prijevozna logistika i -...

PL1 Predavanja Prof.dr.sc. M. Šafran akad.god. 2013/14

1

PRIJEVOZNA LOGISTIKA I

Prof. dr. sc. Mario Šafran

Robni tokovi?

• uže značenje pojma roba implicira prvenstveno određenje robnih tokova plasmanom gotovih (komercijalnih) proizvoda na tržištu, radi prodaje, odnosno potrošnje

• tokove sirovina, poluproizvoda, otpadnog materijala i materijala za reciklažu, povratnog materijala... koji se s aspekta uporabne vrijednosti i namjene skupno mogu definirati kao tokovi materijala.


2

Udjel logističkih troškova trgovačkih poduzeća kreće se između 20% i 25% ukupnih troškova

poduzeća, dok je kod proizvodnih poduzeća taj udjel između 10% i 15%!

Prema istraživanjima Austrijskog udruženja trgovine (Handelsverband) iz 2004. godine u

kojemu je anketirano 250 trgovačkih poduzeća, kao najznačajniji uzročnici logističkih troškova

označeni su na skali od 1 do 10, gdje 1 predstavlja najmanji značaj, a 10 najveći značaj, slijedeći

troškovi:

• Prijevoz, 9,1• Troškovi nabave, 6,7• Troškovi skladišta, 6,3• Komisioniranje (personalizacija) robe, 5,5• Etiketiranje, kodiranje, skeniranje, 4,0• Osiguranje, sigurnosni sustavi, 3,9• Pakiranje, zbrinjavanje ambalaže, 3,6.

Stratifikacija logističke industrije[1]

[1] Izvor: United States International Trade Commission (USITC), Logistic Services: An Overview of

the Global Market and Potential Effects of Removing Trade Impediments, Investigation No. 332 -

463, p. 1 – 3, Washington DC, 2005.


3

5

STRATIFIKACIJA LOGISTIČKE INDUSTRIJE

Obuhvat, složenost i interdisciplinarni karakter logističke industrije, vidljivi su iz hijerarhije uključenih

usluga, tj. iz njezine stratifikacije, koja je prikazana sljedećom shemom:

Organizacija transporta

Logistički konzalting

USLUGE PRIJEVOZA

Cestovni prijevoz

Željeznički prijevoz

Zračni prijevoz

Pomorski prijevoz

Intermodalni prijevoz

IT usluge

Usluge maloprodaje

Usluge kurirske i ekspresne dostave

Agencijske usluge

Usluge dodane vrijednosti

Usluge veleprodaje (distribucije)

Usluge održavanja

Telekomunikacijske usluge

Usluge leasinga opreme

Financijske usluge

Usluge osiguranja

Usluge iznajmljivanja infrastrukture

STRATUM 1

STRATUM 2

STRATUM 3

Stratum 1, eng. Tier 1, obuhvaća usluge supply chain consulting-a i usluge

transport management-a

• to su osnovne usluge koje nudi većina globalnih logističkih operatera, bilo kao neovisan paket logističkih usluga ili zajedno s nekim dodatnim uslugama iz stratuma 2 i 3.

• Supply chain consulting odnosi se na strategiju opskrbnog lanca, a u prvom redu uključuje utvrđivanje potreba za infrastrukturnim i prijevoznim kapacitetima, tehnologije distribucije, te oblikovanje distribucijskih mreža. Također može uključivati planiranje zaliha, informacijskog sustava, izbor i upravljanje dobavljačima… To su specijalizirane usluge, prilagođene potrebama korisnika, koje se nude kao nadopuna osnovnim uslugama.

• Transport management se odnosi na organizaciju prijevoza, prekrcaja i skladištenja, zastupanje u carinskom postupku, angažiranje inspekcijskih službi… Težište je ovdje na upravljanju, odnosno na organizaciji, što ove usluge razlikuje od usluga prijevoza koje su operativnog karaktera (obavljanje fizičkog premještanja roba pomoću određenog prijevoznog sredstva ili više njih, ako se radi o intermodalnom prijevozu).


4

Stratum 1, eng. Tier 1, obuhvaća usluge supply chain consulting-a i usluge

transport management-a

• to su osnovne usluge koje nudi većina globalnih logističkih operatera, bilo kao neovisan paket logističkih usluga ili zajedno s nekim dodatnim uslugama iz stratuma 2 i 3.

• Supply chain consulting odnosi se na strategiju opskrbnog lanca, a u prvom redu uključuje utvrđivanje potreba za infrastrukturnim i prijevoznim kapacitetima, tehnologije distribucije, te oblikovanje distribucijskih mreža. Također može uključivati planiranje zaliha, informacijskog sustava, izbor i upravljanje dobavljačima… To su specijalizirane usluge, prilagođene potrebama korisnika, koje se nude kao nadopuna osnovnim uslugama.

• Transport management se odnosi na organizaciju prijevoza, prekrcaja i skladištenja, zastupanje u carinskom postupku, angažiranje inspekcijskih službi… Težište je ovdje na upravljanju, odnosno na organizaciji, što ove usluge razlikuje od usluga prijevoza koje su operativnog karaktera (obavljanje fizičkog premještanja roba pomoću određenog prijevoznog sredstva ili više njih, ako se radi o intermodalnom prijevozu).

Stratum 2, eng. Tier 2, obuhvaća usluge prijevoza različitih prometnih grana,

potrebnih za odvijanje robnih tokova opskrbnog lanca.

• Logistički operateri najčešće posjeduju

određeni vozni park ili flotu, te su sami u

mogućnosti ponuditi usluge prijevoza, no isto

tako mogu u tu svrhu angažirati svoje

ugovorene prijevoznike.


5

• Stratum 3, eng. Tier 3, obuhvaća usluge dodane vrijednosti, eng. Value

Added Services (VAS), kao i druge specijalizirane usluge koje ne moraju

nužno stvarati dobit, ali su neophodne za funkcioniranje opskrbnog

lanca, odnosno odvijanje robnih, financijskih i informacijskih tokova.

Prometni položaj Hrvatske

Teritorijem Republike Hrvatske prolaze tri paneuropska prometna koridora;

• X. paneuropski prometni koridor koji zapadnu Europu spaja s Grčkom, Bugarskom i Turskom.

• V. paneuropski prometni koridor koji Italiju preko Slovenije i Mađarske spajaju s Ukrajinom

• B-ogranak koji Budimpeštu preko Koprivnice i Zagreba spaja s Rijekom • C-ogranak koji Budimpeštu preko Osijeka, Đakova, Šamca, Sarajeva i

Mostara spaja s lukom Ploče

• VII. paneuropski prometni koridor je riječni koridor poznat pod nazivom Dunavski.


6

Maloprodajna mreža

12

Struktura maloprodajne mreže prodavaonica

� maloprodajne aktivnosti obavlja u više od 700

prodavaonica širom RH

� ukupna prodajna površina tih prodavaonica je

260.000 m2 , a njihov tržišni udio je veći od

28%

� 3 maloprodajna formata Konzum Super,

Konzum Maxi i Konzum

� velike razlike u prodajnim površinama, od 300

m2 pa sve do 5.000 m2

Format Broj prodavaonica Prodajna površina

[m2]

Asortiman

[broj artikala]

Konzum Super 52 2.500 - 5.000 > 30.000

Konzum Maxi 32 1.000 - 2.500 8.000-10.000

Konzum 620 cca 300 3.000-5.000

Postojeći lanac opskrbeStruktura maloprodajne mreže prodavaonica – Konzum d.d.


7

Veliki udio direktne dostave dnevno u SuperKonzumu i do 50 dostava

13

Postojeći lanac opskrbeUtjecaj modela distribucije na razinu usluge, zalihe, performanse i troškove

• Velik broj preuzimanja robe u prodavaonici

• Izuzetno slaba volumenska i vremenska

iskoristivost kamiona

• Visok udio troška distribucije u vrijednosti

isporučene robe

• Izrada narudžbi

pojedinačno po dobavljaču

• Veliki broj dokumenata

pojedinačno

• Dostava narudžbi

telefonom/fax-om ili

direktno u prodavaonici

14

Tržišni udio 10 najvećih trgovačkih lanaca u RH od 2003-2010 g

Postojeći lanac opskrbeTrendovi u RH


8

Predaja robe na prijevoz i ukrcaj

Roba koja se predaje na prijevoz mora biti spremna za prijevoz, tj. mora biti upakirana u

transportnu ambalažu i predana prijevozniku kako to nalažu propisi i uzance odnosne

prometne grane. Dokumenti i radnje koje se pritom obavljaju ovise o prometnoj grani i

tehnologiji prijevoza i ukrcaja, svojstvima i carinskom statusu robe.

Pomorski promet i unutarnja polovidba

Krcatelj je obvezan predati robu brodaru ispod čekrka (ispod vitla, na dohvat brodskih

dizalica, odnosno uz bok broda (eng. Alongside Ship), tj. snositi troškove i rizike

manipulacija koje se pritom obavljaju: vozilo – skladište / skladište - čekrk, odnosno vozilo

– čekrk ako se radi o izravnom prekrcaju. Ove manipulacije obavlja lučka operativa, prema

nalozima krcatelja danim lučkom dispozicijom.

Brodar je obvezan preuzeti robu ispod čekrka, tj. snositi troškove i rizike ukrcaja robe u

brod (obavljanja manipulacije čekrk – brod), kao i slaganja i poravnavanja robe u brodu.

Manipulaciju čekrk – brod fizički obavlja brod, ako raspolaže vlastitim manipulacijskim

sredstvima, ili lučka operativa o trošku broda.

Iako u linijskoj plovidbi (linijski uvjeti, eng. Liner Terms) brodar preuzima robu u lučkom

skladištu (terminalu), troškovi manipulacija na terminalu (THC, eng. Terminal Handling

Charges), sukladno gore navedenom pravilu terete robu (obračunavaju se pošiljatelju,

odnosno primatelju).

Ukrcaj/iskrcaj robe – pomorski promet

Ispod čekrka, Ispod vitla,

Uz bok broda, Alongside Ship...

BROD KRCATELJ


9

Budući da u postupku predaje robe na prijevoz aktivno sudjeluju krcatelj, luka, brodar

(agent brodara u njegovo ime) i carinska služba, dokumenti koji se pritom primjenjuju

prilagođeni su službenim potrebama ovih subjekata. U tom smislu, krcatelj treba popuniti

komplet dokumenata koji se sastoji od sljedećih dokumenata:

� lučka dispozicija,

� nalog ukrcaja za carinu i

� triptih isprava koju čine:

– Prijava ukrcaja (eng. Shipper's Note), kojom krcatelj prijavljuje agentu brodara robu

za ukrcaj;

– Nalog ukrcaja (eng. Shipping Order), koji agent brodara daje zapovjedniku broda,

odnosno brodskom časniku zaduženom za ukrcaj;

– Časnička potvrda (eng. Mate's Receipt), kojom zapovjednik broda potvrđuje da je

roba ukrcana u brod.

Na temelju ovjerene časničke potvrde agent brodara krcatelju izdaje teretnicu. Time je

postupak predaje robe na prijevoz završen.

Vrijeme koje krcatelju robe stoji na raspolaganju za obavljanje ukrcaja određeno je

trajanjem stojnica. U linijskoj plovidbi nema stojnica ni prekostojnica jer je zadržavanje

broda u luci unaprijed određeno plovidbenim redom, a brodar preuzima robu u svojem

skladištu u luci ili u za to određenom lučkom

Zrakoplovni promet

Pošiljku namijenjenu za zračni prijevoz pošiljatelj predaje službi robnog prometa zračne

luke u za to određenom skladištu (domaće odnosno izvozno skladište, zavisno o

carinskom statusu robe). Dobivenu potvrdu uskladištenja pošiljatelj zatim predaje

špediteru radi obavljanja daljnjeg postupka u svezi s otpremom robe: vaganje, kontrola

(skeniranje) pošiljke, ispostavljanje teretnog lista, lijepljenje identifikacijskih naljepnica...

Nakon obavljanja carinskih formalnosti špediter predaje ispunjen teretni list ovjeren

carinskim žigom agentu prijevoznika (eng. Handling Agent).

Ovjerom teretnog lista agent potvrđuje preuzimanje robe na prijevoz, vraća špediteru

primjerak teretnog lista za pošiljatelja, te daje nalog službi robnog prometa za

iskladištenje robe i ukrcaj u zrakoplov. Time je postupak predaje robe na prijevoz završen.

Željeznički promet

Pošiljke koje krca željeznica (komadne pošiljke), pošiljatelj zajedno s teretnim listom

predaje skladištaru u otpremnom kolodvoru.

Pošiljke koje krca pošiljatelj (vagonske pošiljke), pošiljatelj je dužan predati zajedno s

teretnim listom u propisanom roku ukrcaja, u uredovnom vremenu kolodvora. Ukrcaj

robe obavlja se na industrijskom kolosijeku pošiljatelja ili na za to određenom kolosijeku u

otpremnom kolodvoru. Ukrcaj robe u vagon, kao i osiguravanje i učvršćivanje tereta u

vagonu dužan je obaviti pošiljatelj.


10

Rok ukrcaja za robu koju krca pošiljatelj teče od trenutka kada je pošiljatelj izviješten da je

vagon postavljen za ukrcaj odnosno od vremena za koje je vagon naručen, a iznosi:

– šest uredovnih sati za vagonske pošiljke;

– deset uredovnih sati za pošiljke pošiljateljevih kompletnih vlakova i pošiljke čiji je ukrcaj

otežan radi vremenskih uvjeta.

Cestovni promet

Ukrcaj robe u kamion dužan je obaviti pošiljatelj, u propisanom roku. Rok ukrcaja,

odnosno iskrcaja kamiona propisuje Tarifa za cestovni prijevoz robe poslovne udruge

Transportkomerc iz Zagreba, međutim taj se rok može odrediti posebnim dogovorom

između prijevoznika i naručitelja prijevoza.

U praksi se taj rok kreće od jednog sata za kamione do pet tona nosivosti, do dva i pola

sata za kamione preko 20 tona nosivosti.

Nakon obavljenog ukrcaja, prijevoznik potvrđuje preuzimanje robe na prijevoz ovjerom

teretnog lista

Prihvat robe i iskrcaj

Pomorski promet i unutarnja plovidba

U slobodnoj plovidbi, nakon prispijeća broda u luku, agent brodara izvješćuje primatelja o

spremnosti broda za iskrcaj robe upućivanjem Pisma spremnosti (eng. Notice of

Readiness).

U linijskoj plovidbi pismo spremnosti se ne primjenjuje, jer je termin prispijeća broda

unaprijed određen plovidbenim redom, a brodar predaje robu primateljima iz lučkog

skladišta, odnosno na lučkom terminalu. Agent brodara avizira primatelje o prispijeću

njihovih pošiljaka, kako bi se ovi javili radi preuzimanja istih.

Primatelj ima bezuvjetno pravo preuzimanja robe od brodara na temelju isprave Bez

zapreke (eng. Delivery Order). Ovu ispravu primatelju izdaje agent brodara u zamjenu za

original teretnice, nakon što primatelj podmiri sve obveze prema brodaru (naplate

prevoznine i svih drugih troškova vezanih za izvršenje ugovora o prijevozu).

Zrakoplovni prijevoz

O prispijeću pošiljke u zračnu luku primatelja avizira služba robnog prometa zračne luke.

Nakon primitka obavijesti o prispijeću, primatelj treba kod službe robnog prometa iskupiti

prijevoznu ispravu – zrakoplovni teretni list (AWB, eng. Air Waybill) i nakon toga može

preuzeti robu, osim ako prethodno treba obaviti carinske formalnosti.

Iskrcaj robe iz zrakoplova, uskladištenje/iskladištenje, te ukrcaj u vozilo primatelja obavlja

služba robnog prometa zračne luke.


11

Željeznički promet

Nakon što je obaviješten o prispijeću pošiljke, primatelj treba na blagajni prispijeća

iskupiti prijevoznu ispravu - željeznički teretni list za međunarodni promet (CIM teretni

list), te preuzeti robu. Ukoliko se radi o carinskoj robi, pošiljatelj ne može preuzeti robu

prije nego što se obavi carinski postupak.

Za iskrcaj robe vrijede ista pravila kao i kod ukrcaja.

Cestovni promet

U cestovnom prijevozu se ne primjenjuju posebne obavijesti o prispijeću, nego se

primopredaja robe obavlja putem prijevozne isprave (teretnog lista, dostavnice). Ukoliko

se radi o carinskoj robi, pošiljatelj ne smije iskrcati robu prije nego što se obavi carinski

postupak.

Za iskrcaj robe vrijede ista pravila kao i kod ukrcaja.

PRIJEVOZNE ISPRAVE


12

Pomorski promet

Prijevozna isprava u pomorskom prometu je brodska teretnica, eng. Bill

of Lading – B/L (vidi Prilog 10.). Za razliku od prijevoznih isprava u drugim prometnim granama, brodska teretnica je vrijednosni papir, što znači da prijenos teretnice nadomješta fizičku predaju robe koja je u njoj naznačena, tj. prijenos teretnice na kupca ujedno znači i prijenos vlasništva i drugih prava na robu. Stoga na svakom primjerku teretnice mora biti navedeno koliko je originala i kopija izdano. Prenosivi su samo originali. S obzirom na prijenos prava iz teretnice razlikuju se tri vrste teretnice!

• Teretnica na ime (eng. Straight Bill of Lading) glasi na određenu osobu, tj. samo osobu navedenu u rubrici “Primatelj” (eng. Consignee) ovlašćuje na preuzimanje robe od brodara. To se pravo može cesijom prenijeti na treću osobu.

• Teretnica po naredbi uz naziv primatelja sadrži klauzulu “Po naredbi” (eng. To Order), tj. glasi po naredbi navedenog primatelja, koji svoje pravo preuzimanja robe može prenijeti na treću osobu.

• Ukoliko nije naznačeno po čijoj naredbi, smatra se da je to teretnica po naredbi krcatelja. Prijenos prava iz teretnice naziva se indosiranje, a postupak se sastoji u tomu da ovlaštenik prava na za to predviđeno mjesto na poleđini teretnice stavi naznaku “Po naredbi” i svoj pečat i potpis, a pri tome može navesti osobu na koju se pravo prenosi (puni indosament) ili za naziv osobe ostaviti prazno mjesto (bianco indosament). Teretnica se na ovaj način može prenijeti više puta, tj. tijekom putovanja roba može više puta promijeniti vlasnika.

• Teretnica na donositelja (eng. To Porter) ne glasi na određenu osobu, nego je brodar dužan predati robu prvom donositelju (posjedniku) originala teretnice. Ova se teretnica prenosi običnom predajom, iz ruke u ruku.


13

• Izdavanjem teretnice brodar, odnosno njegov agent, potvrđuje da je roba preuzeta na prijevoz, tj. da je ugovor o prijevozu zaključen.

• Teretnica se može izdati nakon obavljenog ukrcaja robe -Teretnica Ukrcano (eng. Shipped on board) ili ako brodar preuzima robu prije prispjeća broda (primjerice u lučkom skladištu), nakon obavljenog preuzimanja robe - Teretnica Primljeno za ukrcaj (eng. Received for shipment). Teretnica koja ne sadrži primjedbe brodara glede stanja robe i ambalaže (samo vanjski izgled: manjak, oštećenje…) naziva se Čista teretnica.

• Originali teretnice ne putuju zajedno s robom već se dostavljaju primatelju poštom ili preko banke, ovisno o načinu plaćanja robe, dok robu u prijevozu prati kopija teretnice.

Unutarnja plovidba

• Za prijevoz robe u unutarnjoj plovidbi primijenjujuse dvije prijevozne isprave: teretnica (njem. Ladeschein) i teretni list (njem. Frachtbrief).

• Teretnica i njezina primjena ne razlikuje se od teretnice u pomorskom prometu. Bianco obrasce teretnog lista za unutarnju plovidbu pošiljatelj može preuzeti kod agenta brodara.

• Prije ukrcaja robe, pošiljatelj mora predati agentu brodara ispunjen teretni list. Nakon obavljenog ukrcaja robe, agent brodara ovjerava teretni list, čime potvrđuje da je roba preuzeta na prijevoz, tj. da je ugovor o prijevozu zaključen.


14

Zračni promet

• Prijevozna isprava u međunarodnom zračnom prometu je zrakoplovni teretni list, eng. Air Waybill -AWB (vidi Prilog 12.). Za otpremanje pošiljaka u zračnom prometu, špediter mora biti registriran kao IATA agent, što podrazumijeva odgovarajuću stručnu osposobljenost i udovoljavanje propisanim tehničkim uvjetima.

• Osim toga, špediter mora imati zaključen ugovor sa zračnim prijevoznikom o obavljanju poslova robnog agenta (eng. Cargo Agent), koji ga ovlašćuje za izdavanje teretnih listova i zaključivanje ugovora o prijevozu u ime dotičnog prijevoznika. U suprotnom, špediter ove poslove mora obaviti preko posrednika s prethodno spomenutim ovlastima.

• Ispunjeni teretni list, ovjeren carinskim žigom, špediter treba predati agentu prijevoznika (eng. Handling Agent) do određenog roka prije polijetanja zrakoplova. Ovjerom teretnog lista, agent potvrđuje da je roba preuzeta na prijevoz, tj. da je ugovor o prijevozu zaključen.

• IATA (eng. International Air Transport Association), Međunarodno udruženje zračnih prijevoznika.

• Funkcije Handling Agenta najčešće obavlja službarobnog prometa zračne luke (primjerice u Zračnojluci Zagreb), no u nekim zračnim lukama teposlove obavljaju same zrakoplovne kompanije.


15

Željeznički promet• Prijevozna isprava u međunarodnom željezničkom prometu je

teretni list za međunarodni promet propisan konvencijom CIM (vidi Prilog 13.).

• Ispunjeni teretni list pošiljatelj treba predati skladištaru kod preuzimanja vagona u otpremnom kolodvoru.

• Nakon provjere ispravnosti obavljenog ukrcaja robe, skladištar zatvara i plombira vagon, te potvrđuje prijam pošiljke na teretnom listu koji vraća pošiljatelju i upućuje ga na blagajnu otpreme radi zaključenja ugovora o prijevozu.

• U skladu s bilješkom o frankiranju, blagajnik obračunava i naplaćuje prijevozne troškove, te ovjerava teretni list kolodvorskim žigom s nadnevkom. Duplikat teretnog lista (list broj četiri u kompletu) vraća pošiljatelju, kao dokaz o zaključenom ugovoru o prijevozu.

• Konvencija o međunarodnom željezničkom prijevozu (COTIF), Bern 1980., Dodatak B: Jedinstvena pravila o ugovoru o međunarodnomprijevozu robe na željeznicama.

Cestovni promet

• Prijevozna isprava u međunarodnom cestovnom prometu je teretni list za međunarodni promet propisan konvencijom CMR (vidi Prilog 14).

• Teretni list treba ispuniti pošiljatelj prije ukrcaja robe. Nakon obavljenog ukrcaja, prijevoznik ovjerava teretni list i vraća primjerak za pošiljatelja, čime potvrđuje da je preuzeo robu radi prijevoza, tj. da je ugovor o prijevozu zaključen.

• U praksi teretni list u pravilu ispunjava špediter (na temelju dispozicije i faktura koje je prethodno dobio od komitenta) kad mu se prijevoznik nakon ukrcaja robe javi radi izvoznog carinjenja.

• CMR – Konvencija o ugovoru za međunarodni prijevoz robe cestom, Ženeva, 1956.


16

Dobavljač

kože

Dobavljač

ambalaže

NABAVA PROIZVODNJA DISTRIBUCIJA POTROŠNJA

Dobavljač

tekstila

Dobavljač

sintetike

Dobavljač

pribora

Ciklus

materijala

Ciklus

zaliha

Ciklus

proizvoda

Ciklus

prodaje

Push/Pull - granica

Push - strategija Pull - strategija

Push - procesi Pull - procesi

KUPAC

TVORNICA OBUĆE

Maloprodaja

Outlet KUPAC

DISTRIBUTER

Distribucijski

centar (DC)

Pull - procesi

FAZE, FUNKCIONALNI CIKLUSI I PUSH/PULL STRATEGIJA OPSKRBNOG LANCA

URAVNOTEŽENJE ČIMBENIKA OPSKRBNOG LANCA

EFEKTIVNOST

Konkurentna strategija

OBILJEŽJA OPSKRBNOG LANCA

EFEKTIVNOST

OBILJEŽJA OPSKRBNOG LANCA

ZALIHE

INFRASTRUKTURA

PRIJEVOZ

INFORMACIJE

Konkurentna strategija

Čimbenici opskrbnog lanca i konkurentna strategija tvrtke

Spektar obilježjaopskrbnog lanca


17

KONCEPCIJE DISTRIBUCIJSKIH MREŽA

PROIZVOĐAČ

K

K

K

K

K

K

K Kupci (prodajna

mjesta)

Robni tokovi

PROIZVOĐAČ

K

K

K

K

K

K

K Kupci (prodajna

mjesta)

Robni tokovi

DD Distributer

Direktna dostava

Distribucijsko skladištenje

KONVENCIONALNE KONCEPCIJE


18

Gospodarska uloga logističkog operatera je zadovoljenje

osnovnih zahtjeva koji gospodarsko okruženje postavlja

tehnologiji prometa:

• Racionalizacija prijevoznih troškova

• Racionalizacija troškova manipulacije robom

• Skraćenje rokova isporuke

• Brzina i dostupnost informacija

• Pojednostavljenje administrativnih postupaka

Logističko-distribucijski centar je glavni infrastrukturni

element logističke industrije te predstavlja sustav koji u

fizičkom i organizacijskom smislu omogućava stratešku

vezu između proizvodnje i tržišta.

Ta se veza ostvaruje kroz funkcioniranje LDC-a, koje

obuhvaća:

• Infrastrukturu

• Suprastrukturu

• Ljudske resurse

• Tehnologiju.


19

Funkcioniranje cjeline sustava LDC-a, kao i interakcije njegovih elemenata treba promatrati kroz slijedeće osnovne strukture:

• Struktura subjekata LDC-a, koja odražava

nositelje pojedinih funkcija LDC-a

• Struktura funkcija LDC-a, koja odražava pojedine

funkcionalne podsustave LDC-a

• Struktura vlasništva LDC-a, koja odražava

formalno – pravne i ekonomske odnose između

pojedinih subjekata LDC-a.

S obzirom na svoju ulogu u funkcioniranju sustava LDC-a,

mogu se identificirati slijedeći subjekti:

• Prijevoznici – prijevozničke tvrtke koja svoje kapacitete zapošljavaju prijevoznim supstratom posredno ili neposredno generiranim iz LDC-a, bilo da se radi o otpremi ili o dopremi robe.

• Špediteri – špediterska poduzeća koja se bave organizacijom otpreme i dopreme roba preko logističkog centra te obavljanjem svih usluga s tim u svezi (carinsko zastupanje, angažiranje inspekcijskih službi, organizacija zbirnog prometa, administrativni poslovi kod prekrcaja i skladištenja, organizacija dostave/preuzimanja pošiljaka od vrata do vrata, eng. door to door...).

• Logistički operateri (3PL operatori) – poduzeća specijalizirana za pružanje logističkih usluga, kao što su prekrcaj, skladištenje i usluge dodane vrijednosti, eng. Value Added Services – VAS, (primjerice sortiranje, prepakiranje, personaliziranje, etiketiranje)...


20

S obzirom na svoju ulogu u funkcioniranju sustava LDC-a,

mogu se identificirati slijedeći subjekti:

• Javne službe – službe organa državne uprave koje nadziru međunarodni promet roba (carinska služba, tržišna inspekcija, sanitarna inspekcija...).

• Davatelj infrastrukture – privatno, javno ili mješovito poduzeće koje je nositelj vlasništva nad infrastrukturom LDC-a, koju za obavljanje svojih djelatnosti koriste prethodna četiri subjekta. Infrastruktura LDC-a obuhvaća manipulacijske površine, prekrcajne rampe, industrijske kolosijeke, parkirališta, otvorena i zatvorena skladišta, odlagališta, poslovne zgrade i pomoćne objekte (primjerice: servisna radionica, trafo –stanica, toplinska/plinska stanica, benzinska crpka...) koji se nalaze u krugu LDC-a. Davatelj infrastrukture također obavlja usluge održavanja i čišćenja objekata te posredovanja pri korištenju telekomunikacijskih i komunalnih usluga (telefonski priključak, grijanje, opskrba vodom i električnom energijom...).

Sektor operativnog prihvata, koji obuhvaća sljedeće

funkcije:

• Prihvat vozila (teretnih vozila kojima se doprema i otprema roba, te službenih vozila korisnika i subjekata LDC-a)

• Prihvat robe (evidentiranje i operativni nadzor nad robom koja se doprema, odnosno otprema iz LDC-a)

• Prihvat osoblja (vozača, terenskog osoblja korisnika...)

• Operativnu infrastrukturu ovog sektora čine otvorena i nadzirana parkirališta, interne prometnice, prostorije za potrebe službenog osoblja LDC-a, čekaonice, sanitarni čvor, ugostiteljski sadržaji...


21

Sektor skladištenja, prekrcaja i usluga dodane vrijednosti, koji obuhvaća sljedeće funkcije:

• Iskrcaj robe iz teretnih vozila i uskladištenje• Čuvanje robe u skladištu• Skladištenje i ukrcaj robe u teretna vozila• Prekrcaj robe iz jednog prijevoznog sredstva u drugo, odnosno

promjena načina prijevoza (intermodalni prijevoz)• Obavljanje usluga dodane vrijednosti (sortiranje, prepakiranje,

etiketiranje...)• Operativnu infrastrukturu ovog sektora čine otvorena i zatvorena

skladišta, odlagališta, prekrcajne rampe te industrijski kolosijeci.

Sektor distribucije, koji obuhvaća slijedeće funkcije:

• Personalizacija robe, odnosno cross docking

• Dostava robe unutar gravitacijskog područja LDC-a.

• Operativnu infrastrukturu ovog sektora čine distribucijska skladišta, odnosno cross docking centri, koji se fizički nalaze u sklopu kapaciteta sektora skladištenja, prekrcaja i usluga dodane vrijednosti, no u organizacijskom smislu predstavljaju zasebnu cjelinu.


22

SORTIRANJEPRIJAM UKRCAJ

CROSS DOCKING

DOSTAVNA

VOZILA

IZLAZULAZ

DOLAZNI

KAMIONI

Sustav cross docking-a

Sektor održavanja, koji obuhvaća slijedeće

funkcije:

• Održavanje i čišćenje objekata i operativnih površina

LDC-a

• Održavanje transportnih i transportno – manipulacijskih

sredstava, tehničke opreme i pomagala

• Pružanje, odnosno posredovanje u pružanju

telekomunikacijskih i komunalnih usluga

• Operativnu infrastrukturu ovog sektora čine servisne

radionice, garaže, spremišta i druge službene prostorije.


23

Sektor javnih službi, koji nije ustrojstveni dio LDC-a u užem smislu, ali predstavlja komplement neophodan za ispunjenje funkcija LDC-a u cjelini. Obuhvaća javne službe koje nadziru promet roba (carinsku službu, sanitarnu inspekciju, tržišnu inspekciju...) te poštansku službu.

Funkcije navedenih sektora također zahtijevaju odgovarajuću

suprastrukturu (transportna i transportno – manipulacijska sredstva,

tehnička oprema i pomagala...), kvalificirano osoblje, te

organizacijsko – tehnološka i informatička rješenja (eng. know how).


24

Struktura vlasništva, iako izravno ne uvjetuje radne procese koji se odvijaju u sklopu LDC-a, može značajno utjecati na pozicioniranje LDC-a na tržištu logističkih usluga.

Primjer:CCG je mješovito poduzeće, u vlasništvu pokrajinske i savezne vlade, banaka i špeditera – logističkih operatera, u kojemu su komplementarno povezani javni sektor, financijski sektor i privatno poduzetništvo.

Gravitacijsko područje određenog LDC-a može se podijeliti na četiri dijela:

• Lokalno gravitacijsko područje do 250 km

• Gravitacijsko područje do 500 km

• Gravitacijsko područje posebnog interesa do 750 km

• Gravitacijsko područje povremenog interesa do 1000 km.


25

Širina gravitacijskog područja oko terminala seže i do tisuću kilometara. Užim gravitacijskim područjem smatra se područje do 250 kilometara, zonom orijentacije većine tokova roba na terminal do 500 km, a iznad toga zonom interesa kod pojedinih vrsta roba, načina prijevoza i odredišta.

Lučki terminali imaju šire gravitacijsko područje od kontinentalnih koji vrlo često preuzimaju ulogu tranzitnih terminala prema velikim lučkim terminalima za određeno područje.

Primjer:Geoprometni položaj i gravitacijsko područje grada Zagreba i zagrebačkog čvorišta određeni su sjecištem europskih koridora X i Vb, izgrađenošću prometne infrastrukture, i ekonomsko političkim čimbenicima.

Stanje prometne infrastrukture je fokusirano na izgrađenost autocesta, ranžirnog kolodvora, a planirana izgradnja nove dvokolosiječne pruge od granice s Republikom Mađarskom (Karlovac-Zagreb-Rijeka) do završne točke na koridoru Vb s lukom Rijeka, povećat će propusnu moć željeznice na toj trasi.

Završetkom izgradnje autoceste Zagreb-Sisak i povezivanjem Siska i Karlovca stvorit će se trokut Zagreb-Sisak-Karlovac što omogućava neposrednu povezanost Zagreba kao europskog intermodalnog čvorišta i logističko-distribucijskog središta u jedinstveno gravitacijsko područje.


26

Tablica 1. Kategorije intermodalnih terminala

Izvor: B. W. Wiegmans, E. Masurel, P. Nijkamp: Intermodal Freight Terminals: An Analysis of the Terminal Market, Transportation Planning and

Technology, OPA, Vol. 23, 1999., p. 223.

VOLUMEN INFRASTRUKTURAPODRUČJE

TERMINALADIZALICE

XXL terminal Preko 500.000 t/g24-27 željeznič. trake

12-16 cestovnih traka

400.000 m2

200 x 2000 m

22-40 ha

4 kontejnerska mosta

XL terminal 100.000 - 500.000 t/g 9-12 željeznič. trake

3 cestovne trake

400.000 m2

3 ha 8300 m214 dizalica

L terminal 30.000 -100.000 t/g 5 željeznič. traka50 ha 94.000 m2

36.400 m22 dizalice

M terminal 10.000 - 30.000 t/g 4 željeznič. trake 10.500 m2 4 dizalice

S terminal manje od 10.000 t/g 1-2 željeznič. trake 9.000 m2 1 kontejnerski most

Gravitacijsko područje LDC-a određeno je njegovim geoprometnim položajem, glavnim unutarnjim, međunarodnim i tranzitnim robnim tokovima, te ekonomskim i političkim čimbenicima. Iskorištenje potencijala samog geoprometnog položaja prema gravitacijskom području često je limitirano stupnjem izgrađenosti i propusne moći prometne infrastrukture u neposrednom okružju.


27

Gravitacijska područja Robnih terminala Zagreb

Kriteriji koji određuju geoprometni položaj i gravitacijsko područje su:

• Postojeći robni tokovi, unutrašnji i vanjski uključujući i tranzit• Razvijenost prometne mreže i mogućnosti uključivanja na

glavne prometnice, dubina akvatorija kod lučkih terminala, povezivanje s najmanje dvije grane prometa (cesta i željeznica)

• Utjecaj na okoliš• Veličina površina predviđenih za terminal.


28

Podkriteriji su grupirani:

• Prema interesnim skupinama(korisnici, investitori, logistički i drugi operateri, društveno okruženje i dr.)

• Prema tipu kriterija(tehnološki, organizacijski, ekonomski, ekološki, tehnički, zakonski itd.)

• Prema načinu promatranja i razini(makro i mikro).

Kriteriji sustava terminala:

• Stupanj razvoja infrastrukture• Položaj u odnosu na transportne koridore• Stupanj razvoja logističkog sustava• Usklađenost (sinergija) s postojećim logističkim aktivnostima• Usklađenost s vanjskim strateškim inicijativama• Raspoloživost zemljišta za budući razvoj• Zakonska regulativa, vlasništvo zemljišta• Povezanost s lukama i terminalima• Izvodljivost (cost-benefit)• Intenzitet intermodalnih tokova.


29

Kriterij društvenog sustava:

• Usklađenost s prostornim planovima• Usklađenost s strategijom gospodarskog razvitka• Usklađenost s planovima regionalnog europskog razvoja• Utjecaj na gospodarski razvoj regije• Energetska učinkovitost i potrošnja• Zaštita resursa• Zakrčenost cestovnih prometnica na širem području i lokalnoj

razini• Ekološki kriteriji: ispušni plinovi, buka, vibracije• Vizualno uklapanje u okoliš• Uporaba zemljišta • Sigurnost prometa i transportna zaštita• Povezanost s gradskim područjima• Utjecaj na posebno osjetljiva područja (nacionalni parkovi,

vodozaštitna područja, izvorišta i dr. ).

1. ZAGREB

S

�Povoljan geoprometni I gravitacijski

položaj (koridori X i Vb)

�Kvalificiran kadar

�Djelomično razvijena informatička

podrška

�Prisutnost tri (četiri) prometne grane

�Rad i iskustvo djelomično razvijenog

IT-a

W

�Zagušenost prometnih tokova na

gradskom i prigradskom području

�Nema definirane gradske logistike

�Nema definiranih mikrolokacija za

razvoj IT terminala i LDC-a

�Loša povezanost prometnih grana

na gradskom i prigradskom području

�Mali obujam primjene IT tehnologije

O

�Značajan privredni potencijal u

lokalnom i regionalnom okruženju

�Porast međunarodnih robnih tokova

�Interes stranog kapitala

�Veliko gravitacijsko područje

T

�Jačanje domaće i inozemne

konkurencije

�Neujednačenost nacionalnih i

lokalnih planova razvoja


30

1. SISAK

S

�Povoljan geoprometni i gravitacijski

položaj

�Prisutnost četiri prometne grane

�Investicije u cestovnu infrastrukturu

W

�Zagušenost prometnih tokova na


�Nema definirane gradske logistike

�Nema definiranih mikro lokacija za

razvoj IT terminala i LDC-a

�Loša povezanost prometnih grana na


O

�Značajan privredni potencijal u

lokalnom okruženju

�Porast međunarodnih robnih tokova

�Interes stranog kapitala

T

�Jačanje domaće i inozemne

konkurencije

�Neujednačenost nacionalnih i lokalnih

planova razvoja

Za svako čvorište x=1, ... m

Za svaki grad i=1, ... n

ix

i

n

i

x

d

PCl

10001

∑=

=


31

pokazatelj centralnosti čvorišta x

stanovništvo određenog potrošačkog centra

udaljenost između čvorišta x i grada i

=x

Cl

=iP

=ixd

• Predloženi aproksimativni način izračuna daje dobre rezultate u uvjetima kada su normalni uvjeti prijevoza uz dobru infrastrukturnu mrežu

• Na temelju istraživanja moglo bi se zaključiti da to vrijedi za države gravitacijskog područja srednje i zapadne Europe, za područje jugoistočne Europe to nije slučaj

• Zbog toga se za područje jugoistočne Europe moraju tražiti rješenja bez organiziranja lokalnih logističko-distribucijskih čvorišta. Distribucija na to područje može funkcionirati isključivo izravno do potrošača po teritorijalnom principu.

ix

i

n

i

lx

vt

PC

10001

∑=

=


32

Transportno osiguranje

Uobičajeni način sklapanja ugovora o osiguranju sastoji se u tomu da osiguranik,

odnosno njegov punomoćnik (logistički operater), podnese osiguratelju prijavu

osiguranja. Ukoliko prihvaća osiguranje robe temeljem primljene prijave, osiguratelj

izdaje policu osiguranja, čime potvrđuje da je ugovor o osiguranju zaključen.

Iznos osiguranja (osigurana vrijednost, osigurani iznos) je najveći iznos odštete koji je

osiguratelj dužan isplatiti osiguraniku ukoliko do štete dođe uslijed nastupa osiguranog

slučaja.

Osigurani rizici se s obzirom na uzroke nastanka štete mogu svrstati u tri glavne skupine:

� Transportni rizici su usko vezani uz prijevoz i opasnosti koje iz toga proizlaze (prometna

nezgoda odnosno nesreća, elementarne nepogode, vlaga, lom robe i ambalaže...).

� Svi rizici (eng. AAR - Against All Risks) uključuju štete koje ne pokriva osiguranje

transportnih rizika, kao što su: lom unutarnjih dijelova, uginuće i lom nogu živih

životinja, smrzavanje ili povišenje temperature i drugi rizici koji proizlaze iz specifičnih

svojstava pojedinih vrsta roba.

� Ratni i politički rizici se pokrivaju u osiguranju pomorskog i zračnog prijevoza, dok su u

osiguranju kopnenog prijevoza isključeni. U skupinu ratnih rizika spadaju štete zbog

zarobljavanja, zapljene, zadržavanja, ratnih operacija i drugih uzroka vezanih uz ratna

djelovanja. U skupinu političkih rizika spadaju neredi, građanski nemiri, štrajkovi,

terorizam...

Prijava osiguranja Polica osiguranja


33

Premija osiguranja je naknada koju osiguratelj naplaćuje na ime svoje obveze plaćanja

odštete osiguraniku, ukoliko dođe do štete na osiguranoj robi. Zaključenjem ugovora o

osiguranju, osiguranik preuzima obvezu plaćanja premije osiguratelju.

Ukoliko dođe do nastanka štete, osiguranik je dužan odmah o tomu izvijestiti osiguratelja,

odnosno njegovog zastupnika u mjestu gdje je šteta nastala, te poduzeti mjere radi

sprečavanja daljnjeg oštećivanja osiguranog predmeta. Ukoliko se sumnja na krađu,

događaj treba prijaviti policiji. Pri podnošenju odštetnog zahtjeva, osiguranik je dužan

prezentirati osiguratelju sve podatke i dokumentaciju temeljem kojih se mogu utvrditi sve

relevantne okolnosti štetnog događaja, kao i veličina štete.

• Osnovne uvjete u intermodalnom prijevozu

određuje Konvencija UN-a o međunarodnom

multimodalnom prijevozu robe donesena

1980. godine, koja istovremeno definira i bitna

obilježja primjene pojma intermodalnog

prijevoza. Konvencija primjenjuje izraz

«multimodalni», koji je kasnije zamijenjen

izrazom «intermodalni».


34

Prema Konvenciji UN-a o međunarodnom intermodalnom prijevozu, za tu vrstu prijevoza značajne su ove karakteristike:

• Da se u međunarodnom intermodalnom prijevozu pošiljatelj i primatelj nalaze u dvije različite zemlje

• Da se prijevoz robe obavlja korištenjem dva različita prijevozna sredstva, odnosno da se takav prijevozni proces odvija u najmanje dvije različite prometne grane

• Da se cjelokupni proces prijevoza temelji na samo jednom zaključenom ugovoru o prijevozu

• Da se za cjelokupni prijevozni proces pribavlja samo jedna prijevozna isprava

• Da cjelokupni prijevozni proces organizira samo jedan prijevozni poduzetnik, odnosno poduzetnik intermodalnog prijevoza (ITO - Intermodal Transport Operator).

• Konvencija je postala važeća dvanaest mjeseci

poslije uručivanja tridesete ratifikacijske povelje

depozitaru, tj. Generalnom sekretarijatu UN-a.

• Konvenciju dopunjavaju i podupiru Pravila

UNCTAD/ICC za multimodalne prijevozne povelje

iz 1991. godine (The 1991 UNCTAD/ICC Rules for

Multimodal Transport Documents).


35

FIATA FBL teretnica za intermodalni prijevoz ima tri glavne karakteristike:

• Dokaz o postojanju ugovora o prijevozu

• Potvrda o preuzimanju robe za prijevoz

• Pravni vrijednosni papir, izdan sukladno odredbi koja glasi na prenositelja.

• FBL teretnica je utrživa (tj. negocijabilna)

teretnica ako nije označena kao «neutrživa»

(tj. «nenegocijabilna»)

• Utrživa FBL daje pravo vlasništva nad robom i

posjednik takve teretnice indosiranjem stječe

pravo prijema robe ili izvršenje prijenosa

vlasništva nad robom.


36

ODGOVORNOST OPERATERA INTERMODALNOG

PRIJEVOZA

• Bitna značajka intermodalnosti je zapravo u odgovornosti operatera intermodalnog prijevoza, koji na temelju Konvencije, UNCTAD/ICC pravila ili nekih drugih sličnih autonomnih kodifikacija u intermodalnom prijevozu (npr. FIATA standardni uvjeti iz 1992. godine), na sebe preuzima odgovornost za robu, od trenutka njenog preuzimanja od isporučitelja ili opunomoćene treće osobe, do trenutka isporuke primatelju ili propisanoj trećoj osobi.


37

• Logističar kao operator intermodalnog

prijevoza je osoba koja djeluje u svoje ime i za

svoj račun, ali istovremeno djeluje putem

druge osobe, koja u njegovo ime ugovara tok

intermodalnog prijevoza (u tom slučaju,

logističar djeluje kao

nalogodavac, a ne kao

agent ili posrednik).

• Potpisivanjem ugovora o intermodalnomprijevozu logističar na sebe preuzima sve funkcije (organizatora, koordinatora i poduzetnika cijele palete usluga) unutar procesa intermodalnogprijevoza (kod takvog načina prijevoza pojavljuje se više sudionika, a svu odgovornost snosi logistički operater)

• Svrha je, prije svega, zaštititi interese korisnika takve vrste prijevoza.


38

• Logistički operater preuzima svu odgovornost za prijevoz robe od trenutka njenog preuzimanja od isporučitelja do isporuke robe primatelju

• U slučaju gubitka robe, njezinog oštećenja ili kašnjenja pri isporuci, ako želi biti oslobođen odgovornosti, logističar kao operator intermodalnog prijevoza mora dokazati da nije kriv.

• Konvencija UN-a o međunarodnom intermodalnom prijevozu robe iz 1980. godine utvrđuje i stupanj, odnosno visinu iznosa obeštećenja kojom odgovara operator intermodalnog prijevoza

• U slučaju gubitka ili oštećenja robe tijekom procesa intermodalnog prijevoza, povrat štete iznosi najviše 920 SDR po teretnoj jedinici (koletu) ili 2,75 SDR po kilogramu bruto mase izgubljenog ili oštećenog tereta.


39

• SDR (Special Drawing Rights), Specijalna prava vučenja označavaju posebnu valutu Međunarodnog monetarnog fonda, koja predstavlja prosječnu vrijednost američkog dolara (USD), europskog eura (EUR), japanskog jena(JPY) i engleske funte (GBP).

• Kod određivanja visine odgovornosti (ili po teretnoj jedinici ili po kilogramu) uvijek se uzima ona opcija koja predviđa viši iznos.

• Upravo zbog velike odgovornosti koju ima operator intermodalnog prijevoza, svaki operator pokušava osigurati što veću vlastitu gospodarsku sigurnost od rizika koji prijete u njihovom poslu.

• Tako svaki logističar nastoji, u zemlji primatelja robe, putem svoje poslovne mreže ili mreže svojih poslovnih partnera, izgraditi sustav potpunog

prijevozno –

logističkog nadzora

za kvalitetno

obavljanje

intermodalnog

prijevoza.


40

• Usprkos svim preventivnim mjerama da roba stigne do primatelja kvalitativno i kvantitativno neoštećena, uvijek postoji rizik od oštećenja robe

• Kako bi logističar kao operator intermodalnogprijevoza osigurao što veću sigurnost pri izvođenju intermodalnog prijevoza, on dio rizika prenosi na treću osobu, koja u slučaju havarije jamči određenu sigurnost time što stavlja opasnost u pojedine okvire

• U tom primjeru osiguravajuće pokriće nude:

• klasične osiguravajuće kuće

• uzajamne osiguravajuće kuće

• specijalizirane osiguravajuće kuće, npr. TTClub (Through Transport Mutual Insurance Association).

• Klasične osiguravajuće kuće nude osiguranja od odgovornosti operatera intermodalnog prijevoza, najčešće u obliku ugovora o otvorenom pokriću na osnovi unaprijed poznatih generalnih uvjeta, odnosno uvjeta prijevoza.

• Premije su ugovorene i plative u jednoj ili više rata

• Kod uzajamnih ili specijaliziranih osiguravajućih kuća, članovi uplaćuju uzajamne premije (Mutual Premium) ili fiksne premije (Fixed Premium). Djelovanje TT kluba slično je djelovanju P&Iklubova (Protect and Indemnity Club).


41

• Kod intermodalnog prijevoza može doći do sporova koji iskrsnu između svih sudionika (primatelj, pošiljatelj, operater intermodalnogprijevoza, ostali sudionici)

• Uzroci takvih sporova su različiti: oštećenje robe, gubitak robe, kašnjenje kod isporuke, manjak robe...

• Takvi sporovi se rješavaju uobičajenim sudskim putem. No, zbog dugotrajnih sudskih postupaka, većina se sudionika intermodalnog prijevoza samim ugovorom o intermodalnom prijevozu obvezuje da će sporove rješavati alternativnim metodama. Takva metoda je npr. arbitraža, odnosno rješavanje sporova pomoću posrednika – arbitra.

• Arbitraža je način rješavanja spora o kojem se

ugovorne strane dogovore unaprijed, putem

pogodbenih klauzula u ugovoru.

• Arbitraža se može formirati uz određen

projekt ili je stalna, s unaprijed poznatim

pravilima, listom arbitara, načinom pokrića

troškova...


42

Najveće prednosti arbitražnog (izvansudskog)

rješavanja sporova između stranaka su:

• Veća brzina rješavanja postupaka

(jednostupanjsko odlučivanje) i time povezani

niži sudski troškovi (manje vremena potrošeno

na odvjetničke usluge, sudske takse...)

• O postupcima se ne obavještava šira javnost

• Stranke same odabiru arbitre, koji su u većini

slučajeva poznata imena sudske i pravne

prakse

• Veća autonomija stranaka pri izboru oblika

postupka.

• Operater intermodalnog prijevoza potvrđuje

svoju kvalitetu i kvalitetu intermodalnog

prijevoza uključivanjem postupka rješavanja

sporova pomoću arbitraže jer brzina

arbitražnog postupka i pravomoćnost

arbitražnog rješenja znači sigurno i brzo

obeštećenje u

slučaju nesuglasica

ili sporova između

sudionika.


43

• Logistički operateri, izdavanjem FIATA FBL teretnice za intermodalni prijevoz, preuzimaju obvezu da će izvršiti intermodalni prijevoz i time oni postaju poduzetnici određenoga intermodalnog prijevoza

• Sukladno tome, logistički operater obračunava prevozninu i druge troškove koji se pojavljuju u procesu prijevoza robe od polazišta do krajnjeg odredišta, krajnjem korisniku (oblik prijevoza do krajnjega korisnika tzv. “prijevozni lanac”)

• Obračun prevoznine ili izračun cijene određenog prijevoza logističar obavlja sukladno prijevoznim tarifama svakog od prijevoznika, prijevozne tarife predstavljaju pregled cijena prijevoznih usluga.

• S povećanjem broja prijevoznih sredstava u

prijevoznom lancu raste i intenzitet prometa,

što zahtjeva višu razinu vremenskog

usklađenja svih sudionika prijevoznog procesa

• Vremenska sinkronizacija

pojedinačnih nositelja

prijevoza u prijevoznom

lancu važan je čimbenik

konkurentne sposobnosti

svih sudionika

prijevoznog procesa.


44


45

Najveći kontejnerski brodovi, 1970-2006 (in TEUs)Najveći kontejnerski brodovi, 1970-2006 (in TEUs)

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

1970

1972

1974

1976

1978

1980

1982

1984

1986

1988

1990

1992

1994

1996

1998

2000

2002

2004

2006

Prosječna cijena po TEU u odnosu na kapacitet broda i rute transporta

100

200

300

400

500

600

700

0 1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000 8000

Capacity in TEU

Co

sts

per

TE

U (

$US

)

Europe - Far East (11,500 miles)

Trans Pacific (8,000 miles)

Trans Atlantic (4,000 miles)


46

Analiza pokazatelja logističkih aktivnosti

48 €

90 €96 € 100 € 101 €

110 €118 €

132 €

176 €

0 €

20 €

40 €

60 €

80 €

100 €

120 €

140 €

160 €

180 €

Zagreb Đakovo Bjelovar Sl. Brod Rijeka Zadar Split Pula Dubr.

LOGISTIČKI CENTRI

TROŠAK DISTRIBUCIJE PO TONI ROBE