primjena racunala predavanje 3

Upload: novimarof

Post on 15-Oct-2015

17 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

rhfhfh

TRANSCRIPT

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    1/54

    Programska oprema raunala

    Teze predavanja:

    Elektroniko raunaloUmjetnost programiranja

    Osnovni pojmovi

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    2/54

    Umjetnost programiranja

    Osnovi informatike

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    3/54

    Elektroniko raunalo

    Elektroniko raunalo jetehniki sustavkoji

    automatski izvravainstrukcije (programe) koje suunaprijed zadati.

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    4/54

    snovni pojmovi Neki vaniji pojmovi iz informacijske

    tehnologije:

    Bulova algebra Bulova algebra predstavlja osnovni

    matematski aparat na kome se zasniva

    rad elektronskih raunala.

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    5/54

    Bulova algebra

    Elektronska raunala i mnogi drugiureaji rade na principu primjene

    elemenata Bulove algebre logike. Logike operacije koje se realiziraju u

    elektronskom raunalu su u osnovi:

    Negacija Konjukcija

    Disjunkcija

    i njihove kombinacije

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    6/54

    Negacija

    Ureaj u kome se realizira operacijanegacije zove se invertor.

    Ako je A neki iskaz krivi toranj se nalaziu Splitu, onda je (ita se NONA) nijeistina da se krivi toranj nalazi u Splitu.

    Kako izgleda tablica istinosti?

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    7/54

    Tablica istinitosti negacija

    A

    1

    1

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    8/54

    Konjukcija

    Logika I operacija ili konjukcija,oznaava se simbolom (AND)

    pomou kojeg se povezuju dva iskaza.Ako su (A) i (B) iskazi, onda je A B

    novi sloeni iskaz F.

    Taj novi iskaz biti e istinit ako su obaiskaza istinita.

    Kako izgleda tablica istinitosti?

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    9/54

    Tablica istinitosti konjunkcija

    A B C

    1

    1

    1 1 1

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    10/54

    Disjunkcija

    Trea logika operacija je disjunkcija, zakoju se u svakodnevnom govoru koristi

    termin ILI i oznaava se sa (VEL,OR) pomou kojeg se povezuju dva ilivie iskaza.

    Ako su (A) i (B) iskazi, onda je A Bnovi sloeni iskaz.

    Kako izgleda tablica istinitosti za

    disjunkciju?

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    11/54

    Tablica istinitosti disjunkcija

    A B C

    1 1

    1 11 1 1

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    12/54

    Binarna aritmetika

    Pozicionirani brojni sustav koji koristisamo dvije znamenke zove se binarni.

    To su cifre i 1. Taj sustav je aktualiziran kada je

    doveden u vezu sa Bulovom algebrom.

    Ako se istinita tvrdnja oznai sa 1, aneistinita sa , onda se sve operacije uelektronikom raunalu svode na dvijeznamenke( i 1) i kombinaciju osnovnih

    logikih operacija.

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    13/54

    Digitalni elektroniki krug

    Digitalni elektroniki krug ili logiki element jeelektroniki krug koje funkcionira na principu

    diskretnih signala. Diskretno predstavljanje podataka

    koritenjem signala u diskretnom obliku (,1).

    Kodiranje je postupak prevoenja simbolajednog sistema znakova u simbole drugog

    sistema znakova.

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    14/54

    Programski jezici

    Raunala se takoer sporazumijevajujezicima. Jezici koje raunala razumiju

    zovu se programski jezici.Moemo rei da je programski jezikskup kljunih rijei i pravila za njihovo

    koritenje koje razumije raunalo.

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    15/54

    Generacije programskih jezika

    Prva generacija: strojni jezici

    Druga generacija: simboliki (asemblerski)

    jeziciTrea generacija: jezici za programiranjevisoke razine (LOGO, BASIC, Pascal, Ada,

    LISP, PROLOG, )

    etvrta generacija: jezici prilagoeni krajnjimkorisnicima (SQL, GIS, VisiCalc, Multiplan,

    System, )

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    16/54

    Strojni jezik

    Pisanje programa za prva raunala bilo jeiskljuivo u strojnom jeziku.Strojni jezikje jezik nula i jedinica i trebalo je

    pamtiti to koji od tih nizova znai. Npr. niz1111 znai zbroj.Pisanje programa u strojnom jeziku ne samoda je bilo oteano nerazumljivim kodovima

    pojedinih naredbi, ve nije postojao nijedinstven strojni jezik, pa onaj koji jepoznavao jezik jednog stroja nije mogaoprogramirati na drugom.

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    17/54

    Simboliki (asemblerski) jezik

    Prvi korak ka jezicima vie razine bilo je uvoenjesimbolikog (asemblerskog) jezika.

    U tom jeziku programer koristi rijei za operacije i

    nepoznanice za podatke. Ako treba zbrojiti dva broja, a mjesta u memoriji

    na kojima su ti brojevi zapisani oznaimo s X i Y,tada u asemblerskom jeziku piemo:

    ADD X,Yumjesto 0110 001110 010101 u nekom strojnomjeziku.

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    18/54

    Jezici visoke razine

    Programski jezici visoke razine programeruomoguuju da pie programe u prirodnijemzapisu tako da se ne mora baviti detaljima

    specifinim za pojedino raunalo.elimo li da raunalo zbroji dva broja irezultat zapamti na nekom treem mjestu umemoriji u ovakvim jezicima pisat emonaredbu tipa:

    C=A+B

    to znai: zbroji brojeve koji su zapisani na Ai B, a rezultat stavi na C.

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    19/54

    Programski jezikLOGO

    TO ZBROJIMAKE A READMAKE B READMAKE C :A+:B

    PR :CEND

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    20/54

    Programski jezik QBASIC

    INPUT AINPUT B

    C=A+BPRINT CEND

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    21/54

    Programski jezik Pascal

    program zbroji;var a, b: integer;

    beginreadln (a);readln (b);

    c:=a+b;writeln (c);end.

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    22/54

    Jezici etvrte generacije

    Ovi programski jezici potpuno su prilagoenikrajnjim korisnicimaneprogramerima u

    principu, a uspjeno se njime slue iprogrameri radi ubrzanja procesa

    programiranja.

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    23/54

    Primjeri takvih jezika su:

    upitni jezici za bazu podataka (SQL, Asi,GIS,)

    jezici za podrku u odluivanju (visiCalc,Multiplan, )

    generatori programa (Mapper, Ramis II,Focus, )

    jezici za programiranje vrlo visoke razine(AME, NOMAD, )

    jezici za crtanje

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    24/54

    Programiranje kao umjetnost

    Programiranje raunalaje umjetnostjer primjenjuje steeno znanje na svijet,

    jer zahtijeva vjetinu i domiljatost, anaroito zato to stvara predmeteljepote.

    (Donald Knuth)

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    25/54

    Algoritam

    Postupak kojim raunalo rjeava nekiproblem zove se algoritam.

    Algoritam je stara rije koja potjee izarapskog jezika, a danas, znai

    postupak, pravilo, uputa.

    Razliite algoritme susreemo usvakodnevnom ivotu.

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    26/54

    Algoritam

    Algoritam je toan, konaan opis opegpostupka koji definira nain rjeavanja

    nekog problema primjenomelementarnih koraka ili pravila obrade.

    Algoritam omoguava mehaniko

    (automatsko) rjeavanje problema, bezobzira koga izvrava, ovjek ili stroj.

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    27/54

    Primjer obrade algoritma

    Algoritam i iteracijePrimer: izraunati koliko je:5x3+20=?

    1.unos prvog operanda 5

    2.unos drugog operanda 33.unos operacije x

    4.izraunavanje 5x3=155.memorisanje meurezultata 156.unos treeg operanda 207.unos operacije +

    8.izraunavanje 15+20=359.memoriraj rezultata 35

    10.izdavanje rezultata 35

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    28/54

    Osnovni algoritamski postupci

    Grananje i petlja

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    29/54

    Primjer 3.

    Napiimo algoritam i dijagram tijeka

    koji za dva upisana razliita brojaispisuje vei od ta dva broja.

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    30/54

    Primjer 3.algoritam:

    poetak

    upii A,B

    ako jeA>Bonda ispii A

    inae ispii B

    kraj

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    31/54

    Primjer 3.dijagram tijekaSTART

    B

    A,B

    NE

    A

    KRAJ

    A>BDA

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    32/54

    Primjer 4:

    Napimo algoritam i dijagram tijeka zaizraunavanje opsega raznostraninog

    trokuta, kome su zadane duljinestranica A, B i C. Provjerimo je li zadane

    duljine stranica sainjavaju trokut.

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    33/54

    Primjer 4. - algoritam:poetak

    upii A, B, Cako je A

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    34/54

    Primjer 4.dijagramtijeka

    START

    A, B

    OPSEGA

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    35/54

    Primjer 5:

    Napiimo algoritam i dijagramtijeka za ispis prvih 20 prirodnihbrojeva.

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    36/54

    Primjer 5.algoritam:

    poetak

    X=1

    ispii XX=X+1

    ako je X20 idi na naredbu: ispii X

    kraj

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    37/54

    Primjer 5.dijagram tijeka:START

    DA

    NE

    X20

    X=1

    X=X+1

    X

    KRAJ

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    38/54

    Primjer 6:

    Napiimo program koji za zadane

    prirodne brojeve odreuje najvei meunjima. Brojevi se zadaju sve dok se ne

    upie 0.

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    39/54

    Primjer 6.algoritam:

    poetaknajvei=0upii x

    ako je x=0onda ispii najvei, idi na krajinae ako jex>najvei

    onda najvei=xvrati se na naredbu: upii xkraj

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    40/54

    Primjer 6.dijagram tijekaSTART

    najvei=0

    najvei=x

    x=0DA

    KRAJ

    najvei

    x

    NE

    x>najveiDA

    NE

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    41/54

    Faze programiranja

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    42/54

    Ponovimo:

    Koji su osnovni algoritamski postupci?

    SLIJED

    GRANANJE

    PETLJA

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    43/54

    Primjer 7:

    Napiimo program za zbrajanje prvihdvadeset prirodnih brojeva.

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    44/54

    Primjer 7.algoritam:

    poetakzbroj=0

    broj=0sve dok je broj

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    45/54

    Primjer 7.dijagram tijekaSTART

    KRAJ

    broj

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    46/54

    Primjer 8:

    Zamislimo na trenutak ovakvu situaciju.

    Vi ste ef raunovodstva u jednom velikom

    raunskom centru koje ima 10000 radnika.Direktor trai da mu u roku pola sata kaete koji

    radnik ima najveu, a koji radnik najmanju plau,

    te kolika je prosjena plaa po radniku.

    Napiimo algoritam i dijagram tijeka koji e

    voditelju pomoi da rijei ovaj problem.

    Primjer 8 -poetak

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    47/54

    Primjer 8. -algoritam

    poetakMIN=0MAX=0zbroj=0broj=0sve dok je broj

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    48/54

    r m er .dijagram

    tijeka

    KRAJMIN, MAX,

    prosjek

    MIN=plaa

    broj

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    49/54

    Faze programiranja

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    50/54

    1. RAZUMJEVANJE PROBLEMA

    2. OPIS ULAZNIH I IZLAZNIH PODATAKA

    3. ODREDITI ALGORITAM

    4. NACRTATI DIJAGRAM TIJEKA

    5. PISANJE PROGRAMA U NEKOMPROGRAMSKOM JEZIKU (KODIRANJE)

    6. PREVOENJE PROGRAMA

    7. IZVRAVANJE I TESTIRANJE PROGRAMA8. PISANJE PROGRAMSKE

    DOKUMENTACIJE

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    51/54

    PROGRAMSKA OPREMA

    RAUNALA

    Upravljanje radom raunala

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    52/54

    Softver

    Softverom nazivamo operativni sustav i programepomou kojih se pokree i nadzire hardverodnosno to je sve ono to upravlja raunalom da biraunalo moglo obaviti koristan posao.

    Programi su neopipljiv dio raunala bez obziranalaze li se u raunalu ili su pohranjeni na disku

    disketi ili nekom drugom raunalnom mediju.

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    53/54

    Operacijski sustav

    Operacijski sustav (engl. system) je dioprogramske opreme koji pokree sve dijeloveraunala, nadzire njihov rad te reagira na svaku

    zapovijed. Operacijski sustav omoguuje korisniku koritenje

    raunalna. Bez operacijskog sustava raunalo jeneupotrebljivo.

    Kada ukljuimo raunalo, mi zapravo pokrenemooperacijski sustav, a on preuzme kontrolu nadcijelim raunalom.

  • 5/25/2018 Primjena Racunala Predavanje 3

    54/54

    Operacijski sustav

    Svaki operacijski sustav ne moe raditi nasvakom raunalu.

    To ovisi o brzini procesora, arhitekturiprocesora, koliini memorije i namjeniraunala.

    Meu prvim operacijskim sustavima zaraunala PC razvijen je MS-DOS(engl.Microsoft Disk Operating System).