P R I M J E N A D O K A Z A U P R A K S I

E O N S P R I L A G O D I O Z A E U R O P S K E M E D I C I N S K E S E S T R E

RadiodermatitisPoboljšanje upravljanja simptomima u zdravstvenoj

njezi onkoloških bolesnika primjenom prakse

utemeljene na dokazima

P R I M J E N A D O K A Z A U P R A K S I

Dobrodošli na Euro PEP-ove

Europsko društvo za onkoloških medicinskih sestara ponosno predstav-lja prve PEP smjernice (PEP = “ primjena dokaza u praksi”) kojima bi se trebala poboljšati zdravstvena njega onkoloških bolesnika u Europi.

Poboljšanje zdravstvene njege pacijenata je proces koji traje. Postoji raskorak između dostupnih dokaza i onoga što se primjenjuje u praksi. Taj raskorak dovodi do lošije ili pogrešne zdravstvene njege pacijenata oboljelih od raka. Rezultati istraživanja pokazali su da medicinske sestre dokaze nedovoljno koriste u praksi. Rezultati također ukazuju i na to da postoji više razloga iz kojih medicinske sestre ne koriste najnovije dokaze. Kao prvo, istraživanja su teško razumljiva i količinski obimna. Kao drugo, medicinske sestre smatraju da nemaju dovoljno stručnog znanja za interpretiranje kvalitete dokaza. Kada bismo i jedan mali dio znanja o upravljanju simptomima mogli pretočiti u praksu, već bi i to poboljšalo stanje pacijenata.

Ove Euro PEP smjernice razvile su se u suradnji s Društvom za onkoloških medicinskih sestara (ONS), a financirale su ih Europska komisija i EONS u sklopu Europske akcije protiv raka (odnosno Europskog partnerstva za akciju protiv raka). Mnogi sudionici iz Europe i SAD dali su svoj doprinos u razvoju i stručnoj provjeri ovih dokumenata. EONS im zahvaljuje na trudu i upornosti. Ovi dokumenti sadrže kratak sažetak dokaza, sintezu procjene pacijenata, sažetak intervencija temeljenih na dokazima, stručna mišljenja koja će vas usmjeravati u vašem interpretiranju europskih normi, reference i izvore materijala. Smjernice možete prilagoditi svojim potrebama, odnosno radnim uvjetima, no PEP-ovi pružaju dodatnu sigurnost činjenicom da su teme iznimno strogo provjerene 2012. godine od strane vodećih stručnjaka na tom polju.

U ime tima koji je pregledavao materijale, uvjereni smo da će ove informacije, zajedno s vašim naporima i predanošću, poboljšati vaš rad s pacijentima, tj. pomoći vam u ostvarivanju boljih, usredotočenijih rezultata temeljenih na znanstvenim dokazima. Želimo vam puno uspjeha!

Sara Faithfull, voditeljica, EPAACAnita Marguiles, voditeljica, PEP

Putting Evidence into Practice (PEP) resources (evidence syntheses and weight of evidence categorization) are the work of the Oncology Nursing Society (ONS). Because translations from English may not always be accurate or precise, ONS disclaims any responsibility for inaccuracies in words or meaning that may occur as a result of the translation.

© European Oncology Nursing Society (2012). Authorized translation and adaptation of the English edition © 2009-2011 and open-access web materials by the Oncology Nursing Society, USA. This translation and adaptation is published and distributed by permission of the Oncology Nursing Society, the owner of all rights to publish and distribute the same.

This publication arises from the European Partnership for Action Against Cancer Joint Action, which has received funding from the European Union, in the framework of the Health Programme.

SADRŽAJ

Pojašnjenje ikonica na pocetku poglavlja stranica 5

Kako koristiti ovaj prirucnik stranica 6

Brzi pregled stranica 8

Mišljenje strucnjaka stranica 10

Alati za procjenu stranica 12

Definicije stranica 14

Reference stranica 16

Tablice s dokazima (Pogledaj zasebni odjeljak)

4

5

Introductions to:

Uvod u poglavlja

Brzi pregledBrzi pregled pruža vrlo kratki sažetak resursa Društva onkoloških medicinskih sestara za primjenu dokaza u praksi (ONS PEP). Cjeloviti dokumenti nalaze se u Praktikumu. Informacije o ONS PEP i opisi kategorija dokaza nalaze se na stranicama www.ons.org.

Mišljenje stručnjakaMišljenje stručnjaka: niskorizične intervencije su one koje su: (1) u skladu sa dobrom (uspješnom) kliničkom praksom, (2) koje predloži stručnjak u nekoj stručnoj publikaciji (časopis ili poglavlje u knjizi) i (3) za koje postoje ograničeni dokazi. Stručnjak je pojedinac čiji je rad na nekom polju objavljen u nekoj stručnoj publikaciji.

Alati za procjenuOpćenito gledano, niti jedan alat ne mjeri sve elemente simptoma.Odabir alata ovisi o cilju procjene te o razini utjecaja na kliničara i pacijenta. Većina simptoma doživljava se osobno; prema tome, osobna (vlastita) procjena je najpouzdanija metoda procjene.

DefinicijeUnutar dokumenata mnogi izrazi zahtijevaju dodatna pojašnjenja koja bi, njihovim razumijevanjem pridonijela uspješnijim rezultatima predmetnih intervencija. Slijedeće definicije prilagođene su sadržaju pojedinih PEP dokumenata.

6

Radiodermatitis

● Pregledajte Euro - PEP izvore i razmislite o primjenjivosti u vašoj praksi i za vaše pacijente.

● Obavite iscrpnu procjenu pacijentovog poznavanja relevantnih kliničkih problema. Primjeri alata za mjerenje navedeni su u sažetcima mjerenja koja su utemeljena na dokazima. Sažetci se nalaze na stranicama svake PEP teme.

● Identificirajte intervencije s najvišom kategorijom dokaza i integrirajte ih u plan zdravstvene njege. Uzmite u obzir pacijentove želje, način života te troškove i provedivost

● Procijenite i dokumentirajte reakcije pacijenta na intervencije.● Ukoliko se čini potrebnim, razmislite o implementaciji ostalih

intervencija koje sadrže visoke razine dokaza.● Objasnite pacijentima da je njihova njega temeljena na najboljim

dostupnim dokazima.● Tablica težine dokaza (tzv. semafor) pruža informacije o tome kako

su dokazi vrednovani.

Prerađeno iz www.ons.org/Research/PEP za potrebe Euro PEP resursa

Kako koristiti ove smjernice

Zeleno = KRENI!

Dokazi podržavaju mogućnost primjene ovih intervencija u praksi.

Žuto = OPREZ!

Nedovoljno informacija da bi mogli potvrditi jesu li ove intervencije učinkovite ili ne

Crveno = STOP!

Dokazi ukazuju na to da su ove intervencije neučinkovite ili potencijalno opasne.

7

How to use this guide

Preporuča se u praksi

Intervencije čija je učinkovitost dokazana strogim studijama, meta-analizom ili sistematskim istraživanjem, a kod kojih je mogućnost neželjenih učinaka osjetno manja od očekivanih prednosti.

Vjerojatnost učinkovitosti je velika

Intervencije čija je učinkovitost dokazana jednim strogim testiranjem u kontroliranim uvjetima, dosljednim dokazima iz dobro planiranih, kontroliranih testiranja malih uzoraka, ili smjernicama dobivenim iz dokaza i podržanih stručnim mišljenjem.

Učinkovitost nije dokazana

Intervencije za koje trenutno postoji nedovoljno informacija, ili postoje proturječne ili nedovoljno kvalitetne informacije, bez jasnih pokazatelja negativnih učinaka.

Vaganje prednosti i neželjenih učinaka

Intervencije u kojima bi kliničari i pacijenti trebali sagledati moguće pozitivne i negativne učinke, u skladu s predmetnim okolnostima i prioritetima.

Mala vjerojatnost učinkovitosti

Intervencije čiji je nedostatak učinkovitosti dokazan negativnim rezultatima jednog strogog testiranja u kontroliranim uvjetima, dosljednim negativnim dokazima iz dobro planiranih, kontroliranih testiranja malih uzoraka, ili smjernicama dobivenim iz dokaza i podržanih stručnim mišljenjem.

Ne preporuča se u praksi

Intervencije čiji je nedostatak učinkovitosti, ili prisutnost negativnih učinaka, prikazan čvrstim dokazima iz strogo kontroliranih studija, meta-analiza, sistematskih ispitivanja, ili intervencije u kojima su troškovi, teškoće ili negativni učinci nadmašili očekivane prednosti.

Radiodermatitis

8

Definicija i pojavnost:Radiodermatitis ili Reakcija kože na zračenje označava reakciju integumentarnog sustava na planiranu izloženost ionizirajućem zračenju. Reakcije kože mogu postati izvor ozbiljne nelagode i prouzročiti zastoje u liječenju, a u ozbiljnim slučajevima čak i prestanak liječenja. Do 95% pacijenata imat će neki stupanj reakcije integumentarnog sustava na radioterapiju.

RadiodermatitisBrzi pregled

Preporuča se u praksi

● Radioterapija prilagođenog intenziteta (IMRT).● Nastavak uobičajenih higijenskih navika. Trebalo bi

preporučiti svakodnevno pranje čistom vodom i blagim sapunom (europska preporuka).

● Uporaba dezodoransa je dopuštena ako koža nije oštećena● Trebalo bi izbjegavati pušenje. (europska preporuka)

● Krema od nevena (kalendula)**Dokazana korisnost nevenove kreme od strane ONS-a; ocjenu EONS-a označena žutom bojom.

Vjerojatnost učinkovitosti je velika

Topikalni agensi

● Aloe vera● Krema od aniodnog polarnog fosfolipida● Bepanten

Nije ustanovljena učinkovitost s obzirom na odnos prednosti i negativnih učinaka

9

Nije ustanovljena učinkovitost s obzirom na odnos prednosti i negativnih učinaka

● Encijan ljubičice● Proizvodi koji sadrže Clorheksidin (europska preporuka)

Ne preporuča se u praksi

Mala vjerojatnost učinkovitosti

● Trolamin/trietanolaminum (npr. Biafine®)

● Krema od nevena (kalendula)*● Krema od kamilice● Glutation i antocijanin● Hijaluronska kiselina/natrijev hilaluronat● Lipiderm® (nije dostupan u Europi)● Natrijev oktasulfat sukroze● Steroidne kreme● Sukralfat● Theta krema● Vitamin C● Losion od ureje● Hidrolipidna krema (npr. XClair®)*Dokazana korisnost nevenove (kalendula) kreme od strane EONS-a (prema Sharp i sur. 2013, Pommier i sur. 2004); ocjena ONS-a označena zelenom bojom.

Oblozi

● Gaza ispunjena GM-CSF-om● Gaza ispunjena medom● Oblozi od hidrogela i hidrokoloida● Zaštitni premaz koji ne peče (npr. Cavilon®)● Oblozi srebrnog lista (najlonski - SLND)● Oblozi obloženi silikonom (europska preporuka)

Lijekovi/agensi za oralnu konzumaciju● Proteolitički enzimi● Crveno vino● Sukralfat● Cink

Radiodermatitis

10

Niskorizične intervencije su one koje su:● usklađene s dobrom kliničkom praksom,● preporučene od strane stručnjaka u nekoj stručnoj publikaciji

(časopis ili poglavlje u knjizi) i za koje postoje ograničeni dokazi.

Stručnjak je pojedinac čiji je rad na nekom polju objavljen u nekoj stručnoj publikaciji.

Osobna higijena i preporuke za njegu prema stupnju toksičnosti kože: radioterapija i inhibitori receptora epidermalnog faktora rasta.

Profilaksa:dokazi ne ukazuju ni na jedan agens koji bi onemogućio dermatitis uslijed zračenja. Opce smjernice:● blago pranje i sušenje,● pH-neutralni sintetički deterdžent ili sredstvo za čišćenje

preferiraju se umjesto sapuna,● losioni (za vlaženje kože), gelovi i emulzije ne bi se smjeli stavljati

neposredno prije radioterapije (rizik od bolusa),● potrebno je utvrditi da reakcija nije izazvana nekim drugim

popratnim lijekovima (osim EGFR inhibitora),● potrebno je potvrditi da su doze i distribucija zračenja ispravni,● ustanove bi trebale imati pravilnike za pripravke za kožu,

dobra higijena je nužna prije i za vrijeme terapije.

Opce preporuke:● koristiti samo blage sapune i sušiti tapkanjem mekim ručnikom,● smije se koristiti bezmirisni lubrikant na bazi vode bez lanolina, ili

krema za vlaženje kože,● izbjegavati korištenje kozmetičkih proizvoda ili parfema na

ozračenoj koži,● dezodorans se može koristiti za vrijeme tretmana, ali samo na koži

MIŠLJENJE STRUCNJAKA

11

koja nije oštećena,(pogledajte ref. – Watson CL i dr. – europska preporuka),● ne koristiti kukuruzni škrob ili puder za bebe, posebno na

mjestima gdje je koža naborana,● nositi udobnu odjeću izrađenu od mekih tkanina ili pamuka,● kožu štititi od sunca ili hladnog vjetra, - ugrožena mjesta na koži

treba prekriti,● treba izbjegavati korištenje ljepljive trake i drugih ljepljivih

sredstava unutar polja tretmana kako bi se izbjegle mehaničke ozljede kože,

● ne koristiti led ili tople obloge na koži unutar područja koje se zrači,

● za brijanje koristiti samo električni aparat za brijanje,● izbjegavati kupanje u jezerima ili kloriranim bazenima, vrućim

kupkama te korištenje sauna,● trajno izbjegavati izloženost suncu nakon tretmana zračenjem,● trajno koristiti faktor zaštite od sunca najmanje 30.Preporuke za

Preporuke za postupanje u slucaju vlažne deskvamacije:● razmisliti o uporabi posebnih obloga za vlažnu deskvamaciju,

krvarenje, izlučevine ili drenažu,● prilikom odabira obloga, imati na umu način cijeljenja rane,

udobnost pacijenta, potrebu i učestalost za mijenjanjem obloga,,kvalitetu proizvoda i njegovu cijenu,

● topikalni ili sistemski antimikrobni lijekovi trebali bi se uzeti u obzir ukoliko se utvrdi postojanje pozitivnih kultura i dokumentirane infekcije.

Preporuke za buducnost:● usvojiti skalu toksičnosti NCI CTCAE u svrhu ujednačenosti,● fotografska dokumentacija može biti korisna za smanjenje

subjektivnosti u vezi procjene razine oboljenja,● RTOG/EORTC ljestvica u kombinaciji sa simptomima koje prijavi

pacijent relevantnija je praksa u Europi.

Radiodermatitis

12

Alati za procjenu

Alati za procjenu mogu se koristiti za identificiranje razine ili stupnjeva reakcija kože. Koža se treba pregledati i njezino stanje procijeniti prije pocetka tretmana te redovito nakon tretmana.

Procjena stanja kože treba sadržavati promjene boje, razinu deskvamacije,drenažu, miris i znakove infekcije.

Većina alata ne sadrži simptome i/ili učinak, tj. posljedice. Iz tog se razloga u obzir trebaju uzeti i simptomi o kojima izvještava pacijent, pr. suhoća, pruritus ili bol. Negativni učinak i pritisak na svakodnevni život, tj. kvalitetu života, mogućnost vlastite brige za sebe i financijske posljedice njege kože trebaju se također uzeti u obzir prilikom procjene.

Često korišteni alati za mjerenje/procjenu i dokumentiranje radiodermatitisa uključuju Kriterije za ocjenjivanje morbiditeta uslijed akutnog zračenja (Acute Radiation Morbidity Scoring Criteria) Onkološke skupine za radioterapiju (Radiation Therapy Oncology Group - RTOG) (Cox, Stetz i Pajak, 1995.), Shemu za ocjenu morbiditeta uslijed zračenja u kasnijim fazama (Late Radiation Morbidity Scoring Scheme) organizacije RTOG/EORTC (Cox i dr., 1995.), Program ocjene terapije raka (Cancer Therapy Evaluation Program) Nacionalnog instituta za borbu protiv raka (NCI) (2010.), Zajedničke kriterije za negativne događaje (Common Terminology Criteria for Adverse Events), Alat za određivanje toksičnosti kože (Skin Toxicity Assessment Tool) (Berthelet i dr., 2004.), Ljestvica za akutnu toksičnost kože korištenjem zajedničkih kriterija toksičnosti NCI (Catlin-Huth, Pollock i Haas, 2002.) te Ljestvicu za ocjenu reakcije kože uslijed zračenja (Radiation-Induced Skin Reaction Assessment scale) (Noble-Adams, 1999.a, 1999.b).

Alati za procjenu mogu se koristiti za identificiranje jačine ili stupnjeva reakcija kože, uključujući eritem te suhu i vlažnu deskvamaciju. Većina alata su (pr)ocjene koje ispunjava liječnik/stručnjak, tj. promatrač, pa se ne bilježe simptomi ili učinak reakcije kože (pogledajte Tablicu 4-1). Koža se treba pregledati, tj. procijeniti se njeno stanje prije početka tretmana, a nakon tretmana, pregledi bi trebali uslijediti jednom tjedno. Ocjena stanja kože treba uključivati promjene u boji kože, nastanak nepovezanih suhih deskvamacija, nepovezanih ili grupiranih vlažnih deskvamacija, prisutnost ili neprisutnost drenaže, prisutnost ili odsutnost mirisa te nastanak infekcija.Simptomi o kojima izvještava pacijent, pr. osjećaj suhoće, pruritus ili bol, također se trebaju uzeti u obzir. Negativni učinak radiodermatitisa na svakodnevni život, tj. kvalitetu života, mogućnost vlastite brige za sebe i financijske posljedice njege kože i reakcija kože trebaju se također uzeti u obzir prilikom procjene.

13

Alat Opis Prednosti i/ili ogranicenja

Kriteriji za ocjenjivanje morbiditeta uslijed akutnog zračenja (Acute Radiation Morbidity Scoring Criteria) RTOG-a (1985.) (Cox i dr., 1995.)

Ocjenjuje intenzitet ili jačinu reakcijeSkala od 0 do 4

Nisu objavljeni podaci o pouzdanosti ili valjanostiPrate se fizičke promjeneNe bavi se simptomima s perspektive pacijenta. Često se koristi u kliničkim ispitivanjima

Kriteriji toksičnosti radioterapijske/onkološke skupine/Europska organizacija za istraživanje i tretiranje raka (Cox i dr., 1995.)

Ocjenjuju se kasnije komplikacijeSkala od 1 do 4Akutna faza: manje od 90 dana nakon prvog tretmanaKasna faza: nakon 90. danaTakođer se ocjenjuje fibroza, otvrdnuće, kontraktura i nekroza kože

Nisu objavljeni podaci o pouzdanosti ili valjanostiPrate se fizičke promjeneNe bavi se simptomima iz perspektive pacijenta

Zajednički kriteriji za negativne događaje [v4.03]. Verzija 2.0 uključena u Zapise o njezi pacijenata s radiodermatitisom Društva za onkološku njegu (Oncology Nursing Society Radiation Therapy Patient Care Record for Radiation Dermatitis), lokalna skupina (Catlin-Huth i dr., 2002.)

Alat koji bilježi negativne događaje/učinkeLjestvica intenziteta/jačine:Svrbež: dermatitis uslijed povezanog zračenjaSkala od 0 do 5Razine deskvamacije

Nisu objavljeni podaci o pouzdanosti ili valjanostiPrate se fizičke promjeneNe bavi se simptomima s perspektive pacijenta

Alat za ocjenu toksičnosti kože (Skin Toxicity Assessment Tool - STAT) (Berthelet i dr., 2004.)

Tri područja (pr)ocjene Čimbenici koji se tiču pacijenta i tretmana, a koji utječu na učestalost i intenzitet radiodermatitisaObjektivna procjena razine deskvamacijeSimptomi o kojima izvještava pacijent

Objavljeni preliminarni rezultati pouzdanosti i valjanosti (Berthelet i dr., 2004.) Jednostavno za korištenje u kliničkom okruženjuBrzo se obavlja

Ljestvica za ocjenu reakcije kože uslijed zračenja (Radiation-Induced Skin Reaction Assessment scale - RISRAS) (Noble-Adams, 1999.a, 1999.b)

Ponderirane kategorije (pr. težina vlažne deskvamacije veća od suhe deskvamacije) za ukupni rezultat koji predstavlja učinak na pacijentaLjestvica simptoma (pr., osjetljivost, svrbež, osjećaj pečenja , toplina, posljedice na aktivnosti). Procjena od strane voditelja pregleda (npr. eritem, suha ili vlažna deskvamacija, nekroza)

Alat za (pr)ocjenu njegeObjektivna ocjena voditelja pregleda i simptomi iz perspektive pacijentaOcjene pouzdanosti i valjanosti su objavljeneDo sada nije često korišteno u praksi ili za istraživanja

Klinicki alati za mjerenje/procjenu radiodermatitisa

Preuzeto iz: PEP – Putting Evidence into Practice (Praktična primjena dokaza), Vol. 2 ONS

Radiodermatitis

14

Ubrzano frakcioniranjeSkraćeno ukupno vrijeme tretmana u kojem se standardne doze daju u skraćenomrazdoblju na način da se poveća broj standardnih dnevnih frakcija. (Moore-Higgs, 2005.)

Akutni radijacijski dermatitis ili Reakcija kože na zracenje (europski izraz)Upalna reakcija kože povezana s oštećenjima epidermalnih bazalnih stanica i endotelijalnih stanica. To je najčešća nuspojava u radioterapiji. (Bostrom i dr., 2001.; Fenig i dr., 2001.)

Adjuvantna radioterapijaRadioterapija koja se daje nakon definitivnog tretmana (kirurgije ili kemoterapije) kako bi se poboljšala lokalna kontrola.(Campbell i Illingworth, 1992.)

Kreme na bazi vodeHidratantne kreme na bazi vode koje su zapravo emulzije ulja u vodi, mogu se isprati vodom i koža ih potpuno upija. Ove kreme kožu snabdijevaju tvarima za zadržavanje vlage i povećavaju kapacitet zadržavanja vode, time također povećavajući gipkost i fleksibilnost kože, podmazujući ju, smanjujući trenje i pomažući u očuvanju normalnog pH-a kože. (Heggie i dr., 2002.)

BolusMaterijal jednak tkivu koji se stavlja direktno na kožu pacijenta kako bi se izravnale neravne konture i dobila ravna površina koja normalizira snop zračenja i dozu zračenja namjerno usmjerava na površinu. (Burch i dr. (1997.; Elliott i dr., 2006.)

Tretman bolusomPojačana površinska doza u polju tretmana (Bieck i Phillips, 2010.). Pojačana doza zračenja posebno

usredotočena na područje unutar polja tretmana gdje je tumor otklonjen ili gdje su za vrijeme kirurškog zahvata stavljene kirurške stezaljke.(Campbell i Illingworth, 1992.)

Školjke za grudiUređaj za imobiliziranje velikih grudi.(Heggie i dr., 2002.)

Ciljna klinicka kolicina (CTV)CTV je anatomski koncept koji definira opseg tkiva koje sadrži ukupni volumen tumora (GTV) i subkliničko mikroskopsko maligno oboljenje koje je potrebno eliminirati. CTV je anatomsko-klinički koncept koji se koristi za određivanje modaliteta i tehnike tretmana. (Tyng i dr., 2009.)

Suha deskvamacijaSuha deskvamacija (eksfolijacija) je upalna reakcija na zračenje koju karakterizira suha, ljušteća koža i pruritus (svrbež). (Heggie i dr., 2002.)

DermisDuboki sloj kože koja sadrži krvna zrnca, žlijezde, živce i folikule kose. (Haas, 2005.)

EpidermisGornji sloj kože. (Haas, 2005.)

EritemUpalna reakcija koju karakterizira crvenilo kože koja može biti otečena i vruća na dodir.Crvenilo koje okružuje polje tretmana jača s nastavkom tretmana. (Maher, 2000.)

FrakcijaPodjela ukupne propisane doze zračenja u manje dnevne doze, obično od 1,8–2,0 Gy. (Ma, 2005.)

Popis definicija

15

Ukupni volumen tumora (GTV)Trodimenzionalni volumen klinički i slikovno vidljivog tumora. Time se identificira najveće područje stanica tumora. (Tyng i dr., 2009.)

Gray (Gy)Jedinica mjere korištena za označavanje količine energije koja se upije po jedinici mase. Zračenje je prije označavano jedinicom mjere RADS (doza apsorbiranog zračenja). 100 RADS = 1 Gy (Ma, 2005.)

HiperfrakcioniranjeVišestruke dnevne frakcije, obično po dvije na dan, uz najmanje šest sati između doza.(Liguori i dr., 1997.; Ma, 2005.)

HiperpigmentacijaZatamnjenje kože unutar polja tretmana, koje počne otprilike dva do tri tjedna nakon početka tretmana. (Sparks, 2005.; Wickline, 2004.)

InduracijaDermalno debljanje zbog kojeg površina kože postane deblja i čvršća. Stvrdnuta kvrga na koži. (http://medicaldictionary.thefreedictionary.com/induration)

Radioterapija moduliranog intenziteta (IMRT)Napredna verzija 3-dimenzionalne konformalne radioterapije kod koje se koriste različiti intenziteti određenih snopova za prilagođenu distribuciju optimalnih doza zračenja. Ovom tehnikom se ograničava količina zračenja zdravog tkiva i omogućuje prilagođena distribucija optimalnih doza zračenja. (Light, 2005.)

Ionizirajuce zracenjeZračenje koje koristi energiju dovoljnu za penetriranje stanica i trajnu izmjenu u DNK. Ovo zračenje izaziva reakcije kože putem onemogućavanja dijeljenja matičnih stanica u brzorastućem, osjetljivom na zračenje bazalnom sloju epidermisa. (Ma, 2005.)

Tehnika LPGTehnika terapije antifibrozom, tj. mehanička

masaža koja omogućuje mobilizaciju kože putem njenog boranja i ispravljanja. Ova tehnika izvodi se mehaničkim uređajem (Cellu-M50 tvrtke LPG Systems). Postupak se sastoji od hvatanja kože između dva valjka (čime se dobiva boranje kože) i rastezanja tkiva ispod nje. (Bourgeois i dr., 2008.)

Vlažna deskvamacijaVlažna deskvamacija (eksfolijacija) je upalna reakcija na zračenje koju karakterizira ozbiljna drenaža (istjecanje tekućina). To je jaki izvor nelagode i boli kod pacijenata te povećava rizik od infekcije. Najčešće se javlja u područjima trljanja, npr. ispod dojki ili ispod pazuha. (Gollins i dr., 2008.)

NekrozaPrijevremena smrt stanica i živućeg tkiva. (http://medicaldictionary.thefreedictionary.com/necrosis)

Suprotna bocna poljaSnop zračenja usmjerava se na bočna polja s desne i lijeve strane, a koristi se uglavnom za zračenje glave, vrata i pluća. (Lievens i dr., 1998.)

Oralni mukozitisUpala i gnojenje oralne sluznice produkt su nastajanja epitelnih stanica kao posljedica smrti stanica zbog zračenja. (Evensen i dr., 2001.; Gujral i dr., 2001.)

Ciljna planska kolicina (PTV)PTV je geometrijski koncept koji se definira kako bi se odabrala odgovarajuća veličina i položaj snopa. PTV uzima u obzir anatomske granice, varijacije i netočnosti, u svrhu osiguranja upijanja propisane doze u CTV. Veličina i oblik PTV-a ovise o CTV-u, kao i tehnici aplikacije, micanja organa i pacijenta te postavki snopa i stanja pacijenta za vrijeme terapije. (Tyng i dr., 2009.)

Fibroza kože uslijed zračenjaFibroza kože uslijed zračenja klinički se definira kao promjena u teksturi kože (suhoća, krljušt, čvrsta na opip, odnosno poteškoće u štipanju kože) i retrakciji kože, što može uzrokovati funkcionalnu nelagodu (Bourgeois i dr., 2008.). Fibroza je kasna

Radiodermatitis

16

posljedica, javlja se mjesecima ili godinama nakon tretmana. (Heggie i dr., 2002.)

Opoziv zracenjaUpalna reakcija kože na prethodno ozračeno polje, prije čega su se primjenjivali razni kemoterapeutski agensi, najčešće doksorubicin i drugi antraciklini. (Sparks, 2005.)

Ljestvica Onkološkog društva za radioterapiju (RTOG)Ljestvica RTOG je ljestvica za ocjenjivanje toksičnosti kojom se procjenjuju komplikacije tretmana zračenjem koji uključuje kožu i druga tkiva i organe (Fisher i dr., 2000.; Haas, 2005.). Toksičnost se ocjenjuje od 0 do 4 i manifestira se kao eritem, pruritus, hiperpigmentacija, suha deskvamacija, vlažna deskvamacija, zagnojenje te nekroza. (Haas, 2005.).

RadiosenzitivnostReakcija stanica tumora na zračenje, u stupnju i brzini. Loše diferencirane, mlade stanice, stanice koje se brzo množe, ili stanice s visokim mitotskim potencijalom više su radiosenzitivne od drugih. (Maher, 2000.)

SimulacijaPlanirane sesije radioterapije u kojima se određuju položaj pacijenta, polja za tretman i optimalni smjerovi snopova. (Bostrom i dr., 2001.; Light, 2005.)

Toksicnost kožeDermatološke nuspojave u radioterapiji, od blagog eritema do vlažne deskvamacije i zagnojenja. (Fisher i dr., 2000.; Elliott i dr., 2006.)

SpektrofotometrijaMetoda kemijske analize koja se temelji na upijanju ili atenuaciji elektromagnetskog zračenja određene valne duljine ili frekvencije od strane tvari. Može se koristiti za povećanje intenziteta eritema (crvenila) i pigmentacije. (Bostrom i dr., 2001.; Vuong i dr., 2004.).

Tangentska poljaZračenje se pod određenim kutom usmjerava na područje tumora.(Meegan i Haycocks, 1997.).

Ciljni volumenUkupni volumen oboljenja ili vidljivog napredujućeg tumora.(Ma, 2005.)

TetovažeMale trajne oznake koje označavaju središte i rubove polja tretmana. Koriste se u postavkama tretmana i korisne su za dupliciranje polja tretmana ako se pacijent vrati na još jedan tretman. (Light, 2005.)

TeleangiekstazijaPodručje laganog crvenila koje označava višestruke, prominentne, proširene žile tankih stijenki. (Heggie i dr., 2002.)

Tehnika tri poljaDva bočna polja na suprotnim stranama i polje na prednjoj strani vrata; koristi se u zračenju glave i vrata. (Lievens i dr., 1998.)

Prag tolerancije tkivaDoza zračenja koja se može upotrijebiti na normalno tkivo, a da bi ono i dalje moglo nastaviti s normalnim funkcioniranjem. (Ma, 2005.)

Transepidermalni gubitak vodeMjerenje količine vode koja prođe kroz gornji sloj kože u atmosferu putem difuzije i isparavanja. (Primavera i dr., 2006.)

KlinModifikator snopa koji se stavlja na putanju snopa kako bi se poboljšala uniformnost doza. (Bostrom i dr., 2001.; Light, 2005.)

17

Radiodermatitis

18

ReferenceAhmedzai, S.H., Laude, E., Robertson, A., Troy, G., & Vora, V. (2004). A double blind, randomized, controlled phase II trial of heliox28 gas mixture in lung cancer patients with dyspnoea on exertion. British Journal of Cancer, 90(2), 366–371.

Allard, P., Lamontagne, C., Bernard, P., & Tremblay, C. (1999). How effective are supplementary doses of opioids for dyspnea in terminally ill cancer patients? A randomized continuous sequential clinical trial. Journal of Pain and Symptom Management, 17(4), 256–265.

Bausewein, C., Booth, S., Gysels, M., & Higginson, I. (2008). Nonpharmacological interventions for breathlessness in advanced stages of malignant and non-malignant diseases. Cochrane Database of Systematic Reviews (Online), (2)(2), CD005623.doi:10.1002/14651858.CD005623.pub2.

Ben-Aharon, I., Gafter-Gvili, A., Paul, M., Leibovici, L., & Stemmer, S. M. (2008). Interventions for alleviating cancer-related dyspnea: a systematic review. Journal of Clinical Oncology : Official Journal of the American Society of Clinical Oncology, 26(14), 2396-2404. doi:10.1200/JCO.2007.15.5796.

Benitez-Rosario, M.A., Martin, A.S., & Feria, M. (2005). Oral transmucosal fentanyl citrate in the management of dyspnea crises in cancer patients. Journal of Pain and Symptom Management, 30(5), 395–397.

Booth, S., Kelly, M.J., Cox, N.P., Adams, L., & Guz, A. (1996). Does oxygen help dyspnea in patients with cancer? American Journal of Respiratory and Critical Care Medicine, 153(5), 1515–1518.

Booth, S., Moosavi, S. H., & Higginson, I. J. (2008). The etiology and management of intractable breathlessness in patients with advanced cancer: a systematic review of pharmacological therapy. Nature Clinical Practice.Oncology, 5(2), 90-100. doi:10.1038/ncponc1034.

Bredin, M., Corner, J., Krishnasamy, M., Plant, H., Bailey, C., & A’Hern, R. (1999). Multicentre randomised controlled trial of nursing intervention for breathlessness in patients with lung cancer. BMJ, 318(7188), 901–904.

Boyd, K.J., & Kelly, M. (1997). Oral morphine as symptomatic treatment of dyspnoea in patients with advanced cancer. Palliative Medicine, 11(4), 277–281.

Bruera, E., de Stoutz, N., Velasco-Leiva, A., Schoeller, T., & Hanson, J. (1993). Effects of oxygen on dyspnoea in hypoxaemic terminal-cancer patients. Lancet, 342(8862), 13–14.

Bruera, E., Sweeney, C., Willey, J., Palmer, J.L., Strasser, F., Morice, R.C., et al. (2003). Randomized controlled trial of

supplemental oxygen versus air in cancer patients with dyspnea. Palliative Medicine, 17(8), 659–663.

Bruera, E., Sala, R., Spruyt, O., Palmer, J.L., Zhang, T., & Willey, J. (2005). Nebulized versus subcutaneous morphine for patients with cancer dyspnea: A preliminary study. Journal of Pain and Symptom Management, 29(6), 613–618.

Bruera, E., Macmillan, K., Pither, J., & MacDonald, R.N. (1990). Effects of morphine on the dyspnea of terminal cancer patients. Journal of Pain and Symptom Management, 5(6), 341–344.

Charles, M.A., Reymond, L., & Israel, F. (2008). Relief of incident dyspnea in palliative cancer patients: A pilot, randomized, controlled trial comparing nebulized hydromorphone, systemic hydromorphone, and nebulized saline. Journal of Pain and Symptom Management, 36(1), 29–38.

Charles, M. A., Reymond, L., & Israel, F. (2008). Relief of incident dyspnea in palliative cancer patients: a pilot, randomized, controlled trial comparing nebulized hydromorphone, systemic hydromorphone, and nebulized saline. Journal of Pain and Symptom Management, 36(1), 29-38. doi:10.1016/j.jpainsymman.2007.08.016.

Clemens, K.E., & Klaschik, E. (2007). Symptomatic therapy of dyspnea with strong opioids and its effect on ventilation in palliative care patients. Journal of Pain and Symptom Management, 33(4), 473–481.

Clemens, K. E., & Klaschik, E. (2008). Effect of hydromorphone on ventilation in palliative care patients with dyspnea. Supportive Care in Cancer : Official Journal of the Multinational Association of Supportive Care in Cancer, 16(1), 93-99. doi:10.1007/s00520-007-0310-3.

Clemens, K. E., Quednau, I., & Klaschik, E. (2009). Use of oxygen and opioids in the palliation of dyspnoea in hypoxic and non-hypoxic palliative care patients: a prospective study. Supportive Care in Cancer : Official Journal of the Multinational Association of Supportive Care in Cancer, 17(4), 367-377. doi:10.1007/s00520-008-0479-0.

Connors, S., Graham, S., & Peel, T. (2007). An evaluation of a physiotherapy led non-pharmacological breathlessness programme for patients with intrathoracic malignancy. Palliative Medicine, 21(4), 285–287.

Corner, J., Plant, H., A’Hern, R., & Bailey, C. (1996). Non-pharmacological intervention for breathlessness in lung cancer. Palliative Medicine, 10(4), 299–305.

19

Coyne, P.J., Viswanathan, R., & Smith, T.J. (2002). Nebulized fentanyl citrate improves patients’ perception of breathing, respiratory rate, and oxygen saturation in dyspnea. Journal of Pain and Symptom Management, 23(2), 157–160.

Cranston, J. M., Crockett, A., & Currow, D. (2008). Oxygen therapy for dyspnoea in adults. Cochrane Database of Systematic Reviews (Online), (3)(3), CD004769. doi:10.1002/14651858.CD004769.pub2.

Currow, D. C., Agar, M., Smith, J., & Abernethy, A. P. (2009). Does palliative home oxygen improve dyspnoea? A consecutive cohort study. Palliative Medicine, 23(4), 309-316. doi:10.1177/0269216309104058.

Filshie, J., Penn, K., Ashley, S., & Davis, C.L. (1996). Acupuncture for the relief of cancer-related breathlessness. Palliative Medicine, 10(2), 145–150.

Galbraith, S., Fagan, P., Perkins, P., Lynch, A., & Booth, S. (2010). Does the use of a handheld fan improve chronic dyspnea? A randomized, controlled, crossover trial. Journal of Pain and Symptom Management, 39(5), 831-838. doi:10.1016/j.jpainsymman.2009.09.024.

Jennings, A.L., Davies, A.N., Higgins, J.P., Gibbs, J.S., & Broadley, K.E. (2002). A systematic review of the use of opioids in the management of dyspnoea. Thorax, 57(11), 939–944.

Kohara, H., Ueoka, H., Maeda, T., Takeyama, H., Saito, R., Shima, Y., et al. (2003). Effect of nebulized furosemide in terminally ill cancer patients with dyspnea. Journal of Pain and Symptom Management, 26(4), 962–967.

Mazzocato, C., Buclin, T., & Rapin, C.H. (1999). The effects of morphine on dyspnea and ventilatory function in elderly patients with advanced cancer: A randomized double-blind controlled trial. Annals of Oncology, 10(12), 1511–1514.

Navigante, A.H., Cerchietti, L.C., Castro, M.A., Lutteral, M.A., & Cabalar, M.E. (2006). Midazolam as adjunct therapy to morphine in the alleviation of severe dyspnea perception in patients with advanced cancer. Journal of Pain and Symptom Management, 31(1), 38–47.

Navigante, A. H., Castro, M. A., & Cerchietti, L. C. (2010). Morphine versus midazolam as upfront therapy to control dyspnea perception in cancer patients while its underlying cause is sought or treated. Journal of Pain and Symptom Management, 39(5), 820-830. doi:10.1016/j.jpainsymman.2009.10.003.

Qaseem, A., Snow, V., Shekelle, P., Casey, D. E.,Jr, Cross, J. T.,Jr, Owens, D. K., Shekelle, P. (2008). Evidence-based interventions to improve the palliative care of pain, dyspnea, and depression at the

end of life: a clinical practice guideline from the American College of Physicians. Annals of Internal Medicine, 148(2), 141-146.

Quigley, C., Joel, S., Patel, N., Baksh, A., & Slevin, M. (2002). A phase I/II study of nebulized morphine-6-glucuronide in patients with cancer-related breathlessness. Journal of Pain and Symptom Management, 23(1), 7–9.

Rietjens, J. A., van Zuylen, L., van Veluw, H., van der Wijk, L., van der Heide, A., & van der Rijt, C. C. (2008). Palliative sedation in a specialized unit for acute palliative care in a cancer hospital: comparing patients dying with and without palliative sedation. Journal of Pain and Symptom Management, 36(3), 228-234. doi:10.1016/j.jpainsymman.2007.10.014.

Shimoyama, N., & Shimoyama, M. (2002). Nebulized furosemide as a novel treatment for dyspnea in terminal cancer patients. Journal of Pain and Symptom Management, 23(1), 73–76.

Simon, S. T., & Bausewein, C. (2009). Management of refractory breathlessness in patients with advanced cancer. Wiener Medizinische Wochenschrift (1946), 159(23-24), 591-598. doi:10.1007/s10354-009-0728-y.

Simon, S. T., Higginson, I. J., Booth, S., Harding, R., & Bausewein, C. (2010). Benzodiazepines for the relief of breathlessness in advanced malignant and non-malignant diseases in adults. Cochrane Database of Systematic

Reviews (Online), (1)(1), CD007354. doi:10.1002/14651858.CD007354.pub2.

Tanaka, K., Shima, Y., Kakinuma, R., Kubota, K., Ohe, Y., Hojo, F., et al. (1999). Effect of nebulized morphine in cancer patients with dyspnea: A pilot study. Japanese Journal of Clinical Oncology, 29(12), 600–603.

Uronis, H. E., & Abernethy, A. P. (2008). Oxygen for relief

of dyspnea: what is the evidence? Current Opinion in Supportive and Palliative Care, 2(2), 89-94. doi:10.1097/SPC.0b013e3282ff0f5d.

Uronis, H. E., Currow, D. C., McCrory, D. C., Samsa, G. P.,

& Abernethy, A. P. (2008). Oxygen for relief of dyspnoea in

mildly- or non-hypoxaemic patients with cancer: a systematic review and meta-analysis. British Journal of Cancer, 98(2), 294-299. doi:10.1038/sj.bjc.6604161.

Vickers, A.J., Feinstein, M.B., Deng, G.E., & Cassileth, B.R. (2005, August 18). Acupuncture for dyspnea in advanced cancer: A randomized, placebo-controlled pilot trial [ISRCTN89462491]. BMC Palliative Care, 4, 5.

Radiodermatitis

20

Viola, R., Kiteley, C., Lloyd, N. S., Mackay, J. A., Wilson, J., Wong, R. K., & Supportive Care Guidelines Group of the Cancer Care Ontario Program in Evidence-Based Care. (2008). The management of dyspnea in cancer patients: a systematic review. Supportive Care in Cancer : Official Journal of the Multinational Association of Supportive Care in Cancer, 16(4), 329-337. doi:10.1007/s00520-007-0389-6.

Wiese, C. H., Barrels, U. E., Graf, B. M., & Hanekop, G. G. (2009). Out-of-hospital opioid therapy of palliative care patients with “acute dyspnoea”: a retrospective multicenter investigation. Journal of Opioid Management, 5(2), 115-122.

Wilcock, A., Corcoran, R., & Tattersfield, A.E. (1994). Safety and efficacy of nebulized lignocaine in patients with cancer and breathlessness. Palliative Medicine, 8(1), 35–38.

Wilcock, A., Walton, A., Manderson, C., Feathers, L., El Khoury, B., Lewis, M., Tattersfield, A. (2008). Randomised, placebo controlled trial of nebulised furosemide for breathlessness in patients with cancer. Thorax, 63(10), 872-875. doi:10.1136/thx.2007.091538.

Zeppetella, G. (1997). Nebulized morphine in the palliation of dyspnoea. Palliative Medicine, 11(4), 267–275.

Zhao, I., & Yates, P. (2008). Non-pharmacological interventions for breathlessness management in patients with lung cancer: a systematic review. Palliative Medicine, 22(6), 693-701. doi:10.1177/0269216308095024.

21