Agronomski Fakultet

ANALIZA PODATAKA RIBOLOVA ŠRD „ŠARAN“ ZAPREŠIĆ

DIPLOMSKI RAD

Mentor: Prof.dr.sc. Tomislav TreerStudentica: Martina Šimunović Conta

Zagreb, 2013.

UVOD• Sportski ribolov je u današnje moderno doba oblik rekreacije • U sportskom ribolovu se ulovljena riba pušta ili se može uzeti dozvoljeni broj riba• Riba koja se uzme iz ribolova mora imati određenu duljinu, težinu, mora pripadati vrsti koju je

dozvoljeno loviti i mora zadovoljavati sve kriterije propisane zakonom o sportskom ribolovu zemlje, često i županije ili općine i kriterije ribolovnog društva

• sportska ribolovna društva svojom posebnom brigom, čuvanjem i poribljavanjima održavaju riblji fond i razvijaju ga u jezerima, rijekama ili ribnjacima

• Ribolovna društva dužna su izraditi ribolovno gospodarsku osnovu koja propisuje način gospodarenja na određenoj vodi

• dužna su voditi statistiku o ulovima i podatke dostavljati odgovornim institucijama• Informacije o ulovima su od iznimne važnosti, osobito društvima, jer se tako može pratiti

kretanje određenih populacija riba• Za analizu su korišteni podaci ŠRD „Šaran“ Zaprešić , podaci nisu potpuni jer se vodi

evidencija samo o godišnjim dozvolama• Ne zna se koliki je udio krivolova pa podaci o ulovu nisu sasvim precizni, podaci su djelomično

točni• Praćen je godišnji ulov (u kg) po ribiču i veličini ulovljenih jedinki prema vrstama i odnosi

ulova i njihova korelacija, a analizirani su podaci od 2009 do 2012

TEKUĆICE SAVA I KRAPINA I STAJČICA NOVA ŠODERICA ZAJARKI

• Sava je rijeka koja pripada crnomorskom slivu • protječe kroz Hrvatsku u dužini od 562 km ukupnoj duljini vodotoka

945km• Krapina je lijevi pritok rijeke Save, a prolazi kroz Hrvatsko Zagorje• Dužina Krapine je 75 km. Porječje obuhvaća 1123 km2, izvire na

jugoistočnim padinama Ivanščice, a ulijeva se u Savu kraj Zaprešića• Nova šoderica Zajarki je šljunčara uz rijeku Savu, a stara je oko pedeset

godina• Zauzima površinu od 30 ha, a duboka je 6 m• Vodi se evidencija svake ribe, prati se njezin napredak, mjesta ulova i na

što je ulovljena• obuhvaćeno preko 500 riba iznad 10kg težine

IHTIOFAUNA SAVE I KRAPINE TE NOVE ŠODERICE ZAJARKI

• Šaran (Cyprinus carpio) je riba iz porodice Cyprinidae• Dužina mu je 25-75 cm (maksimalno 100 ), a može težiti i preko 30 kg• Na gubici 4 brka, Jedina leđna perajaima na početku nazubljenu i veoma

oštru zraku• četiri forme ribnjačarskog šarana:• ljuskavi šaran, kojem je cijelo tijelo prekriveno ljuskama• veleljuskavi šaran ili cajler, koji ima duž bočne linije jedan red velikih

ljusaka• maloljuskavi ili špigler, koji ima ljuske od glave do repa, ali one u repnom

dijelu nisu ravnomjerno raspoređene• goli šaran, bez ljusaka • Šaran vretenac je u lovostaju od 01.04. – 31.05., a prema Crvenom popisu

spada u ugrožene vrste.

• Smuđ (Stizostedion lucioperca) je riba iz porodice Percidae• Vitko tijelo mu je prekriveno malenim ljuskama• Produljena glava završava oštrom gubicom• Maleni razmak dijeli prvu bodljikavu leđnu peraju od druge, koju oblikuju

samo mekane zrakaste bodlje• Dobro vidljiva bočna linija produljuje se do repne peraje • Za vrijeme parenja tijelo mužjaka postaje tamnije i tada ih zovemo

Ugljenari• Najveća zabilježena dužina je 1,5 m, dok je najveća težina ikada zabilježena

20 kg• Smuđ je u lovostaju od 01.03. – 31.05.

• Štuka (Esox lucius) je riba iz porodice Esocidae• Izraziti predator• njeno vretenasto tijelo završava karakterističnom glavom sa vrhom koji ima

oblik pačjeg kljuna• Čeljust joj je opremljena s oko 700 zuba • Leđna peraja, položena na vrhu stražnjeg dijela tijela – dobar zalet• Boje njezinog tijela pogodne su za savršenu kamuflažu• Veličina joj je 30 – 120 cm, a može doseći i 150 cm• Težina joj se kreće do 34 kg• Štuka je u lovostaju od 01.02 do 31.03

• Som (Silurus glanis) je riba iz porodice Siluridae• široko i zdepasto tijelo• Nema ljuski • Koža prekrivena je sa sluzi koja daje somu ljepljiv izgled• Glava – masivna sa šest brkova dva dugačka na gornjoj čeljusti i četiri nešto

kraća na donjoj čeljusti• Razvijena bočna pruga – osjeti vibracije mogućeg plijena • Dugačka analna peraja završava na razini repne peraje• dužinu do 500 cm i maksimalnu težinu od 306 kg te dob do 30 godina• Lovostaj za soma traje od 16.04. do 15.06

• Alohotone vrste riba razlikuju se od domaćih vrsta jer se ne nalaze na području svoje prirodne rasprostranjenosti

• Unošenje stranih vrsta negativno djeluje na prirodna staništa autohtonih vrsta

• Unošenje bolesti (npr. Parazitarne)• Križanja – smanjenje genetičke raznolikosti• Republike Hrvatske unos novih vrsta u otvorene ekosustave je strogo

zabranjen• Ihtiofauna naše države ipak sadrži 16 vrsta riba koje su u 20. stoljeću

unesene u naše vode• Bijeli amur (Ctenepharyngodon idella) • zbog kontrole vodene vegetacije u ribnjacima• Proširio se u tekućice gdje se mrijesti

• Ostale vrste riba koje obitavaju na području Krapine, Save i Nove šoderice Zajarki

• deverika (Abramis brama)• uklija (Alburnus alburnus)• linjak (Tinca tinca)• jez (Leuciscus idus)• patuljasti somić (Amiurus nebulosus)• bolen (Aspius aspius)• brkica (Barbatula barbatula)• mrena (Barbus barbus)• karas (Carassius carassius)• podust (Chondrostoma nasus)• balavac (Gymnocephalus cernus)• klen (Leuciscus cephalus)• grgeč (Perca fluviatilis)• pastrvski grgeč (Micropterus salmoides) • bodorka (Rutilus rutilus)• plotica (Rutilus pigus)

ŠPORTSKO RIBOLOVNO DRUŠTVO „ŠARAN“ ZAPREŠIĆ

• Društvo je osnovano 1958 godine• Danas ima do četiristo članova• ribički dom uz Staru Šodericu Zajarki• Ribolovno područje ŠRD Šaran Zaprešić geografski pripada zagrebačkom

ribolovnom području• blizinu metropole i odlične prometne veze • Aktivni odmor i opuštanje u prirodi• športski ribolov • Potencijal u razvoju turizma

RIBOLOVNO PODRUČJE ŠRD „ŠARAN“ ZAPREŠIĆ

• Tekućice zauzimaju 64.5 ha• Krapina uzvodno od ušća duljine 21 km i ukupne površine 30 ha• rijeka Sava od granice s općinom Brdovec do ušća Krapine u Savu, duljine 6

km i ukupne površine 25 ha• lijeva obala rijeke Sutle od Vukovog sela do Prosinca, duljine 8 km i

površine 4.5 ha• potok Lužnica, duljine 12.5 km i ukupne površine 5 ha• Stajačice zauzimaju 58.2 ha• rukavci Krapine ukupne površine 8.4 ha• rukavci Sutle ukupne površine 1.3 ha• Nova šoderica Zajarki površine 30 ha, stara šoderica Zajarki 13.5 ha• Asfaltna baza 5 ha

PORIBLJAVANJE

• mora se provoditi u skladu s općim biološkim, ekološkim i gospodarskim godišnjim planom

• poribljavanje zatvorenih voda• Riba mora biti zdrava, kondicijski jaka i treba biti kvalitetan riblji materijal

od poznatih i pouzdanih proizvođača• detaljan zdravstveni pregled riba• šljunčara nova šoderica Zajarki poribljava se sa 3000 kg šaran i 5 garnitura

smuđa tj. 5 ženskih i 10 muških matica• Smuđem se poribljava na ovakav način svake druge sezone, a nasađeni

šaran bi se trebao izloviti do sljedeće sezone• poribljavanje za športsko-ekonomsku šljunčaru Zajarki sa 1000 kg šarana i

900 kg pastrve• poribljavanje rukavaca Krapine i Sutle sa 1000 kg šarana, 250 kg linjaka i

500 kg bijelog amura

MATERIJALI I METODE

• Analizirat će se podaci ukupnog ulova, dobiveni tijekom četiri godine za područje kojim gospodari ŠRD „Šaran“ Zaprešić

• Podaci o ukupnom ulovu, ulovu prema vrstama, broju ribiča• Utvrditi će se ulov po jedinici napora (CPUE)• korelacija CPUE i broja ribiča• udio pojedinih vrsta u rekreativnom ribolovu• Ulov po jedinici napora (CPUE) izračunat je na temelju količine riba ( u kg)

koju godišnje ulovi prosječni ribič, odnosno godišnji ulov (u kg) podijeljen je s brojem ribiča

REZULTATI

20092010

20112012

0

50

100

150

200

250

300

350

400369

305

275277

KRETANJE BROJA RIBIČA NA PODRUČJU KOJIM GOSPODARI ŠRD"ŠARAN" ZAPREŠIĆ

Ukupni ulov varira kroz godineu pozitivnoj je korelaciji s brojem ulovljenih jedinkivrhunac 2009. godine kada je ulovljeno 987 jedinki i 1939.7 kg ribeNajmanji je 2010. godine s 641 jedinkom i 1320,06 kgOd 2011. raste ulovljeno 788 jedinki i 1693,8 kg ribe2012. 894 jedinke i 1501,5 kg ribe

2009 2010 2011 20120

500

1000

1500

2000

2500 KRETANJE UKUPNOG ULOVA KROZ GODINE (Kg)Kg

ulova soma (Silurus glanis) je u stalnom padu2009. 155,70 kgPad do 2012 kada je ulovljeno najmanje 43,05 kg

ukupnog ulova šarana (Ciprinus Carpio) varira varira od 2009. kada je ulovljen maksimum od 1359,9 kg, 2010. pada na 983,7 kg2011. ponovno raste na 1158,3 kg 2012. pao na 1049,1 kg

2009 2010 2011 20120

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

KRETANJE ULOVA ŠARANA KROZ GODINE (kg)

kg

2009 2010 2011 20120

20

40

60

80

100

120

140

160

180

KRETANJE ULOVA SOMA KROZ GODINE (kg)

kg

Ulov smuđa je različit kroz godine 2009 i 2010. je minimalan (<10kg)2011. je maksimum sa 66,20 kg

Ulov štuke variraNajveći je bio 2012. sa 130,55kgNajmanji 2010. sa 46,3 kg

2009 2010 2011 20120

20

40

60

80

100

120

140

KRETANJE ULOVA ŠTUKE KROZ GODINE (kg)

kg

2009 2010 2011 20120

10

20

30

40

50

60

70

KRETANJE ULOVA SMUĐA KROZ GODINE (kg)

kg

ulova amura kao alohtone ribe pada od 2009. do 2010. sa 86 kg na 69 kgraste 2011.kada se bilježi maksimum od 149,6 kg. te 2012. opet pada

U ostale ribe spada - deverika (Abramis brama), plotica (Rutilus pigus), mrena (Barbus barbus), klen (Leuciscus cephalus), linjak (Tinca tinca), jez (Leuciscus idus), patuljasti somić (Amiurus nebulosus) bolen (Aspius aspius), podust (Chondrostoma masus) i babuška (Carassius gibelio)Ulov ostalih riba najveći je 2010. sa 242,2 kg, a najmanji 2012. sa 129,9 kg

2009 2010 2011 20120

20

40

60

80

100

120

140

160

KRETANJE ULOVA AMURA KROZ GODINE (kg)

kg

2009 2010 2011 20120

50

100

150

200

250

300

KRETANJE OSTALIH RIBA KROZ GODINE (KG)

Series 1

KRETANJE MASE RIBA I PROSJEČNA MASA

Kretanje ukupnog ulova ( u kg) u pozitivnoj je korelaciji s kretanjem broja ulovljenih jedinkimožemo zaključiti da je masa ulovljenih riba kroz godine ista, osim kod soma kod kojeg prosječna masa nakon 2010. padaUkupna prosječna masa ulovljenog šarana je 2,81 kg iznad je prosječne mase šarana u Savi koja iznosi 2,4kg (M. Mataušić 2012.)Prosječna masa soma bila je najviša 2010. s 10,33 kg. Od tada pada, a prosječna masa mu je 7,91 kgProsječna masa štuke 2,45 kg, amur 3,2 kg, smuđ 2.18kg

2009 2010 2011 20120

2

4

6

8

10

12

KRETANJE PROSJEČNE MASE ULOVLJENIH RIBA (kg)

ŠaranSomAmurŠtukaSmuđOstalokg

šaran som štuka amur smuđ0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

PROSJEČNA MASA (KG)ULOVLJENIH RIBA

Series 1

PROSJEČNI UKUPNI GODIŠNJI ULOV I UDIO PO VRSTAMA

dobivanje ukupnog prosječnog ulova godišnje zbrojili smo podatke o ulovu za sve promatrane vrste te podijelili s brojem promatranih godinaProsječni godišnji ukupni ulov iznosi 1613 kg

Šaran je dominantna vrsta koja se lovi i čini 59% ulovaostale vrste 32%štuka 5% smuđ i som 1,5% te amur 1%

ribiči0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

PROSJEČNI GODIŠNJI UKUPNI ULOV (KG)

Series 1

PROSJEČNI UDIO VRSTA (KG) U ULOVU RIBIČA

Šaran (Cyprinus carpio)Amur (Ctenopharyngodon idella)Som(Silurus glanis)Štuka(Esox lucius)smuđostalo

KRETANJE UKUPNOG ULOVA RIBIČA(KG) PREMA CPUE

• najtočniji podaci o ulovu - analizirali smo ulov po jedinici napora (CPUE – catch per unit effort)

• Promjene po jedinici napora nam pokazuju promjene u kvantiteti vrsta

• Smanjenje – prekomjerni izlov• Nepromijenjenost – održivi ribolov• U radu je uzeti kao jedinica napora

godišnji ulov (kg) po jednom ribiču• Ukupni godišnji ulov podijeljen je s

registriranim brojem ribiča u određenoj godini

• CPUE varira od 2009. Kada je iznosio 5,25 kg/ribiču do 2010. pada kada je bio najniži 4,32 kg/ribiču, vrhunac je 2011. kada je bio 6,15 kg/ribiču, a 2012. CPUE je opet lagano u padu

2009 2010 2011 20120

1

2

3

4

5

6

7

KRETANJE CPUE RIBIČA (KG/RIBIČ)

godina

CPUE

kg/

ribič

ODNOS CPUE RIBIČA UKUPNO I PREMA VRSTAMA

korelacije ukupnog CPUE i broja ribiča - CPUE pada porastom broja ribičakod šarana je isto vidljiv pad vrijednosti gotovo jednako kao i kod ukupnog ulova te je prisutan izlov ove vrste ribe

Negativni trend CPUE pokazuje se i na grafičkom prikazu za bijelog amura, smuđa i štuku Smanjenje CPUE porastom broja ribiča ukazuje na izlov te bi se trebala korigirati

kod soma i ostalih vrsta riba zabilježen porast CPUE porastom broja ribičaDolazi se do zaključka da se tim vrstama riba dobro gospodari, no premali je broj promatranih godina da bi se sa velikom sigurnošću moglo tvrditi

RASPRAVA• Analizom podataka rekreativnog ribolova na području gospodarenja ŠRD „Šaran“

Zaprešić obuhvaćeni su podaci od 2009. do 2012. • Ukupni ulov varira kroz godine kao i broj ulovljenih jedinki• Pregledom kretanja ukupnog ulova pojedinačnih vrsta pad - smuđa, soma, amura i

ostalih vrsta riba, rast kod štuke, a šarana varira i u zadnje dvije godine je podjednak• pozitivnu korelaciju ukupnog ulova (kg) i broja ulovljeni jedinki, masa pojedinih

jedinki neke vrste ne mijenja se značajno kroz godine, osim kod soma kod kojeg se masa smanjuje

• prosječna masa kod šarana, soma, smuđa i štuke veća nego masa ulovljenih riba na Savi i Dunavu (Treer, T. i sur., 2012.).

• Ukupni CPUE varira kroz godine • usporedbi sa Savom je četiri puta manji ulov po jedinici napora (Mataušić M., 2012.). • Na Dunavu je ulov po jedinici napora isto četiri puta veći nego na području

gospodarenja ŠRD „Šaran“ Zaprešić. (Kubatov I., 2012. )• prekomjeran izlov šaran, štuke, smuđa te bi se trebalo korigirati njihovo

gospodarenje, a za ostale ribe možemo reći da se dobro gospodari

ZAKLJUČAK

• zaključka da je važno vođenje evidencije ulova jer je to u interesu samog društva• Praćenjem, dobiveni rezultati mogu pomoći pri racionalnom gospodarenju

područja• Potrebno je evidentirati podatke o ulovima po vodama (zasebno stajačice i

tekućice)• evidentirati podatke i o broju ulovljenih jedinki – važni rezultati (prosječna masa

ulovljenih riba prema vrstama)• ograničiti broj ribiča na određenom području kako bi se smanjio izlov određenih

riba• zaustaviti moguće onečišćenje tekućica • zaštiti prirodna mrjestilišta riba koja se nalaze u manjim rukavcima• voditi fizikalne i kemijske analiza voda - kvaliteta vode može značajno utjecati na

riblji fond

LITERATURA• Kubatov I. (2012.): Analiza podataka ribolova na Dunavu na području Baje u Mađarskoj,

Zagreb• Mataušić M. (2012.): Analiza podataka rekreativnog ribolova na rijeci Savi, Zagreb• Mrakovčić M., Marčić Z. (2006.): Ribolovno gospodarska osnova. Mjere za unapređenje

slatkovodnog ribarstva na ribolovnom području ŠRD ˝Šaran˝ Zaprešić. Prirodoslovno – matematički fakultet zoologijski zavod, Zagreb, 88: 11-13, 80-83.

• Treer T. (2008.): Ihtiologija II (Procjena ribljeg stoka). Skripta za modul Ihtiologija Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

• Treer T., Suić J., Piria M., Šprem N., Aničić I., Safner R., Tomljanović T., Matulić D. (2012): Analiza podataka ribolova na Savi i Dunavu. 8. međunarodni gospodarsko – znanstveni skup, Vukovar 19-20.4.2012.,25

• Treer T., Suić J., Piria M., Šprem N., Aničić I., Safner R., Tomljanović T., Matulić D. (2012): Assessment of the fish communities in large Croatian rivers based on the artisan fishermen and anglers´dana. XIV Congress of Ichthyology, Liege, Belgium

• Izvor s web stranica:• Cro carp

http://www.cro-carp.com/portal/saranske-vode/4-hrvatske-saranske-vode/49-zajarki , pristupljeno, siječanj 2013.

• ŠRD Šaran Zaprešić http://www.saran-zapresic.hr/ , pristupljeno, siječanj 2013.• Wikipedia http://en.wikipedia.org/wiki/Sava, pristupljeno, siječanj 2013.• Wikipedia http://hr.wikipedia.org/wiki/Krapina_(rijeka), pristupljeno, siječanj 2013.

ŽIVOTOPIS

Martina Šimunović Conta rođena u Zagrebu 8. Kolovoza 1984. gdje završava osnovnu školu te Kemijsku i geološku tehničku školu. 2004. godine upisuje Agronomski fakultet u Zagrebu kao zadnja generacija po starom programu. Diplomirala 2013. godine na smijeru stočarstvo, usmjerenje ribarstvo. Kontakt martina.simunovic.conta@gmail.com