prezentacija istarske kulturne rute

ISTARSKE ISTARSKE KULTURNE RUTEKULTURNE RUTEPrezentacija – Praktikum IIPrezentacija – Praktikum II

Boris BogunovićBoris Bogunović

Studij Kultura i Turizam, Sveučilište u PuliStudij Kultura i Turizam, Sveučilište u Puli

Svibanj, 2010.Svibanj, 2010.

KULTURA KAO PRIMARNI RAZLOG DOLASKA 1,1 milijun (9,8%) zbog kulturnih znamenitosti 2,2 milijuna (19,6%) zbog gastronomije 2,9 milijuna (25,5%) u potrazi za novim iskustvima/dozivljaja

KULTURA KAO SEKUNDARNI RAZLOG DOLASKA 5,6 milijuna (50,2%) zbog kulturno-povijesne baštine 5,2 milijuna (46,7%) zbog urbane skladnosti naših mjesta

KULTURA KAO SADRŽAJ BORAVKA 7,6 milijuna (67,7%) u razgledavanju kulturnih znamenitosti 5,3 milijuna (47,6%) u muzejima i galerijama 5,3 milijuna (47,4%) na koncertima i priredbama 3 milijuna (28%) u vinarijama i uljarama TOTAL 11.16 mil dolazaka Izvor: Tomas ljeto 2007

OPRAVDANOST KULTURNIH RUTA

HIJERARHIJA ATRAKCIJA HIJERARHIJA ATRAKCIJA

Tercijarne

Sekundarne

Primarne

Oblikuju imidž destinacije, utječu na odluku o odabiru destinacije

Od lokalne važnosti, komplementarne cjelokupnom doživljaju ali ne utječu na odluku o posjeti

Slučajno ‘otkrivene’ ili ‘zgodne’ za posjetiti

HIJERARHIJA POTRAŽNJEHIJERARHIJA POTRAŽNJE

Lokalni žiteljiIzletnici iz obližnjih mjesta

Izletnici iz obližnjih regija

Domaći turisti

Strani turisti

NajbrojnijiNajmanje vidljiviPrilagodba: minimalna

Manje brojni

Manje vidljivi

Prilagodba: osmišljeni proizvodi vikendom, promocija

NajvidljivijiMali broj Prilagodba: promocija, proizvodi, jezici

TEMATSKI TEMATSKI ITINERERI/RUTEITINERERI/RUTE

jedan od načina razvoja primarnih turističkih jedan od načina razvoja primarnih turističkih atrakcija povezivanjem atrakcija sekundarnog i atrakcija povezivanjem atrakcija sekundarnog i tercijarnog karakteratercijarnog karaktera

ruta koja objedinjuje prirodnu i/ili kulturnu ruta koja objedinjuje prirodnu i/ili kulturnu baštinu nekog područjabaštinu nekog područja

omogućava posjetiteljima upoznavanje s omogućava posjetiteljima upoznavanje s područjem (dokoličarsku edukaciju), bogateći područjem (dokoličarsku edukaciju), bogateći njihov doživljajnjihov doživljaj

označena je na terenu i/ili kartama s označena je na terenu i/ili kartama s popratnom interpretacijompopratnom interpretacijom

u rasponu od ruta izuzetno obrazovne prirode u rasponu od ruta izuzetno obrazovne prirode do uglavnom zabavnog, dokoličarskog do uglavnom zabavnog, dokoličarskog karakterakaraktera

široka publika (organizirani i individualni posjetitelji)

specijalizirana publika ( tematski osmišljeni posjeti)

posjeti u edukativne svrhe (školske ekskurzije)

Ali i: lokalna uprava i samouprava, tijela državne uprave

(npr. ministarstva)

međunarodne organizacije (EU, Vijeće Europe, UNESCO)

vladine delegacije (domaće i strane, ambasadori)

POSJETITELJIPOSJETITELJI

CILJEVI:

privlačenje posjetilaca, brendiranje i marketing različitih turističkih

doživljaja, razvoj identiteta područja, oživljavanje turističke aktivnosti u područjima

kroz koje ruta prolazi, predstavljanje destinacija, povezivanje

kulture/baštine i turizma u cilju ostvarenja prihoda.

EKONOMSKI, KULTURNI, DRUŠTVENI, VEZANI ZA OKRUŽENJE

CILJEVI:

povezivanje kulturnih atrakcija, interpretacija baštine na inovativan način, unapređenje fizičkog pristupa baštini, rast svjesnosti lokalnog stanovništva o

značaju baštine, rast uvažavanja arheologije, etnologije i

konzervacije.


CILJEVI:

sudjelovanje lokalnih zajednica, poštovanje baštine, jačanje intelektualne dostupnosti baštine, razvijanje osjećaja povezanosti lokalnih

zajednica s baštinom koje nije u direktnoj vezi sa nasljeđem tih zajednica.


CILJEVI:

urbano planiranje područja odnosno prostora lokaliteta,

monitoring, upravljanje posjetiocima, zaštita i konzervacija baštine, potpora održivog razvoja turizma.


Osnovno pitanje je tko upravlja resursima za koje smo zainteresirani:

1) lokalna samouprava

2) regionalna uprava

3) državna uprava

4) privatni vlasnik ili poduzeće

OD KUDA POČETI? OD KUDA POČETI?

Tko nam je sve partner u projektu:

1) administracija (na svim razinama)

2) javni sektor

3) privatni poduzetnici

4) nevladine udruge

5) strani partneri



Korak 1: Identificirati temeKorak 2: Razviti/identificirati uporišta u

prostoruKorak 3: Razviti i/ili uključiti popratne

turističko-ugostiteljske sadržaje

Korak 4: Promovirati itinererKorak 5: Pratiti načine korištenja

itinerera, obogaćivati ponudu

Kulturni resurs = kulturni turistički proizvodKulturni resurs = kulturni turistički proizvod

proizvod – formalizirana, upakirana i upravljana proizvod – formalizirana, upakirana i upravljana prezentacije baštine, umjetnosti ili jedinstvene prezentacije baštine, umjetnosti ili jedinstvene atmosfere destinacijeatmosfere destinacije

proizvod proizvod jedinstvenjedinstven zanimljivzanimljiv budi maštubudi maštu popratni uslužni sadržajipopratni uslužni sadržaji kvalitetnu uslugukvalitetnu uslugu

KULTURA I TURIZAM KAO KULTURA I TURIZAM KAO PARTNERIPARTNERI

Pitanje motiviranosti je ključno pitanje za bilo koji partnerski odnos. Pri tome unaprijed treba odrediti što se od kojeg partnera očekuje.

Biti svjestan razlike profitnog i neprofitnog pristupa – s time da sektor koji ne ostvaruje profit ne želi raditi bez prihoda i naknade.

KULTURNI SEKTORKULTURNI SEKTOR TURISTIČKI TURISTIČKI SEKTORSEKTOR

SEKTORSEKTOR Društveni, neprofitni s Društveni, neprofitni s izraženim javnim izraženim javnim interesominteresom

Privatni, s Privatni, s izraženom izraženom profitnom profitnom orijentacijom i orijentacijom i komercijalnim komercijalnim ciljevimaciljevima

GLAVNE GLAVNE INTERESNE INTERESNE GRUPEGRUPE

ZZajednica, baštinske ajednica, baštinske institucije, lokalno institucije, lokalno stanovništvo, manjine i stanovništvo, manjine i sl., profesionalci vezani sl., profesionalci vezani uz baštinu, vjerske uz baštinu, vjerske zajednicezajednice

PPoslovne grupe, ne oslovne grupe, ne nužno stanovnici nužno stanovnici mjesta, turističke mjesta, turističke asocijacije i druge asocijacije i druge privredne graneprivredne grane

EKONOMSKI EKONOMSKI STAVSTAV

VVažna je postojeća ažna je postojeća vrijednost koju treba vrijednost koju treba konzervirati i štititikonzervirati i štititi

VVažno je koristiti ažno je koristiti postojeću vrijednost postojeću vrijednost zbog privlačnosti zbog privlačnosti koju imakoju ima

KORISNICIKORISNICI Lokalno stanovništvoLokalno stanovništvo Nelokalno Nelokalno stanovništvostanovništvo

VRIJEDNOSTVRIJEDNOST Za zajednicu kao Za zajednicu kao prezentacija njihove prezentacija njihove materijalne i materijalne i nematerijalne baštinenematerijalne baštine

ZZa turiste kao a turiste kao proizvod ili proizvod ili aktivnost koja aktivnost koja stvara “brand” stvara “brand” destinacijedestinacije

LOOK AROUND - PRONAĐI SVOJ NAJDRAŽI PUTProjekt podizanja razine konkurentnosti turističkih sadržaja uz glavne cestovne pravce u RHNaručitelj: Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitkaIzvoditelj: Hosting International d.o.o.

Program poticanja razvoja tematskih turističkih putova

u RH– Ministarstvo turizma „TEMATSKI PUTOVI“

Struktura priče, što ću raditi i naučiti?

Ovisno o temi ture moguće je naučiti pisati glagoljicu, brati masline, degustirati maslinova ulja, degustirati vina, spravljati neke lokalne specijalitete... Uz svaku od tura uživati ću u hrani, događanjima, šetnjama, wellnessu i kupovini... osjećati ću se ispunjeno novim iskustvima, a uz put ću se zabaviti i uživati.

Izvor: SMPT Kvarnera, Proizvodi kulturnog turizma, IZT, Zagreb, 2009.

PRAKSA KULTURNIH PRAKSA KULTURNIH RUTARUTA

Program poticanja razvoja tematskih turističkih putova u Republici Hrvatskoj –

Ministarstvo turizma„TEMATSKI PUTOVI“

- projekti iz Istarske županije 2007. godina -- projekti iz Istarske županije 2007. godina -

- projekti iz Istarske županije 2008. godina -- projekti iz Istarske županije 2008. godina -

U U kampanju kampanju su su uključeuključenene škole i škole i vrtići, a zavrtići, a za sudjelovanje je sudjelovanje je potrebno pronaći mjesto s kojeg potrebno pronaći mjesto s kojeg se pruža pogled na posebno lijep se pruža pogled na posebno lijep dio našeg zavičaja, dio našeg zavičaja, ttreba opisati reba opisati kako se do njega dolazi, kakva je kako se do njega dolazi, kakva je vegetacija, da li ima vode, koje vegetacija, da li ima vode, koje boje prevladavaju, kakav je boje prevladavaju, kakav je utjecaj čovjeka, da li ima djela utjecaj čovjeka, da li ima djela ljudskih ruku i kako se isti ljudskih ruku i kako se isti uklopio. uklopio. Treba obrazložiti zašto se taj Treba obrazložiti zašto se taj vidikovac doživljava lijepim, vidikovac doživljava lijepim, fotografirati ga, naslikati, fotografirati ga, naslikati, odrediti njegov položaj na odrediti njegov položaj na zemljopisnoj kartizemljopisnoj karti. .

Nakon toga, najljepši će Nakon toga, najljepši će vidikovci biti uključeni u projekt vidikovci biti uključeni u projekt TZ-a Istarske županije i Javne TZ-a Istarske županije i Javne ustanove "Natura Histrica" pod ustanove "Natura Histrica" pod nazivom "Zelene ceste Istre" – nazivom "Zelene ceste Istre" – "The best of Istria nature", kao "The best of Istria nature", kao najatraktivniji foto punktovi na najatraktivniji foto punktovi na zelenoj cesti.zelenoj cesti.

Boje, okusi i mirisi Boje, okusi i mirisi SavičenteSavičente

Općina Svetvinčenat u suradnji s Općina Svetvinčenat u suradnji s Turističkom zajednicom uredila Turističkom zajednicom uredila je je četiri četiri odmorišta na biciklističkoj stazi odmorišta na biciklističkoj stazi dugačkoj 35 kilometaradugačkoj 35 kilometara u sklopu u sklopu programa poticanja razvoja tematskih programa poticanja razvoja tematskih turističkih putova »Boje, okusi i mirisi turističkih putova »Boje, okusi i mirisi Savičente«. Savičente«.

Cilj je bio da svi koji zastanu saznaju Cilj je bio da svi koji zastanu saznaju osnovne informacije, primjerice, o osnovne informacije, primjerice, o crkvici Svetog Petra smještenoj na hridi crkvici Svetog Petra smještenoj na hridi usred šume Šeraja. Prema legendi usred šume Šeraja. Prema legendi nastala je u znak zahvale konjanika koji nastala je u znak zahvale konjanika koji je bježao pred Turcima. U bijegu je je bježao pred Turcima. U bijegu je zastao na stijeni gdje je sada crkva i zastao na stijeni gdje je sada crkva i zamolio svetog Petra za pomoć, a zamolio svetog Petra za pomoć, a zauzvrat obećao da će tu podići crkvu. zauzvrat obećao da će tu podići crkvu. Na panou ne izostaje ni priča o crkvi Na panou ne izostaje ni priča o crkvi Svete Marije od »tri kunfini« Svete Marije od »tri kunfini« sagrađenoj u 17. stoljeću na tromeđi sagrađenoj u 17. stoljeću na tromeđi Svetvinčenta, Barbana i Vodnjana. Svetvinčenta, Barbana i Vodnjana. Prema predaji postojala je već u 7. Prema predaji postojala je već u 7. stoljeću, a obnavljana je čak četiri puta. stoljeću, a obnavljana je čak četiri puta.

Staza je ukupno duga 8 km i vodi nas najprije kroz Pazinsku jamu, zatim Rimskim putem, pa skreće lijevo na Đandarmariju, uz Trabljanov malin na Pazinski krov, pa uz potok, već poznatom stazom sve do Zarečkog krova i Jezerca pri čemu se obilazi ukupno 16 (šesnaest) ostataka vodenica koje se na tom području nalaze.

Zbog svojih povijesnih vrijednosti i mogućnosti turističke i kulturne prezentacije neki od potočjenih brodova su registrirani i zaštićeni kao kulturna baština. Najpoznatiji među njima je svakako Barun Gautsch, austrougarski putnički parobrod potonuo 1914. godine kod Rovinja, britanski minolovac HMS Coriolanus, potonuo 1945. godine kod Novigrada te njemački eskortni razarač TA-36, potonuo 1944. godine kod Brestove.

POTOPLJENE LUKE I BRODOVI ISTOČNOG JADRANA

Pješačka staza Sv. Pješačka staza Sv. ŠimunaŠimuna

Staza Sv. Šimuna prolazi u cjelosti zaštićenim krajolikom. Staza započinje u Gračišću, i blago se spušta do crkvice Sv. Šimuna, a kasnije pored crkve Sv. Stjepana i Sv. Marije Magdalene.

Poučna staza špilja Sv. Poučna staza špilja Sv. RomualdaRomualda

Natura HistricaNatura HistricaZnačajno nalazište ostatak iz starijeg kamenog doba (paleolitika)

PROJEKT REVITASPROJEKT REVITAS

Među aktivnostima su očuvanje izvorne suhozidne Među aktivnostima su očuvanje izvorne suhozidne gradnje, revitalizacija tematskih putova, vidikovaca i gradnje, revitalizacija tematskih putova, vidikovaca i odmorišta te njihovo uključivanje u integriranu odmorišta te njihovo uključivanje u integriranu turističku ponudu. Slijedi etno-arheološki park turističku ponudu. Slijedi etno-arheološki park Vodnjanštine, revitalizacija starogradskih jezgri, Vodnjanštine, revitalizacija starogradskih jezgri, obnova trga u Topolovcu i kvadratne kule kaštela obnova trga u Topolovcu i kvadratne kule kaštela Morosini Grimani u Svetvinčentu, kao i uspostavljanje Morosini Grimani u Svetvinčentu, kao i uspostavljanje šest info-centara u hrvatskoj i slovenskoj Istri: Kopar šest info-centara u hrvatskoj i slovenskoj Istri: Kopar – Sv. Anton, Piran, Izola, Poreč (Istarska sabornica), – Sv. Anton, Piran, Izola, Poreč (Istarska sabornica), Buzet (starogradska jezgra) te Svetvinčenat (kaštel Buzet (starogradska jezgra) te Svetvinčenat (kaštel Morosini Grimani). Morosini Grimani).

Parenzana – put zdravlja i Parenzana – put zdravlja i prijateljstvaprijateljstva

Parenzana je dobila ime po staroj željezničkoj austro-ugarskoj pruzi, dugoj 123 km, koja je od 1902. do 1935. povezivala Trst i Poreč i prolazila kroz Muggiu, Škofije, Koper, Portorož, Savudriju, Buje, Grožnjan, Livade, Motovun, Vižinadu i Poreč.

"Putevi sakralne umjetnosti" prolaze kroz istarske crkve s freskama u Bermu, Bačvi, Balama, Barbanu, Draguću, Dvigradu, Kanfanaru, Lindaru, Oprtlju, Pazinu, Peroju, Rakotulama, Svetvinčentu, Sv. Lovreču, Vižinadi i Žminju.

"Putevi kaštela i kulturnih krajolika" obuhvaća istarske kaštele i utvrđene gradove Sočerbu, Pietrapelosu, Momjan, Pazin, Dvigrad, Svetvinčenat, Kršan i Kožljak.

"Razvoj istarskih gradova iz perspektive prostornog planiranja" je kulturna ruta koja posjetiteljima predstavlja arhitektonsko nasljeđe istarskih gradova s posebnim naglaskom na venecijanskoj graditeljskoj baštini kao što su Vodnjan, Grožnjan, Svetvinčenat i Rovinj.

"Arheološki parkovi Istre" je kulturna ruta koja se odnosi na turističku revalorizaciju arheoloških parkova Brijuna, Nezakcija, Vižule i Červar Porta Te opisuje priče o vjerskim kultovima stanovništva antičke Istre.

IKONE, FRESKE I UŠČUVANA TIJELA SVETIHIKONE, FRESKE I UŠČUVANA TIJELA SVETIHPeroj, Sveta Foška, Vodnjan, GaližanaPeroj, Sveta Foška, Vodnjan, Galižana

U Peroju posjećujemo pravoslavnu crkvu sv. Spiridona, poznatu po U Peroju posjećujemo pravoslavnu crkvu sv. Spiridona, poznatu po lijepim ikonama, ikonostasu iz 16. stoljeća. U crkvi se služe obredi lijepim ikonama, ikonostasu iz 16. stoljeća. U crkvi se služe obredi pravoslavne liturgije. Daleki preci Perojaca stigli su ovamo 1645. pravoslavne liturgije. Daleki preci Perojaca stigli su ovamo 1645. godine iz Crne Gore, obnavljajujući mjesto koje je ranije bilo godine iz Crne Gore, obnavljajujući mjesto koje je ranije bilo opustošeno kužnim bolestima.opustošeno kužnim bolestima.

Na putu prema turističkom naselju Barbariga – poznatom i po antičkim Na putu prema turističkom naselju Barbariga – poznatom i po antičkim ladanjskim zdanjima i radionicama – putokaz će vas uputiti k ladanjskim zdanjima i radionicama – putokaz će vas uputiti k romaničkoj crkvi svete Foške. Freske u Svetoj Foški nastajale su u romaničkoj crkvi svete Foške. Freske u Svetoj Foški nastajale su u razdoblju od 11. do 13. stoljeća. Crkva je mjesto hodočašća skupina i razdoblju od 11. do 13. stoljeća. Crkva je mjesto hodočašća skupina i pojedinaca, mjesto molitve, čudesnih ozdravljenja i utjehe.pojedinaca, mjesto molitve, čudesnih ozdravljenja i utjehe.

Zbirka sakralne umjetnosti Župne crkve sZbirka sakralne umjetnosti Župne crkve svv. Blaža, jedna je od . Blaža, jedna je od najpoznatijih na Jadranu, a posebno se izdvajaju glasovite vodnjanske najpoznatijih na Jadranu, a posebno se izdvajaju glasovite vodnjanske mumije, neraspadnuta tijela svetih, relikvijari, crkveno ruho, slike i mumije, neraspadnuta tijela svetih, relikvijari, crkveno ruho, slike i skulpture. Ovdje se čuva i slika «Blaženi Leon Bembo», djelo Paola skulpture. Ovdje se čuva i slika «Blaženi Leon Bembo», djelo Paola Veneziana iz 14. stoljeća. U palači Betika nalazi se etnografska zbirka Veneziana iz 14. stoljeća. U palači Betika nalazi se etnografska zbirka te zbirka slikarskih ostvarenja od 16. do 18. stoljeća.te zbirka slikarskih ostvarenja od 16. do 18. stoljeća.

Croatia: Istria Truffle TrailsCroatia: Istria Truffle Trails ‘‘Like Tuscany 30 years ago’ - for anyone nostalgic for Like Tuscany 30 years ago’ - for anyone nostalgic for

Tuscany as it once was, before being discovered by mass Tuscany as it once was, before being discovered by mass tourism, Istria, the heart-shaped peninsula at the top of tourism, Istria, the heart-shaped peninsula at the top of the Adriatic, is a delightful discovery. Roman, Venetian the Adriatic, is a delightful discovery. Roman, Venetian and Italian for much of its history, it is hardly surprising and Italian for much of its history, it is hardly surprising that gastronomy features so highly in the Istrian lifestyle. that gastronomy features so highly in the Istrian lifestyle. Truffles, both black and white, grow in profusion in the Truffles, both black and white, grow in profusion in the forests, Croatia’s most innovative wine makers are found forests, Croatia’s most innovative wine makers are found here, and every farmer makes sheep's cheeses, olive oil here, and every farmer makes sheep's cheeses, olive oil and prsut (the distinctive local version of prosciutto). and prsut (the distinctive local version of prosciutto).

Mediaeval hilltop villages, each with a fresco-filled 12C - Mediaeval hilltop villages, each with a fresco-filled 12C - 15C church, are linked by ancient paths across karst 15C church, are linked by ancient paths across karst upland and through oak forests and meadows. upland and through oak forests and meadows. Trip Dates: 6 - 15 October 2010 Trip Duration: 10 daysTrip Price: £2,090 per personActivity level: 6 walking days, 2 - 3.5 hrs daily

Naslov : Izleti po Istri – dvadeset jednodnevnih izletničkih ruta po središnjoj IstriAutori: Mirjan Rimanić, Miroslav Sinčić i Branko Šuljić

Nove snage!

CILJEVI KULTURNIH CILJEVI KULTURNIH RUTARUTA

Motivirati korisnike jedinstvenim doživljajem – Motivirati korisnike jedinstvenim doživljajem – jasna i prepoznatljiva temajasna i prepoznatljiva tema

Označiti atrakcije uzduž glavne rute itinerera i Označiti atrakcije uzduž glavne rute itinerera i uz rutu itinerera, te razviti turističku uz rutu itinerera, te razviti turističku infrastrukturu (odmorišta)infrastrukturu (odmorišta)

Potaknuti disperziju posjetitelja kroz regijuPotaknuti disperziju posjetitelja kroz regiju Potaknuti suradnju interesnih grupa kako bi se Potaknuti suradnju interesnih grupa kako bi se

itinerer Obogatio novim proizvodima i itinerer Obogatio novim proizvodima i doživljajimadoživljajima

Institucionalizirati sustav upravljanja i Institucionalizirati sustav upravljanja i marketinga kulturnih ruta u kontekstu zaštite i marketinga kulturnih ruta u kontekstu zaštite i održivostiodrživosti

Očuvanje kulturnih resursa kao neprocjenjive Očuvanje kulturnih resursa kao neprocjenjive duhovne i materijalne baštineduhovne i materijalne baštine

Zadovoljiti različite interese: ekonomske, Zadovoljiti različite interese: ekonomske, društvene, kulturne i ekološke.društvene, kulturne i ekološke.

”Ne trebamo nove krajeve nego nove oči da ih vidimo “ (M. Proust)

““JJednom vidjeti vrijedi ednom vidjeti vrijedi više nego čuti tisuću više nego čuti tisuću puta”puta”

((Afrička poslovicaAfrička poslovica))

Možemo li kreirati nova Možemo li kreirati nova iskustva i doživljaje kroz iskustva i doživljaje kroz

kulturne rute u Puli i kulturne rute u Puli i Istri?Istri?

prezentacija istarske kulturne rute

Documents