prezentacija seminarskog rada iz predmeta elementi visokogradnje

31
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK SAOBRAĆAJNI FAKULTET SAOBRAĆAJNO – GRAĐEVINSKO INŽENJERSTVO TEMELJI (SAVJETI POSTUPKA ISKOPA I NAČINA POSTAVLJANJA TEMELJA TE KOJE VRSTE TEMELJA IMAMO) Profe.dr.sc. Mirsad Tarić

Upload: nerminamumimuminovic

Post on 13-Aug-2015

176 views

Category:

Documents


4 download

TRANSCRIPT

Page 1: Prezentacija Seminarskog Rada Iz PREDMETA Elementi Visokogradnje

INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

SAOBRAĆAJNI FAKULTETSAOBRAĆAJNO – GRAĐEVINSKO INŽENJERSTVO

TEMELJI

(SAVJETI POSTUPKA ISKOPA I NAČINA POSTAVLJANJA TEMELJA TE KOJE VRSTE

TEMELJA IMAMO)

Profe.dr.sc. Mirsad Tarić

Page 2: Prezentacija Seminarskog Rada Iz PREDMETA Elementi Visokogradnje

UVOD Temelji predstavljaju vezu između građevine i

tla, a zadatak im je da sa dovoljnom sigurnošću prenesu sva opterećenja na tlo.

Naprezanje temeljne konstrukcije ne samo da ovisi od vrste i karakteristika tla nego i od ponašanja same građevine iznad temeljne konstrukcije. Može se reći da se radi o međusobnoj interakciji tla i građevine.

Općenito treba imati u vidu, da za aktiviranje oslonačkih reakcija u osnovi su potrebne deformacije tla, što opet dovodi do slijeganja i zaokretanja temelja.

Page 3: Prezentacija Seminarskog Rada Iz PREDMETA Elementi Visokogradnje

VRSTE TEMELJA(NA SLJEDEĆIM SLIKAMA PREDSTAVLJENI SU RAZLIČITI VAŽNIJI TIPOVI TEMELJNIH KONSTRUKCIJA)

Page 4: Prezentacija Seminarskog Rada Iz PREDMETA Elementi Visokogradnje
Page 5: Prezentacija Seminarskog Rada Iz PREDMETA Elementi Visokogradnje
Page 6: Prezentacija Seminarskog Rada Iz PREDMETA Elementi Visokogradnje

RASPODJELA NAPONA PRITISKA U TLU

Što se tiče same raspodjele napona pritiska u tlu nastojala sam ih svrstati u nekoliko što jednostavnijih metoda, a to su:

• Općenito o raspodjeli napona pritiska u tlu,

• Postupak s modulom posteljice (cs),

• Postupak s modulom krutosti tla (Es),• Metoda konačnih elemenata (FEM),

Page 7: Prezentacija Seminarskog Rada Iz PREDMETA Elementi Visokogradnje

OPĆENITO O RASPODJELI NAPONA PRITISKA U TLU

Pored proračuna reakcija tla uz grubu pretpostavku linearne raspodjele napona u tlu primjenjuju se sljedeći postupci:

• sa modulom posteljice (cs),  • sa modulom krutosti tla (Es),

• proračuna sa konačnim elementima (FEM).

Page 8: Prezentacija Seminarskog Rada Iz PREDMETA Elementi Visokogradnje

POSTUPAK S MODULOM POSTELJICE ( )sC

Mehanički model se sastoji u tome da se tlo ispod temeljne konstrukcije krutosti EI zamjeni sa nizom pojedinačnih opruga. Deformacija δ jedne opruge (tj. slijeganje) dobija se na osnovu modula posteljice cs i pritiska tla σp tj.:

Page 9: Prezentacija Seminarskog Rada Iz PREDMETA Elementi Visokogradnje

Modul posteljice je ovisan od:

Page 10: Prezentacija Seminarskog Rada Iz PREDMETA Elementi Visokogradnje

Na slici je jasan prikaz mehaničkog modela za ovaj postupak. Njegova značajna osobina je ta, da bez temeljne konstrukcije nema međusobne povezanosti između opruga. Svaka opruga deformiše se neovisno od susjedne.

Page 11: Prezentacija Seminarskog Rada Iz PREDMETA Elementi Visokogradnje

Prednosti ove metode su: • Dostupnost tabela za proračun u literaturi. • Moguća jednostavna primjena računarskih

programa. Pri ovome moguće je lako uzeti u obzir eventualnu promjenu krutosti temeljne konstrukcije i modula posteljice.  

• Nelinearno ponašanje tla može se uzeti u obzir interaktivnim proračunom.

Nedostaci postupka su: • Sve osobine tla su samo indirektno obuhvaćene

preko jedne vrijednosti. • Međusobni uticaj deformacija tla ostvaruju se jedino

preko temeljne konstrukcije. • Obzirom na prethodno, međusobni uticaj susjednih

temelja ne može se uzeti u obzir.

Page 12: Prezentacija Seminarskog Rada Iz PREDMETA Elementi Visokogradnje

POSTUPAK SA MODULOM KRUTOSTI TLA ( )

Mehanički model se sastoji u tome da se tlo posmatra kao elastični poluprostor sa karakteristikom elastičnosti izraženom kroz modul krutosti tla Es. Značajna osobina ovakvog modeliranja je ta, što se, bez obzira na temeljnu konstrukciju, uzima u obzir uticaj susjednog tla.

sE

Page 13: Prezentacija Seminarskog Rada Iz PREDMETA Elementi Visokogradnje

Prednosti metode:

• Obuhvata deformacije okolnog tla.• Moguće je obuhvatiti i uticaje susjednih

temelja.Nedostatci metode:

 • Proračun i sa pomoćnim tabelama

zahtjeva relativno veliki trud. • Obuhvata se samo čisto elastično

ponašanje tla, što je nerealno. Tako i prednosti uzimanja u obzir uticaja susjednog područja se umanjuju ili gube.

Page 14: Prezentacija Seminarskog Rada Iz PREDMETA Elementi Visokogradnje

TRAKASTI TEMELJI

Općenito o trakastim temeljima Trakasti temelji se relativno usko fundiraju ispod

zidova. Dominantno su napregnuti na savijanje u poprečnom pravcu. Naprezanja u podužnom pravcu mogu da nastanu kod promjenljivih karakteristika tla i kod različitog opterećenja u podužnom smjeru zida, kao i lokalno u područjima otvora u zidu.

Trakaste temelje možemo podijeliti u dvije skupine i to:

• Nearmirani trakasti temelji,• Armirani trakasti temelji.

Page 15: Prezentacija Seminarskog Rada Iz PREDMETA Elementi Visokogradnje

Nearmirani trakasti temelji Prenos opterećenja kod užih temelja može

se objasniti pogodnim modelom na bazi analogije sa štapnim sistemima. Kod dovoljno strmog ugla rasprostiranja ", naponi zatezanja u zategnutom pojasu su manji od čvrstoće betona na zatezanje, tako da se armatura može i izostaviti.

Page 16: Prezentacija Seminarskog Rada Iz PREDMETA Elementi Visokogradnje

Armirani trakasti temelji Kod trakastih temelja sa većim prepustom

potrebno je odrediti potrebnu armaturu od savijanja na osnovama predpostavki datih na sl. 8.

Page 17: Prezentacija Seminarskog Rada Iz PREDMETA Elementi Visokogradnje

TEMELJI SAMCI

Temelji samci su kvadratni ili pravokutni temelji ispod stubova. U statičkom smislu mogu se predstaviti kao obrnuta tačkasto oslonjenu ploča. Temeljna stopa je u pravilu u oba glavna pravca napregnuta na savijanje. Pod temeljima samcima imamo i dimenzioniranje na savijanje.

Dimenzioniranje na savijanje

Page 18: Prezentacija Seminarskog Rada Iz PREDMETA Elementi Visokogradnje

NAČIN ISKOPA PROSTORA ZA TEMELJE

Čišćenje zemljišta od površinskog sloja i raslinja, 2. Široki iskopi - lijevo GF KAMPUS TRSAT desno temeljna jama u moru i čeličnom žmurju - LONDON DOCLANDS

Page 19: Prezentacija Seminarskog Rada Iz PREDMETA Elementi Visokogradnje

SLIKOVIT PRIKAZ VRSTA TEMELJA

TRAKASTI ispod zidova (lijevo), SAMCI ispod stubova (skeletne konstrukcije) povezani trakastim temeljima ili gredama (desno - GF KAMPUS TRSAT

Page 20: Prezentacija Seminarskog Rada Iz PREDMETA Elementi Visokogradnje

VRSTE OPLATA – ARMATURA KOD IZRADE ILI POSTAVLJANJA TEMELJA

Page 21: Prezentacija Seminarskog Rada Iz PREDMETA Elementi Visokogradnje
Page 22: Prezentacija Seminarskog Rada Iz PREDMETA Elementi Visokogradnje
Page 23: Prezentacija Seminarskog Rada Iz PREDMETA Elementi Visokogradnje
Page 24: Prezentacija Seminarskog Rada Iz PREDMETA Elementi Visokogradnje
Page 25: Prezentacija Seminarskog Rada Iz PREDMETA Elementi Visokogradnje
Page 26: Prezentacija Seminarskog Rada Iz PREDMETA Elementi Visokogradnje
Page 27: Prezentacija Seminarskog Rada Iz PREDMETA Elementi Visokogradnje
Page 28: Prezentacija Seminarskog Rada Iz PREDMETA Elementi Visokogradnje
Page 29: Prezentacija Seminarskog Rada Iz PREDMETA Elementi Visokogradnje
Page 30: Prezentacija Seminarskog Rada Iz PREDMETA Elementi Visokogradnje

ZAKLJUČAK

Kao što znamo temelji predstavljaju vezu između

građevine i tla, a zadatak im je da sa dovoljnom sigurnošću prenesu sva opterećenja na tlo. I za sam kraj mogu reći da ako su temelji jednog objekta loše urađeni, takav objekat zasigurno neće imati dug vijek trajanja. Točno se zna koliko se moraju kopati i kakvi se temelji postavljaju za kakav objekat. Kao i uvijek svu teoriju i svo znanje potkrijepim onome što će nam to znanje u potpunosti objasniti, a to je primjer. Temelje mogu usporediti s znanjem jednog učenika, ako je učenik u osnovnoj školi bio loš učenik i nema dovoljno znanja, pa se poslije srednjeg obrazovanja odluči upisati fakultet, onda ima veliki problem jer ima mnogo propusta, tako isto ako napravimo temelje za objekat s dva sprata, pa se naknadno odlučimo za jos dva sprata u većini slučajeva taj se objekat poruši. jer glavni dio to jest temelji nemogu izdržati sav taj pritisak.

Page 31: Prezentacija Seminarskog Rada Iz PREDMETA Elementi Visokogradnje

HVALA NA PAŽNJI

Nermina Muminović-Mumy