primjena genetike u poljoprivredi -...

1

Primjena Primjena

genetike u genetike u

poljoprivredipoljoprivredi

Prof. dr. Ivan Pejić

[email protected]: 01 239-3936

http://www.agr.unizg.hr/hr/address-book/316/ivan-peji%C4%87

Svrha modula (I) “Primjena genetike u poljoprivredi”

• Genetika je jedna od najmlađih znanosti koja se najbrže razvija i unosi velike promjene u suvremeni način proizvodnje hrane (ali i u medicini);

• Primjena genetike u poljoprivredi omogućava veću i sigurniju proizvodnju hrane, te omogućuje povećanje prinosa (prihoda) po jedinici površine.

Svrha modula (II) “Primjena genetike u poljoprivredi”

• Primjena genetike u poljoprivredi svodi se na slijedeće djelatnosti (struke) unutar poljoprivrede:– Oplemenjivanje bilja (nove sorte i klonovi, ponekad i

vrste)– Oplemenjivanje doma ćih životinja (nove pasmine

životinja)– Oplemenjivanje mikroorganizama (novi sojevi

korisnih kvasaca, bakterija i gljiva)– Proizvodnja reproduktivnog materijala >

sjemenarstvo i rasadni čarstvo .

2

Svrha modula (III) “Primjena genetike u poljoprivredi”

• Pružiti vam uvid u suvremena dostignuća genetike u poljoprivredi, te ukazati na mogućnosti bavljenja ovom djelatnošću na poduzetničkom nivou u vašoj županiji:– Oplemenjivanje bilja (neke mogućnosti

privatnog businessa)

– Sjemenarstvo i rasadni čarstvo (neke mogućnosti privatnog businessa)

Literatura

• Kopije slajdova (PowerPoint handouts)

- Maletić, Karoglan Kontić, Pejić (2008): Vinova loza – ampelografija, ekologija i oplemenjivanje. Školska knjiga, Zagreb.

- Kozumplik i Pejić: Oplemenjivanje poljoprivrednog bilja u Hrvatskoj(2012), Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

- Plant Breeding – the business and science of crop improvem ent(2010). A PDF publication of the The British Society of Plant Breeders.

- Genetics for Dummies (dostupno na web-u)

1. Uvod• Gregor Mendel (1822-1884) “otac

genetike” provodio istraživanja na vrtnom grašku i 1865. predložio zakon o nasljeđivanju (I. Mendelov zakon).

(prilog izradila prof. dr. S. Bolari ć) Sjeme glatke površine

Sjeme naborane površine

Sjeme glatke površine


3/4 sjemena glatke površine

1/4 sjemena naborane površine

Roditeljska generacija:

F1 generacija:

F2 generacija:


Sjeme naborane površine



3/4 sjemena glatke površine

1/4 sjemena naborane površine

Roditeljska generacija:

F1 generacija:

F2 generacija:

3

Razvoj biljne genetike u Hrvatskoj > prvi istraživa či i oplemenjiva či

• Dragutin Stražimir (svećenik iz Donje Zeline) > prvi oplemenjivač i tvorac prvih oplemenjenih sorti.

• Prva domaća sorta kukuruza (polovica 19. st.) “Stražimirovac” zasnovana na namjernom križanju populacija i selekciji.

• Gustav Bohutinsky (1877-1914; VGU Križevci) na temelju Mendelovih zakona razvija prve sorte kukuruza (“Križevačka hrvatica”) i pšenice (“Sirban prolifik”).

• Bohutinsky (1911) i V. Mandeki ć (1914) > pionirska istraživanja na samooplodnji kukuruza > doprinos razvoju “hibridnog kukuruza”

• Mirko Kori ć (Križevci, Osijek) > pšenica U1 (“Osiječkašišulja”)

• Alois Tav čar (AF Zagreb) > utemeljitelj biljne genetike i vodeći edukator

Razvoj biljne genetike u Hrvatskoj > institucije

• Kraljevsko gospodarsko i šumarsko u čilište u Križevcima (danas VGU Križevci) – osnovano 1860.

• Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (1919.) > Zavod za oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku (1920.)

• Poljoprivredni institut Osijek (1878./1931.)

• Bc Institut Zagreb (od 1897./1961.)

Više o povijesti genetike i oplemenjivanja bilja u Hrvatskoj

Gustav Bohutinsky (1904. – 1914.) > počeci znanstvenog oplemenjivanja bilja (inbriding i heterozis kod kukuruza, 1909.),

4

Rezultat: zna čajan porast prosje čnih prinosa (dt/ha) u zadnjih 80 godina

0

1

2

3

4

5

6

7

8

1930.-39. 1948.-57. 1961.-70. 1971.-80. 1981.-90. 1996.-00. 2001.-05. 2006.-09.

kukuruz pšenica

Izvor: prof. dr. sc. V. Kovačević, Poljoprivredni fakultet Osijek

Tradicija, iskustvo i jedinstvena germplazma – neupitno! A doprinos?

Dominacija “vlastitog sjemena” najvažnijih kultura stvara velike uštede, osigurava rentabilnost proizvodnje i radna mjesta, podržava prehrambenu industriju, omogućava izvoznu orijentaciju, čuva okoliš, ...

Hrvatske oplemenjiva čke ku će

5

Oplemenjiva čki (aktivni) programi

• Pšenica (Bc Institut, PIO, AFZ, Jošt sjeme-istraživanja d.o.o., Agrigenetics d.o.o.)

• Kukuruz (Bc Institut, PIO, CT sjeme d.o.o.)• Ječam (PIO, Bc, AFZ)• Zob, (Bc, PIO, AFZ)• Soja (PIO, AFZ)• Suncokret (PIO, Bc*)• Duhan (AFZ i Hrvatski duhani d.d., Duhanski institut

Zagreb*)• Krmno bilje (PIO, Bc, AFZ)• Vinova loza - klonska selekcija (AFZ)

Oplemenjiva čki (ugašeni) programi

• Povr će (Institut za VVVV, Zagreb; AFZ, Podravka, Koprivnica, Povrtlarski centar, Zagreb)

• Šećerna repa (Institut za šećernu repu, Osijek)

• Krumpir (Selekcijska stanica za krumpir, Stara Sušica)

• Uljana repica (AFZ, Bc, PCH Zagreb*)

Domaći sortiment (broj sorata priznatih do kraja 2010.)

• Oko 1.200 stvorenih sorti u posljednjih 50-60 godina

• Kukuruz (443), pšenica (304), ječam (96), soja (62), ...

Priznato u inozemstvu (Turska, Mađarska, Slovenija, BiH, ...):

• Kukuruz (> 120)

• Pšenica (> 80)

6

Univerzalni dosezi genetike

• Triticale (pšenoraž) > interspecijes hibrid > nova vrsta žitarice nastala križanjem pšenice i raži, kombinira dobra svojstva (kvalitetu) pšenice i bujnog rasta i otpornosti na niske temperature raži.

• Ekvivalent u stočarstvu > mazga (križanac konja i magarca)• Hibridne sorte (F1 hibridi) > značajno rodniji i stabilniji od prirodnih

populacija (poseban način proizvodnje sjemena. Primjer kukuruz (kasnije detaljnije).

• Genetski modificirani organizmi (GMO) > mikroorganizmi, biljke i životinje sa dodanim ili “utišanim” genima koji povećavaju produktivnost ili kvalitetu.

• Klonirane životinje (ovca Dolly) > reprodukcija najboljeg genotipa

2. Oplemenjivanje bilja

… je znanost i vještina POBOLJŠANJA GENETSKE OSNOVE SVOJSTAVA BILJA za potrebe ljudi , a bavi se prvenstveno razvojem novih kultivara ili sorti kultiv. bilja.

SORTA ili KULTIVAR je populacija biljaka unutar određene biljne vrste prepoznatljiva po nekim agronomski važnim svojstvima koja zadržava i nakon reprodukcije. Održava se sjemenom ili sadnicama.

Domestikacija

Pripitomljavanje divljeg bilja započelo je davno u ljudskoj povijesti i imalo je veliki utjecaj na čovjekov život.

7

Domestikacija

Teozinta

(divlji predak)

i

Kukuruz

kakvog poznajemo danas

Porast prinosa nekih važnijih kultura u SAD-u u zadnjih 100 godina

uslijed povoljnijih uvjeta uzgoja (mehanizacija, gnojidba, herbicidi, zaštita bilja i oplemenjivanje (30-60% )

8

Oplemenjivanje = genetsko poboljšanje = poboljšavanje pojedinih svojstava biljke (ili živ otinje) važnih za

poljoprivredu

• SVOJSTVO je specifični oblik pojave organizma, ili njegovih pojedinačnih organa, najčešće od gospodarskog značaja. Svojstva se mogu izmjeriti, ocijeniti ili opisati, kao npr. masa ploda jabuke po stablu, sadržaj še ćera, vrijeme cvatnje , duljina vegetacije , stupanj otpornosti na zimu, boja cvijeta , i sl.

• Postoje KVALTATIVNA svojstva (pod utjecajem jednog ili nekoliko gena) i KVANTITATIVNA svojstva (pod kontrolom većeg broja gena i na njih uvelike utječu okolinski čimbenici).

Svojstvo: visina biljke

Svojstvo: oblik lista

9

T. aestivum var.aestivum

Svojstvo: - oblik klasa pšenice (ravan/zakrivljen)

- dužina klasa (mm)- osatost (“golica” / “brkulja”)

Z. mays L. var. indurata(tvrdunac)

Z. mays L. var. indentata(zuban)

http://www.oznet.ksu.edu/kansascrops/pictures/corn_dent1.jpg http://www.oznet.ksu.edu/kansascrops/pictures/corn_flint2.jpg

Svojstvo: građa i oblik zrna kukuruza

Svojstvo: oblik i boja ploda jabuke

10

Svojstvo: prinos (dt//ha, g/biljci)

KROMOSOM = MOLEKULA DNA (DNK)

• GEN je u klasičnom smislu jedinica u strukturi kromosoma koja kontrolira nasljeđivanje određenog svojstva.

Struktura i djelovanje gena

• GEN je dio molekule DNA, čije su osnovne građevne jedinice NUKLEOTIDI

• NUKLEOTID je građen od:• Šećera deoksiriboze• Dušičnih baza (adenin, timin, citozin, guanin)• Fosfatnih grupa

Građa nukleotida

Šećer deoksiriboza

Dušična baza

Fosfatna grupa

11

Građa gena i kromosoma

• POLINUKLEOTID je građen od više vezanih nukleotida.

• DNA: par spiralno uvijenih lanaca polinukleotida čije su kompatibilne dušične baze međusobno vezane vodikovim vezama.

Polinukleotid

DNA

Kromosom

• Kako doći do nove sorte u nekom području?• Npr:

– Kivi (kiwi): INTRODUKCIJA– Pšenica: KRIŽANJE (hibridizacija)– Duhan otporan na y virus : MUTACIJA– Kukuruz otporan na kuk. moljca: BIOTEHNOLOGIJA (Bt)

• KRIŽANJE se najviše koristi:– Samooplodne vrste (pšenica, rajčica)– Stranooplodne vrste (kukuruz, kupus)– Vrste se vegetativnim razmnožavanjem (jabuka, loza,

krumpir)

Razvoj nove sorte

12

Križanje

Primjer križanja: pšenica


13


1.


2.


14

3.


4.


5.


15

Introgresija gena• Izraz za namjerno unošenje gena iz drugih vrsta ili

rodova, obi čno uz posebne tehnike

• ZAŠTO KRIŽANJE?– Da se u jedan organizam spoje dobra

svojstva (geni) dvaju ili više roditelja > KOMBINACIJA.

• REKOMBINACIJA GENA (crossing-over)

crossing over

++-+++--

--+---++

+++++++-

-------+

+

Potomstvo(1 kromosomski par)

Gamete sa rekombiniranim alelima

Biljke sa rekombiniranim alelima, koncentriranim na manjem broju kromosoma

Događa se unutar jedne

biljke, u trenutku

formiranja gameta >

razmjena gena

dobivenih od roditelja

Izvor otpornosti na čađavu krastavost jabuke (fuzikladij) Venturia inequalis

16

Stvaranje nove sorte – vrlo pojednostavljenoA x B potomstvo

Odbacivanje potomsatvakoja ne zadovoljavajudo kona čnog izbora najboljeg

• Kod major gena potomstvo nakon križanja može više sličiti jednom od roditelja. Kod minor genapotomstva su obično između vrijednosti roditelja, osim u slučaju dominantnosti i transgresije .

• Čest problem: vezanost gena• Međuoplodnjom se “lomi vezanost gena” i dolazi

do razdvajanja uslijed rekombinacije

Načini djelovanja gena na ekspresiju svojstava

• Najprije krenemo sa nekoliko stotina ili tisuća potomaka (biljaka) od dva roditelja.

• Postepeno (tijekom par godina) izborom na osnovi izgleda ili mjerenja bitnih svojstava, odabiremo i razmnožavamo najbolje, a odbacujemo loše, te smanjimo broj na svega 10-ak potomstava.

• Od ovih 10-ak, najbolje u prinosu, sadržaju proteina i drugim kvantitativnim svojstvima, možemo odabrati samo ispitivanjem u poljskim pokusima (radi GxE) i analizom u laboratoriju, bilo da se radi o zeljastom, ili drvenastom bilju.

Izbor i ocjena nakon križanja

17

Shema oplemenjiva čkog razvoja samooplodnogkultivara npr. raj čice, pšenice, soje

1. Križanje roditelja A x B

2. Samooplodnja F1

3. Cijepanje svojstava F2 izbor o fenotipu4. F3 ≈

5. F4 ≈

6. F5 ispitivanje opl. linija u p. p.

1 4 7 5 2 9 1 10 8 3 62 8 6 9 2 10 3 7 4 1 53 6 4 1 9 8 2 5 10 7 34 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

7. Državno sortno priznavanje

8. Nova sorta (HIBRIDI su F1 križanci inbred linija)

Shema razvoja klonskog kultivara

Križanje roditelja A x B

Cijepanje svojstava F1 izbor i proučavanje tijekom juvenilnog stadija

Cijepljenje na podlogu

Ispitivanje cijepova u poljskim pokusima

Sortno priznavanje

Nova sorta (npr. Zweigelt)

Grozd Zweigelta

18

Svaka sorta VL nastala je iz jedne po četne sjemenke koja je rezultat oplodnje 2 roditelja

Početni trs

Sorte vinove loze razmnožavaju se i održavaju kloniranjem stolje ćima

Početni trs

• Oštećenje molekule DNA i greška u procesu njena popravka, dovodi do promjene grupiranja baza nukleinske kiseline i nasljedne promjene gena …omogućuju promjenu ili izostanak ekspresije svojstva (npr. nektarina ).– Prirodne (spontane)– Inducirane (namjerno izazvane)

Biotehnologija

– Biotehnološko oplemenjivanje (transfer gena, somaklonskavarijabilnost…), ne umanjuje vrijednost Mendelovih principa na kojima se temelji oplemenjivanje bilja, niti mijenja osnovne oplemenjivačke metode!!!

– Bez znanja genetike nema znanstvenog oplemenjivanja !!! – Ali tu su još i biometrika, botanika, fiziologija, fitopatologija, …

Mutacije

19

Primjena genetskih markera >

Selekecija pomo ću markera =

Marker assisted selection (MAS)

• U Hrvatskoj tradicionalno imamo razvijene oplemenjivačke programe oraničnog bilja (pšenica, kukuruz, je čam, soja i dr. ), manje povrtnog bilja (grašak, paprika, grah), a najmanje voćaka i vinove loze.

• Na vinovoj lozi se zadnjih godina započelo sa oplemenjivanjem metodama klonske selekcije , gdje se unutar populacije vegetativnih potomaka sorata traže pozitivni mutanti – trsovi koji pokazuju superiornost u nekom svojstvu nad ostatkom populacije (npr. u veličini ili zbijenosti grozda, sadržaju šećera i kiselina, i sl.).– Rezultat klonske selekcije je “klon ”

Oplemenjivanje bilja u Hrvatskoj

Sorta - klon

• Svi trsovi jedne sorte su u genetskom smislu “klonovi” > tip “klonska sorta”

• Sorte se održavaju i prenose “sadnicama” i tako zadržavaju isti genotip kao i maj činska biljka

• Većina svojstava karakteristi čnih za jednu sortu zadržava se i nakon reprodukcije (bez obzira na mjesto uzgoja)

• Međutim, ...

20

Sorta - klon• Vegetativni potomci mogu doživjeti mutacije

Sorta, klon , selekcija...

Klonovi Pinot noir (A. Peršuri ć, 2010):

VCR18 i VCR20

6,551,042,23VCR20

9,252,864,33VCR18

MaxMinProsjek (kg)KLON

Sorta - klon• Mutacije mogu promijeniti važna svojstva sorte u

negativnom i pozitivnom smjeru• Pored negativnih mutacija, jedinke sorte mogu biti

inficirane i raznim vegetativno prenosivim bolestima

21

Spontanom mutacijom može se promijeniti boja kožice ploda!

Delicious ⇒⇒⇒⇒ Red delicious

Sorta, klon, selekcija ...

• Vrijednost sorte ovisi o “nasljednim” (genima) i “nenasljednim” (okolina) faktorima

• Klonska selekcija = izbor unutar populacije sorte,jedinki s pozitivnim “nasljednim” svojstvima, slobodnih od najvažnijih viroza i drugih vegetativno prenosivih bolesti, te njihovo kontrolirano razmnažanje

• Konačni cilj = sadnice vrhunske kvalitete koje osiguravaju ekspresiju osnovnih karakteristika sorte, a ponekad i poboljšanje pojedinih svojstava

Metoda individualne klonske selekcije -

formiranje početne populacije i rana selekcija:

• screening: cca 10.000 stabala ili trsova

• izbor 200-300 - predkl. sel. 2-3 godine + ELISA

• 50-100 klonskih linija (5-20 bilj./elit. biljci) 3 god. (i.s.

0.5-1%)

• razmnožavanje 10-20 klonskih linija za mikorpokus s

ponavljanjima (i.s. 20%)

22

Konačni cilj: Certificirani mati čni nasadi i sadnice

x x

x x

x x x x

Selekcija u proizvodnim

nasadima 3-5 godina

ELISA

Poljski pokusixxxxxxxx

xxxxxx

Prebase

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxx

Base

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

CERTIFICIRANI

R

A

S

A

D

N

I K

Tržište

Selekcija u pokusnom

nasadu 3-5 godina

Tipovi sorata

• linijske sorte (pšenica, ječam, soja) > farmer može sam proizvoditi sjeme

• klonske sorte (krumpir, voćke, vinova loza) > omogućuju zadržavanje i umnažanje sjemena/sadnica > farmer može sam proizvesti sadni materijal

• hibridne sorte (kukuruz, suncokret, povrće) > zahtijevaju kupovinu F1 sjemena. Biljke uzgojene iz sjemena hibrida (sjeme F2 generacije) nisu genetski uniformne i ne pokazuju više karakteristike hibrida!

23

Poduzetni čke mogu ćnosti u okviru oplemenjivanja bilja

• Nisu osobito velike (skup i dugotrajan posao)• Ipak, određene mogućnosti kod samooplodnih vrsta

poput graha, rajčice, breskve ili kod drvenastih kultura (klonski tip sorte):– Grah, rajčica: jednostavni za križanje i selekciju, dosta sjemena,

> lokalne sorte prilagođene za ekološku proizvodnju– Breskva: postoji realna mogućnost dobivanja dobrih sorti iz

sjemenjaka– Orah: vegetativno razmnožavanje dobrih sjemenjaka– Ljekovito i samoniklo bilje: selekcija, reprodukcija

• Zastupanje stranih kompanija u svojstvu “održiva čai/ili distributera sorte”

PAUZAAgronomski fakultet Zagreb

Zavod za oplemenjivanje bilja, genetiku i biometrik unekad

Akademik

Alois Tavčar(1895 – 1979)

Maksimir, 1938.

… i danas

24

3. Biotehnologija u poljoprivredi

Biotehnologija - svaka umjetna manipulacija sa životinjama, mikroorganizmima, biljkama ili dijelovima biljaka (vegetativno razmnažanje dijelovima biljaka (kloniranje), cijepljenje, sjetva u posebnim uvjetima, uzgoj sjemenjaka, i sl.)

Iz perspektive oplemenjivanja bilja > laboratorijske (in vitro) metode koje omogućuju povećanje učinkovitosti i skraćivanje oplemenjivačkog postupka

U užem smislu > tehnike rekombinantne DNA (genetičko inženejerstvo) > često samo kao “GMO”

– Klasične metode:• Dugotrajan postupak > načini skraćivanja?• Neizvjestan rezultat > veća preciznost?

– Biotehnološke metode zasnivaju se na znanjima i tehnikama:

• Kultura stanice i tkiva• Tehnika haploida• Somaklonska varijabilnost• Fuzija protoplasta• Molekularni markeri• Transfer gena

Biotehnološke metode omogu ćuju:

• Razvoj genetske varijabilnosti gdje nije moguće križanje sa izvorom svojstva:

a) somaklonska varijabilnost b) fuzija protoplasta (somatska hibridizacija)c) transfer gena (biološki, mehanički)

• Skraćenje vremena za postizanje homozigotnostia) haploidi iz muške spolne staniceb) haploidi iz ženske spolne stanice (pr.ječam)

• Povećanje preciznosti i u činkovitosti selekcije (Molekularni markeri - indirektna selekcija pomoću informacija iz molekule DNA)

• Nadopuna klasičnom oplemenjivanju!!

25

Primjena biotehnologije u oplemenjivanju bilja

Brojne primjene biljne biotehnologije mogu se uvjetno podijeliti u dvije velike skupine:

I. Kultura tkiva - metode regeneracije cijelih biljaka iz pojedinačnih stanica ili tkiva, koja se zasniva na konceptu «stanične totipotentnosti», kao i regeneraciji biljaka iz “biljnog materijala” nastalog postupcima

fuzije protoplasta

II. Molekularna biologija - metode manipulacije sa molekulama DNA, koje se temelje na strukturi DNA kakvu su predložili Watson i

Crick, 1953.

I. Kultura tkiva

• otkriće regulatora rasta tijekom 1930-ih• hormoni citokinin i auksin pomiješani u određenim

odnosima mogu stimulirati diferencijaciju biljnih organa iz neorganiziranih staničnih linija (kalusa)

• danas - industrija in vitro uzgoja sadnica preko 1000 biljnih vrsta

• tehnika mikrorazmnažanja unaprijedila brzinu proizvodnje genetski uniformnog sadnog materijala

• tehnika za eliminaciju virusa iz zaraženih tkiva • metoda racionalnog održavanja ugroženih biljnih

izvora

Kultura tkiva - mikrorazmnožavanje

Razlozi:

1. Brzina (visoki multiplikativni faktor)

2. Genetski uniformni materijal

3. Bezvirusni sadni materijal

26

Uzgoj biljaka u in vitro uvjetima

Uzgoj vinove

loze u kulturi

tkiva

- Mogućnost

jeftinijeg čuvanja

- Eliminacija virusa

- Brzo

razmnožavanje

II. Molekularna biologija

Molekularno-biološke metode:

A. Dijagnosti čke > molekularno oplemenjivanje1. Geneti čka identifikacija ( genetic Fingerprinting) pomo ću

molekularnih markera (izoenzimi i DNA markeri)

2. Selekcija pomo ću (molekularnih) markera ( Marker Assisted Selection) – predvi đanje i pra ćenje poželjnih gena

B. Invazivne > nova genetska varijabilnost3. Geneti čko in ženjerstvo ( Genetic Engeneering)

27

A1. Geneti čka identifikacija sorata vinove loze – svrha

• potvrđivanje pravog genotipa i stvarnog broja sorata (sinonimi/homonimi)

• pouzdana identifikacija u kolekcijama i rasadnicima (matičnjaci) >>> garantirana sortnost i kvaliteta sadnog materijala

• utvrđivanje roditeljstva (dokaz autohtonosti )

Geneti čka identifikacija – svaka sorta ima jedinstven DNA profil

Nasljeđivanje DNA markera

VVMD31VVMD31

206206

216216

210210

roditelj 1 roditelj 2potomak

28

Utvrđivanje roditeljstva

Sorta VVMD5 VVMD6 VVMD7 VVMD21 VVMD24 … (n=25)

Bratkovina b. 234 240 212 212 239 247 249 256 210 219

Pošip b. 228 240 212 214 239 239 249 249 210 219

Zlatarica blat. 226 228 212 214 239 239 249 258 210 214

Dobričić 228 228 212 214 247 249 249 258 214 219

Plavac mali 226 228 212 212 247 249 249 258 210 214

Crljenakkaštelanski (Zinfandel)

226 236 212 214 247 249 243 249 210 210

Srodstvene veze otkrivene pomo ću DNA markera

BabiBabiććCrljenakCrljenak

vivišškiki

BabicaBabica

PlavacPlavacRunjavacRunjavac

PlavinaPlavina

VranacVranac

GrkGrk

CrljenakCrljenak k.k.

PlavacPlavacmalimali

DobriDobri ččiićć××××××××161625252525

3131

Najmanje jedan zajedniNajmanje jedan zajedniččki gen ki gen

alelalel na svakom ispitanom na svakom ispitanom lokusulokusu

1616

2525

2525

3131

Analiza roditeljstva

29

A2. Selekcija pomo ću molekularnih markera (MAS)

Brzo i pouzdano pra ćenje gena odgovornih za korisna svojstva u procesu selekcije. Pojedine molekule povezane su sa SVOJSTVOM.

B. Geneti čko in ženjerstvo (Genetic Engeneering) > GMO

• Ciljano unošenje odre đenog gena u genom doma ćina s namjerom njegove ekspresije, ili unošenje gena koji će blokirati (utišati) aktivnost nekog normalno prisutnog gena domaćina.

• Svrha: u relativno kratkom vremenu oplemeniti neki genotip dodavanjem jednog ili nekoliko korisnih svojstava bez promjene dobrih svojstava domaćina i interakcije sa njegovim ostalim genima.

Povijest geneti čkog in ženjerstva

1974. – objašnjena uloga Ti plazmida A. tumefaciens1977. – demonstriran prijenos Ti plazmida u stanicu viših biljaka1983. – prva genetska transformacija1994. - prva GM sorta na tržištu

danas – preko 1,000 mil. ha u svijetu pod GM usjevima

SAD: kukuruz > 70% površina GM sortesoja > 90% površina GM sorte

30

Geneti čko in ženjerstvo (Genetic Engeneering)1. Unos gena za novo svojstvo ( Gene Transfer)

Kontrolirano unošenje nukleinskih kiselina u genom biljne stanice sa ciljem promjene genotipa a time i fenotipa primaoca.

Ciljana genetska promjena (poznat gen i svojstvo) sa nepoznatim mjestom ugradnje gena.

Dvije osnovne metode transfera:• Upotrebom prirodnih patogenih organizama (Agrobacterium

tumefaciens, A. rhizogenes i RNA i DNA virusi)• Fizičkim prijenosom fragmenata DNA (mikroinjektiranje,

neposredno primanje i gađanje mikroprojektilima >gene gun)

Osnovna svojstva: otpornost na herbicide i Bt genGlavne vrste: soja, uljana repica, kukuruz, pamuk

Ciljevi ove tehnike su:

• dobivanje biljaka otpornih štetnike, gljivične, virusne i bakterijske bolesti

• otporne na herbicide

• promjena osobina kao što su visina, vrijeme cvatnje, veličina cvijeta i boja ploda

• popravljanje sastava i trajnosti čuvanja

• uvođenje snošljivosti na loše okolinske čimbenike

• promjene u aminokiselinskom sastavu proteina u svrhu povećanjaprehrambenih vrijednosti,

• i mnogi drugi.

Geneti čka modifikacija

32

Geneti čko in ženjerstvo ( Genetic Engeneering)

Kontraverze uz GMO

Najčešći razlozi ZA:• pove ćanje prinosa (otpornost na herbicide, Bt gen)• manje kemijske zaštite (zaštita okoliša)• poboljšanje kvalitete sto čne i ljudske hrane• sto čna hrana kao vakcina• otpornost na viruse• spašavanje svijeta od gladi (?)• otkrivanje zaostalih mina u minskim poljima!• mnoge druge mogu ćnosti

Geneti čko in ženjerstvo ( Genetic Engeneering)

Kontraverze uz GMO

Najčešći razlozi PROTIV:

• otpornost na antibiotike• alergeni• prijenos gena na divlje srodnike• nepoznat utjecaj na zdravlje ljudi i životinja• kreiranje “monstruma” (?)• uplitanje u “bo žiji red” (!)

• Vrlo složena tehnologija, rijetki razumiju prednosti i nedostatke, česta politička tema, udruge oponenata, ekološka poljoprivreda kao alternativa, …

Trendovi u oplemenjivanju bilja

• Biotehnološke metode (MAS) i napredni “phenotyping”

33

Napredni “phenotyping”(izvor:

Napredni “phenotyping”tractor-pulled multi-sensor phenotyping platform for small grain cereals

Nedestruktivno mjerenje više agronomskih svojstava (sadržaj vlage u biljci, polijeganje, gustoća (broj) sekundarnih vlati, prinos mase, sadržaj klorofila, ...

Trendovi u oplemenjivanju bilja

• Oplemenjivanje za ekološku poljoprivredu (manje pesticida, učinkovito iskorištenje dušika, bolja prilagodba na specifične okoline)

• Klimatske promjene > oplemenjivanje na abiotskestresove (poglavito sušu> umrežavanje poljskih pokusa)

• Kukuruz – DH inbred linije , “reverse breeding”• Pšenica – kvaliteta, otpornost na bolesti (mikotoksini )• Ječam – kvaliteta• GMO-free soja u Europi (Danube Soya), sorte soje za

sojino mlijeko i druge proizvode za ljudsku prehranu (Japan)

34

• Postupak oplemenjivanja (razvoja novih sorti i klonova) završava službenim priznavanjem i registracijom (upisom na Sortnu listu RH);

• Nakon toga sortu je potrebno održavati i umnažati potrebne količine reproduktivnog materijala (sjeme ili sadnice);

• Tržište određuje uspjeh i dugovječnost sorte;

• Vlasnik “sortnih prava” ostvaruje ugovorenu naknadu (licencu) kroz duži niz godina (sorte se mogu pravno zaštititi > poseban Zakon).

4. Sjemenarstvo i rasadni čarstvo

Službeno priznavanje i širenje sorte

1. Pravni okvir2. Nadležne institucije3. Postupak priznavanja novih sorti i klonova4. Sortne liste5. Pravna zaštita sorte i oplemenjivačkih prava6. Održavanje visokih kategorija sjemena i podizanje i

održavanje matičnih nasada trajnica7. Certifikacija i kategorije sjemenskog i sadnog materijala

1. Priznavanje nove sorte ili klona – pravni okvir• International Union for the Protection of new Varieties of Plants

(UPOV) - (»Narodne novine«, Međunarodni ugovori, broj 1/01) > pravni okvir za nacionalne zakone

• ZAKON o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednogbilja (»Narodne novine« broj 140/05, 35/08) > pravni okvir za pravilnike

• PRAVILNIK o postupku stručnog nadzora i nadzora pod stručnom kontrolom nad proizvodnjom poljoprivrednog reprodukcijskog materijala (NN broj 144/09)

• PRAVILNIK o stavljanju na tržište reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica namijenjenih za proizvodnju vo ća (NN broj 124/06)

• PRAVILNIK o stavljanju na tržište materijala za vegetativno umnažanje loze NN broj 133/06)

• PRAVILNIK o upisu sorti u sortnu listu (NN broj 45/08, 84/08)

35

Što ure đuju pravilnici?• vrste koje se mogu certificirati i uvjeti certifika cije • kategorije za pojedinu vrstu • uvjeti proizvodnje reprodukcijskog sjemenskog i sad nog materijala• uvjeti i postupak stru čnog nadzora uvjeti koje moraju ispunjavati

dobavlja či reprodukcijskog materijala i sadnica• način i vrijeme prijave za nadzor• nadzor rada laboratorija; obrasci i dokumentacija, sadržaj, oblik i

način vo đenja evidencije o izdanim certifikatima o sadnom ma terijalu• način i uvjeti pakiranja, plombiranja i ozna čavanja reprodukcijskog

materijala za pojedine vrste bilja i njihove katego rije• uvjeti trgovine reprodukcijskog materijala na velik o i malo• uvjeti za uvoz i stavljanje na tržište reprodukcijs kog materijala

Što dodatno ure đuje pravilnik za vinovu lozu?• Uvjeti za zasnivanje mati čnih nasada ( DODATAK 4.

METODE I POSTUPCI ZA DOBIVANJE PREDOSNOVNIH, OSNOVNIH I CERTIFICIRANIH MATIČNIH NASADA )

• Minimalne norme za klonsku selekciju ( DODATAK 7. METODE KLONSKE SELEKCIJE VINOVE LOZE )

• Postupci i kriteriji utvr đivanja zdravstvenog stanja u postupku certifikacije sadnog materijala primjenjuju se u sk ladu sa certifikacijskom shemom Europske i mediteranske org anizacija za zaštitu bilja ( European and Mediterranean Plant ProtectionOrganization, EPPO). EPPO certifikacijske sheme su dostupne na web stranici Zavoda za zaštitu bilja (http://www.zz b.hr) i organizacije EPPO (http://www.eppo.org).

2. Nadležne institucije

• Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH – donosi z akone i pravilnike, te izdaje obvezuju će dokumente (sortne liste, rješenja, dopusnice, uredbe, i sl.) ( www.mps.hr )

• Zavod za sjemenarstvo i rasadni čarstvo , Osijek ( www.zsr.hr ) • Uređuje i izdaje sortnu listu• Provodi priznavanja novih sorti• Provodi certifikaciju sjemena i sadnog materijala

• Zavod za vo ćarstvo , Zagreb ( www.zzv.hr ) • Provodi certifikaciju sjemena i sadnog materijala v oćnih vrsta

• Zavod za zaštitu bilja , Zagreb ( www.zzb.hr )• Provodi dio certifikacijskog postupka vezan uz zdra vstveno

stanje sjemenskog i sadnog materijalaSva tri navedena zavoda integrirana su u Hrvatski centar za

poljoprivredu, hranu i selo - HCPHS(http://www.hcphs.hr/default.aspx?id=11)

36

3. Službeno priznavanje i širenje sorte

• Da bi sorte bile upisane na sortnu listu, moraju proći postupak službenog priznavanja

• Upis u Sortnu listu Republike Hrvatske obvezan je za sljedeće biljne vrste uljarice i predivo bilje, krmno bilje, žitarice, repe, povrće, krumpir i lozu

• Sorte voća po novom Pravilniku ne podliježu postupku priznavanja (DUS i VCU ispitivanje), ali moraju biti upisane na Sortnu listu

• Nove sorte i klonovi vinove loze po novom Zakonu podliježu postupku priznavanja (DUS i VCU ispitivanje), a pored njih, i autohtone i udomaćene sorte (“ČUVANE SORTE”) moraju biti upisane na Sortnu listu.

Službena definicija sorte i klona

• Pravilnik za lozu - Članak 3.U smislu ovog Pravilnika pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:1. Loze su biljke roda Vitis (L.) namijenjene za proizvodnju grožđa ili se upotrebljavaju kao sadni materijal tih biljaka.A. Sorta je skupina biljaka unutar najniže botani čke taksonomske jedinice , koja se može:a) odrediti prema ekspresiji svojstava koja su rezulta t danog genotipa ili kombinacije genotipova;b) razlikovati od bilo koje druge skupine biljaka prema barem jednom izraženom svojstvu; ic) smatrati jedinkom u pogledu njene sposobnosti da umnažanjem ostaje nepromijenjena.B. Klon je vegetativno potomstvo sorte koji je istovje tan odabranommatičnom trsu u pogledu sortne autenti čnosti, njegovih fenotipskihsvojstava i njegovog zdravstvenog stanja.

Službeno priznavanje

1. Podnošenje i ocjena zahtjeva (ZSR)2. Ispitivanje nove sorte (DUS i VCU test)3. Statistička analiza podataka i ocjena vrijednosti nove sorte

Sorta se priznaje:1. ako je različita, ujednačena i postojana, (službeni

DUS test, može biti proveden izvan RH)2. ako ima odgovarajuću gospodarsku vrijednost

(službeni VCU test)4. Rješenje o upisu nove sorte na Sortnu listu Republike

Hrvatske. Sorte priznate unutar EU ulaze direktno na tržište. One izvan EU moraju najprije proći službeno priznavanje.

37

4. Sortna lista RH

- Postupak provodi i nadzire ZSR Osijek (www.zsr.hr)

- Aktualna Sortna lista poljoprivrednog bilja RH (nakon ulaska u EU) na web stranicama ZSR Osijek.

Preporu čena sortna lista (u planu)Zajednička sortna lista EZ – sortna lista RH je sastavni dio sortnih listi drugih zemalja > pravo na nesmetani promet sadnog materijala (nema potrebe za priznavanjem u zemlji uzgoja)

5. Pravna zaštita sorte i oplemenjivačkih prava

- Postupak za zaštitu na području RH - provodi ZSR Osijek (www.zsr.hr)

- Postupak za zaštitu na području EU - provodi CPVO (Central Plant Variety Office, Angers (Francuska)

- Može biti pokrenut individualno kod sličnog nacionalnog tijela neke posebne države

Proizvodnja sjemena (1)

• Sorte poljoprivrednog bilja koje se razmnožava generativno dolaze na tržište u formi “sjemenskog materijala”.

• Proizvodnjom sjemena bavi se struka “sjemenarstvo”, a ista podliježe određenim stručnim pravilima i nadzoru koji su uređeni službenim propisima.

• Proizvodnjom i prometom sjemena mogu se baviti samo institucije i tvrtke upisane u Upisnik proizvo đača sjemena .

• Postupak nadzora proizvodnje sjemena i sadnog materijala naziva se CERTIFIKACIJA , a provodi ju HCPHS-ZSR Osijek.

38

Kategorije sjemena (NN 140/2005)

• Na tržište se može staviti sjeme kojemu je u postupku certifikacije utvrđena kategorija.

• Sjeme može biti sljedećih kategorija:– oplemenjivačevo sjeme (najveća genetska čistoća)– predosnovno sjeme (u svrhu umnažanja)– osnovno sjeme (u svrhu dodatnog umnažanja)– certificirano sjeme (u svrhu prodaje ili daljnjeg umnaž.)– certificirano sjeme I., II. i III. kategorije, – standardno sjeme (obično najniža kategorija u HR) – komercijalno sjeme (sjeme uzeto iz uroda)– Farm saved seed (farmerovo sjeme > “tavanuša”)


• Za proizvodnju određene komercijalne kategorije sjemena (npr. certificirano) mora se upotrijebiti najmanje jedna viša kategorija (npr. osnovno, ili predosnovno).

• Ne može se iz kategorije sjemena upotrijebljene za sjetvu proizvesti ista kategorija.

• Umnažanje sjemena nove sorte započinje od “oplemenjivačevasjemena” i ono se umnaža u više sukcesivnih kategorija do potrebne količine komercijalnog sjemena.

• Sjemenski usjevi postavljaju se u pravilu na najbolje proizvodnepovršine, imaju posebnu tehnologiju uzgoja i zaštite kako bi se osigurao što veći prinos i kakvoća sjemena.

• Tijekom vegetacijske godine, sjemenski usjev pregledavaju (aprobiraju) ovlaštene stručne osobe i tom prilikom prave zapisnike i po potrebi nalažu određene tehnološke mjere (propisano Pravilnikom).


• Proizvođač mora ispoštovati i provesti naložene mjere (uklanjati atipične biljke, korove i sl.), te pozvati aprobatora prilikom žetve, skladištenja i dorade sjemena. U suprotnom, aprobator može usjev ne priznati kao “sjemenski” i uskratiti certifikat potreban za deklariranje i stavljanje na tržište.

• Nizom posebnih tehnoloških mjera (vizualni pregled i eliminacija atipičnih biljaka, gnojidba, zaštita, poželjno i navodnjavanje) postiže se visoka kvaliteta (klijavost i energija klijanja).

• Primjenjuju se i posebne tehnologije sušenja i dorade (eliminacija sitnih i polomljenih zrna, kalibracija, i sl.), te posebna zaštita prilikom skladištenja.

• Nakon dorade, sjeme se pakira u vreće i etiketira potrebnim deklaracijama te čuva u posebnim hlađenim skladištima do distribucije za sjetvu.

• Na ovaj način, kupac sjemena kupuje garantirano sortno čisto i zdravstveno ispravno sjeme visoke klijavosti, a što je garancija uspješne proizvodnje.

39

Proizvodnja sjemena linijskih kultivara(primjer soja)

• Sjeme samooplodnih vrsta (pšenica, ječam, soja i dr.) na tržište dolazi u tipu “linijske sorte”, što pretpostavlja genetsku homozigotnost i uniformnost > svaka biljka ima teoretski identičan genotip koji daljnjim umnažanjem ostaje nepromijenjen;

• Sjeme linijske sorte proizvodi se na način da se u godini proizvodnje sjemena provodi više pregleda u kojima se izbacuju (čupaju) sve atipične biljke (odudaraju izgledom od osnovnog tipa > boja cvijeta, oblik i boja lista, visina, i sl.);

• Nezavisno od proizvođača koji se trudi da usjev bude što ujednačeniji i i da svaka biljka pokazuje sve bitne karakteristike sorte, provodi se i nezavisni stručni nadzor (aprobacija) od strane ovlaštene osobe koja može naložiti dodatne mjere (uklanjanje svih biljaka netipičnog izgleda ili odbacivanje dijelova table);

Proizvodnja sjemena linijskih kultivara(primjer soja)

• Nakon zriobe i odbacivanja lista kod soje je moguća dodatna eliminacija netipičnih biljaka po boji dlačica, visini biljke, tipu grananja i sl.;

• Ukoliko je sve u granicama propisa, aprobator će izdati rješenje kojim se usjev priznaje kao “sjemenski”. Svaka kategorija sjemena ima svoje kriterije čisto će;

• Slijedi žetva, dorada, analiza zdravstvenog stanja i klijavosti, te pakiranje i skladištenje. Princip je isti i za žitarice i druge samooplodne kulture.

40

Proizvodnja sjemena soje u Županji

Dan polja soje – PI Osijek – 2011.

41

Proizvodnja hibridnog sjemena (1)(primjer kukuruz)

• Sjeme kukuruza na tržište dolazi u tipu “hibridne sorte”, popularno zvane “hibrid”;

• Sjeme hibridne sorte proizvodi se na način da se u godini proizvodnje sjemena provodi križanje dvije “inbred linije”, tzv. “majčinska i očinska komponenta”;

• Inbred linije dobivaju se višegodišnjim postupkom selekcije. Između većeg broja inbred linija eksperimentalno se izabiru parovi koji daju hibride najboljih karakteristika;

• Proizvodnja hibridnog sjemena organizira se na tablama u prostornoj izolaciji (min. 200 m);

• Majčinska i očinska inbred linija se siju u naizmjenične redove (3-6 redova majke + 1-2 reda oca);

Proizvodnja hibridnog sjemena (2)(primjer kukuruz)

• U vrijeme neposredno prije početka polinacije unutar redova majke moraju se odstraniti metlice na svim biljkama (u metlicama su muški cvjetovi koji proizvode polen) > ručno, strojno ili CMS;

• U vrijeme pune cvatnje biljke očinske inbred linije oprašuju svilu na klipovima biljaka majčinske inbred linije, nakon čega dolazi do oplodnje i razvoja hibridnog sjemena;

• Nakon zriobe kombajnira se samo redove majčinske komponente, dok se klipovi iz redova očinske komponente odbacuju;

• Hibridno sjeme ide na doradu, zaštitu i pakiranje;• Cijeli postupak pod strogim nadzorom (min. 6 pregleda

aprobatora).

Proizvodnja sjemena hibridnog kukuruza

42

Kategorije sadnog materijala (NN 140/2005)

• Na tržište se može staviti sad. materijal kojemu je u postupku certifikacije utvrđena kategorija.

• Sadni materijal može biti sljedećih kategorija:– inicijalni ili predosnovni (najveća genetska čistoća)

– osnovni (u prometu između rasadnika, za podizanje matičnjaka)

– certificirani (za sadnju nasada, garantirana sortnost i zdravstvena ispravnost)

– standardni ili CAC (samo vizualni pregledi)

(Conformitas Agraria Communitatis)

Proizvodnja sadnog materijala (1)

• Sadni materijal : vegetativni dijelovi biljke (korjenjaci, ožiljene reznice, gomolji, cjepovi);

• Vegetativno razmnožavanje osigurava proizvodnju genetski uniformnih potomaka;

• Vrste koje se razmnožavaju u praksi vegetativno : sve voćke i vinova loza, krumpir, brojne vrste cvijeća i povrća;

• Najčešći tip sadnog materijala kod vo ćaka i vinove loze – cijep = simbiont plemke (sorta, nadzemni dio odgovoran za prinos i kvalitetu ploda) i podloge (sorta ili populacija, podzemni dio, odgovoran za razvoj korijenovog sustava);

• Uloga podloge : otpornost na štetnike (vinova loza, filoksera), smanjena bujnost plemke, brži ulazak u rod)

Proizvodnja cijepova (1)primjer vinova loza

• Preduvjet: registrirani mati čni nasadi podloge i plemke

• Proizvodnja se mora pravovremeno prijaviti kod HCPHS-ZSR koji obavlja stručni nadzor i certifikaciju;

• Cijepljenju prethodi (1) uzimanje certificiranih pupova (reznica) plemke iz matičnih nasada, (2) osiguranje podloge (ožiljene reznice za cijepljenje “na mjestu”ili neožiljene reznice za “cijepljenje na stolu”) – podloge naši rasadnici vrlo često kupuju (uvoze);

• Cijepljenje na mjestu: u prvoj godini se posade ožiljene reznice podloge na mjestu planiranog nasada, na konačni uzgojni razmak, a onda se u narednoj godini na podloge cijepe plemke (“zeleno-na-zeleno” ili “zrelo-na-zeleno”);

43


• Cijepljenje na stolu: na pripremljene podloge (reznice određenog genotipa, dužine i promjera, “oslijepljene”, namočene, …) se pomoću posebnog noža napravi određeni tip reza (vidi sliku). Isti nož pravi analogni rez na plemki (kratka reznica približno iste debljine koja sadrža jedan pup), te stroj odmah spoji podlogu i plemku. Nakon spajanja spojno mjesto se parafiniraradi sprečavanja isušivanja i infekcija, a cijep se slaže u plastični sanduk sa vlažnim supstratom;

• Sanduci sa parafiniranim cjepovima prenose se u “stratifikalu ” (prostor sa podešenom optimalnom vlagom i temperaturom) gdje se kroz nekoliko tjedana odvija “kalusiranje” (srastanje podloge i plemke), te razvoj korijenovog sustava na podlozi, a izbojlistova i stabljike na plemki;


• Nakon proteka potrebnog vremena za uspješnu simbiozu podloge i plemke, cijepovi se prenose u pripremljeno “prporište ” (gredice prekrivene crnom folijom, osigurano navodnjavanje) i sade (vidi sliku).

• Tijekom godine cijepovi razvijaju korijenov sustav i lisnu masu, te se intenzivno provodi zaštita od bolesti, štetnika i korova;

• Na kraju vegetacije, kada dođe do prirodnog odbacivanja lista, cijepovi se vade, klasiraju i skladište za prodaju i sadnju idu će godine ;

• Cijeli proces proizvodnje je pod nezavisnim stručnim nadzorom (aprobacijom) koji će u slučaju ispunjenja prpisanih uvjeta rezultirati dobivanjem potrebnih certifikata i deklaracija za stavljanje sadnog materijala na tržište.

44

Prporište cjepova vinove loze tvrtke Fragaria d.o.o.

Matični nasad i etikete kategorija“Osnovni”“Certificirani” i “Standard”

Klonska selekcijaautohtonih sorti vinove loze > nova šansa za razvoj inozemno prepoznatljivog HR vinogradarstva i vinarstva.

Pokusno-mati čni nasad ‘Baštica’8 autohtonih sorti Dalmacije

45

Zaklju čci (1)

1. Genetika igra veliku ulogu u suvremenoj poljoprivredi. Oko 50% od ukupnog povećanja prinosa u zadnjih 70-80 godina zasluga je genetskog poboljšanja reproduktivnog materijala (sjeme, sadnice, pasmine). Trend porasta prinosa i kvalitete svih kultura još traje.

2. Rezultati primijenjene genetike ogledaju se u novim sortama i klonovima poljoprivrednog bilja, novim pasminama domaćih životinja i novim sojevima kvasaca, bakterija i gljiva koje konstantno dolaze na tržište.

3. Poljoprivredni proizvođači trebaju težiti izboru i korištenju najboljih novih sorti i pasmina koje za njih osiguravaju sjemenari, rasadničari i stočarski selekcijski centri.

4. Ovaj segment poljoprivredne proizvodnje (oplemenjivanje i proizvodnja reprodukcijskog materijala) u Hrvatskoj je relativno dobro razvijen, ali često nije dovoljno prepoznat i nedovoljno se iskorištava. Ulaskom u EU povećana je i dostupnost dobrih stranih sorti i pasmina.

Zaklju čci (2)

5. Proizvođači se moraju sami informirati o najnovijim sortama i pasminama, a to je moguće praćenjem stručne literature i službenih stranica HCPHS i Savjetodavne službe, stručnih skupova i posjećivanjem poljoprivrednih sajmova i “dana polja” na kojima se prezentira najnoviji sortiment.

6. Postoji određeni poduzetnički potencijal u sektoru proizvodnje sjemenskog i sadnog materijala gdje individualni proizvođači (OPG) mogu sudjelovati u proizvodnji u svojstvu kooperanata, kao i u promociji i distribuciji novog sortimenta.

7. U Hrvatskoj se trenutno ne razvijaju i ne uzgajaju GM sorte ni jedne vrste poljoprivrednog bilja, ali postoji pravni okvir koji to dopušta.

Pitanja & rasprava

• Što iz izloženoga vidite kao mogućnost biznisa?

• Što mislite o perspektivi poljoprivrede i proizvodnje hrane?

• Koji su po vama problemi vezani uz poljoprivredu u županiji?

46

Hvala na pažnji !

primjena genetike u poljoprivredi -...

Documents