirao na

pouavanju ruskog jezika koritenjem gramatiko-prijevodne metode koja se temeljila na

zastarjeloj metodi kojom su se pouavali grki i latinski jezik, a koristila se kao uspjena

metoda izmeu 1840. i 1940. godine. PLATO je tako sadravao gramatika objanjenja,

6

zadatke vjebanja i ponavljanja (engl. drill and practice) rjenika i gramatikih struktura te

je sadravao i testove za prijevode. Sve je bilo sastavljeno u esnaest lekcija za koje je bilo

potrebno oko 70 sati. Za razliku od ostalih programa koji nisu bili u mogunosti davati

ikakvu povratnu informaciju, PLATO je mogao provjeravati pravopisne i gramatike

pogreke (Beatty, 2003; str. 18). Kako se tehnologija konstantno razvijala, razvijao se i

sustav PLATO.

Meutim, zbog svoje nezgrapnosti i visoke cijene kasnije su ga zamijenila manja i jeftinija

raunala to je bio jedan od razloga za prijelaz na novu fazu razvoja CALL-a. S druge

strane, dolo je do odbacivanja teorije o usvajanju jezika metodom vjebanja i ponavljanja

(engl. drill and practice) koja nije davala prostora izvornom razgovoru, ve se temeljila na

memoriranju gotovih jezinih struktura. Takoer su zagovornici nadolazee komunikativne

faze smatrali kako bi raunalni programi za uenje stranog jezika trebali poticati intrinzinu

motivaciju uenika i interaktivnost izmeu uenika i uenika kao i uenika i raunala

(Warschauer, 1996).

Komunikativna faza

Kako bi se stvarale vjerodostojne situacije i interaktivnost, komunikativna faza bazirala se

vie na nainu koritenja raznih materijala nego na samim materijalima. I dalje su se koristili

zadaci vjebanja i ponavljanja (engl. drill and practice), no uenici bi ih na primjer rjeavali

u parovima ili malim skupinama kako bi zajedno mogli raspraviti svoje odgovore i naine na

temelju kojih su doli do odreenih odgovora. To ukazuje na tenju za neizravnim

posredovanjem gramatikih pravila kod kojeg uenici sami pokuavaju iz primjera zakljuiti

gramatika pravila, umjesto da im se ponajprije detaljno objasni pravilo na temelju kojeg e

rjeavati zadatke vjebanja i ponavljanja (engl. drill and practice) kako bi usvojili odreenu

gramatiku strukturu. Na koncu i sam naziv faze ukazuje da je jedna od karakteristika bila i

poticanje stvarne komunikacije na stranom jeziku, na prirodan nain, a ne ponavljanje i

koritenje pripremljenih reenica kao tijekom prijanje faze.

Za primjenu znaajki komunikativne faze razvile i koristile su se tri vrste programa u kojima

raunalo ima razliitu ulogu: raunalo kao vodi (engl. computer as tutor), raunalo kao

poticatelj (engl. computer as stimulus) i raunalo kao sredstvo (engl. computer as tool).

7

Programi u kojima raunalo ima ulogu vodia, bili su predvieni za razvijanje vjetina

interakcijom, osobnog odabira i kontrolom uenika, a ne uenja gotovih, pripremljenih

fraza. Raunalo je i dalje imalo mogunost povratne informacije u obliku davanja ispravnog

odgovora.

U vjebama u kojima raunalo ima ulogu poticatelja u prvom planu nije bilo davanje

ispravnog odgovora, ve poticanje uenika na sudjelovanje u diskusiji, pisanju i iznoenju

kritikog miljenja. Raunalni programi koji su za to koriteni prvotno nisu bili nuno

koncipirani za uenje stranog jezika, ve su bili namijenjeni za sastavljanje kao npr. igre

poput Sim Cityja ili Where in the World is Cameron Sandiego u kojima je trebalo izgraditi

novi grad odnosno pronai odreenu osobu. Kako bi uenici doli do cilja igre bilo je

potrebno postavljati upite, planirati, izraditi mape i slino to se itekako moglo koristiti u

nastavi u obliku stvaranja istinske komunikacije (Pavlova, 2012).

Trei oblik u kojem se raunalo koristilo kao sredstvo, podrazumijevao je koritenje

raunala u svrhu koritenja i razumijevanja samog jezika u obliku rekonstrukcije teksta,

preureivanja teksta, provjeravanja pravopisa i gramatikih struktura i slino.

Meutim, i taj nain koritenja raunala u nastavi jezika bio je kritiziran jer se ne

usredotouje na bitne i glavne procese pouavanja stranog jezika, ve se koncentrira na

sporedne stvari poput raunalnih igara koje nisu trebale biti ukljuene u nastavu. Takoer se

pokuavalo teiti pouavanju stranog jezika koji e razvijati to vie vjetina uenika

odjednom (spojiti i sluanje, itanje, pisanje i govorenje) i tako oblikovati integrativnu fazu

CALL-a.

Integrativna faza

Ubrzani razvoj tehnologije 1990-ih godina omoguio je izum osobnog raunala dostupnijeg

iroj populaciji. Polazei od toga da je uenje kombiniranjem teksta, slike i zvuka

uinkovitije uenje, postepeno se razvijala tehnologija koju danas uzimamo zdravo za

gotovo, kao da je oduvijek postojala multimedijska tehnologija kombinacija teksta, slike,

zvuka i animacije, kojoj je bilo mogue pristupiti sa samo jednog raunala. Ono to je

multimediju inilo posebno zanimljivom jest hipermedija koja je povezivala sve izvore

8

multimedije na jednom mjestu (Warschauer, 1996). Tadanji multimedijski prikaz bio je

izrazito popularan jer je kombinacijom slike i zvuka mogao simulirati izvorne situacije, a

itanje, pisanje, govorenje i sluanje je uspjeno kombinirano na prirodan nain u jednu

jedinu aktivnost. Nadalje, uenicima je bilo omogueno nadzirati vlastiti tijek uenja

samostalnim odabirom brzine, naina i puta uenja. Prvi, ciljano za uenje stranog jezika,

razvijen program bio je Who is Oscar Lake? (Language Publications Interactive, Inc., 2004)

iji je cilj bio rijeiti zagonetni misterij na stranom jeziku metodom pokuaja i pogreke.

Uenik novi jezik ui sluanjem, gledanjem, rjeavanje zagonetki i direktnom interakcijom s

ljudima koje susree na putu rjeavanja misterija.

Meutim, upitna je bila kvaliteta ostalih programa. S jedne strane nastavnici nisu imali

dovoljno informatikog znanja da bi razvili jednostavne, vlastite programe koje bi mogli

koristiti u nastavi, a s druge strane posao bi bio preputen strunjacima kojima bi pak za

izradu primjerene aplikacije nedostajalo pedagoko znanje. Ono to je takoer nedostajalo

bila je izvorna i stvarna komunikacija koja je ostvarena razvojem interneta i WWW-a.

Osobito je to vidljivo od sredine 90-ih godina pa nadalje kada su se osobna raunala mogla

pronai u domovima gotovo svake obitelji te je napokon bilo mogue pronai izvorne

tekstove u obliku novina ili asopisa kao i ostvariti direktnu komunikaciju s drugim

uenicima diljem svijeta bilo kada i od bilo kuda, gdje god je postajala internetska veza.

2.1.2. Povezanost faza CALL-a s pedagokim pristupima i metodama uenja

Na temelju svojih karakteristika svaka se razvojna faza CALL-a moe povezati i s

odreenim pedagokim pristupom u prolosti. Bihevioristika faza CALL-a tako pronalazi

svoje korijene u biheviorizmu, znaajke komunikativne faze mogu se pronai u

kognitivizmu, a integrativna faza u konstruktivizmu (Baumgartner, 2003; Meir, 2006).

Bihevioristika faza i biheviorizam

Biheviorizam je pravac u psihologiji kojem je cilj predvianje i kontrola ponaanja

(Hrvatska enciklopedija, 2013). Stoga u sreditu nisu procesi koji se pri usvajanju novog

sadraja odvijaju u mozgu, nego se panja posveuje ponaanju ovjeka na odreene

impulse koje dobiva izvana kao i upravljanju ovjekovog ponaanja (Baumgartner, 2003).

9

Stoga se i sam proces uenja smatrao nizom podraaja i reakcija; nastavnik daje podraaj na

koji uenici odreenim ponaanjem reagiraju te kao ponovu povratnu informaciju dobivaju

pozitivnu ili negativnu reakciju u obliku nagrade ili kazne. Na taj nain poticala se

ekstrinzina motivacija.

Ekstrinzina motivacija se stoga smatra polazinom tokom za uenje. Na taj nain uenje

ne ovisi o ueniku i njegovoj elji za novim znanjima, nego o moguim posljedicama (Meir,

2006).

Osnovne karakteristike biheviorizma tako se mogu pronai i u bihevioristikoj fazi CALL-a.

Raunalo je imalo ulogu davatelja odreenih impulsa na koje su uenici reagirali i to u

obliku na primjer gotovih fraza koje je trebalo mehaniki ponoviti i memorirati. Pri tome se

uenicima nije dalo nikakvog prostora za razvijanje vlastitog miljenja ili usvajanje gradiva

na neizravan nain, ve su uenici dobivali gradivo pripremljeno u malim porcijama, a koje

se dalje nadograivalo i jednostavno trebalo uiti napamet.

Ubrzo je biheviorizam naiao na mnoge kritike jer uenje, na klasian nain ili pomou

raunala, nije ostavljalo prostora za individualan razvoj uenika. Jedina aktivnost uenika

sastojala se u ponavljanju gotovih fraza i injenica, to ih je zapravo inilo dosta pasivnima.

S obzirom da se nije razmiljalo o tome to se ui, nauene fraze, reenice konstrukcije ili

injenice nisu se mogle primijeniti u stvarnom ivotu (Baumgartner, 2003).

Komunikativna faza i kognitivizam

Za razliku od biheviorizma, gdje je teite uenja stavljeno na impulse kao i na iz njih

rezultirane reakcije, panja u kognitivizmu poklonjena je psihikim procesima koji se

odvijaju u mozgu pri obradi dobivenih informacija. Opaanje i spoznaja dobivenih

informacija postaju bitne aktivnosti koje se potiu u kognitivizmu u obliku uenja kroz

otkrivanje i rjeavanje problema. Vie nije bitan iskljuivo odgovor i reakcija na odreeni

impuls, ve sam nain i metode dolaenja do odreenog odgovora. Uenik ui na nain da

prima informacije iz svog okruenja, njih preradi i memorira i na koncu odvaja i primjenjuje

na odreene situacije. Takoer i nastavnik dobiva novu ulogu s obzirom da ne izlae vie

ture injenice, ve metodiki priprema odreene informacije koje e uenicima staviti na

10

raspolaganje kako bi oni, uz nastavnikovu podrku, svojim putem doli do odreenog

rjeenja (Meir, 2006). Nastavnik gradivo na neizravan nain izlae uenicima. Oni ne

dobivaju vie gotova pravila na temelju kojih e uvjebavati gradivo, nego na temelju

primjera sami zakljuuju odreena pravila. Naglasak vie nije postavljen na ekstrinzinu

motivaciju ve se potie intrinzina motivacija koju karakteriziraju znatielja, zanimanje za

odreenu informaciju i saznanje o nunosti poznavanja odreene informacije (Krger,

2004).

Koritenje igrica poput Sim Cityja ili Where in the World is Cameron Sandiego imale su

odreeni cilj, meutim uenici su sami morali pronai naine i metode kako doi do

odreenog cilja. Takoer su oni sve vie poticali i komunikaciju s obzirom da su uenici

meusobno izmjenjivali svoja iskustva steena putem metode pokuaja i pogreke. Kao i

nastavnik, i raunalo im je ovdje sluio kao vodi koji ih podrava i pomae na putu do cilja,

ali im pri tome ne otkriva pravi put.

Integrativna faza i konstruktivizam

Za razliku od kognitivizma, konstruktivizam u sredite ne stavlja obradu informacija ve

teite prebacuje na individualne spoznaje i interpretaciju informacija na temelju do sada

steenog znanja, iskustva i ivotnih uvjeta, ime se stvara odnosno konstruira vlastito

miljenje. Iz toga proizlazi da ne postoji pogreno znanje, ve iskljuivo razliita miljenja i

razliiti pogledi na iste informacije. Nastavnik u tom sluaju ne izlae nastavno gradivo

nego zadaje teme koje bi trebale biti potkrijepljene izvornim materijalima i poticati socio-

kulturne elemente. Na odreenu temu uenici postavljajui pitanja i stvaranjem vlastitog

miljenja na temelju svojih iskustva sami organiziraju proces uenja te na taj nain stvaraju

novo znanje (Meir, 2006). Nastavnik nadalje nema vie centralnu ulogu u nastavi, ve

uenici preuzimaju ulogu jer dobivaju jako malo uputa i sami dolaze do novog znanja.

Poseban naglasak stavljen je na intrinzinu motivaciju koja se u uenicima treba probuditi

da bi sudjelovali u nastavi jer samo aktivnim sudjelovanjem u nastavi mogue je usvajati

novo znanje (Krger, 2004.).

Razvojem interneta i WWW-a na vrlo jednostavan nain omogueno je koritenje izvornih

materijala kroz novine, asopise i slino. Uenici imaju mogunost samostalno istraivati, a

11

pri tome sebi prilagoditi vlastiti tempo i metode rada. Ponuda multimedijalnih i

hipermedijalnih sadraja uenicima omoguuje samostalno pronalaenje, istraivanje i

analizu informacija koja stvaraju nova iskustva na kojima e graditi novo znanje.

2.2. Prednosti i nedostaci CALL-a

Raunalo se danas u drutvu zbog brojnih svojih prednosti smatra neizostavnim djelom

obrazovanja. No, ipak se susreemo i s brojnim potekoama i ogranienjima kada je u

pitanju koritenje raunala u nastavi. Prouavajui primjenu raunalne tehnologije u svojoj

nastavi engleskog kao stranog jezika, Julie Prathibha (2010) naila je na mnoge prednosti ali

i nedostatke raunala u nastavi.

Prednosti

Poveana motivacija uenika

Meu uenicima su raunala vrlo popularna. S obzirom da ih oni koriste u slobodno vrijeme

za razne aktivnosti, s njima povezuju neovisnost, samostalnost, zabavu i igranje i tijekom

nastave.

Individualne razlike uenika i autonomija u uenju

Svaki uenik ima svoje osobne jake i slabe strane, osobne interese i naine uenja. Stoga

svaki uenik uenje pomou raunala moe prilagoditi samom sebi tako da sam odlui koje

e materijale koristiti, koliko dugo e uiti, na koji nain, kojim redoslijedom i slino, to

mu omoguuje autonomiju u uenju i kontrolu nad uenjem.

Suzbijanje monotonije

Rutina je dobra, meutim uvijek dolazi do zasienosti rutinom i pojave dosade i monotonije.

Raunala u svrhu suzbijanja monotonije imaju bitnu ulogu. Umjesto surovog uenja rjenika

napamet, rjeavanje gramatikih vjebi na klasian nain i slino moe se umjesto knjiga,

vjebenica i nastavnih listia upotrijebiti raunalo kao pomono sredstvo. Vjebanje na

raunalu moe pridonijeti zabavnijem nainu uenja, npr. vjebama povuci i ispusti (engl.

drag&drop).

12

Kreativnost

Nastavnici pomou raunala mogu sami pripremiti nastavni materijal na nain da ga

uenicima uine vizualno zanimljivijim (na temelju saznanja o pojedinim sklonostima

uenika) nego to je to napravljeno u udbenicima.

Motivacija za komunikaciju na stranom jeziku i izvornost materijala

Internet i njegove suvremene mogunosti razmjene komunikacije putem drutvenih mrea,

razliitih servisa za slanje istovremenih poruka (engl. Instant messaging), od kojih su

najpopularniji Skype, ICQ, Google talk, e-pote i slino, uenicima je omoguena

komunikacija na stranom jeziku s drugim uenicima istoga stranog jezika ili izvornim

govornicima. Nadalje, internet i WWW omoguuju lake dolaenje do izvornih materijala

poput novina, asopisa i slino.

Uzevi u obzir prednosti raunala u nastavi jezika, Prathibha je primijetila brojna

poboljanja i napredovanja svojih uenika u jezinoj osposobljenosti. Izloenost izvornim

materijalima koje pruaju internet i WWW dovelo je do puno bolje komunikacije na

stranom jeziku nego u nastavi gdje se raunala nisu koristila. U nastavi je primijetila

sudjelovanje i onih uenika koji su inae bili srameljivi ili koji su sporije uili. Ustvrdila je

i da su uenici lake usvajali nove rijei, imali bolji izgovor, bolje znanje o kulturi. Dajui

im mnotvo strategija za samostalno uenje i istraivanje, uenici su s vremenom postajali

sve samostalniji.

Nedostaci

Meutim, uza sve pozitivne strane koritenja raunala, Prathibha (2010) je primijetila i

poneke nedostatke.

Novana sredstva

S obzirom na ogranieni proraun kol, one nisu u mogunosti osigurati velik broj

raunala. Izdaci za hardver i softver pa na koncu i odravanje su vrlo visoki.

Dostupnost hardvera i softvera

13

Dostupnost odnosno nedostupnost hardvera i softvera je s jedne strane povezano s

raspoloivim financijskim sredstvima. S druge strane izrada kvalitetnih programa u svrhu

obrazovanja podrazumijeva pedagoko kao i metodiko znanje kako bi programi bili

prilagoeni nastavi. Stoga postoji samo mali broj strunjaka koji posjeduju pedagoko i

metodiko znanje kao i tehniko znanje za razvoj takvih softvera. S druge strane sama izrada

softvera zahtjeva ponovno dosta novca pa i vremena.

Tehniko i teoretsko znanje

Problem ne predstavlja samo nedostatak kombinacije pedagokog, metodikog i tehnikog

znanja u izradi softvera. Problem jest i u nedovoljnom znanju kako uvrstiti suvremenu

tehnologiju u svoju nastavu, s obzirom da jo uvijek ne postoji dovoljno smjernica na koji

nain uvrstiti raunalo kao sredstvo u cjelokupni nastavni plan i program.

Prihvaanje tehnologije

Zbog ubrzanog razvoja tehnologije i neprestanih promjena koje ona donosi, mnogi

nastavnici se i dalje radije baziraju na klasinim metodama i sredstvima u nastavi.

U svojoj nastavi zbog koritenja raunala nije primijetila zaostajanje pojedinih uenika u

znanju za drugima, no pokazalo se da ipak pojedine uenike raunalo kao sredstvo

obeshrabruje. S jedne strane uenici ne vole promjene, s druge strane su poneki uenici

imali potekoa postati samostalni i neovisno o nastavniku uiti i istraivati. Primijetila je

kod nediscipliniranih uenika potekoe u koritenju raunala.

2.3. Pedagoki zahtjevi za primjenu raunala u nastavi jezika

Pokraj tehnike opremljenosti uionice, potrebno je i osvrnuti se na temelje pedagogije kako

bi se raunala uspjeno primijenila u nastavu i imala odreenu korist. Warschauer i

Whittaker (1997) tako predlau pet natuknica koje treba slijediti kod uvoenja raunala u

proces uenja:

Dobro promotriti ciljeve

14

Kao to bi bilo dobro da se u klasinoj nastavi tono definiraju ciljevi pojedine aktivnosti

koja se provodi, tako i koritenje raunala u nastavi mora imati svoju svrhu i svoj cilj. Dobro

bi bilo stoga razmisliti hoe li raunalo za pojedinu aktivnost imati svrhu, to se njime eli

postii, tj. koji je uope cilj koritenja raunala za pojedinu aktivnost.

Misliti integracijski

Internet otvara mnoge mogunosti bre i uinkovitije razmjene komunikacije. Koritenjem

elektronike pote uenici na jednostavan nain mogu stupiti u kontakt s izvornim

govornicima i na taj nain unaprijediti svoje jezine sposobnosti. Meutim, dopisivanje nije

cilj nastavnog procesa. Dobro je razmisliti na koji se nain jo raunalo i internet mogu

uvesti u nastavni proces. Na primjer, mogue je raditi na malim istraivakim projektima u

suradnji s prijateljima izvornim govornicima. Time se nee samo unaprijediti njihova

jezina sposobnost, ve e doi i do izmjene iskustva i informacija pa na koncu do novih

znanja o odreenoj temi.

Dobro procijeniti sloenost

Mogue je da e se pri uvoenju raunala u nastavu pojaviti mnoge potekoe. Mogue je da

meu uenicima ima i onih koji nemaju dovoljno informatikog znanja da bi mogli u

potpunosti biti ukljueni u nastavu. Svaka bi kola danas trebali imati informatiku uionicu

koja je stavljena na raspolaganje svim nastavnicima i svim uenicima. S obzirom na to, nije

uvijek mogue imati pristup slobodnoj informatikoj uionici. Nastavnik bi zato trebao

unaprijed isplanirati kada e organizirati sat u informatikoj uionici i pravovremeno ju

rezervirati. Mogue su i tehnike potekoe kao npr. da nekoliko raunala nije u funkciji, da

se pojedine aplikacije koje su potrebne ne mogu otvoriti i slino. Sve bi se mogue

potekoe pri planiranju sata trebale uzeti u obzir i za svaki sluaj pripremiti dodatni

nastavni materijal u sluaju da neto krene drugim smjerom od planiranog.

Osigurati potrebnu podrku

Tijekom nastave u kojoj se koriste raunala, nastavnik bi od poetka trebao osigurati

uenicima pomo pri radu s raunalom, na primjer pripremiti uruke za uenike kako

15

tijekom rada ne bi skrenuli s puta, u sluaju ponekih tehnikih potekoa pomoi u

rjeavanju istih ili ak ukljuiti informatiki tim kole za rjeavanje eventualnih problema.

Ukljuiti uenike u odluke

Zbog ve spomenutih potekoa, kao na primjer da svi uenici nemaju jednako informatiko

znanje, potrebno je uenike ukljuiti u sam proces uvoenja raunala u nastavu. Raspravama

mogue je vidjeti na kojoj su razini uenikova informatika znanja, koje e im se teme

svidjeti, to e sami moi napraviti uz nastavnikovu pomo i slino. Pri tome nastavnik nee

imati centralnu ulogu u nastavi, ve dobiva ulogu koordinatora koji vodi nastavu, a uenici

sami istrauju, ue i vjebaju.

16

3. Hot Potatoes

Hot Potatoes je skup autorskih alata za izradu interaktivnih vjebi u obliku mrene

aplikacije, a koji se posebno istiu po tome to za samu izradu nije potrebno posebno znanje

o programiranju i izradi aplikacija. Hot Potatoes nije program namijenjen provjeri i

vrednovanju uenikovog znanja, unato tome to danas u verziji 6 postoji mogunost

praenja uenikova rezultata. Prvotna ideja za razvoj programa bila je izrada vjebi za

utvrivanje gradiva (Arneil i Holmes, 2002).

3.1. Nastanak i izrada programa

Autori Hot Potatoesa, Stewart Arneil i Martin Holmes, obojica programeri na University of

Victoria Humanities Computing and Media Centre u Kanadi sa zanimanjem za istraivanje

pouavanja stranih jezika razvili su Hot Potatoes prvenstveno iz vlastitih potreba krajem

1990-ih godina. Sva raunala na Sveuilitu tada su imala pristup internetu i standardnom

http posluitelju. Meutim, Arneil i Holmes nisu imali dozvolu za dodavanje bilo kakvih

programa na posluitelj zbog ega je jedini preostao nain bio stvaranje jednostavnih html

stranica. Razvili su tako nekoliko predloaka (engl. templates scripts) za jednostavne vjebe

otvorenog (tip dosjeanja i nadopunjavanja) i zatvorenog tipa (tip viestrukog izbora engl.

multiple choice) to im je omoguilo izradu zadataka na dosljedan i bri nain. Meutim, i ta

izrada vjebe, runim dodavanjem odreenih podataka, ispostavila se kao vrlo naporan

postupak to je ujedno i oduzimalo mnogo vremena. Stoga su otili korak dalje i razvili prvi

autorski alat kako bi automatizirali cijeli proces izrade vjebi. Nastao je JQuiz, generator

kratkih odgovora. Uviajui svrhu i uspjenost programa, autori Hot Potatoesa eljeli su

podijeliti svoj rad s drugim nastavnicima. Hot Potatoes tada je postao besplatni softver koji

je uz alate programa ukljuivao i pomo za instalaciju kao i pomo za samo koritenje

programa. S vremenom postojalo je sve vie zanimanja za programe, stizali su sve

specifiniji zahtjevi korisnika poput koritenje odreenih znakova pojedinih jezika,

instalacija na druge operacijske sustave, koritenje drugih preglednika i slino. Godinu dana

nakon izrade prvog programa, odluka je pala na izradu autorskog paketa pod nazivom Hot

Potatoes koji e sadravati pet razliitih aplikacija za izradu vjebi na raunalima s

17

operacijskim sustavima Windows i Macintosh (Arneil i Holmes, 1999; Arneil i Holmes,

2002).

Veina dosadanjih programa za izradu interaktivnih vjebi nudila je mogunost izrade

zatvorenih tipova zadataka, kao na primjer tip zadataka dvolanog izbora, odnosno tono-

netono u kojem uenik treba prosuditi je li tvrdnja koja se u zadatku izrie, tona ili

netona. Povratna informacija koju su uenici za to dobivali takoer se sastojala samo od

odgovora tono/netono. U zadacima u kojima su uenici morali samostalno unijeti rije ili

reenicu, nedostajalo je fleksibilnosti programa. ak i najmanje odstupanje poput velikog i

malog slova ili izmjene gramatike strukture reenice, koja odstupa od idealne no moe se

takoer smatrati tonom, uenici su dobivali povratnu informaciju o netono rijeenom

zadatku. Takve zadatke bilo je mogue izraditi na vrlo jednostavan nain, utroak posla,

truda i vremena za izradu takvih zadataka bio je izrazito malen, a nastavnici nisu razmiljali

o moguim alternativnim odgovorima uenika koji bi se takoer mogli smatrati tonima.

Arneil i Holmes su, za razliku od toga, eljeli razviti sofisticiranije programe za vjebu pa je

danas korisnicima programa omogueno da na jednostavan nain sami dodaju povratne

informacije u obliku komentara na pojedini odgovor, uvrste bezbroj alternativnih odgovora

to u konanici uenicima omoguuje da na temelju svojih pogreaka i dolaenja do tonog

rjeenja, aktivno ue i usvajaju gradivo.

Hot Potatoes trebao je biti dostupan svima pa tako i onima koji posjeduju manje dobre

raunalne vjetine. Upravo zbog uenika koji bi program mogli koristiti bez mnogo dodatne

pomoi, a da pri tome budu to uinkovitiji, trebalo je razviti suelje koje e biti pregledno i

svima jasno. Za to nisu eljeli koristiti sustav ono to vidi, to i dobije (engl. What you

see is what you get), gdje e tijekom izrade vjebi odmah moi i vidjeti izgled zavrnog

proizvoda, jer je postojala mogunost da istovremeno unoenje parametara vjebi i

ureivanje samog izgleda vjebi odvue nastavnikovu panju od onog bitnoga izrade

samih vjebi. Zbog toga je izraeno posebno suelje u koje se unose parametri za vjebe, a u

alatnoj traci nalaze se posebnosti za ureivanje samog izgleda vjebi, gdje korisnik moe

odabrati pozadinsku sliku ili boju, boju slova i slino. S obzirom da postoje i nastavnici s

dobrim raunalnim i programerskim znanjem i vjetinama, Hot Potatoes je njima omoguio

18

dodatno manipuliranje izgledom vjebi. Arneil i Holmes (1999; 2002) podijelili su

manipulaciju izgledom vjebi na tri razine :

o jednostavno koritenje programa u koji se na jednostavan nain unose podaci

nakon ega se pritiskom na gumb za izradu Web stranice izrauju vjebe,

o izgled stranice se mijenja odabirom razliitih opcija ponuenih na alatnoj

traci,

o izmjenom izvornih datoteka (engl. source file) odnosno predloaka koje

program koristi za izradu web stranica u bilo kojem programu za oblikovanje

teksta mogue je dodatno promijeniti font, veliinu, poravnavanje teksta,

debljinu slova itd.

S obzirom da su korisnici Hot Potatoesa koristili i Microsoftova i Macintoshova raunala,

bilo je potrebo za oba operacijska sustava izraditi softverski paket. Takoer se postavilo

pitanje, koje e sve preglednike podravati. U poetku su se odluili za koritenje MS

Internet Explorera i Netscape Navigatora. Problem je nastao potom s vjebama koje su se

izradile u Windowsima, a potom koristile u Macintoshu. S obzirom da formati, u kojima su

podaci bili pohranjeni, nisu bili kompatibilni, to nije bilo mogue sve do pojave XML

formata. Unato tome to se Hot Potatoes sve bre irio, nisu ga svi mogli koristiti jer

program nije podravao odreena pisma poput irilice, japanskog ili kineskog pisma.

Razvojem UNICODE-a to je bilo omogueno tek u Hot Potatoes Verziji 5.2.

Cijeli autorski paket Hot Potatoes temelji se na scriptnom jeziku JavaScript od strane

korisnika (engl. client-side Javascript), to znai da je za izvoenje programa potreban samo

korisnik (engl. client), no ne i posluitelj (engl. server). Za otvaranje i rjeavanje vjebi nije

ak potrebna ni povezanost na internet. Dovoljno je podatke prebaciti na raunalo i otvoriti

ih jednim od preglednika. Do Hot Potatoes verzije 5 nije bilo mogue pratiti uenikove

rezultate s obzirom da korisnik (engl. client) nije bio povezan ni sa kakvim posluiteljem

(engl. server). Od verzije 5 mogue je putem elektronike pote automatski poslati rezultate

profesorima koristei CGI Script FormMail, posluitelj otvorenog pristupa.

Hot Potatoes danas je dostupan na gotovo svim jezicima zahvaljujui njegovim korisnicima

koji su prevaali pojedine dijelove programa, izraivali razne vodie i pruali pomo onima

19

kojima je bila potrebna u izradi interaktivnih vjebi (Arneil i Holmes, 1999; Arneil i

Holmes, 2002).

3.2. Nain rada programa

Nakon to se unesu odreeni parametri za izradu vjebi, program ih sam interpretira na

sljedei nain (Arneil i Homes, 2004):

o program uitava svoje predloke koji se sastoje od izvornih datoteka (engl. source

file) u Hot Potatoesu: XHTML, CSS, JavaScript,

o program potom kombinira datoteke kako bi izradio jedan jedinstveni predloak,

o program u jedinstveni predloak integrira unesene podatke od korisnika kako bi

izradio stranicu s vjebama,

o stranicu s vjebama pohranjuje na tvrdom disku raunala.

HTML je pri tome zaduen za sam tekstualni sadraj stranice, CSS za prezentaciju sadraja

mrene stranice, a JavaScript za ponaanje pojedinih elemenata na mrenoj stranici

(Flanagan, 2011).

HTML

HTML (engl. Hypertext Markup Language) je programski jezik za izradu mrenih stranica.

Pri tome se Hypertext u nazivu HTML odnosi na nain kojim se kreemo na Webu, s jedne

stranice na drugu, odabirom odreenih hiperlinkova kojima su stranice meusobno

povezane. Markup oznaava ono to HTML tagovi ine sa dijelovima teksta. Oni mogu biti

podebljani, ukoeni, u razliitim bojama itd. HTML se smatra jezikom (engl. language) koji

se sastoji od specifinih kodova i specifine sintakse kao i svi ostali jezici (Shannon, R.

2012).

Svaki HTML dokument sastoji se od tri bitna dijela: u prvom dijelu nalaze se informacije o

koritenoj verziji HTML-a, drugi dio ini zaglavlje stranice u kojoj se najee nalazi naslov

same mrene stranice kao stilska obiljeja stranice poput fonta, veliine slova itd. Trei dio

HTML dokumenta ini sam sadraj stranice (W3C, 1988):

a) Primjer informacija o koritenoj HTML verziji:

20

Slika 1. Primjer informacija o koritenoj HTML verziji na temelju 7. zadatka vjebi.

Kada preglednik uita dobivene informacije, ovaj dio HTML dokumenta se na stranici koja

je prikazana, ne vidi.

b) Primjer zaglavlja :

Slika 2. Primjer zaglavlja na temelju 7. zadatka vjebi.

S ovim dijelom zapoinju informacije koje e preglednik na raunalu prikazati kao dio

stranice. S obzirom da je tag neobavezan, on u izvornoj datoteci (engl. source file)

nije nuan za razliku od . Naslov stranice stoga izgleda ovako:

Slika 3: Primjer izgleda zaglavlja nakon to je preglednik interpretirao kodove u izvornoj datoteci.

c) Primjer sadraja :

S obzirom na duinu cijele izvorne datoteke (engl. source file) izdvojen je samo jedan

primjer koji prikazuje dio napisanog koda i njegov pripadajui prikaz u pregledniku u obliku

mrene stranice.

21

Slika 4. Primjer sadraja > na temelju 7. zadatka vjebi.

Tagom definirani su razliiti navigacijski gumbi koji ueniku omoguuju

nelinearno kretnjanje po vjebama na nain da sam uenik odredi redoslijed rjeavanja

vjebi.

Slika 5. Primjer izgleda sadraja nakon to je preglednik interpretirao kodove u izvornoj datoteci.

JavaScript

JavaScript je skriptni jezik koji nadopunjuje HTML u HTML dokumentu, a ita ga i

interpretira takoer preglednik.

JavaScript je uglavnom zaduen za pretvaranje statinih mrenih stranica u dinamine. To

na primjer ukljuuje otvaranje novih prozora (npr. za davanje ili prikaz povratne

informacije), stvaranje animacija i vizualnih efekata, sakrivanje odreenog sadraja i

otkrivanje istog, ovisno eli li to korisnik ili ne (Flanagan, 2011: 210). U HTML dokumentu

Javascript se oznaava tagom da bi pregledniku pri interpretaciji dokumenta dao do

znanja da sada slijedi odreeni skript.

JavaScript u autorskom alatu Hot Potatoes izmeu ostalog analizira uenikov unos,

usporeuje ga s unesenim tonim odgovorima i daje povratnu informaciju to je tono, a to

nije i gdje se nalazi pogreka. Ueniku je omogueno zatraiti i pomo u sluaju da je u

22

jednom od zadataka zapeo. Uenik na taj nain kroz svoje pogreke ui i dolazi do tonog

odgovora (Arneil i Holmes, 1999; Arneil i Holmes, 2002).

Slika 6. Primjer svrhe skriptnog jezika JavaScript u vjebama izraene autorskim paketom Hot

Potatoes davanje povratne informacije.

Zahvaljujui JavaScriptu otvara nam se novi prozor s povratnom informacijom odabirom

gumba provjeri (njem. Prfe). JavaScript takoer usporeuje uenikov odgovor s ispravnim

te u povratnoj informaciji navodi je li odgovor toan ili nije, no i dodaje gdje se nalazi

pogreka. U ovom sluaju to je rije pflnzchen koja bi trebala biti napisana velikim

slovom (Arneil i Holmes, 2002).

CSS Cascading Style Sheet

CSS (engl. Cascading Style Sheet) je standard za specificiranje vizualne prezentacije HTML

dokumenta, u to se ubrajaju font slova, boje, margine, pozadine, slike, poravnavanje teksta,

veliina pojedinih elemenata i slino.

U izvornoj datoteci (engl. source file) to izgleda na sljedei nain:

23

Slika 7. Primjer kodova CSS-a na temelju petog zadatka.

Pri pristupu vjebi preglednik interpretira gore navedene znakove i prikazuje nam stranicu

na sljedei nain:

Slika 8. Primjer izgleda nakon to je preglednik interpretirao kodove u izvornoj datoteci.

U programu Hot Potatoes, naravno, nije potrebno samostalno upisivati mnotvo kodova da

bi se konano dobila interaktivna aplikacija. Navedeni su samo primjeri kako bi se vidjelo

koliko truda stoji iza same izrade programa koji mnogima olakava sastavljanje raznih

vjebi na raunalu. Za odabir fonta, pozadinske boje, pojedinosti koje e se prikazivati u

povratnim informacijama i sam unos teksta dovoljno je samo miom kliknuti i odabrati ono

to elimo, a program e si nae odabire samostalno prevesti na svoj jezik.

3.3. Alati programa

Hot Potatoes sastoji se od pet zasebnih alata za izradu razliitih vrsta vjebi i dodatnog

programa koji ujedinjuje sve izraene vjebe u jednu (Fileccia, 2006). Svaki alat ima vrlo

slino suelje koje se sastoji od izborne trake, alatne trake, glavnog prozora i dodatnih

opcija. Izgled glavnog prozora i dodatne opcije veinom se razlikuju u nekim stvarima,

ovisno o tome to se alatom eli postii.

JCloze

JCloze je program za izradu otvorenog tipa zadataka, zadataka za nadopunjavanje Suelje

programa je vrlo jednostavno za koritenje :

24

Slika 9. Prikaz suelja za izradu vjebi alatom JCloze.

U izbornoj traci (1) nalaze se opcije koje se mogu pronai u svakom Microsoftovom

programu: datoteka, uredi, umetni, postavke i pomo. Izborna je traka kod svih alata Hot

Potatoesa jednaka. U alatnoj traci (2) nalaze se najee koriteni preaci iz izborne trake.

Takoer su i oni veinom kod svih alata jednaki. U prozoru naslov (njem. Titel) (3) mogue

je dodati naslov pojedine vjebe. U glavni prozor (4) unosi se tekst za vjebu u kojem e biti

praznina koje uenici trebaju ispuniti. Ponajprije se u glavni prozor unosi cijeli tekst,

ukljuujui i rijei koje e kasnije biti prikazane kao praznine koje je potrebno popuniti.

Nakon unosa potpunog teksta za vjebu, rijei koje e biti prikazane u obliku praznine,

potrebno je oznaiti i pritisnuti praznina (njem. Lcke) u traci s opcijama za izradu praznina

(5). Potom se otvara sljedei prozor:

1

2

3

4

5

25

Slika 10. Prozor za dodavanje pojedinih informacija za rijei koje e u vjebama biti prikazane kao

praznine.

U novom prozoru potrebno je specificirati prazninu. Prikazani su redni broj praznine i rije

koja e nedostajati. Postoji mogunost dodavanja odreene definicije ili opisa traene rijei

u svrhu pomoi. Ovisno o vjebi, esto postoji i vie tonih odgovora koje bi nastavnik

trebao predvidjeti. Zato nam Hot Potatoes daje mogunost da se pod alternativni toni

odgovori (njem. Alternative richtige Lsungen) unese i bezbroj alternativnih rjeenja koja se

mogu smatrati tonima. U sluaju pogreke sa stvaranjem praznina, mogue je prazninu

vratiti na poetno stanje brisanjem ili uklanjanjem praznine (njem. Lcke entfernen ili

Lcke lschen). Takoer postoji mogunost da program sam izradi praznine odabirom

gumba praznine automatski (njem. Lcken automatisch), kao i krajnji prikaz svih stvorenih

praznina (njem. Wrter anzeigen).

JQuiz

JQuiz omoguava nastavnicima izradu razliitih vrsta zadataka: zatvoreni tipovi zadataka

viestrukog izbora s jednim ili vie tonih odgovora i otvoreni tip zadataka dosjeanja u

26

kojima uenici upisuju po samo jednu rije. Mogue je i izmijeati navedene otvorene i

zatvorene tipove zadataka. Suelje za izradu svake vrste zadataka je isto:

Slika 11. Primjer suelja za izradu vjebi alatom JQuizz.

Na poetku suelja ponovno se, kao i u ostalim alatima, nalaze izborna traka (1) i alatna

traka s preacima (2). Polje naslov (njem. Titel) (3) slui za dodavanje naziva vjebi. Na

desnoj strani u padajuem izborniku (4) odabire se vrsta zadatka koja se eli izraditi, a

pokraj padajueg izbora nalazi se polje u koje se unosi pitanje na koje uenici trebaju dati

odreeni odgovor. U polje rjeenja (njem. Lsungen) (6) unosit e se odgovori meu kojima

uenici odabiru onaj toan. U polje povratna informacija (njem. Rckmeldungen) (7)

nastavnik unosi povratnu informaciju povezanu sa svakim odreenim odgovorom koja e se

prikazati kada uenik odabere odreen odgovor. Pokraj toga nalazi se polje postavke (njem.

Einstellungen) (8) u kojem se oznauje toan odgovor. Mogue je jednom unijeti parametre

za zadatak pa potom izraditi vie vrsta zadataka. U tom sluaju bitno je da se svaka vrsta

zadatka posebno pohrani pod razliitim imenima jer e u suprotnom ranije pohranjen

zadatak biti izbrisan. JQuiz takoer daje mogunost rada u standardnom modusu i

1

2

3

4

5

6

7

8

27

ekspertnom modusu. U ekspertnom modusu mogue je, ovisno o teini zadatka, drugaije

raspodijeliti postotke. Na primjer, u standardnom modusu od deset zadataka svi zadaci nose

deset posto konanog postotka. U ekspertnom modusu mogue je odrediti da jedan

jednostavniji zadatak nosi na primjer pet posto, a neki tei na primjer petnaest posto, ime

nastavnik sam odreuje koji e zadatak nositi koliki postotak.

JCross

JCross je alat kojim se na jednostavan nain izrauju krialjke

Slika 12. Primjer suelja za izradu vjebi alatom JCross.

Kao i u prijanjim alatima, JCross sadri izbornu traku (1) i alatnu traku (2). Meutim, sam

izgled suelja malo se razlikuje od prijanjih alata. Polje za unos naslova vjebe (3) u ovom

alatu nalazi se na lijevoj strani. Polje s kockicama (4) slui za samostalnu, runu izradu

krialjki, gdje nastavnik sam unosi rijei odreujui im smjer. Pritiskom na gumb definicije

(njem. Definitionen) (5) dodaje se opis ili definicija kako bi uenici mogli odgonetnuti koje

se rijei trae. S obzirom da je runa izrada krialjke dosta zamorna, a za izradu je potrebno

mnogo vremena, postoji mogunost da JCross samostalno izradi krialjku, dok na nama

1

2

3

4

5

28

ostaje samo unijeti traene pojmove. Pri odabiru gumba upravljanje krialjkom (njem.

Raster verwalten) iz izborne trake, moemo odabrati gumb automatska izrada krialjke

(njem. Automatische Rtselerstellung). Odabirom toga, otvara nam se novi prozor:

Slika 13. Prikaz suelja za automatsku izradu krialjke.

U najveem prozoru (1) potrebno je navesti pojedine rijei koje se eli uvrstiti u krialjku.

Pri tome je bitno da se svaka rije nalazi u posebnom redu kako bi program mogao

prepoznati svaku pojedinu stavku. Nakon unosa rijei, sve to je potrebno jest odabrati gumb

za izradu krialjke (2). Program sam sastavlja i isprobava mogunosti sastavljanja navedenih

rijei u krialjku, a dok sastavlja i isprobava razne kombinacije, nama prikazuje (3) koliko je

najvie rijei do sada uvrteno u krialjku. esto se moe dogoditi da program nije u

mogunosti sve navedene rijei uvrstiti u krialjku. To je bio i razlog zato ovaj alat nije bilo

mogue uvrstiti u istraivaki dio rada.

Kada smo zadovoljni s brojem rijei koje je raunalo uvrstio u krialjku, moemo prekinuti

izradu krialjke pritiskom na gumb Stop (4), ime e krialjka biti izraena, a program se

automatski vraa na prvotni prozor.

1

2

3

4

5

29

JMix

JMix je alat kojim se izrauju vjebe za sastavljanje reenica s pravilnim redoslijedom

rijei, a mogue je napraviti dvije vrste prikaza i rjeavanja vjebi. U jednoj verziji uenik

pritiskom na gumb odabire redoslijed rijei, u drugoj verziji pojedine se rijei nalaze u

kutijicama koje treba odvui na svoje pravilno mjesto (engl. drag&drop). Kao i u

prijanjom alatu mogue je unesene parametre za vjebe pohraniti i u jednom i u drugom

obliku vjebi. Potrebno je pri pohrani vjebi dati im razliite nazive kako se prije pohranjena

vjeba ne bi izbrisala. Suelje za izradu vjebi slino je onom iz prijanjih alata:

Slika 14. Prikaz suelja za izradu vjebi alatom JMix.

U gornjem se rubu, kao i u ostalim alatima, nalaze izborna traka (1) i alatna traka s

preacima (2), ispod koje je smjeteno polje za unos naslova vjebi (3). U najvee, lijevo

polje (4) unosi se reenica s pravilnim redoslijedom rijei. Bitno je, meutim, svaku rije

upisati u novi red. S obzirom da se u reenici redoslijed moe izmijeniti, na primjer na taj

nain da objekt stoji na prvom mjestu, potrebno je i ovdje predvidjeti odgovore uenika i

upisati u polje alternativnih rjeenja (5) sva mogua rjeenja, kako odgovor uenika koji je

1

2

3

4

5

6

30

toan, ne bi bio oznaen kao netoan. Na dnu suelja dodana je i opcija za alternativna

rjeenja (6), koja omoguuju sastavljanje reenice od prikazanih rijei bez koritenja svih

rijei koje uenik ima na raspolaganju, ili opcija koja daje obavijest ukoliko je jedna ili vie

rijei izostavljena pri sastavljanju reenice. S obzirom da je cilj u ovoj vjebi sastavljanje

reenica, ni ovaj alat nije bio prikladan u mojim vjebama za istraivanje.

JMatch

Ovim se alatom izrauju zadaci zatvorenog tipa tip povezivanja. Suelje je ponovno vrlo

slino kao i suelje ostalih alata:

Slika 15. Prikaz suelja za izradu vjebi alatom JMatch.

Na poetku se nalaze kao i u ostalim alatima izborna traka (1) i alatna traka s preacima (2),

ispod njih se nalazi polje za unos naslova vjebe (3). U polja s lijeve strane (4) upisuju se

pojedini pojmovi s kojima e uenik povezati odgovarajue pojmove koji se unose u desna

polja (5). Bitno je da odgovarajui pojmovi stoje jedan pokraj drugoga, kako bi alat

prepoznao koji pojam kojem pripada. Program kasnije samostalno automatizmom

izmjenjuje redoslijed pojmova. Pored toga nalazi se dodatna opcija (6) koja omoguuje da

1

2

3

4

5

6

7

31

polja pri otvaranju vjebe ve stoje jedan pokraj drugoga te ih nije potrebno povezivati, to

moe sluiti kao primjer za vjebu. Na dnu je jo jedna dodatna opcija (7) koja omoguuje

dodavanje smjernica ili dodatnih primjera za rjeavanje vjebi, a pojavit e se u prvoj vjebi

na ekranu. Mogue je izraditi od jednog zadatka tri razliite vrste vjebi. Mogue je izraditi

vjebu na nain da uenik uz jedan pojam odabire odgovarajui pojam iz padajueg

izbornika. U drugoj vrsti vjebe uenik moe spajati odgovarajue pojmove putem povuci i

ispusti (engl. drag&drop), a u treem nainu, koji izvrsno slui za uenje novih rijei,

prikazani su pojmovi u obliku kartica (engl. flash card). Ponajprije se samo prikazuje jedna

kartica, nakon pritiska na gumb sljedea prikazuje se njoj pripadajua kartica s npr.

prijevodom prvo prikazane rijei.

Pri pohranjivanju vjebe mogue ih je pohraniti na tri razliita naina to omoguuje izradu

triju razliitih vjebi odjednom, pri emu je dobro pripaziti na davanje razliitih naziva

vjebama kako se prethodno pohranjena vjeba ne bi izbrisala.

The Masher

The Masher nije alat za stvaranje pojedinih vjebi, ve program koji spaja sve izraene

vjebe u jednu. Uenici s toga ne moraju otvarati u svojim datotekama svaki put pojedinu

vjebu. Dovoljno je otvoriti jednim od preglednika jednu datoteku u kojoj e hiperlinkovima

biti povezane sve vjebe. Suelje The Mashera ne razlikuje se mnogo od ostalih alata Hot

Potatoesa:

32

Slika 16. Suelje alata The Masher za spajanje svih izraenih vjebi u jednu.

Na vrhu se, kao i u ostalim alatima, nalaze izborna traka (1) i alatna traka s preacima (2).

Ispod se odmah nalazi traka s dodatnim raznim opcijama (3): Odabirom opcije datoteka

mogue je u glavnom prozoru (4) vidjeti sve datoteke pojedinih vjebi koje se ele spojiti u

jednu; pod sljedeom opcijom mogue je prilagoditi izgled prve stranice vlastitim eljama,

sljedea opcija omoguuje naprednim korisnicima Hot Potatoesa dodatnu manipulaciju

programa izmjenom izvorne datoteke (engl. source file). U opciji pokraj mogue je

preimenovati gumbe koji nas vode na prethodnu odnosno sljedeu stranicu kao i na sadraj,

a pod sljedeom opcijom mogue je vidjeti izvorne datoteke (engl. source file) alata The

Masher. Pod posljednjom opcijom mogue je na jednostavan nain izmijeniti naziv datoteke.

Ispod glavnog prozora nalaze se gumbi za dodavanje (5) i brisanje (6) datoteka pojedinih

vjebi, a na samom dnu navedena je lokacija mape (7) u kojoj se nalaze datoteke pojedinih

vjebi.

3.4. Hot Potatoes kao autorski alat

1

2

3

4

5

6

7

33

Za izradu novih raunalnih programa u obrazovne svrhe potrebno je mnogo dodatnog

vremena kao i znanja i vjetina programiranja. Meutim, nastavnici koji su u potpunosti

posveeni svojim uenicima i pouavanju, nemaju uvijek na raspolaganju dovoljno slobodno

vremena i potrebno informatiko znanje za izradu aplikacija koje bi se mogle koristiti u

nastavne svrhe. Stoga postoje autorski alati koji im omoguuju da na jednostavan nain

izrade interaktivne vjebe (Bangs, 2012). Hot Potatoes je jedan od autorskih alata koji

korisnicima s osnovnim informatikim znanjem omoguuje stvaranje sofisticiranih

interaktivnih vjebi. No i korisnici s naprednijim informatikim i programerskim znanjem

takoer imaju mogunost da pri izradi interaktivnih vjebi dodatno manipuliraju kodovima

kako bi sebi i svojim uenicima prilagodili izraene vjebe.

Bez obzira na stupanj informatikog znanja, svi u svrhu obrazovanja koriteni autorski alati

trebali bi zadovoljiti odreene kriterije pri odabiru odreenog autorskog alata i izradu vjebi

(Harris, 2002).

Programiranje i nadogradnja programa

S obzirom da je za izradu aplikacija potrebno programersko znanje i programerske vjetine,

potrebno je stei potrebna znanja i vjetine, ili se bar moi osloniti na nekog tko ih

posjeduje. Budui da se Hot Potateos bazira na predlocima koji se nadopunjuju i izmjenjuju

na jednostavan nain, dodatno programersko znanje i programerske vjetine nisu potrebne.

Ipak Hot Potatoes ostavlja naprednim korisnicima mogunosti dodatnog manipuliranja

izvornim datotekama (engl. source file) kako bi konane interaktivne vjebe prilagodili

svojim potrebama.

Interoperabilnost

Interoperabilnost oznaava izmeu ostalog i mogunost koritenja autorskog alata u sklopu

drugih sustava za e-uenje (Harris, 2002). Vjebe izraene u Hot Potatoesu mogu se na

jednostavan nain uklopiti u druge vrste e-uenja poput Moodlea, pa ak i izraditi u

Moodleu (GNU General Public License, 2010). Takoer je mogue izraene vjebe u

jednom operacijskom sustavu koristiti u drugim operacijskim sustavima.

Cijena autorskog alata

http://docs.moodle.org/dev/License

34

Cijene autorskih alata mogu varirati izmeu nekoliko stotina i nekoliko tisua dolara.

Meutim, postoje i alati otvorenog pristupa, kao to je Hot Potatoes, za ije je koritenje

potrebno plaati jedino povezanost s internetom. Od 2009. godine softver Hot Potatoes

postao je dostupan svima bez ikakve naknade.

Vrste vjebi i pitanja

Pri odabiru autorskog alata potrebno je i uzeti u obzir kakve je vrste vjebi mogue izraditi i

hoe li se uporabom vjebi uspjeti postii odreeni cilj. Poneki autorski alati omoguuju

izradu samo po jedne vrste vjebi. Hot Potatoes kao autorski paket omoguuje odmah vie

vrsti vjebi i pitanja otvorenog i zatvorenog tipa koji se na jednostavan i uinkovit nain

mogu uvrstiti u nastavu.

Multimedija i interaktivnst

Jedna od glavnih razlika izmeu klasinog naina uenja i uenja potpomognutim

raunalima jest uvrtavanje multimedije i interaktivnost. Tekst, grafike, slike, video i zvuk

koji su meusobno povezani hiperlinkovima doprinosi uinkovitijem uenju. Takoer i Hot

Potatoes omoguuje dodavanje multimedije u vjebe i povezivanje istih s tekstom.

Uz sve navedeno Bangs (2012) dodaje jo poneku znaajku autorskih alata koja bi se trebala

uzeti u obzir:

Povratna informacija

Rjeavanje vjebi bez povratne informacije o tome je li rijeen zadatak toan ili netoan,

moe dovesti do pogrenog rjeavanja vjebi pa tako i do usvajanja znanja koje nije tono.

Ispravljanje netono usvojenog znanja mnogo je tee nego usvajanje tonog znanja iz prve,

a za to su potrebne povratne informacije. Hot Potatoes nudi stvarateljima interaktivnih

aplikacija unos vlastitih povratnih informacija kao i za tone tako i za netone odgovore

koje uenike mogu i dodatno motivirati.

Podravanje posebnih znakova

35

Pogotovo za uenje stranog jezika vrlo je bitno da autorski alat posjeduje mogunost

podravanja posebnih znakova i slova poput hrvatskih dijakritikih znakova ili njemakih

samoglasnika s prijeglasom. Od verzije 5.2. Hot Potatoesa mogue je dodavanje UNICODE

znakova to omoguuje koritenje autorskog paketa za uenje bilo kojeg jezika (Arneil,

Holmes, 2002).

36

4. Istraivanje

Kao tema istraivakog dijela diplomskog rada odabrana je primjena autorskog alata Hot

Potatoes u nastavi njemakog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Glavni cilj

istraivanja jest utvrditi je li vjebanje koritenjem raunalne tehnologije uinkovitije

vjebanje od klasinog naina vjebanja, koritenjem papira i olovke te, ako postoje, kakve

su razlike u steenom znanju izmeu uenika koji su vjebali na raunalu i onih koji su

vjebali na klasian nain.

4.1. Uvod u istraivanje

Istraivanje za diplomski rad provedeno je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Odsjeku

za njemaki jezik i knjievnost na kolegiju Suvremeni njemaki jezik II u suradnji s viom

lektoricom Injom Skender Libhard. Ispitanike je inilo 17 studenata prve i druge godine

preddiplomskog studija (drugu godinu studija ine ponavljai kolegija Suvremeni jezik II

koji u prvom pokuaju polaganja kolegija tijekom prethodne akademske godine nisu uspjeli

poloiti ispit pa ponovno moraju odsluati kolegij) koji su do sada razliito dugo uili

njemaki kao strani jezik. Prije poetka istraivanja studenti su ponajprije samostalni

obradili teoriski dio gramatike cjeline glagolskih naina njemakog jezika, a potom

detaljno raspravili s lektoricom pitanja i nejasnoe vezano za teoriju. Gramatika cjelina

glagolski naini njemakog jezika - indikativ, konjunktiv, imperativ studentima iz godine u

godinu stvara mnoge potekoe. S obzirom na to, studentima je dobro dolo nekoliko

dodatnih vjebi. Istraivanje je bilo podijeljeno u tri dijela. U prvom dijelu istraivanja svi

studenti dobili su isti test kako bi se utvrdila poetna razina znanja o gramatikoj cjelini

glagolski naini, a za rjeavanje testa imali su 20 minuta. U drugoj fazi studenti su bili

podijeljeni u dvije skupine. U svakoj su skupini bili po znanju i jai i slabiji studenti kako bi

obje skupine bile priblino jednake. Skupine studenata odredila je lektorica Inja Skender

Libhard s obzirom da od prvog semestra prati znanje i napredak svojih studenata. Jedna je

skupina za vjebu dobila zadatke koje je trebala rijeiti na klasian nain, pomou papira i

olovke. Druga je skupina dobila zadatke koje su izraeni u autorskom paketu Hot Potatoes te

ih je trebala rijeiti na raunalu. Zadaci obiju skupina bili su prema sadraju jednaki,

razlikovali su se samo u izgledu. Za vjebanje su studenti imali osam dana vremena. Trei

37

dio istraivanja ponovno se sastojao od jedinstvenog testa za obje grupe kako bi se vidio

napredak i razlika u steenom znanju izmeu dviju skupina studenata.

4.2. Teorijski dio

Teorijski dio diplomskog rada obuhvaa opis uporabe glagolskih naina u njemakom

jeziku, pri emu e tvorba glagolskih naina biti openito spomenuta, a pojedinosti i iznimke

bit e opisane i spomenute u sklopu analize testova. U drugom dijelu bit e ukratko

navedena dosadanja iskustva vezana uz primjenu raunala u nastavi stranog jezika.

4.2.1. Glagolski naini u njemakom jeziku

U njemakom jeziku razlikuju se tri glagolska naina: indikativ, konjunktiv i imperativ

(Helbig, Buscha, 2001).

4.2.1.1. Imperativ

Imperativ ili zapovjedni nain, s obzirom na svoju funkciju, ima samo oblike za 2. lice, a

vee se iskljuivo za sadanjost. Razlikujemo dva razliita oblika (Helbig, Buscha, 2001):

a) 2. lice jednine i mnoine za izjavu zapovjednog naina ljudima s kojima smo

prisni te im se obraamo s ti, pri emu se oblici za jedninu i mnoinu razlikuju u

nastavcima koji se dodaju na korijen rijei.

Tablica 1

Zapovjedni nain 2. lica jednine i mnoine koji se izrie ljudima s kojima smo prisni te im se

obraamo s Ti

Jednina Mnoina

Frage ihn selbst! Fragt ihn selbst!

b) 2. lice jednine i mnoine za izjavu zapovjednog naina ljudima kojima iz

pristojnosti govorimo Vi, pri emu su oblici za jedninu i mnoinu jednaki.

Tablica 2

Zapovjedni nain 2. lica jednine i mnoine koji se izrie ljudima kojima se obraamo s Vi

38

Jednina Mnoina

Fragen Sie ihn selbst! Fragen Sie ihn selbst!

4.2.1.2. Konjunktiv

Konjunktiv je u njemakom jeziku vezan za odreene zavisne reenice i tvorbu neupravnog

govora.

Neupravni govor

Pri tvorbi neupravnog govora znaajno je razlikovanje izmeu apsolutnog vremena

prolosti, sadanjosti i budunosti (Helbig, Buscha, 2001).

Prolost

Za preoblikovanje upravnog govora koji je izreen prolim vremenom (preteritom,

perfektom ili pluskvamperfektom), u neupravni govor, u njemakom se jeziku koriste

konjunktiv perfekta odnosno konjunktiv pluskvamperfekta. U pravilu se koristi konjunktiv

perfekta. No, s obzirom da se npr. pomoni glagol haben, kao i neki drugi glagoli za razliku

od pomonog glagola sein, u konjunktivu perfekta poklapa s oblicima indikativa u 1. licu

jednine te 1. i 3. licu mnoine, koristi se konjunktiv pluskvamperfekta kako bi se tono

moglo razaznati da se radi o neupravnom govoru:

Tablica 3

Pravila koritenja vremena pri pretvorbi upravnog govora u neupravni govor koji je po sadraju u

prolom vremenu

Indikativ perfekta Konjunktiv perfekta

Konjunktiv

pluskvamperfekta

1. l. jed.

Ich habe ihn gesehen.

Ich habe ihn gesehen.

Ich htte ihn gesehen.

2. l. jed. Du hast ihn gesehen. Du habest ihn gesehen.

3. l. jed. Er hat ihn gesehen. Er habe ihn gesehen.

1. l. mno. Wir haben ihn gesehen. Wir haben ihn gesehen. Wir htten ihn gesehen.

39

2. l. mno.. Ihr habt ihn gesehen. Ihr habet ihn gesehen.

3. l. mno. Sie haben ihn gesehen. Sie haben ihn gesehen. Sie htten ihn gesehen.

Sadanjost

Za preoblikovanje upravnog govora koji je izreen u sadanjem vremenu (prezent), za

tvorbu neupravnog govora, u njemakom se jeziku koriste konjunktiv prezenta odnosno

konjunktiv preterita. U pravilu se koristi konjunktiv prezenta. No, najee se i ovdje

poklapaju oblici indikativa prezenta s konjunktivom prezentom 1. i 3. lica mnoine, esto i

3. (kod pravilnih glagola kod kojih se u 2. i 3. licu jednine ne mijenja samoglasnik u

korijenu rijei) lice jednine te je u tim sluajevima dobro koristiti konjunktiv preterita kako

bi se tono moglo razaznati da se radi o neupravnom govoru (Helbig, 2001):

Tablica 4

Pravila koritenja vremena pri pretvorbi upravnog govora u neupravni govor koji je po sadraju u

sadanjem vremenu

Indikativ prezenta Konjunktiv prezenta Konjunktiv preterita

1. l. jed.

Ich sehe ihn.

Ich sehe ihn.

Ich she ihn.

2. l. jed. Du siehst ihn. Du sehest ihn.

3. l. jed. Er sieht ihn. Er sehe ihn.

1. l. mno. Wir sehen ihn. Wir sehen ihn. Wir shen ihn.

2. l. mno. Ihr seht ihn. Ihr sehet ihn.

3. l. mno. Sie sehen ihn. Sie sehen ihn. Sie shen.

Budunost

Za preoblikovanje upravnog govora koji je izreen buduim vremenom (futur I, futur II), u

neupravni govor, u njemakom se jeziku koriste konjunktiv futura I. odnosno tzv. wrde-

40

Form + infinitiv I. U pravilu se koristi konjunktiv futura I. Meutim, konjunktiv futura I.

jasan je samo u 2. i 3. licu jednine. Ostala lica se poklapaju s oblicima indikativa futura I. te

se stoga koristi tzv. wrde-Form + infinitiv I kako bi se tono moglo razaznati da se radi o

neupravnom govoru (Helbig, 2001):

Tablica 5

Pravila koritenja vremena pri pretvorbi upravnog govora u neupravni govor koji je po sadraju u

buduem vremenu

Indikativ futura I. Konjunktiv futura I. Wrde-Form + infinitiv I.

1. l. jed.

Ich werde ihn sehen.

Ich werde ihn sehen.

Ich wrde ihn sehen.

2. l. jed. Du wirst ihn sehen. Du werdest ihn sehen.

3. l. jed. Er wird ihn sehen. Er werde ihn sehen.

1. l. mno. Wir werden ihn sehen. Wir werden ihn sehen. Wir wrden ihn sehen.

2. l. mno. Ihr werdet ihn sehen. Ihr werdet ihn sehen. Ihr wrdet ihn sehen.

3. l. mno. Sie werden ihn sehen. Sie werden ihn sehen. Sie wrden ihn sehen.

wrde-Form

Tvorba neupravnog govora prema navedenom naelu karakteristina je za knjievni jezik.

Kao i u svim drugim jezicima, i u njemakom jeziku govorni jezik razlikuje se od

knjievnog, u kojem emo puno ee naii na koritenje wrde-Form + infinitiv I

umjesto koritenja konjunktiva. Takoer je wrde-Form + infinitiv I karakteristian za

sjever njemakoga govornog podruja (Helbig, 2001). Meutim, s obzirom da su sudionici u

istraivanju bili studenti njemakog jezika, zahtijevalo se da prilikom pretvorbe upravnog

govora u neupravni govor koriste nain preoblikovanja karakteristian za knjievni jezik,

osim kod oblika koji danas vae kao zastarjeli.

Konjunktiv se u njemakom jeziku osim za tvorbu neupravnog govora koristi i za tvorbu

odreenih reenica (Helbig, 2001):

Poredbene reenice (hypothetische Komparativstze)

41

Za poredbene reenice (njem. Komparativstze) u njemakom jeziku koriste se veznici als,

als ob te als wenn. S obzirom da se njima izrie radnja koja nije realna, ve zamiljena, radi

se o hipotetskim poredbenim reenicama (njem. hypothetische Komparativstze). Za razliku

od nekih drugih vrsta reenica, kod poredbenih reenica (njem. Komparativstze) ne postoji

propisano koritenje odreenih vremena, iako se preporuuje koritenje konjunktiv preterita

za reenice u sadanjosti, a konjunktiv pluskvamperfekta za reenice u prolosti (Helbig,

2001):

Tablica 6

Pravila koritenja vremena pri tvorbi poredbenih reenica iji je sadraj u sadanjem i buduem te

prolom vremenu i primjeri poredbenih reenica

Sadanjost i budunost Prolost

Er tut so, als ob er den Fehler nicht einshe.

Es sieht so aus, als ob er die

Fahrbahnverhltnisse falsch eingeschtzt

htte.

Pogodbene reenice (njem. Konditionalstze)

Za pogodbene reenice u njemakom jeziku koristi se veznik wenn. Mogue je izrei i

pogodbenu reenicu bez veznika, u kojoj onda finitni glagol u konjunktivu umjesto veznika

zauzima prvo mjesto u reenici. U njemakom jeziku razlikuju se tri vrste pogodbenih

reenica: potentielle Konditionalstze, hypothetische Konditionalstze i irreale

Konditionalstze. Ekvivalentne reenice u hrvatskom jeziku bile bi realne pogodbene

reenice, potencijalne pogodbene reenice i irealne pogodbene reenice (Bari, 1997).

Realne pogodbene reenice (potentielle Konditionalstze) bit e objanjene ukratko pri

obradi indikativa, s obzirom da se za njihovu tvorbu koristi indikativ. Potencijalne

pogodbene reenice (hypothetische Konditionalstze) odnose se na sadraj u sadanjosti ili

budunosti kojeg je mogue realizirati pod odreenim uvjetima, a za njihovu tvorbu koristi

se konjunktiv preterita ili tzv wrde-Form + infinitiv I, ukoliko se oblici indikativa i

konjunktiva poklapaju. Irealne pogodbene reenice (irreale Konditionalstze) odnose na

sadraj u prolosti, kojeg vie nije mogue realizirati, a tvori se konjunktivom

pluskvamperfekta (Helbig, 2001):

42

Tablica 7

Pravila koritenja vremena za tvorbu potencijalnih (njem. hypothetische Konditionalstze) i irealnih

pogodbenih reenica (njem. irreale Konditionalstze) i primjeri potencijalnih i irealnih pogodbenih

reenica

Potencijalne pogodbene reenice (njem.

hypothetische Konditionalstze)

Irealne pogodbene reenice (njem. irreale

Konditionalstze)

Wenn Ehepartner einander eigene

Aktivitten zugestehen wrden, wre das

Zusammenleben ertrglich.

Wenn seine Eltern nicht beide den ganzen

Tag auer Haus gearbeitet htten, wre der

Junge nicht viel allein gewesen.

Dopusne reenice (njem. Konzessivstze)

Za dopusne reenice (njem. Konzessivstze) u njemakom jeziku koristi se veznik wenn s

obaveznom esticom auch u zavisnim reenicama i neobvezatnim korelatom sodoch u

glavnoj reenici. Kao i kod pogodbenih reenica u njemakom jeziku razlikuju se hipotetske

pogodbene reenice (njem. hypothetische Konzessivstze) koje se po sadraju odnose na

sadanjost i budunost i irealne dopusne reenice (njem. irreale Konzessivstze) koje se po

svom sadraju odnose na prolost. Za tvorbu hipotetskih pogodbenih reenica (njem.

hypothetische Konzessivstze) koristi se konjunktiv preterita, a za tvorbu irealnih

pogodbenih reenica (njem. irreale Konzessivstze) koristi se konjunktiv pluskvamperfekta

(Helbig, 2001):

Tablica 8

Pravila koritenja vremena za tvorbu potencijalnih (hypothetische Konzessivstze) i irealnih

dopusnih reenica (irreale Konzessivstze) i primjeri potencijalnih i irealnih dopusnih reenica

hipotetske dopusne reenice (njem.

hypothetische Konzessivstze)

irealne dopusne reenice (njem. irreale

Konzessivstze)

Auch wenn ich Zeit htte, wrde ich mir

den Film nicht ansehen.

Auch wenn die Schneeverhltnisse gnstig

gewesen wren, so htte ich die Abfahrt auf

der Piste doch nicht gewagt.

43

Posljedine reenice (njem. Konsekutivstze)

Za posljedine reenice (njem. Konsekutivstze) u njemakom jeziku koriste se veznici als

dass, sodass i so dass. Zbog uporabe konjunktiva koji u posljedinim reenicama stoji

iskljuivo u zavisnoj reenici, dok u glavnoj reenici stoji indikativ, posljedine su reenice

(njem. Konsekutivstze) po znaenju irealne. Dok veznik als dass, koriten u posljedinim

reenicama (njem. Konsekutivstze) odmah ukazuje na to da se radi o sadraju koji nije

realan, pa je stoga mogua i uporaba indikativa, veznici sodass i so dass to ne pokazuju

zbog ega je konjunktiv kod uporabe tih veznika nuan. Za tvorbu posljedinih reenica

(njem. Konsekutivstze) iji se sadraj odnosi na sadanjost ili budunost koristi se

konjunktiv preterita, a za tvorbu posljedinih reenica (njem. Konsekutivstze) iji se

sadraj odnosi na prolost koristi se konjunktiv pluskvamperfekta (Helbig, 2001):

Tablica 9

Pravila koritenja vremena za tvorbu posljedinih reenica u sadanjem i buduem te prolom

vremenu i primjeri posljedinih reenica

Sadanjost i budunost Prolost

Unser Keller ist zu feucht, als dass wir dort

etwas aufbewahren knnten.

Das Dach der Wohnung war zu undicht, als

dass man darin htte wohnen knnen.

Optativne reenice (njem. Wunschstze)

Optativna reenica (njem. Wunschstze) je prema svom obliku izolirana pogodbena reenica

(njem. Konditionalsatz) jer se sastoji samo od glavne reenice, a uvodi se veznikom wenn ili

bez veznika, pri emu onda finitni glagol u konjunktivu zauzima prvo mjesto u reenici, a

oznaava elju koju je mogue ili nije mogue izvesti. Hipotetske optativne reenice (njem.

hypothetische Wunschstze), koje su izvedive, a odnose se na sadanjost ili budunost tvore

se konjunktivom preterita. Za razliku od njih se irealne optativne reenice (njem. irreale

Wunschstze), koje vie nisu izvedive, jer se odnose na prolost, tvore konjunktivom

pluskvamperfekta (Helbig, 2001):

Tablica 10

44

Pravila koritenja vremena za tvorbu tzv. hipotetskih (njem. hypothetische Wunschstze) i irealnih

optativnih reenica (njem. irreale Wunschstze) i primjeri hipotetskih i irealnih optativnih reenica

hipotetske Wunschstze (njem.

hypothetische Wunschstze)

irealne Wunschstze (njem. irreale

Wunschstze)

Wenn es doch nur mehr sichere

Stammarbeitspltze gbe/geben wrde

Wenn Sie nur das Vorfahrtsschild nicht

bersehen htten.

4.2.1.3. Indikativ

Indikativom ili izjavnim nainom izriu se stvarnost, pretpostavke, sumnje i slino koje su

vezane za prolost, sadanjost ili budunost. Za razliku od konjunktiva indikativ nije vezan

za zavisne reenice, osim za realnu pogodbenu reenicu (njem. potenzielle

Konditionalstze):

Tablica 11

Pravila koritenja vremena za tvorbu realnih pogodbenih reenica (njem. reale Konditionalstze) i

primjer realne pogodbene reenice (njem. potenzieller Konditionalsatz)

Realne optativne reenice (njem. potenzielle Wunschstze)

Wenn der Bus pnktlich ankommt, ist eine Tagesfahrt mit dem Schiff mglich

4.2.2. Dosadanja saznanja o raunalno potpomognutom uenju stranog jezika

Kroz razliita istraivanja o primjeni raunala u nastavi stranog jezika pokazalo se da su

ipak uenici koji su uili i vjebali uz pomo raunala postigli bolje rezultate od onih koji su

uili na klasian nain. Istraivanje provedeno na Institutu za primijenjeni njemaki jezik na

Svuilitu National Kaohsiung (engl. National Kaohsiung University of Science and

Technology) pokazalo je male, ali ipak znaajne razlike izmeu uenika koji su uili i

vjebali uz pomo digitalnih medija i uenika koji su uili na klasian nain (Huang, 2010.).

Uenici koji su uili uz pomo raunala bili su vie motivirani i sposobni producirati rijei i

45

reenice, nisu imali nikakve prepreke u pisanju, govorili su tenije. Za razliku od skupine

koja je uila na klasian nain jednostavnije su primjeivali i ispravljali sami svoje greke, a

i inili su manje gramatikih pogreaka. Nadalje je u drugom istraivanju dodatno

primijeeno kako je rasla motivacija uenika pa i intenzivnije bavljenje svojim pismenim

radovima koji su bili objavljeni na internetu (Veliki, 2006). to se tie aktivnosti na samom

satu, primijeeno je izjednaenje manje aktivnih uenika s onim koji su na satovima do tada

bili aktivniji. Uenici su s vremenom postajali sve samostalniji u uenju, a kroz dodir s

izvornim materijalima za itanje i sluanje poboljali su im se rjenik i izgovor (Prathiba,

2010).

4.3. Ciljevi i hipoteze

Ciljevi

Ciljevi istraivakog dijela diplomskog rada bili su dokuiti je li jedna skupina studenata

vjebanjem na raunalu stekla bolje znanje i, ako jest, koliko je velik napredak tih studenata

u odnosu na studente koji su rjeavali vjebe na klasian nain.

Hipoteze

Hipoteza 1: Studenti koji su vjebe rjeavali na raunalu imali su bolje rezultate na

zavrnom testu od studenata koji su vjebe rjeavali na klasian nain.

Hipoteza 2: Studenti koji su vjebe rjeavali na raunalu pokazali su statistiki znaajno

bolje rezultate od studenata koji su vjebe rjeavali na klasian nain.

Hipoteza 3: Studenti koji su rjeavali vjebe na raunalu pokazali su bolji napredak u uenju

od studenata koji su vjebe rjeavali na klasian nain.

4.4. Metode istraivanja

Zadaci za oba testa i vjebe izraeni su na temelju zadataka iz est razliitih vjebenica za

studij njemakog jezika (Flderak, 2005; Flderak, 2001; Gmaz, Skender Libhard, Strmeki

Markovi, 2008; Helbig, Buscha, 2000; Hall, Scheiner, 2001) i udbenika s tekstovima

(Willkop, Wiemer, Mller-Kppers, Eggers, Zllner, 2003) koji se obrauju tijekom ljetnog

46

semestra prve godine studija na kolegiju Suvremeni njemaki jezik II. Samo istraivanje je

trajalo 8 dana, a bilo je podijeljeno u tri faze: prvi test, vjebe, drugi test.

4.4.1. Test 1.

Nakon detaljne obrade teorije gramatike cjeline glagolski naini njemakog jezika zajedno

s viom lektoricom Injom Skender Libhard, studenti su dobili test koji je trebao pokazati

poetno znanje o navedenoj gramatikoj cjelini. Za rjeavanje samog testa studenti su imali

dvadeset minuta, to je bilo vie nego dovoljno s obzirom da je veina studenata zavrila

pisanje testa prije isteka vremena. Test se sastojao od est razliitih zadataka.

1. zadatak

U prvom je zadatku bilo potrebno tekst koji je bio napisan u neupravnom govoru, prebaciti u

upravni govor:

() Deshalb msse, nachdem der Antrag, Deutsch zur Amtssprache zu machen, einmal

abgelehnt worden sei, abermals beraten und abgestimmt werden. Die Lage habe sich

zugunsten des Deutschen gewandelt und das frher gebrauchte Argument, zwei Sprachen

reichten aus und seien auch billiger, gelte nicht mehr. ()

2. zadatak

U drugom zadatku bilo je potrebno upravni govor prebaciti u neupravni:

()ZEITmagazin: Und die Bauern machen mit?

Karl Hammer: Ich war auf mehr als fnfzig Sammelreisen, war in Nordkorea, Kuba und

Libyen. In der Regel sind die Bauern stolz und sagen: Das habe ich noch von meinem

Grovater. Das Schlimmste, was mir passiert ist, war in sterreich. Dort hat uns ein Bauer

von den Feldern gejagt. Er hat es als Zumutung empfunden, zu sagen, was er anbaut. ()

3. zadatak

47

U treem zadatku studenti su morali prepoznati vrste reenica u kojima je koriten

konjunktiv. Pri tome je bilo i nuno napisati o kakvim se vrstama pojedinih zavisnih

reenica radi. Sveukupno je bilo dva zadatka za rijeiti:

Primjer: Das Wasser war zu kalt, als dass man darin htte baden knnen.

4. zadatak

U etvrtom zadatku bilo je potrebo od ponuenog jezinog materijala napraviti zapovijedi u

2. licu jednine. U testu su namjerno bili navedeni nepravilni glagoli i glagoli kod kojih se

odvaja prefiks kako bi se vidjelo raspoznaju li studenti odreene glagole. Sveukupno je bilo

dva zadatka za rijeiti:

Primjer: sich ein Stck im Schauspielhaus ansehen

5. zadatak

U petom zadatku bilo je potrebno dvije glavne reenice spojiti u jednu reenicu. Pri tome je

u zagradama bilo navedeno koju reenicu je potrebno napraviti, a za njihovu tvorbu su se

sami morali dosjetiti potrebnih veznika i odreenih glagolskih vremena. Sveukupno je bilo

pet zadatka za rijeiti:

Primjer: Pltzlich hatte es den Anschein. Das ganze Geschirr war zu Boden gefallen. (njem.

hypothetischer Komparativsatz)

6. zadatak

U estom zadatku studenti su dobili jezini materijal od kojeg su morali napraviti reenicu

koristei konjunktiv odreenog glagolskog vremena i odreenog glagolskog stanja, to je

bilo navedeno u zagradama pokraj jezinog materijala. Sveukupno je bilo etiri zadatka za

rijeiti:

Primjer: sie (Pl.) bekommen Doktortitel |Prteritum Aktiv Konjunktiv|

4.4.2. Vjebe

48

Nakon odraenog prvog testa studenti su istog dana dobili vjebe pomou kojih su trebali

usavriti svoja znanja o glagolskim nainima. Zadaci iz prvog testa bili su takoer uvrteni u

vjebe. Svih 17 studenata dobili su vjebe putem elektronike pote. Devet od sedamnaest

studenata vjebe je dobilo u obliku programa koji se otvara pomou jednog od preglednika.

Ostalih osam studenata dobili su vjebe napisane u programu za obradu teksta MS Word, a

vjebe su trebali rijeiti na klasian nain, uz papir i olovku. S obzirom da su vjebe koje su

studenti rjeavali na raunalu sadravale i povratnu informaciju o tono odnosno netono

rijeenim zadacima, naknadno su studentima koji su vjebe rjeavali na klasian nain

poslana rjeenja za njihove vjebe kako bi i oni dobili povratnu informaciju o tono odnosno

netono rijeenim zadacima. Na taj nain svi su studenti imali priblino iste uvjete za

vjebanje.

Klasine vjebe

Klasine vjebe bile su sastavljene slino kao i testovi. Koliina pojedinih zadataka je,

meutim, bila mnogo vea. Prvi je zadatak sadravao jedanaest pojedinih reenica koje je

bilo potrebno pretvoriti u neupravni govor. U drugom zadatku studenti su morali dva kratka

teksta, koji su bili u obliku neupravnog govora, prebaciti u upravni govor. Trei se zadatak

sastojao od dva dua teksta u upravnom govoru koje je trebalo prebaciti u neupravni govor.

U etvrtom zadatku bilo je navedeno 16 reenica za koje je bilo potrebno tono navesti o

kojim se vrstama reenica radi. U petom zadatku bio je naveden jezini materijal od kojeg je

bilo potrebno napraviti 14 zapovjednih naina. esti zadatak sastojao se od po dvije reenice