pregrada - pur i svezak

8/14/2019 Pregrada - PUR I Svezak

1/179

PPrroojjeekktt uukkuuppnnooggaarraazzvvoojjaa

ggrraaddaa

PPrreeggrraaddee

ii ooppiinnee

HHuumm nnaa SSuuttllii

11.. ssvveezzaakk


2/179

Projekt ukupnoga razvoja izradio:

Dugo Selo

rujan, 2006. godine


3/179

Kazalo:Kazalo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1Republika Hrvatska osnovni podaci. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3upanije Republike Hrvatske. . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4Krapinsko-zagorska upanija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6Rije autora. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7Uvodni dio PUR-a za grad Pregradu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8Poruka gradonaelnice Za lijepu i uspjenu Pregradu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9Prvi svezak Uvod u Projekt ukupnoga razvoja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

Stanje jedinica lokalne samouprave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12Jedinice lokalne samouprave u poticanju svojega ukupnoga razvoja. . . . . . . . . 13Jedinice lokalne samouprave u poticanju razvoja gospodarstva. . . . . . . . . . . . 13

Drugi svezak. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14Poljoprivreda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14Turizam. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

Prvi svezak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161. Uvod. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

1.1 Prikaz potrebitosti i moguih uinaka PUR-a. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 171.2 Razvojni nacrti opine Hum na Sutli i grada Pregrade. . . . . . . . . . . . . . . . . 18

Ispunjena anketa Hum na Sutli. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Ispunjena anketa Pregrada. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

1924

1.3. Stanje jedinice lokalne samouprave. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 291.3.1. Smjetaj i prirodno-zemljopisna osnova. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 291.3.2. Prometno-zemljopisni poloaj. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

1.3.2.1 Prometno-zemljopisni poloaj opine Hum na Sutli . . . . . . . . 351.3.2.2 Prometno-zemljopisni poloaj grada Pregrade . . . . . . . . . . . . . 36

1.3.3. Demografska obiljeja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 381.3.4. Dinamika obiljeja stanovnitva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 451.3.5. Strukturna obiljeja stanovnitva. . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . 48

2. Jedinice lokalne samouprave u poticanju svojega ukupnoga razvoja . . . . . . 702.1. Regionalni razvoj i regionalna politika. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71

2.1.1. Modeli regionalnoga razvoja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 722.1.2. Naela pristupa podrunomu razvoju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 732.1.3. Elementi konkurentnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 752.1.4. Ciljevi regionalnoga razvoja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77

2.2. Vlastiti model razvoja - Primjeren vlastitoj posebnosti i razliitosti oddrugih . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79

2.3. Partnerstvo privatnoga i javnoga sektora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 802.4. Podruni razvoj u Republici Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 832.5. Razvojni problemi i razvojna ogranienja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 842.6. Odrivi razvoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 862.7. Podruni kapital - Razvoj i poticanje podrune konkurentnosti . . . . . . . . . 912.8. SWOT analiza grada Pregrade. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92

1


4/179

Kazalo:2.9. Vizija grada Pregrade. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . 1012.10. Dugoroni ciljevi razvoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1022.11 Project Cycle Management . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1032.12. Ruralni razvoj - Potrebne razvojne mjere i djelatnosti . . . . . . . . . . . . . 1042.13. Financiranje razvoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1072.14. Vrijednosni papiri - Razvojno sredstvo i zamanjak razvoja . . . . . . . . . 1092.15. Jedinice regionalne i lokalne samouprave na tritu kapitala . . . . . . . . 1122.16. Municipalne obveznice - Obveznice jedinica lokalne samouprave

za prikupljanje sredstava za razvoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1142.16.1. Obveznica bolji nain financiranja jedinica lokalne i

regionalne samouprave . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1192.16.2. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga

(HANFA) i Sredinja depozitarna agencija (SDA) . . . . . . . . . . . 1202.16.3. Javna informacijska knjinica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123

3. Jedinice lokalne samouprave u poticanju razvoja gospodarstva . . . . . . . . 1253.1. Odluke o radnomu vremenu prodavaonica i drugih oblika trgovine . . . . 1273.2. Poduzetnika itaonica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1283.3. Prepoznatljivi vizualni ili grafiki identitet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130

4. Regionalni marketing . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1314.1. Vizualni identitet u slubi regionalnoga marketinga . . . . . . . . . . . . . . . . 1324.2. Panoi uz prometnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133

5. to poticati kao jedinica lokalne samouprave? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1345.1. Stare djelatnosti-nadahnue za novi razvoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136

5.2. Otkria, izumi, patenti i inovacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1366. Razvojni i pratei gospodarski subjekti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1397. Opine i gradovi u izgradnji ljepega okolia - Izvor sredstava za zatitu i

ureenje okolia . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . 141Zakljuak- to initi? Kako poticati i upravljati gospodarskim razvojem na

svojemu podru ju? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149Dodatak Razvojni nacrt za izradu i trajno dopunjavanje Projekta ukupnoga

razvoja zadanoga podruja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151Dodatak Prikaz potreba i ciljeva Projekta ukupnoga razvoja (prezentacija) . 163

2


5/179

REPUBLIKA HRVATSKA

Osnovni podaci*

Zemljopisni poloaj: Hrvatska se prostire od krajnih istonih rubova Alpi na sjeverozapadudo Panonske nizine i obala Dunava na istoku, sredinji joj dio pokriva planinski masivDinare, a juni joj dio zavrava na obali Jadranskog mora.

Povrina: Kopneni dio iznosi 56.542 km2, a povrina teritorijalnoga mora 31.067 km2.

Napuenost: 4.437.460 stanovnika

Dravno ureenje: viestranaka parlamentarna republika.

Glavni grad: Zagreb (779.145 stanovnika) gospodarsko, prometno, kulturno i akademskosredite zemlje.

Duina morske obale: 5.835 km, od toga 4.058 km obale otoka, hridi i grebena.

Broj otoka, hridi i grebena: 1.185, najvei otoci Krk i Cres; nastanjenih otoka je 50.

Najvei vrh: Dinara 1.831 m/nm

Novac: kuna (kuna=100 lipa)

*Izvor: Hrvatska turistika zajednica

3


6/179

UPANIJE REPUBLIKE HRVATSKECOUNTIES OF THE REPUBLIC OF CROATIA

I. Zagrebaka upanija I. County of ZagrebII. Krapinsko-zagorska upanija II. County of Krapina-ZagorjeIII. Sisako-moslavaka upanija III. County of Sisak-MoslavinaIV. Karlovaka upanija IV. County of KarlovacV. Varadinska upanija V. County of VaradinVI. Koprivniko-krievaka upanija VI. County of Koprivnica-KrievciVII. Bjelovarsko-bilogorska upanija VII. County of Bjelovar-BilogoraVIII. Primorsko-goranska upanija VIII. County of Primorje-Gorski kotarIX. Liko-senjska upanija IX. County of Lika-SenjX. Virovitiko-podravska upanija X. County of Virovitica-PodravinaXI. Poeko-slavonska upanija XI. County of Poega-SlavoniaXII. Brodsko-posavska upanija XII. County of Sl. Brod-Posavina

XIII. Zadarska upanija XIII. County of ZadarXIV. Osjeko-baranjska upanija XIV. County of Osijek-BaranjaXV. ibensko-kninska upanija XV. County of ibenik-KninXVI. Vukovarsko-srijemska upanija XVI. County of Vukovar-SrijemXVII. Splitsko-dalmatinska upanija XVII. County of Split-DalmatiaXVIII. Istarska upanija XVIII. County of IstriaXIX. Dubrovako-neretvanska upanija XIX. County of Dubrovnik-NeretvaXX. Meimurska upanija XX. County of Meimurje

Grad Zagreb City of Zagreb

4


7/179

KRAPINSKO-ZAGORSKA UPANIJACOUNTY OF KRAPINA-ZAGORJE

GRADOVI

Donja Stubica PregradaKlanjec Zabok

Krapina Zlatar

Oroslavje

OPINE

Bedekovina MaeBudinina Marija Bistrica

Desini Mihovljan

urmanec Novi Golubovec

Gornja Stubica Petrovsko

Hraina Radoboj

Hum na Sutli Stubike TopliceJesenje Sveti Kri Zaretje

Konjina TuheljKraljevec na Sutli Veliko Trgovie

Krapinske Toplice Zagorska sela

Kumrovec Zlatar Bistrica

Lobor

5


8/179

6

Predgovor

Dok rijetka urbana sredita Hrvatske rastu i razvijaju se, 77 % neurbanih podruja danas

stagnira, nazaduje, a velikim dijelom i praktiki izumire.

Budunost naa vie ne ovisi o odluci neke osobe odozgora, monoga sekretarijata ilifunkcionara.

Na nama je samima da jo danas odluimo:

Hoemo li dosadanje prakse nastaviti nepromijenjene s istim rezultatima?

Hoemo li razvijati posebno prilagoene projekte, obrte, poseban turizam, poljoprivredu,

zaposliti domae ljude i pozvati one koji su otili da se polako vrate?

Zastanite i zamislite, ako nita ne uinimo kako e izgledati ovaj na kraj za 5 ili 10

godina. Tko e ovdje i kako ivjeti? Tko e se od nas odseliti, koliko e ih umrijeti, a koliko

e ih se roditi, tko e nas i nau djecu i na kojim poslovima zaposliti?

A sada opet zamislite kako bi ovaj grad Pregrada ili opina Hum na Sutli mogli izgledatiza 10 godina, skupimo li glave i pokrenemo li razvoj danas. Moda bi ipak grad Pregrada i

opina Hum na Sutli mogli izgledati slinije nekomu bavarskomu gradiu ili sjeverno -

talijanskoj pokrajini zadravajui svoj stari dobri zagorski tih.

Sve od navedenih mogunosti jednako su stvarne i najvie ovise o nama samima, naoj

odluci, naoj pameti i naem trudu. Kako si napravimo tako e nam i biti,... i ne samo nama,

ve i naoj djeci. Razvoj, a posebno toliko eljeni ubrzani razvoj, poglavito je stanje svijesti i

osobne odluke da krenemo naprijed. Pokretanje naprijed podrazumijeva, ne svatko sam za

sebe, ve svi zajedno u istom smjeru i mladi i stari i lijevi i desni.

Bez potpunoga suglasja velikoga broja graana i politikih stranaka o pokretanju

razvojnih ciklusa, sve e ostati isto, a nama e ostati samo da jedni na druge upiremoprstom, gunamo ili zajedljivo prigovaramo.

Dakle: mirenje s postojeim

ili djelovanje - borba za novo i bolje?


9/179

7

Rijeautora

U mnogim naim krajevima i dalje

zaostaju i tiho egzistiraju nerazvijenaruralna podru ja, na kojima stanovnitvo

trpi sve vee zaostajanje i siromatvo, a to

pak ubrzava odlazak s tih podru ja. Polakozaputena i zaboravljena, ne privlae

nikoga, a posebno ne mlade, strune i

kvalificirane, ija bi znanja i sposobnosti

mogli biti osnovni zamanjak razvoja. Ne potiui dovoljno brzi razvoj, i ne

koristei zadovoljavaju

e mjere za poticanjerazvoja, sve vie emo kasniti za razvijenim

svijetom. Samo 8% neurbanih

(vangradskih) podru ja nae zemlje razvija

se uravnoteeno, a tek 4% biljei rast.Poljoprivreda vie nee i ne moe biti jedina

djelatnost, koja e omoguiti vitalnost ve

industrija, trgovina, turizam, samo su nekeod djelatnosti, koje e sve vie oblikovati

razvoj izvan velikih gradova.

Promjena trenda od nazadovanja spram

ubrzanomu razvoju ne moe biti plodinspiracije i kampanje, ve jedino rezultat

sustavnoga sveobuhvatnoga planiranja i

provedbe razvojnih mjera.Preduvjet razvoja je, ba kao to je

definirano u naslovu ovoga rada, Ukupnost

razvoja. Ukupnost razvoja nekogapodru ja, moe se usporediti s konceptom

karika u lancu. Sam lanac razvoja bit e u

konanici toliko jak, koliko e biti jaka

najslabija karika u lancu razvoja.Kada bi se dakle, neki kraj naglo

industrijalizirao, a taj industrijski razvoj ne

bi bio popraen infrastrukturnim, kulturnim,

drutvenim, obrazovnim i drugim vidovimarazvoja, u bliskoj budunosti poela bi se

stvarati uska grla i problemi, koji bi

podru je ponovno uinili neprivlanim zaivot i rad.

Dakle, ulaganje u gospodarstvo, bez

ulaganja u kulturnu ili socijalnu strukturu,

nee donijeti eljeni razvoj. Jednako tako,razvojne karike nee biti dovoljno snane

da potaknu uspjean razvoj, ako u razvojnisu ukljueni svi bitni nositelji razvojaregije: gospodarstvenici, elnici lokalne

samouprave, voditelji graanskih udruga,

nositelji obrazovanja i svi ostalizainteresirani iji probici i djelatnosti

moraju biti vrsto isprepleteni i usmjereni u

istom smjeru k istim ciljevima.Postojei uspjeni primjeri nekih

zapadnoeuropskih zemalja, poput onih u

Bavarskoj i nekim drugim pokrajinama,

omoguuju nam da u dobroj mjeri koristimove prokuane recepte cjelovitoga razvoja

opina, gradova i regija. Prilagoujui ih

naim uvjetima imamo priliku njihoverezultate i poboljati.

Primjene li se sustavno i cjelovito

koncepti opisani u ovom tekstu, opinaHum na Sutli i grad Pregrada osjetno e se i

mjerljivo pomaknuti, ubrzati svoj razvoj i

postati jednim od najpoeljnijih mjesta za

ivot, pokretanje tvrtki i poslova.


10/179

8

U v o d n i d i o

Pro j ek t a

ukupnoga r azvo ja

za

grad Pregradu

St ruk tu r a i t eme

Projekta ukupnoga razvoja


11/179

9

Poruka gradonaelnice

Za lijepu i uspjenu Pregradu

Grad Pregrada smjeten je u

sjeverozapadnomu dijelu Hrvatskogazagorja, a granii s opinama Hum na Sutli,

urmanec, Petrovsko, Krapina, Desini,

Tuhelj i Krapinske Toplice. Ima povrinu67 km

2, a prema posljednjemu popisu

stanovnitva 2001. godine ima 7.147stanovnika koji ive u 2.928 domainstava.

Reljef Grada je izrazito visok u dijelu kojimdominira Kunagora (521 n/m), odnosno

breuljkast i niskobrdovit u ostalomu dijeluGrada. Izmeu breuljaka smjestile su se

doline uz potoke Kosteljinu, Sopotnicu,

Erpenjicu i Vinski potok. Ovakav izgledreljefa odrazio se i na razvoj veih naselja,

koja su smjetena u dolinama, gdje prolaze i

glavni prometni pravci koji povezujupodru je grada Pregrade sa susjednim

opinama i dalje. Naselje Pregrada, koje je i

gradsko sjedite, smjestilo se u podnojuKunagore, gdje se sijeku glavni prometni

pravci. S obzirom na klimatske uvjete

podru je Grada prikladno je za razvoj

turizma, osobito seoskoga, vinogradarstva(uz vinsku cestu u Plemenini poznato je

vinorodno podru je Gora i Vinagora), vo-

arstva, ratarstva, i uzgoj stoke.

Gradonaelnica

Mr.sc. Vilmica Kapac

Ime Pregrada prvi se put spominje 1334.

godine u Statutima Zagrebakoga Kaptola,

koje je sastavio arhiakon Ivan, a iste

godine 9. kolovoza proglasio ih je biskupLadislav Kobol. Da je upa starija od toga

datuma govori nam injenica da je

Pregrada, ne bez razloga u popisu upanaglaena kao prva u arhiakonatu Zagorje.

Opis Pregradske upne crkve postoji u

kanonskim vizitacijama iz 1639. godine.Pregradski je kraj pripadao kostelskomu

vlastelinstvu. Na sjevernim obroncima

Kunagore jo danas se naziru ostaci

srednjevjekovne utvrde Kostel.Pregrada je bila opinsko naselje u

sklopu Varadinske upanije. Izmeu dvasvjetska rata bila je kotarsko podruje.Poslije II. svjetskoga rata zadrava statuskotara pokrivajui podru je opine Pre-grada, Krapinske Toplice, Vinagora,Desini i Hum na Sutli. Ukidanjem kotara1955. godine zadrava status opine do1962. godine, kada je pripojena krapinskojopini i u tomu periodu zadrala je poseban

znaaj (npr. imala je op

inski sud), iz kojese izdvojila 1978. godine.

Do 1993. godine Opina Pregradapokriva podruje mjesnih zajednica Desini,Hum na Sutli, Pregrada i Vinagora.

Zakonom o podru jima upanija,gradova i opina, koji je donio Zastupnikidom Sabora RH u sijenju 1997. godinePregrada je dobila status grada kao jedinicalokalne samouprave.


12/179

10

U razdoblju izmeu dva svjetska rata

Pregrada je bila prema broju stanovnikanajjae obrtniko sredite u Hrvatskoj. U to

vrijeme imala je i svjetski poznatu tvornicu

lijekova Thierry. Bila je na neko vanomuprometnom pravcu Zagreb-Be. Pregrada je

i danas jako obrtniko sredite uz uspjenogospodarstvo: Kostel-promet, Nisko-gradnju, Staklorez-Buri, EMKA

modnu konfekciju, OKI-Roto, Kuna-

teks, i mnoga druga privatna poduzea.

Prostorne i prirodne pretpostavkeomoguuju daljnji gospodarski razvoj

Pregrade u proizvodnim i uslunim dje-

latnostima, posebice u turizmu. Pregradaima prvu vinsku cestu u Hrvatskoj,

planinarski dom na Kunagori, elitni turizam

u dvorcu Beanec, velianstvene sakralneobjekte. Na gospodarstvo se nadovezuje

velika paleta raznovrsnih dogaaja i udruga,od Branja grojzdja do Kostelske pitole.

Kulturi i portu se u Pregradi pridaje

velika pozornost to je dokazano osni-vanjem i radom veeg broja portskih

klubova i osnivanjem i radom Kulturno

umjetnikog drutva, Gradske knjinice i

muzeja. No najvanije za razvoj Pregrade jeobrazovanje i infrastruktura: ceste, vodo-

opskrba, telefonija, elektroobskrba, plino-

fikacija, vodozatita, komunalno i prostorno

ureenje, pa e se u tom smjeru morati planski rjeavati uvjete za razvoj

gospodarstva i zadovoljavajueg standarda

ivota pojedinaca.Razvoj malog i srednjeg poduzetnitva,

turizma i uslunih djelatnosti podruja su nakojima e se temeljiti daljnji gospodarski idrutveni razvoj Grada.

Odgoj i obrazovanje mladih, poevi od

predkolskog odgoja, osnovnoga i srednjega

kolstva pa sve do visokoga obrazovanja,kao preduvjet razvoja i napretka jedne

sredine stalna su briga Grada.

Cilj je uiniti Pregradu lijepom iuspjenom. Ljepotu joj daje priroda i

ureenost, a uspjenost je mjerljiva stan-

dardom ivota. Svakoj kui dovesti pitkuvodu i asfalt, a svakom graaninu Pregrade

stvoriti uvjete za bolji ivot, osigurati muradno mjesto i bolji standard.

Pregradu vidimo kao razvijeni

srednjeuropski grad, kao obrazovni centarKrapinsko-zagorske upanije za podruje

zdravstva, sa razvijenim malim i srednjim

poduzetnitvom, popunjenom gospodar-

skom zonom, zaposlenim i zadovoljnimsvim graanima.


13/179

11

Prvi svezak

Uvod u projekt ukupnoga

razvoja

Iako bi Projekt ukupnoga razvoja

(PUR) za jedinice lokalne samoupravetrebao biti konkretizacija upanijskoga

Regionalnoga operativnoga programa, ovdje

e Projekt ukupnoga razvoja biti podloga zanjegovu izradu, jer Regionalni operativni

program Krapinsko-zagorske upanije jo

nije dovren.U nastavku su naslovi i opis cjelina od

kojih e biti sastavljen Projekt ukupnoga

razvoja.

Prikaz potrebitosti i moguih uinaka

PUR-a

U ovom dijelu bit e opisan Projekt

ukupnoga razvoja, kao poetak puta do

novoga razvojnoga ciklusa. Dakle, tu e biti

opis potrebitosti i uinaka, kojima bi PURtrebao rezultirati. Ovaj prikaz slui elnitvu

jedinice lokalne samouprave i svim

zainteresiranim graanima da se upoznaju s

izradom PUR, kao osnovnoga razvojnoga

pomagala.

Razvojni nacrt - anketa

Razvojni nacrt oblikovan je kao anketasvih, koji su zainteresirani za razvoj i ele unjemu djelatno sudjelovati. Ova anketa treba biti trajna, to znai da bi se trebala eeprovoditi (jednom godinje). Razvojni nacrt je podloga izrade i provedbe PUR-a. On eodrediti razvojne prioritete, to jest, to e serazvijati, da bi PUR odredio kako e se

razvijati ono, to je utvreno u razvojnomunacrtu.

Iako je ova anketa logiki dio poglavljao zadacima jedinice lokalne samouprave usvojemu razvoju, jer je treba trajno provoditi, ona e u PUR biti na samompoetku, jer je to u samoj konstrukciji PURprva djelatnost.


14/179

12

Stanje jedinica lokalne samouprave

Svrha ovoga dijela PUR-a je upoznatisve zainteresirane sa stanjem onih initelja,koji izravno utjeu na razvoj i prethodesvakom promiljanju razvoja. Iako dobardio obraenih podataka elnitvo i diograana jedinice lokalne samouprave zna,potrebno ih je sustavno iznijeti, kako bi svioni koji e sudjelovati u provedbi razvoja, aosobito ulagai, imali sve potrebite podatkena jednom mjestu tono prikazane.

Osnovnih est poglavlja ovoga dijelaPUR-a su:

smjetaj i prirodno zemljopisna osnova, prometno-zemljopisni poloaj, demografska obiljeja, dinamika obiljeja stanovnitva, strukturna obiljeja stanovnitva, prirodno i kulturno naslijee.

Smjetaj i prirodno zemljopisnaosnova opisujupoloaj Krapinsko-zagorskeupanije u Republici Hrvatskoj, povrinu,tlo, reljef, vodotoke, klimu, biljni pokrov, ...Dakle, uglavnom opisuje prirodni ilinaslijeeni dio podrunoga kapitala.

Prometno zemljopisni poloaj opisuje prometnice, povezanost podru ja s drugimhrvatskim i inozemnim podrujima,smjetaj obraivane jedinice lokalnesamouprave u upaniji, u odnosu nasusjedne jedinice lokalne samouprave, te uodnosu na susjedne upanije.

Uz spomenuto ovaj dio daje prikazupravno-podrunoga ustroja opina igradova Krapinsko-zagorske upanije imree naselja unutar jedinice lokalnesamouprave.

Demografska obiljeja opisuju znaajstanovnitva za razvoj, utjecajgospodarskoga razvoja na demografskostanje i kretanja, na razvoj naseljenosti irazmjetaj naselja, broj stanovnika i gustounaseljenosti, te utjecaj blizine Zagreba nademografska kretanja.

Opisuje promjene ukupnoga brojastanovnika Krapinsko-zagorske upanije i

jedinice lokalne samouprave ukupno i po

naseljima, koristei posljednji popisstanovnitva.

Dinamika obiljeja stanovnitva -ovaj dio opisuje Odrednice prirodnogakretanja stanovnitva na podruju upanije i

jedinice lokalne samouprave.

Strukturna obiljeja stanovnitvaopisuju odnos mukoga i enskoga

stanovnitva openito i kao pokazatelje

stupnja gospodarske razvijenosti, udio

mukoga i enskoga stanovnitva u dravi,upaniji i u jedinici lokalne samouprave po

karakteristinim dobnim skupinama.

Prikazat e se udio djece, roditelja ipraroditelja u ukupnom stanovnitvu.

U ovom dijelu e biti prikazane dobnospolne piramide stanovnitva na razini

drave, upanije i jedinice lokalne

samouprave, kako bi se pomoudeformiranosti ili okljatrenosti ovih

piramida zorno pokazalo demografsko

stanje.Bitno strukturno obiljeje stanovnitva je

kolska sprema, pa e se iznijeti podaci o

brojnom stanju stanovnitva bez kole, sa

zavrenom srednjom kolom, te vie ivisoko obrazovano stanovnitvo u Republici

Hrvatskoj, upaniji i jedinici lokalne

samouprave, jer su uz kapital prijeko potrebni visoko obrazovani strunjaci za

jai drutveno gospodarski razvoj. Takoer

je bitan broj aktivnoga stanovnitva i opastopa aktivnosti u jedinici lokalne

samouprave, te udio aktivnoga stanovnitva

u ukupnom stanovnitvu, jer je aktivno

stanovnitvo, radna snaga nositelj proizvodnje, gospodarskoga i drutvenog

razvoja.

Zato e se obraditi svi ti podaci, te tomudodati prikaz zaposlenih po djelatnostima u

upaniji i jedinici lokalne samouprave.Prirodno i kulturno naslijee opisuje

slikovita podru ja i zanimljivosti, te

kulturno-povijesne objekte.


15/179

13

Jedinice lokalne samouprave u poticanju

svojega ukupnoga razvoja

Ovdje e biti obraeni razvojni postupci i

znanja koja trebaju usvojiti elnitva

jedinica lokalne samouprave i svi koji ele

djelatno sudjelovati u njihovom razvoju.

U skladu s jedinstvenom metodologijom

izrade projekata ukupnoga razvoja jedinica

lokalne samouprave biti e u obliku

posebnih podpoglavlja obraene slijedee

teme:

Regionalni razvoj, razvojni initelji ielementi konkurentnosti Vlastiti model razvoja (jedinica lokalne

samouprave) primjeren vlastitoj

posebnosti i razliitosti od drugih

Partnerstvo privatnoga i javnoga sektora Podruni razvoj u Republici Hrvatskoj Razvojni problemi i razvojna ogranienja

Odrivi razvoj Podruni kapital SWOT analiza Vizija Dugoroni ciljevi razvoja Project Cycle Management Ruralni razvoj Financiranje razvoja jedinica lokalne

samouprave

Vrijednosni papiri Pristup jedinica lokalne samouprave

tritu kapitala

Municipalne obveznice u slubi razvojajedinica lokalne samouprave.

Jedinice lokalne samouprave u poticanjurazvoja gospodarstva

Velika je i nezamjenjiva uloga jedinice

lokalne samouprave u svomu ukupnomu, aposebno u gospodarskomu razvoju. Upravo

u gospodarskom razvoju jedinica lokalne

samouprave mora preuzeti vodeu i kljunu

ulogu. Ona titi probitke graana, pa nadulji rok treba osmisliti svoj razvoj, jer time

osmiljava budunost svih svojih graana.

Onaj tko je izravno zainteresiran za svojubudunost, taj treba upravljati razvojem. To

su, dakle, graani putom tijela svojih

jedinica lokalne samouprave.Zato e ovaj dio PUR obraditi slijedee

teme u obliku samostalnih podpoglavlja:

Regionalni marketing Obiljeavanje vlastitoga podruja

povezano s reklamama i vanjskim

vizualnim konstantama jedinica lokalne

samouprave i gospodarskih subjekata

Odabir onoga to e se poticati ugospodarstvu Inovacije kao poticaj novomu gospodar-

skomu razvoju

Razvojni i pratei gospodarski subjekti -definicije i njihova razgranienja, kaobuduih nositelja gospodarskoga razvoja

cijeloga podruja.


16/179

Drugi svezakU drugomu svesku ili cjelini Projekta

ukupnoga razvoja ovoga podru ja bit e

obraen razvoj gospodarstva. Stoga e taj

svezak biti Gospodarski razvojni projekt,

kao dio Projekta ukupnoga razvoja

zadanoga podru ja. Tu e biti obraene

dvije glavne gospodarske grane:

- poljoprivreda i

- turizam.

Razvoj ovih dviju gospodarskih grana

moemo sa sigurnou ocijeniti kao

razvojne prioritete. Iako su oni razvojni

prioriteti mnogih hrvatskih jedinica lokalne

samouprave, to nije nikakvo ogranienje.

Razlog tomu je to hrvatska podruja

upravo imaju mogunosti razvoja ovih

gospodarskih grana, te upravo po njihovim

proizvodima gospodarski subjekti mogu

ostvariti onu posebnost, koja e im

omoguiti stalnu, uspjenu trinu utakmicu

na cijelomu europskomu tritu.

Ove dvije djelatnosti se logiki i

proizvodno nadopunjuju, pa upravo njihov

usklaen razvoj moe oznaiti poetak

gospodarskoga razvoja ovoga podruja.

Poljoprivreda

Budui da su veina ukupnih hrvatskih

prostora, a jednako tako i prostora

obraivanih jedinica lokalne samouprave

(grad Pregrada i opina Hum na Sutli)

ruralni prostori, poljoprivreda se uvijek

namee kao osnovna djelatnost. Ona nije

samo mogunost zapoljavanja, nego mora postati izvor hrane visoke kakvoe po

tritu prihvatljivim cijenama, a jednako

tako i izvor sirovina za niz preradbenih

djelatnosti, jednako tako po prihvatljivim

cijenama.

Teme, koje e biti obraene kao

posebna podpoglavlja moemo podijeliti na

slijedee cjeline:

Potrebita znanja, pomagala, alati, potporei djelatnosti (jedinica lokalne samo-

uprave i drave) za razvoj poljoprivrede,

Profitnija poljoprivredna proizvodnja, Razvojni prioriteti u poljoprivredi i

isplative prerade (proizvodni modeli u

profitnomu razvoju poljoprivrede,

skladitenje i prerada poljoprivrednih

proizvoda),

Proizvodnja hrane, kakvoa hrane,HACCP,

14


17/179

Ekoloka poljoprivreda, Organizacijski oblici profitnije

poljoprivrede (zadrugarstvo).

Potrebita znanja, pomagala, alati idjelatnosti za razvoj poljoprivrede kao

dio PUR e obraditi openito hrvatsku

poljoprivredu, ukratko njezino stanje, teproizvodnje i prerade, kojih nedostaje, pa ih

se moe razviti kao profitne djelatnosti.

Posebno e se tu naglasiti uloga jedinica

lokalne samouprave u razvoju poljoprivredei drave obradivi potpore i poticaje, u

poljoprivredi. Nezamjenjiva je uloga informacijskoga

sustava TISUP, pa e i on biti obraen.

Profitnija poljoprivredna proiz-

vodnja obuhvaa mogunosti dodatnih ili

viih prihoda iz poljoprivrede, radi li se

osmiljenije, novim metodama ili

prokuanim, ali na nov nain, kako bi se,

esto manje povrine vrhunski koristile.

Najvanije teme ovoga dijela PUR su:

Plastenici Novija sredstva prihrane i zatite Natapanje ili navodnjavanje Zatita od tue, ptica, mraza

Razvojni prioriteti u poljoprivredi i

isplative prerade (proizvodni modeli u

profitnomu razvoju poljoprivrede, skladi-

tenje i prerada) e kao posebna cjelina

PUR obraditi detaljno proizvodne modele

za preporuive proizvodnje upravo na

podru ju grada Pregrade i opine Hum naSutli.

Poglavito e se obraditi proizvodni

modeli u povrtlarstvu (uzgoj u zatvorenim

prostorima, na otvorenim prostorima, uzgoj

za preradu), voarstvu i stoarstvu.

Hladnjaa je neizostavna u profitnomu

voarstvu i povrtlarstvu, pa e se i ona

obraditi.

Budui da samo kompletni proizvodni

modeli jame viu profitnost, bit eobraena priprema tla, prihrana i zatita u

povrtlarstvu i voarstvu, a uzgoj krme, kao

jeftine stone hrane u razvoju stoarstva.

Ekoloka poljoprivreda osim same

proizvodnje, obradit e propise o njoj

(zakona i pravilnika), te Meunarodnu

federaciju pokreta ekoloke poljoprivrede.

Turizam

Budui da se radi o ruralnim

prostorima, obradit e se seoski turizam u

onim pojavnim oblicima, koji su upravo

primjenjivi za podru je grada Pregrade i

opine Hum na Sutli.

Takoer e se obraditi ono to je

potrebno da bi se jae razvio izletniki i

zdravstveni turizam. Meutim svi oblici

turizma na ovomu podru ju moraju biti u

slubi i drugih gospodarskih grana, dakle,

prije svega u slubi razvoja poljoprivrede i

plasmana njezinih proizvoda.

15


18/179

Prvi svezak

1. UvodGrad Pregrada i opina Hum na Sutli

potpisali su zajedniki sporazum o izradiProjekta ukupnoga razvoja (PUR) u sijenju2007. godine. Temeljni cilj izrade ovogadokumenta je stvaranje razvojne osnovice

opine Hum na Sutli i grada Pregrade, kojojnije trenutno znaajnije razvijenogospodarstvo i u kojoj su zbog toga izrazitonazono smanjivanje broja stanovnika.

Pored toga, obiljeje ovih jedinicalokalne samouprave (JLS) su znaajnadnevna migracijska kretanja uzrokovananedovoljnom mogunou zapoljavanjastanovnitva na njihovim podrujima.

Na ovomu podru ju neiskoriteni su

poljoprivredni i umski resursi, te osobitoturistiki, koji predstavljaju dobre temeljeza razvoj specifinih i atraktivnih oblikaturizma, koji se trenutno trae na tritu.

Prisutnost ovih resursa odreujemogue pravce razvoja opine Hum na Sutlii grada Pregrade, a to su poljoprivrednadjelatnost, i to temeljena na ekolokimnaelima, te turizam za koji postoje velikemogunosti (prirodne ljepote, kulturno i

povijesno naslijee, kulinarska tradicija, ...).

Tu su jo i pojedini specifini oblici preradbene industrije koja moe koristitipostojee umske resurse, proizvodnjahrane,...

Iz navedenoga moemo zakljuiti da na

podru ju opine Hum na Sutli i gradaPregrade postoje resursni temelji moguegarazvoja toga podruja. Projekti ovoga PUR-a trebaju postati inicijalni pokretairealizacije toga razvoja.

Ovaj dokument predstavlja separat projekta ukupnoga razvoja koji obraujeSEA (Socioekonomska) analizu, SWOT(Strenghts, snage, Weaknesses, slabosti,Opportunities, prilike, Threats, prijetnje)

analizu, viziju, misiju, dugorone ciljeve,razvojni nacrt, prioritetne ciljeve, te mjere i projekte koji se odnose na podru je opineHum na Sutli i grada Pregrade.

Kroz informacije i podatke prezentiraneu navedenim dijelovima ovoga dokumentamogu se odrediti vizija i ciljevi razvojaopine Hum na Sutli i grada Pregrade,mjere i projekti koji ih trebaju realizirati, te pozicija Opine i Grada u provedbi

projekata.

16


19/179

1.1. Prikaz potrebitostii moguih uinaka PUR-a

Metodologija izrade Projekata ukupnogarazvoja jedinica lokalne samouprave (grupaautora), temelj je za metodoloki pristupizrade Projekta ukupnoga razvoja opineHum na Sutli i grada Pregrade. Prema ovojmetodologiji podrazumijeva se nekolikofaza u izradi PUR-a.

Prva faza odnosi se na: pripreme zaizradu PUR-a koje obuhvaaju pokretanjeinicijative za izradu PUR-a, donoenjeodluke JLS o izradi PUR-a ili sporazuma,ako se radi o vie JLS, sklapanje ugovora sizvoaem usluge i imenovanjekoordinatora.

Druga faza odnosi se na uvoenje PUR-a, a sastoji se od postupka prikupljanjasekundarnih podataka iz razliitih izvora:dokumentacija JLS, statistiki izvori istruna literatura i izvori, te izraderazvojnoga nacrta koji se temelji naprikupljanju primarnih podataka.

Ovime su stvorene podloge zadefiniranje razvojnoga nacrta JLS, te

podloge za definiranje pravaca njihovogarazvoja, ali i zajednikih smjerova razvojatemeljenih na pojedinim projektimazajednikoga karaktera.

Opredjeljenja o pravcima razvojadefinirana su kroz raspravu na Poglavarstvui Opinskom vijeu, a istovremeno suodreeni i popisi projekata koji e bititemelj za realizaciju ukupnoga razvojaopine Hum na Sutli i grada Pregrade.

Za svaki od nominiranih zajednikih,

gradskih i prateih razvojnih projekataizradit e se konkretan poslovni plan koji e precizno sadravati potrebna financijskasredstva za njihovu realizaciju, kao i ostale

potrebne elemente.Definiranjem ocjene postojeega stanja,

SWOT analize, razvojnoga nacrta JLS, tepravaca razvoja i popisa projekata, stvorenesu mogunosti za definiranje Projektaukupnoga razvoja opine Hum na Sutli igrada Pregrade.

Glavni izraiva projekta bila je tvrtkaProventus d.o.o., Dugo Selo.

Glavni koordinator projekta na raziniopine Hum na Sutli bio je BoidarBrezinak Bagola, prof. naelnik.

Aktivno su sudjelovali u pripremi irealizaciji projekta ostali lanoviPoglavarstva i Vijea opine Hum na Sutli.

Sudionici realizacije Projekta ukupnogarazvoja opine Hum na Sutli odrali susastanke i kontakte s pojedinimgospodarstvenicima i predstavnicimaorganizacija drutvene infrastrukture urazdoblju od travnja 2006. godine, nakojima se razmatrala problematikapostojeega stanja Opine i procjena

razvojnih pravaca i prioriteta.Pri tomu se nastojalo maksimalno

usuglasiti partnerstvo javnoga i privatnogasektora, te se koristila brojna struna,statistika literatura i izvori, kao idokumentacija JLS.

Konzultanti tvrtke Proventus d.o.o.,Dugo Selo i njihovi vanjski suradnici,neposredno su kontaktirali koordinatore uopini Hum na Sutli i gradu Pregrada zbog prikupljanja podataka i davanja

razjanjenja, dok se razmjena podataka imoguih projekata vrila i drugimsredstvima komunikacije.

17


20/179

18

1.2. Razvojni nacrtiopine Hum na Sutli i grada Pregradeza izradu i trajno dopunjavanje Projekta ukupnoga razvoja

zadanoga podruja

elimo li pokrenuti ubrzani razvojodreenoga podruja, prvo moramo odreditito emo razvijati, a tek nakon toga kakoemo to razvijati.

to e se razvijati odredit e Razvojninacrt. Osim strunjaka, u njegovoj izradimora sudjelovati to vie zainteresiranihgraana i subjekata odnosnoga podruja.

Projekt ukupnoga razvojae odreditikako e se razvijati ono, to je utvreno uRazvojnom nacrtu.

Dakle, na poetku cijeloga razvojnoga posla, potrebno je utvrditi Razvojni nacrt.On odreuje koja podru ja i/ili koje dje-latnosti treba razviti. Stoga emo Razvojninacrt konstruirati po slijedeim tokama:

Podruje djelatnosti Prioriteti Problemi Prijedlozi rjeenja.

Ubrzani razvoj se nee ostvariti nerazvijamo li paralelno slijedea podrujai/ili djelatnosti:

Prostor, Stanovnitvo, Prirodno i kulturno naslijee, te njihovu

zatitu, Gospodarstvo i gospodarsku infra-

strukturu, Stanovanje, javne zgrade i povrine,

Komunalnu infrastrukturu, Drutvenu infrastrukturu, Katastar i zemljine knjige, Prostorno urbanistike spise, Proraun jedinice lokalne samouprave.Razvojni nacrt (neispunjene njegovestranice ili tiskanice) treba jednom godinjedavati na popunjavanje djelatnicimasamouprave, poglavarstvu, vijenicima,udrugama, gospodarstvenicima, te svimzainteresiranima, kako bi se od njihdobivalo svjee obavijesti o onomu to jotreba uiniti. To je najbolji oblik auriranjarazvojnih spisa, to je posao provoditeljarazvoja. Ujedno je to trajan oblik ankete ouinjenom.


21/179

19

ISPUNJENA ANKETA HUM NA SUTLI

PROSTORPrioriteti:

- Ujednaavanje pretpostavki za razvoj cijeloga podruja- Bolja procjena prirodnih izvora i bolje raspolaganje njima- Osobita pozornost posebnim podrujima (uz vode, prometnice, granicu,...)- Izrada i provedba posebnoga programa prekogranine suradnje

Problemi:- Zakonska odreenja- Vlasnitvo

Prijedlozi i rjeenja:- Znaajniji sustavni poticaji- Decentralizacija upravljanja- Posebni poticaji

STANOVNITVO

Prioriteti:- Zadravanje mlaega (radno sposobnoga) stanovnitva- Zadravanje kolanoga stanovnitva- Poveanje broja stanovnika ukupno i po strukturi- Razvoj poljoprivrede i obiteljskih gospodarstava

Problemi:- Nepostojanje poticaja za odreene grupe stanovnitva

Prijedlozi i rjeenja:- Otvaranje radnih mjesta- Poticaji za ostanak- Poticaji za naseljavanje- Poveanje kakvoe i ope atraktivnosti podruja za ivot- Poticaji za poljoprivredne djelatnosti


22/179

20

PRIRODNO I KULTURNO NASLIJEEPrioriteti:

- Zaprijeke svim oneienjima

Problemi:- Spore aktivnosti- Nedovoljna sredstva

Prijedlozi i rjeenja:- Odrediti nositelje poslova- Osigurati sredstva

GOSPODARSTVOPrioriteti:

- Zadruge- Razvojna sredita- Gospodarska (obrtnika), mala poslovna, industrijska zona

Problemi:- Nedovoljna sredstava- Nedovoljno strunjaka- Neutvreni pravci razvoja

Prijedlozi i rjeenja:- Obrazovati strunjake- Privui strunjake- Ustrojiti razvojne grupe- Ustrojiti razvojno sredite- Izraditi poljoprivredni razvojni projekt za cijelo podruje

STANOVANJEPrioriteti:- Obnova zaputenih privatnih zgrada- Ureenje okolia oko zgrada

Problemi:- Nedostatak propisa- Nedovoljna sredstva


23/179

21

- Vlasniki problemi

Prijedlozi i rjeenja:- Osiguranje dodatnih sredstava

KOMUNALNA INFRASTRUKTURAPrioriteti:

- Vodoopskrbni sustav- Otpadne vode- Elektroopskrba- Dravne, regionalne i lokalne ceste, poljski putovi, mostovi,...- Autobusne postaje- Prometno povezivanje sa sreditima

Problemi:- Nedovoljna sredstva

Prijedlozi i rjeenja:- Osiguranje dodatnih sredstava- Usvajanje znanja o novijim i jeftinijim rjeenjima

DRUTVENA INFRASTRUKTURAPrioriteti:

- Obrazovanje- Socijalna skrb (domovi umirovljenika, potpuna graanska skrb,...)- Graanske udruge, volonterstvo- Turizam

Problemi:- Nedovoljna sredstva- Nedovoljno strunjaka

Prijedlozi i rjeenja:- Osiguranje dodatnih sredstava- kolanje i izobrazba strunjaka- Poticaji za privlaenje strunjaka


24/179

22

KATASTAR I ZEMLJINE KNJIGEPrioriteti:

- Provedba katastarsko-geodetskih snimanja nesnimljenih podruja- Opremanje i stavljanje u potpunu funkciju gruntovnice

Problemi:- Nedovoljna sredstva

Prijedlozi i rjeenja:- Osiguranje dodatnih sredstava

PROSTORNO URBANISTIKI SPISIPrioriteti:

Problemi:- Nepostojanje razvojnih projekata za gospodarski prostorni plan- Nepostojanje razvojnih projekata za poljoprivredni prostorni plan

Prijedlozi i rjeenja:- Osiguranje dodatnih sredstava- Usvajanje razvojnoga projekta ukupnoga podruja- Donoenje gospodarskoga prostornoga plana- Donoenje poljoprivrednoga prostornoga plana

PRORAUN JLSPrioriteti:

- Osiguranje dodatnih sredstava od ire zajednice, dravnih uprava, ...

Problemi:- Nedovoljna sredstva u fondovima koji nisu vlastiti


25/179

23

Prijedlozi i rjeenja:- Suradnja s novarskim kuama u svrhu sudjelovanja na tritu novca

VLASTITE PRIMJEDBE I PRIJEDLOZIPrioriteti:

- Projekt ukupnoga razvoja (PUR) opine Hum na Sutli- Ukljuivanje tematskih dijelova PUR-a u ROP (upanijski)

Problemi:- Inertnost upanijskih slubi (u pogledu izrade ROP-a)

Prijedlozi i rjeenja:- Povezivanje s okolnim razvojnim agencijama (Krapina, Celje)


26/179

24

ISPUNJENA ANKETA PREGRADA

ProstorPrioriteti:

Ujednaavanje pretpostavki za razvoj cijeloga podruja Osobita pozornost posebnim podrujima (uz vode, prometnice, granicu,...)

Problemi: Vlasnitvo Demografski problemi

Prijedlozi i rjeenja:

Znaajniji sustavni poticaji Posebni poticaji

StanovnitvoPrioriteti:

Zadravanje mlaega (radno sposobnoga) stanovnitva Zadravanje kolanoga stanovnitva Poveanje broja stanovnika ukupno i po strukturi

Problemi: Nepostojanje poticaja za odreene grupe stanovnitva

Prijedlozi i rjeenja: Otvaranje radnih mjesta Poticaji za ostanak Poveanje kakvoe i ope atraktivnosti podruja za ivot

Prirodno i kulturno naslijeePrioriteti:

Zatita spomenika kulture Zaprijeke svim oneienjima


27/179

25

Problemi: Nedovoljna sredstva Nepostojanje sustava gospodarenja otpadom

Prijedlozi i rjeenja: Osigurati sredstva Uspostaviti sustav gospodarenja otpadom

GospodarstvoPrioriteti:

Zadruge Gospodarska (obrtnika), mala poslovna, industrijska zona Razvoj turizma

Problemi: Nedovoljna sredstava Nedovoljno strunjaka Neutvreni pravci razvoja

Prijedlozi i rjeenja: Osigurati dodatna sredstva Obrazovati strunjake Izraditi gospodarski razvojni projekt za cijelo podruje

Ustrojiti povezane gospodarske programe Izrada detaljnoga plana poslovne zone

StanovanjePrioriteti:

Obnova zaputenih privatnih zgrada Ureenje okolia oko zgrada Izgradnja novih stambenih jedinica

Problemi: Nedovoljna sredstva

Prijedlozi i rjeenja: Donoenje lokalnih planova obnove Osiguranje dodatnih sredstava


28/179

26

Komunalna infrastrukturaPrioriteti:

Vodoopskrbni sustav Otpadne vode Dravne, regionalne i lokalne ceste, poljski putovi, mostovi,... Prometno povezivanje sa sreditima Infrastruktura Poslovne zone (prometnice, kanalizacija, struja, plin) Proista otpadnih voda i kolektor

Problemi: Nedovoljna sredstva Nepostojei i nedovoljni projektni, planski i tehniki spisi

Prijedlozi i rjeenja: Osiguranje dodatnih sredstava Donoenje obvezujuih planskih i tehnikih spisa Donoenje razvojnih programa

Drutvena infrastrukturaPrioriteti:

Obrazovanje Socijalna skrb (domovi umirovljenika, potpuna graanska skrb,...) Kultura

Problemi: Nedovoljna sredstva Nedovoljno strunjaka

Prijedlozi i rjeenja: Osiguranje dodatnih sredstava kolanje i izobrazba strunjaka Donoenje razvojnih planova za djelatnosti

Katastar i zemljine knjigePrioriteti:

Provedba katastarsko-geodetskih snimanja nesnimljenih podruja Usklaivanje katastra i gruntovnice


29/179

27

Problemi: Nedovoljna sredstva Metode rada

Prijedlozi i rjeenja: Osiguranje dodatnih sredstava Kompjutorizacija

Prostorno urbanistiki spisiPrioriteti:

Donoenje prostornih planova

Problemi: Nedovoljna financijska sredstva Nepostojanje razvojnih projekata za gospodarski prostorni plan

Prijedlozi i rjeenja: Osiguranje dodatnih sredstava Usvajanje razvojnoga projekta ukupnoga podruja Donoenje gospodarskoga prostornoga plana

Proraun JLSPrioriteti:

Osiguranje veih vlastitih prihoda jedinice lokalne samouprave Osiguranje dodatnih sredstava od ire zajednice, dravnih uprava, ...

Problemi: Nedovoljna razvijenost i spor razvoj izvora prihoda Nemogunosti naplate prihoda

Prijedlozi i rjeenja: Razvojnim projektom bre razvijati izvore prihoda Izravno sudjelovati u nastajanju i razvoju izvora prihoda Poboljati naplatu vlastitih prihoda jedinice lokalnesamouprave


30/179

28

Vlastite primjedbe i prijedloziPrioriteti:

Poslovna zona Poljoprivreda

obiteljska gospodarstva zadruge kolstvo

srednje i visoko za djelatnost medicine aki dom

Turizam Pregrada, turistika destinacija Kunagora, iara Kostelgrad, Kostelska pitola Plemenina, vinska cesta Muzej, numizmatika, zaviaj

Problemi: Prometna nepovezanost Kadrovi

Prijedlozi i rjeenja: Osiguranje financijskih sredstava Edukacija kadrova Povezivanje turistikih destinacija

Posebni prijedlozi: Turistika karta


31/179

1.3. Stanje jedinica lokalne samouprave

1.3.1. Smjetaj i prirodno-zemljopisna osnovaPodru je grada Pregrade i opine Hum

na Sutli sastavni su dijelovi Krapinsko-zagorske upanije. Krapinsko-zagorskaupanija nalazi se u sjeverozapadnomudijelu Republike Hrvatske i dio je prostorasredinje Hrvatske. Granice upanije inevrhovi Maceljskoga gorja i Ivanice, teobronci Strahinjice na sjeveru, odnosno padine Medvednice na jugoistoku. Istona

mea upanije podudara se svododjelnicom porje ja Krapine i Lonje,dok je rijeka Sutla zapadna granica. Tazapadna granica upanije na rijeci Sutliujedno je i meudravna granica RepublikeHrvatske s Republikom Slovenijom. Prostorupanije podudaran je s prirodno-geografskom cjelinom Donjega Zagorja.

Slika 1. Poloaj Krapinsko-zagorske upanije u Republici Hrvatskoj

29


32/179

Povrinom od 1.231 km2, Krapinsko-zagorska upanija ini 2,2 % ukupnepovrine Republike Hrvatske. Povrinom jena pretposljednjemu mjestu meu hrvatskimupanijama, manja je jedino Meimurskaupanija (724 km2). Na istoku se njena

administrativna mea naslanja na prostorVaradinske i Zagrebake upanije, na

sjeveru granii takoer dijelom sVaradinskom upanijom, ali i RepublikomSlovenijom, s kojom ima zajedniku izapadnu granicu. Na jugu Krapinsko-zagorska upanija granii s administrativno-teritorijalnim podru jem Zagrebakeupanije i grada Zagreba.

Unato injenici da povrinom

predstavlja relativno mali prostor,Krapinsko-zagorsku upaniju karakteriziraitav niz prirodno-zemljopisnih posebnosti, poglavito glede reljefnih i hidrolokihobiljeja.

Geomorfoloki, upanija nije homo-gena. U reljefno vrlo dinaminomu prostoruuoljiva su tri tipa razliitih geomorfolokihobiljeja: naplavne ravni, breuljkastikrajevi, i gorski masivi.

Naplavne ravni rijeke Krapine i rijekeSutle ine fine gline manjih debljina. Sastavnaplavnih ravni, njihov mali nagib iinjenica da bogate savske naplavineljunanim i pjeskovitim nanosimazatvaraju doline rijeka Krapine i Sutle,uzrokuju slabo otjecanje i dugo zadravanjeoborinskih voda. Naplavna ravan rijekeKrapine valorizirana je danas kao poljoprivredni prostor, ali i podrujeintenzivne kako gradske tako iinfrastrukturne izgradnje, dok na manjimnaplavnim ravnima rjeica Horvatske,Krapinice, Kosteljine, Reke, prevladavajuuglavnom poljoprivredne povrine.

Analiza reljefa breuljkastih krajeva ili prigorja, podgorja i zasebnih pobra,ukazuje da je u procesu modeliranja ovihdijelova upanije bilo nekoliko razliitihfaza. Prigorska su podru ja Ivanice,Strahinjice i Macelj gore, podgorja naosojnim stranama Medvednice iStrahinjice, a tu spadaju i brojna pobra

koja ine izdvojene reljefne cjeline. Zarazliku od uglavnom umom prekrivenihprigorskih dijelova, pobra u gospodarskomsmislu predstavljaju znaajniji prostor, sobzirom na manju zastupljenost umskih, aveu poljoprivrednih povrina. Njihovo

gospodarsko vrednovanje ogleda sepoglavito kroz uzgoj voa i vinove loze.U povrju upanije posebno se istiu

gore, ne samo zbog visine, ve i zbograzliitoga izgleda i sastava. Gorski masiviMacelj gore, Ivanice, Strahinjice iMedvednice, najvii su dijelovi upanije.Sastavljene su od starijih i otpornijih stijenai to je jedan od razloga njihova strenjaiznad rubnih pokrova tercijarnih naslagakoje se lake ispiru. Pokrivene su umom,dok im se gospodarski znaaj veeuglavnom uz eksploataciju kamena zagraditeljstvo, prisutnu na vie lokacija. Sve je izraenija i turistika valorizacijaumovitih predjela s brojnim izvorima pitkevode, to je posve razumljivo s obzirom na blizinu Zagreba, velikoga emitivnogaturistikoga arita.

Geoloka obiljeja prostora vrlo suraznolika i ukazuju na sloenost nastanka. Ugeolokoj osnovi ovoga prostora javljaju sereljefni elementi alpske, te manjim dijelomobiljeja panonske grae. Sa zapadaelementi alpske grae i reljefa zavravajuIvanicom i Strugaom, te Cesargradskomi Desinikom gorom kao posljednjimalpskim ograncima. U lancu Ivanica Strahinica Kuna gora izbija jezgramezozojskih vapnenaca i dolomita.Mezozojske jezgre su dobro okrueneserijom oligomiocenskih lapora, glinenaca,vapnenaca, konglomerata i pjeenjaka. Tenaslage prevladavaju u valovitimbreuljkastim podrujima koji se nastavljajuistono od Macelja. U sastavu srednjegagorskoga dijela Medvednice dominirajukriljavci, litavski vapnenci i laporipaleozojske starosti. U sastavu junoga krilalignitom bogate velike Konjinskesinklinale, naslonjene na masivMedvednice, koja se prua u irini od etirido sedam kilometara od Zaboka do

30


33/179

Hraine, dominiraju gline pontijskestarosti.

Kao popratna pojava postvulkanskeaktivnosti i postojeih uzdunih i poprenihrasjeda javljaju se brojni termalni izvori.Termika i mineralna vrela, koja su uz

seizminost dokazi tektonske mladosti,osobito su prisutni na sjeverozapadnoj strani

horsta Medvednice, te u prigorju Ivanice.U vrlo razgranatoj hidrolokoj mrei

upanije dominantno znaenje imaju rijekeKrapina i Sava. One prikupljaju najvei diopovrinskih voda i odvodnjavaju najvei dioupanijskoga prostora.

Kako povrinska hidrografija ovisi i orazmjetaju i reimu podzemnih voda,obilje povrinskih voda i hidromorfolokiizgled kraja vie je rezultat sastava zemljitai njegovih hidrogeolokih osobina, negohidrometeorolokih prilika. Hidrogeoloke prilike rebrasto breuljkastih predjela, preteno u tercijarnim, a rjee i ukvartarnim sedimentima, karakterizirajuvodonosne stijene primarne poroznosti. Tosu porje ja Sutle i Krapine, te manjihtekuica na prigorjima Medvednice iIvanice. Vodna ploha temeljnice pratireljef terena i u skladu je s hidrolitolokimosobinama stijena. Prvi vodonosni slojnajee je isprekidan, to ovisi o geolokimi reljefnim preduvjetima. Dubina na kojoj senalazi podzemna voda naglo se mijenja.Izvori su silaznoga tipa i zbog estihizmjena stijena razliite su propusnosti ikapaciteta (do 1 l/s) S obzirom da ih jedosta velik broj, unato svojoj malojizdanosti, konstantno vodom opskrbljujubrojne male tekuice.

U povrinskomu otjecanju vode prevladava juni smjer, a skretanja suuvjetovana izdizanjem izoliranih gorja.Izvorini dijelovi i pritoci rijeke Krapineteku od sjevera prema jugu, ali predMedvednicom skreu prema jugozapadu.Male tekuice poput Sutle, Kosteljine,Krapinice,... poinju tei usporednikimsmjerom, a potom naglo skreu prema juguusijecajui u mezozojskim karbonatnimstijenama slikovite sutjeske.

U klimatskomu pogledu, prostorKrapinsko-zagorske upanije dio je irega prijelaznoga podru ja u kojemu se, osimutjecaja ope cirkulacije karakteristine zaove geografske irine, osjea jakmodifikatorski utjecaj niske Panonske

nizine i velikoga planinskoga sustava Alpa,pa i Dinarida.Krapinsko-zagorska upanija ima

povoljne temperaturne i padalinske prilike.Godinji hod temperature, padalina, kao isva druga klimatska obiljeja ukazuju nakontinentalno - humidni tip klime.Kontinentalnost se oituje izmeu ostaloga iu relativno malenomu horizontalnomugradijentu temperature. Naime, cijeli je prostor gotovo itave zime ispunjenhladnim zrakom i vrlo su malene razlike usrednjoj sijeanjskoj temperaturi pojedinihdijelova upanije. Neto niu temperaturu, -2 oC ili jo niu, imaju samo najvii dijeloviMedvednice i Ivanice. Kao i u ostalomudijelu reenoga prijelaznoga podruja, zimesu u pravilu otre a ljeta vrua, pa sugodinja temperaturna kolebanja relativnovelika. Najtopliji je mjesec srpanj sasrednjom temperaturom oko 20oC, anajhladniji sijeanj, sa srednjimtemperaturama izmeu -0,8 i 1 oC. Kako sukod klimatskih obiljeja nekoga prostora,poglavito zbog gospodarskih aktivnosti vrlo bitni ekstremi, odnosno kretanje apsolutnihtemperaturnih vrijednosti, treba rei da suna ovomu podru ju u srpnju zabiljeenetemperature i vie od 30 oC, a u veljai,temperature i od -22 oC. Samo u tri ljetnamjeseca, lipnju, srpnju i kolovozu, nikadanisu zabiljeene negativne temperaturnevrijednosti.

Veliko praktino ili gospodarskoznaenje ima (zbog poljoprivredne proizvodnje, vodnoga reima tekuica, podzemnih voda,...) godinji hod, odnosnogodinja raspodjela padalina po mjesecima.Krapinsko-zagorska upanija je podru je skontinentalnim reimom padalina, s vie padalina u toplom dijelu godine (svibanj,lipanj i srpanj), nego u hladnoj polovicigodine. U godinjem hodu padalina istiu se

31


34/179

dva maksimuma: krajem proljea ipoetkom ljeta i u jesen. Izmeu se nalazedva minimuma padalina: glavni minimum uveljai i oujku, te sporedni minimum ljeti. Najvanije su padaline krajem proljea ipoetkom ljeta jer su tada najpotrebnije

poljodjelskim kulturama. Unato

prosjenodovoljnim koliinama padalina, zbog velike

varijabilnosti padalina stalno je prisutnaopasnost od mogue sue.

S obzirom da padaline u pravilu donosezapadni vjetrovi, koliina padalina sesmanjuje od zapada prema istoku.Odstupanja od toga pravila nastaju podutjecajem reljefa, tako da se svaka planina, primjerice Medvednica ili Ivanica, javljakao svojevrsni otok s vie padalina uodnosu na okolne nie krajeve. Utjecajreljefa na raspodjelu padalina vidljiv je i namnogo manjim reljefnim oblicima, kakva je primjerice dolina rijeke Krapine, gdje jemnogo manje padalina nego na Medvednicii Ivanici koje ju obrubljuju. Godinji prosjek padalina u nizinskomuravniarskomu dijelu upanije kree se od940 do 990 mm.

Ovom tipu klime primjerena je i estapojava magle, poglavito u zimskoj polovicigodine, od rujna do prosinca. Godinje je naprostoru upanije 56 dana s maglom. Maglesu obiljeje niih krajeva, ali se javljaju i uudolinama vodenih tokova usjeenih upadine viega prigorskoga dijela upanije.

Strujanje vjetrova, koji su pretenolokalnoga znaaja, bitno je modificiranoreljefom. Najuestaliji su zapadni vjetrovi,dok im je jakost najizraenija koncem jesenii zimi.

Pedoloke osobine upanijskogaprostora u skladu su s klimatskim prilikama, biljnim pokrovom i reljefnim obiljejima.Pedogenetskim procesom tu su se postupnorazvijala podzolasta tla. Podzolacija jeomoguena vlanom kontinentalnomklimom u kojoj je koliina padalina vea odprosjenoga ishlapljivanja. U procesurazvoja podzola bitnu ulogu ima i biljni pokrov, u ovom sluaju listopadne ume.Procijeena voda odnosi iz povrinskoga

sloja lako topljive sastojke i sitne estice italoi ih u dubljemu horizontu. Tako sestvara povrinski isprani sloj i dublji,iluvijalni. Ispiranjem topljivih sastojaka isitnih estica poveava se kiselost povrinskoga sloja. Humusni pokrov,

odnosno kiseline koje tu nastaju, pojaava procese otapanja i ispiranja na povrini.

Tako umski pokrov pogoduje procesupodzolizacije. Iako proces podzolacije ovisi prije svega o ekolokim, poglavitoklimatskim prilikama, na njegovu brzinuutjeu i osobine stjenovite osnove ilinaplavnoga materijala. Proces je bri nakiselim granitima i kriljavcima, a vrlo jespor na karbonatnim stijenama. Stoga jelaporasta i vapnenaka podloga i ovdje bitno ograniavala razvitak plodnijega tlapogodnoga za poljoprivrednu valorizaciju.

Na strmim padinama i valovitimobroncima breuljaka prevladavaju pjeskovita ilovasta tla, pogodna za uzgojvinove loze i voa.

U najniim dijelovima, poglavito udolini rijeke Krapine prevladavajualuvijalna tla pod travnatom livadskomvegetacijom. Nekada movarno tlo,regulacijom vodotoka i uz adekvatneagrotehnike mjere pretvoreno je upoljoprivredno, ime je i taj nizinski prostoruz rijeku dobio novu namjenu.

Ljudskom aktivnou vegetacijski pokrov, prije svega umski, i na ovomu je prostoru znatno izmijenjen, kakokvantitativno tako i kvalitativno. Tako je primjerice danas vrlo jasno vidljiva razlikaizmeu naseljenijega i jae iskrenoga prigorja Ivanice i osojnijega podgorjaMedvednice.

U vegetacijskomu pokrovu upanije,zastupljenost umskih povrina kree se oko35 %. Najumovitiji su gorski predjeliMacelja, Strahinjice i Ivanice, tesjeverne padine Medvednice. U niimdijelovima, u dolinama rijeka Krapine iSutle dominiraju ume johe i hrastalunjaka, te vrbe u vlanim plavljenimpodru jima. U neto viim dijelovima javljaju se grab i hrast kitnjak, te pitomi

32


35/179

kesten, poglavito na sjevernim obroncimaMedvednice u stubikom kraju. Danas suume hrasta kitnjaka i obinoga grabavelikim dijelom iskrene, a primarne gorskeume uvelike posjeene, pa se i tu sada javlja sekundarna obnovljena uma. Uz

umu hrasta i graba u viim se dijelovima javlja i bukva, koja je u najviimpodrujima izmijeana sa smrekom i jelom,tipinim predstavnicama predplaninske iplaninske umske zajednice.

1.3.2. Prometno-zemljopisni poloaj

Prometno-zemljopisni znaaj Krapinsko-zagorske upanije temelji se na njenomuzemljopisnomu poloaju. Pritom treba istaida je on, kao uostalom i kod drugih dijelovaRepublike Hrvatske, uvelike determiniranosobinama reljefa. Dugotrajna prometnaizoliranost ovoga podru ja dobrim jedijelom posljedica zagorskih planina, kojese pruaju pravcem istok-zapad.Geomorfoloka obiljeja ili rebrasti reljefovoga prostora oduvijek je oteavaounutranju povezanost. Uslijed tih i takvihinjenica posve je razumljivo da su glavni prometni pravci, koji su za cilj imalipovezati sjeverne i srednjeeuropske prostores jugom, uglavnom zaobilazili ovaj kraj ilisu prolazili istono ili zapadno od prostoradananje Krapinsko-zagorske upanije. Teknakon drugoga svjetskoga rata izgradnjomeljeznike pruge dolinom rijeke Sutleomogueno je preko ovog prostoraostvarivanje neposredne i najkrae prometne povezanosti Zagreba sMariborom, Beom i srednjom Europom.

Izgradnjom suvremene cestovnekomunikacije dolinom Krapine i Krapinice preko Macelja, transverzalnoga cestovnogapravca zagorske magistrale, uspostavljena je prometno najpogodnija veza Zagreba isredinjega dijela Hrvatske s mreomsrednjeeuropskih cestovnih prometnica.Time je ovaj kraj nakon dugotrajne prometne izolacije postao i znaajnotranzitno podruje.

Za dananji prometno-zemljopisni poloaj upanije od kljunoga je znaajainjenica da njenim prostorom prolazi jedan

od tri paneuropska koridora koji prolazeteritorijem Republike Hrvatske, paneuropski koridor X, tonije njegovogranak Graz - Maribor - Zagreb (Xa).Transverzalni prometni pravac, autocestaZagreb Macelj, izgradnjom zavrne

dionice Macelj - Krapina u potpunosti e postati dio suvremenoga integralnogasustava mree europskih cestovnih prometnica. Ova autocesta, kao jedna oddionica europske prometnice E 59, ini dio prometnoga sustava koji povezujesjeverozapadnu Europu s njenimjugoistonim dijelom i Bliskim istokom.

Prometne povezanost u okviruupanijske cestovne mree kvalitativnoupotpunjuju i cestovni prometni pravcilongitudinalnoga smjera pruanja, poput primjerice prometnice Sv. Kri Zaretje-Ivanec-Varadin-Gorian (Maarska).Osobit znaaj za gospodarski i ukupandrutveni razvoj ovoga kraja imajuprometnice koje ga povezuju sa Zagrebom.Dijelovi ovoga prostora funkcionalno su povezani s hrvatskom metropolom i predstavljaju integralni dio njegoveregionalne urbane cjeline u irem smislu.Eventualnom realizacijom davne ideje ogradnji tunela kroz Medvednicu, poglavito

juni dijelovi, ali i prostor upanije ucjelini, neposredno bi se povezali saglomeracijom grada Zagreba. Time bi ovajkraj sa svojim resursima bio joneposrednije ukljuen u cjelinu sadrajasuvremenoga ivota i razvoja glavnogagrada Republike Hrvatske.

Svakodnevnoj komunikaciji unutarupanijskoga prostora i sa zagrebakim

33


36/179

podru jem pridonosi i lokalna eljeznikamrea. Najvee znaenje u dananjemueljeznikomu prometnomu sustavuupanije ima pruga koja je i najranijeizgraena: pruga Zagreb Zaprei Zabok Varadin, s odvojkom Zabok Krapina.

Vanost prometnoga znaaja oveupanije naglaava i izuzetno prometan

meunarodni granini prijelaz Macelj.Predoena obiljeja prometno-zemljo-

pisnoga poloaja Krapinsko-zagorskeupanije svakako su bitan element o kojemu je nuno voditi rauna u viziji razvojaupanije i svim programsko-planskim

dokumentima razvoja ovoga podru ja. Ona pridonose jaanju gospodarske infra-strukture i opemu rastu drutvenogaznaenja prostora upanije, a to dakakorezultira i snanijim procesom prostornediferencijacije.

Zakonom o podru jima upanija,gradova i opina u Republici Hrvatskoj

(Narodne novine, br. 10/97, 127/97,68/98, 22/99, 44/00 i 92/01), prostorKrapinsko-zagorske upanije podijeljen jena 32 jedinice lokalne samouprave: sedamgradova i 25 opina.

Slika 2. Prikaz upravno-prostornoga ustroja (opina i gradova) Krapinsko-zagorske

upanije

34


37/179

1.3.2.1. Prometno-zemljopisni poloaj opine Hum na Sutli

Opina Hum na Sutli jedna je od jedinica lokalne samouprave Krapinsko -zagorske upanije, tonije, jedna od njezinih25 opina. Povrinom neto manjom od 37

etvornih kilometara predstavlja 3 %ukupnoga podru ja upanije i spada usrednje velike jedinice lokalne samoupraveu upaniji. Trinaest opina, ali i tri grada(Klanjca, Oroslavlja i Zaboka), supovrinom manji od opine Hum na Sutli.

Smjetena je u zapadnomu, preciznijesjeverozapadnomu dijelu Krapinsko-zagorske upanije. Sjeverna i zapadnagranica ove opine (rijeka Sutla i Sutlanskojezero), u duini od 27 kilometara, ujedno jei meudravna granica Republike Hrvatskei Republike Slovenije. Slovenske opineRogatec, Rogaka Slatina i Podetrteksjeverni i zapadni su joj susjedi, dok se naistoku Opina svojim podrujem naslanja na prostor opine urmanec. Na jugu opinaHum na Sutli granii s opinama ZagorskaSela i Desini, te gradom Pregradom.

Opinu Hum na Sutli ini osamnaestnaselja: Brezno Gora, Donje Brezno,Drukovec Gora, Drukovec Humski,Gornje Brezno, Grletinec, Hum na Sutli,

Klenovec Humski, Lastine, Lupinjak, MaliTabor, Oreje Humsko, Poree, Prilin,Rusnica, Strmec Humski, Vrbinica, Zalug.Sjedite opine je u Humu na Sutli, koji je s1.238 stanovnika i daleko najvee naselje.

S obzirom na prirodno-zemljopisnaobiljeja opina Hum na Sutli pravi jepredstavnik upanije kojoj pripada. Reena prirodno-zemljopisna obiljeja upanije, poglavito geoloka, geomorfoloka,klimatska i pedoloka, u potpunostikarakteriziraju i prostor Opine. Brojnareljefna uzvienja odvojena proplancima imanjim udolinama, s visinskim razlikamaod tristotinjak metara, naglaavaju reljefnudinamiku prostora, dok njegova klimatskaobiljeja imaju sve znaajke kontinentalneklime.

Slika 3. Prostor opine Hum na Sutli s mreom naselja

#

# #

## #

#

#

#

#

#

##

#

#

#

#

#Zalug Lastine

Poredje

Prilin

RusnicaGrletinec

Vrbinica

Brezno Gora

Hum na Sutli

GornjeBrezno

OrejeHumsko

Drukovec Gora

Drukovec Humski

Lupinjak

Mali Tabor

Donje Brezno

StrmecHumskiKlenovec

Humski

REPUBLIKA SLOVENIJA

PREGRADA

DESINI

ZAGORSKA SELA

#

URMANEC

01 1 2 km

35


38/179

U prometno-zemljopisnomu pogledutreba poi od injenice da je prostor oveopine rubno poloen u odnosu naupanijski teritorij, uz granicu saSlovenijom. O prometno-zemljopisnomuznaenju takvoga smjetaja Opine kazuje i

injenica da su tu otvorena etiri granina prijelaza. Svakako poseban znaaj imameunarodni granini prijelaz u Lupinjaku,te meudravni u Humu na Sutli, ali zaodvijanje lokalnoga prometa bitni su imalogranini prijelazi u Malomu Taboru iKlenovcu Humskom.

Sustavu prometne povezanosti unutargranica opinskoga podru ja, izmeu pojedinih naselja, imaju lokalne cestovne

prometnice, te mrea nerazvrstanih cesta.Mrea nerazvrstanih cesta, odnosnokvaliteta njihovih kolnika na pojedinim

dionicama, s obzirom na brojne udarnerupe, kvalitetom ne zadovoljava. Poglavitose to odnosi na neasfaltirani dio mree ovihcesta, no problemi vezani za mreunerazvrstanih cesta prisutni su i na raziniupanije u cjelini pa je i potreba njihova

proirenja, modernizacije i primjerenogaodravanja preduvjet uspjenijega i bregagospodarskoga razvoja kako ove upravno-teritorijalne jedinice tako i upanije ucijelosti. Izgradnja novih i poboljanjestanja postojeih prometnica jedna je odmjera jaanja gospodarske infrastrukture, prioriteta u okviru izgradnje infrastrukture,neupitnoga stratekoga cilja i na raziniupanije.

1.3.2.2. Prometno-zemljopisni poloaj grada Pregrade

Grad Pregrada jedna je od jedinicalokalne samouprave Krapinsko - zagorske

upanije, tonije, jedan od njenih sedamgradova. Povrinom od 67,3 etvornihkilometara predstavlja 5,5 % ukupnogapodru ja upanije i povrinom je jedna odnajveih administrativno teritorijalnih jedinica u upaniji. Samo je grad Zlatarpovrinom vei od grada Pregrade.

Grad Pregrada smjeten je usjeverozapadnomu breuljkastomu dijeluKrapinsko zagorske upanije. Na istoku se

naslanja na prostor opina Petrovsko iurmanec, dok mu je sjeverni susjed opinaHum na Sutli. Na zapadu granii sadministrativno teritorijalnim podrujemopine Desini, a na jugu s opinom Tuhelji opinom Krapinske Toplice na jugoistoku.

Na podru ju grada Pregrade nalazi seosamdesetak, to naselja to zaseoka.

Statistiki, grad Pregradu ini 26 naselja:Benkovo, Bregi Kostelski, Buin, Cigrovec,

Donja Plemenina, Gabrovec, Gorjakovo,Gornja Plemenina, Klenice, Kostel,Kostelsko, Mala Gora, Morinec, MartiaVes, Pavlovec Pregradski, Pregrada, Sopot,Stipernica, Svetojurski Vrh, Valentinovo,Velika Gora, Vinagora, Vrhi Vinagorski,Vinjevec, Vojsak i Vrhi Pregradski.Sjedite grada je u Pregradi, koja je s 1.654stanovnika i daleko najvee naselje.

Prirodno-zemljopisna obiljeja prostora

grada Pregrade, kako geoloka igeomorfoloka, tako i klimatska i pedo-loka, u potpunosti su podudarna s reenim prirodno-zemljopisnim znaajkama Krapin-sko zagorske upanije iji je sastavni dio.

36


39/179

Slika 4. Prostor grada Pregrade s mreom naselja

01 1 2 km

#

#

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

Gabro-vec

Pregrada

VrhiPregradski

Klenice

VojsakMalaGora

Velika Gora

Kostel

GornjaPlemenina

Bregi Kostelski

Kostelsko

DonjaPlemen-

ina

Valen-tinovo

Sveto-jurski

Vrh

Benkovo

Stipernica

PavlovecPregradski

Marinci

Gorjakovo Cigrovec

Buin

Sopot

HUM NA SUTLI

VrhiVina-gorski

Vi-nje-vec

MartiaVes

Vinagora

TUHELJ

KRAPINSKE TOPLICE

PETROVSKO

URMANEC

DESINI

Treba naglasiti da je prostor ovogagrada, u prometno zemljopisnomu pogledu sve do 1994. godine, ponajprijezbog vrlo izraene dinamike reljefa, bioizvan svih trasa magistralnih prometnih pravaca. Otvaranjem magistralnoga prometnoga pravca Pregrada KrapinskeToplice 1994. godine, omogueno jekvalitetnije povezivanje ovoga prostora s

irim okruenjem, izmeu ostaloga i surbanim prostorom Zagreba. Bitnu ulogu u prometnomu povezivanju unutar gradskogapodru ja, izmeu pojedinih naselja, imajulokalne cestovne prometnice, a prometnisustav unutar granica grada upotpunjuje imrea nerazvrstanih cesta. Mreanerazvrstanih cesta i kvaliteta njihovihkolnika na pojedinim dionicama, s obzirom

na brojne udarne rupe, kvalitetom nezadovoljava. Poglavito se to odnosi, kao ina podu ju Huma na Sutli, na neasfaltiranidio mree ovih cesta, no problemi vezani zamreu nerazvrstanih cesta prisutni su i narazini upanije u cjelini. Potreba njihova proirenja, modernizacije i primjerenogaodravanja preduvjet je uspjenijega i brega gospodarskoga razvoja kako ove

upravno teritorijalne jedinice tako iupanije u cijelosti. Izgradnja novih i poboljanje stanja postojeih prometnica jedna je od mjera jaanja gospodarskeinfrastrukture, prioriteta u okviru izgradnjeinfrastrukture, neupitnoga stratekoga cilja ina razini upanije.

37


40/179

1.3.3. Demografska obiljeja

Znaenje stanovnitva za drutveno-gospodarski razvoj odreenoga prostora jeviestruko i od izuzetno je velike vanosti.

Obiljeja kakvoe stanovnitva osnova su ipokreta drutveno-gospodarskoga razvoja.

No povezanost drutveno-gospodarskih idemografskih procesa vidljiva je i krozutjecaj gospodarskoga razvoja na razvoj iobiljeja stanovnitva. Promjene broja iobiljeja stanovnitva temeljni sudemografski izraz drutveno-gospodarskih procesa koji ukazuju na gospodarskudinamiku i drutvena kretanja.

Na razvoj i razmjetaj naselja inaseljenosti, ukupan broj stanovnika iliopu gustou naseljenosti, bitno utjeuprirodno-zemljopisni imbenici, poglavitoreljef, hidrografska i pedoloka obiljeja,drutveno-gospodarski imbenici, odnosnoobiljeja gospodarske politike i drutvenaorganizacija, ali i politiki, kao i istodemografski imbenici, poput primjericemigracija ili pak stopa rodnosti i smrtnosti.

Na razvoj naseljenosti i oblikovanjesadanjega prostornoga razmjetajastanovnitva Krapinsko - zagorske upanije,kao i pojedinih njenih jedinica lokalnesamouprave, takoer je utjecao vei brojimbenika. Od prirodno-zemljopisnihfaktora osobito su reljef i hidrolokaobiljeja bitno utjecali na razmjetajstanovnitva i naselja, dok od drutveno zemljopisnih imbenika treba posebnoizdvojiti sloeni utjecaj grada Zagreba nademografske znaajke ovoga prostora.

Neravnomjernost razmjetaja naselja istanovnitva u upaniji lako je uoljiva.Rasprena naseljenost stanovnitva sbrojnim relativno malim naseljima, jedno jeod obiljeja naseljenosti ovoga kraja.Najgue je naseljen sredinji prostor gdjese stjeu rjeice Krapina, Krapinica iHorvatska, sa sreditem u Zaboku, teizvorino podru je Sutle, Krapinice iHorvatske s teitem naseljenosti u Krapini.

Vremenom je, dakako, utjecaj prirodnihimbenika na razmjetaj stanovnitvaslabio, a jaalo je znaenje drutvenih

faktora. Izuzetno velike prosjene gusto

enaseljenosti pojedinih dijelova ovoga

prostora u uvjetima nekadanje vrlonaglaene usmjerenosti prema poljoprivredi,za koju prirodni uvjeti nisu bili osobitopogodni, bio je stalan poticaj za iseljavanje.Agrarna prenapuenost s jedne igospodarski snaan razvoj grada Zagreba sdruge strane, imao je za rezultat jakemigracijske struje prema Zagrebu, emu je bitno pridonosio i razvoj prometa. Osobitosnana je svojevremeno bila dnevnamigracija radnika u Zagreb s podrujadoline Krapine, Krapinice i Toplice.Gospodarske promjene u drutvu imale suza rezultat iniciranje procesa deagrarizacijei industrijalizacije ili deruralizacije iurbanizacije. Zbog agrarne prenapuenostitradicijska poljodjelska usmjerenost populacije, vremenom je izgubila naznaenju, a ojaala je usmjerenostgospodarstva k industriji, razvoju manjihindustrijskih pogona, to je rezultiralo prostornim prerazmjetajem stanovnitva,odnosno njegovim preseljenjem iz seoskihnaselja prema veim centrima rada poputKrapine, Zaboka i Oroslavlja. Tako supored migracija u Zagreb jaale i unutranjednevne migracije, to se dakako odraavaloi na prostorni razmjetaj i na strukturnaobiljeja stanovnitva. Zamiranje rudarstva,nekad bitne gospodarske grane u ovomukraju, takoer je svojevremeno utjecalo na podizanje manjih industrijskih pogona i promjene demografskih obiljeja ovogakraja.

Povezanost prostora Krapinsko zagorske upanije sa Zagrebom danasnaglaava i turistika valorizacijaupanijskoga prostora, poglavito krozljeilinu i turistiku ponudu brojnihzagorskih toplica, poput Krapinskih,Tuheljskih, Stubikih,..., emu blizina

38


41/179

Zagreba kao snanoga emitivnogaturistikoga centra osobito pogoduje.

Suvremeni razvoj prometa bitno jeizmijenio gospodarsko znaenje pojedinihdijelova dananje Krapinsko zagorskeupanije. Teite naseljenosti preneseno jeuz tokove Krapine i Krapinice, na

pristranke to zatvaraju njihove doline. Nisustvoreni veliki urbani centri, ve je dolo doformiranja nizova naselja koji su spojeni upodru ja kontinuirane naseljenosti sobiljejima gradske zajednice stanovnitva.

Prostorni razmjetaj stanovnitvaopine Hum na Sutli i grada Pregradetakoer je rezultat utjecaja prirodnihimbenika, poglavito reljefnih i pedolokih,ali jednako tako i drutvenih faktora, poputvalorizacije prometno-zemljopisnihobiljeja prostora.

Hum na Sutli obiljeava prostornirazmjetaj stanovnitva naglaenakoncentracija stanovnitva u opinskosredite, ujedno i najvee naselje. U tomnaselju ivi 1.238 stanovnika, dakle skoroetvrtina ukupnoga stanovnitva Opine, ato je i razumljivo s obzirom na njegovo

dominantno znaenje u drutvenomu igospodarskomu ivotu Opine.

U prostornomu razmjetajustanovnitva Pregrade, takoer je uoljivakoncentracija stanovnitva u sredinjemunaselju ove jedinice lokalne samouprave. UPregradi ivi 1.654 stanovnika ili gotovo

etvrtina stanovnika (23,1 % ukupnogastanovnitva grada). Ovo naselje imadominantno znaenje u drutvenomu igospodarskomu ivotu ove upravno- prostorne jedinice, emu pridonosi injegova urbaniziranost i za hrvatske uvjete,relativno dobra komunalna opremljenost.

Osnovne se tendencije udemografskomu razvoju nekoga prostorazrcale u brojanoj dinamici stanovnitva iliu promjenama broja stanovnika uodreenomu razdoblju. U brojanojdinamici stanovnitva proimaju senajvanije odrednice ukupnoga populacijskoga, ali i irega drutveno-gospodarskoga razvoja. Kretanje brojastanovnika istodobno je i pokazatelj stupnjadrutveno-gospodarskoga razvoja iligospodarske razvijenosti odreenogapodruja.

Tablica 1.

PROMJENA UKUPNOGA BROJA STANOVNIKA KRAPINSKO-ZAGORSKEUPANIJE I REPUBLIKE HRVATSKE 1991/2001

Krapinsko-zagorska upanija Republika HrvatskaBrojGodina Broj

stanovnika

Indeks promjenebr.st.2001/1991 stanovnika

Indeks promj.br.st.2001/1991

Udio stan. upanijeu stan. RH (%)

1991. 149.141 4.784.265 3,122001. 142.432

95,504.437.460

92,753,21

Izvor: Popis stanovnitva 2001., DZS, Zagreb, 2002

Krapinsko - zagorska upanija, kaouostalom i prostor Republike Hrvatske ucjelini, u posljednjemu meupopisnomu

razdoblju biljei negativnu promjenuukupnoga broja stanovnika. Godine 2001.na podru ju upanije popisano je 142.432stanovnika (tablica 1.), to u odnosu na prethodni popis stanovnitva predstavljasmanjenje ukupnoga broja za 6.709stanovnika ili 4,5 % u odnosu na ukupnopuanstvo upanije prije deset godina.Time je i opa gustoa naseljenosti ovoga

dijela Hrvatske smanjena s 121,2 na 115,7stanovnika po etvornomu kilometru. Ipak,unato tomu, prosjena opa gustoa

naseljenosti upanije jo uvijek je, kaouostalom i prije deset godina, vea nego udravi (78,5 st./km2 ).

Kako je negativna promjena ukupnoga broja stanovnika u upaniji u odnosu na1991.godinu nia nego na razini RepublikeHrvatske, udio stanovnitva upanije uukupnomu stanovnitvu drave je povean.

39


42/179

Tablica 2.

PROMJENA UKUPNOGA BROJA STANOVNIKA GRADOVA I OPINAUPANIJE, GRADA PREGRADE I OPINE HUM NA SUTLI U RAZDOBLJU1991. DO 2001. GODINE

1991 2001 Promjena brojastanovnika.

aps. broj % aps. broj % aps. broj %Gradovi 52.506 35,21 51.403 36,09 -1.103 -2,10

Opine 96.635 64,79 91.029 63,91 -5.606 -5,80

upanija ukup. 149.141 100,00 142.432 100,00 -6.709 -4,50

Grad Pregrada 7.391 4,96 7.165 5,03 -226 -3,06

Opina Hum na Sutli 5.740 3,85 5.476 3,84 -264 -4,60

Izvor: Popis stanovnitva 2001., DZS, Zagreb, 2002.

Negativna promjena ukupnoga brojastanovnika u razdoblju od 1991. do 2001. prisutna je u veini administrativno-teritorijalnih jedinica Krapinsko - zagorskeupanije. Gotovo etiri petineadministrativno-teritorijalnih jedinica je, poput upanija u cjelini, u posljednjemudesetljeu prologa stoljea imalosmanjenje ukupnoga broja stanovnika. Tek je svaka etvrta jedinica lokalnesamouprave u promatranomu razdobljuimala pozitivnu promjenu ukupnoga brojastanovnika.

Smanjenje ukupnoga broja stanovnikaizraenije je u ruralnim dijelovima, uopinama (-5,8 %), nego u gradskimsredinama (-2,1%), odnosnourbaniziranim podru jima upanije (tablica2.). Iako i meu gradovima samo tri grada(Zabok, Donja Stubica i Krapina) imaju pozitivnu promjenu ukupnoga brojastanovnika, rast ukupnoga broja stanovnika

tih urbanih sredita ukazuje na prisutnost procesa polarizacije, odnosno ruralno-urbanoga podvajanje prostora upanije.Urbane upravno-teritorijalne jedinice imajuslabije izraeno smanjenje ili ak poveanjeukupnoga broja stanovnika, dok se ruralni prostori (opine) demografski prazne i biljee gotovo trostruko vee smanjenjeukupnoga broja stanovnika u usporedbi s

gradovima. Samo pet opina (Kraljevec naSutli, Stubike toplice, Zlatar Bistrica,

Konjina i Tuhelj) imaju poveanjeukupnoga broja stanovnika. Rezultat je todeagrarizacije i deruralizacije iliurbanizacije, glavnih indikatora procesa polarizacije prostora. No razlog preseljenjastanovnitva u gradske sredine, dakle,urbanizacije, vie nije posljedica jaanjagradova kao industrijskih sredita. Sobzirom na obiljeja industrijske

proizvodnje i stanje u ukupnomusekundarnomu sektoru gospodarstva sasvim je sigurno da je u zadnjemumeupopisnomu razdoblju utjecaj industrijena pozitivnu promjeni ukupnoga brojastanovnika u Zaboku, Donjoj Stubici iupanijskomu sreditu Krapini, u potpunostiizostao. Na primjeru grada Krapinenajvidljivije su promjene koje su sedogodile nakon 1991. godine. Za razliku odKlanjca, Zlatara, Oroslavlja ili Pregrade taj

je grad ipak imao malo poveanje ukupnoga broja stanovnika u prolomumeupopisnomu razdoblju. injenica da jeKrapina postala upanijsko sredite,rezultirala je izmeu ostaloga i naglaenomkoncentracijom administrativno-politikihfunkcija, to je u konanici imalo pozitivanodraz i na jaanje gospodarstva, poglavitokroz razvoj obrtnitva i uslunih djelatnosti.

40


43/179

Na taj je nain nadomjeten nekadanjiznaaj posrnulih nekad relativno brojnihindustrijskih pogona, a to je uz boljukomunalnu opremljenost ili kvalitetnijeuvjete ivljenja i vee mogunosti makar i povremenoga zapoljavanja u tomu

najveemu upanijskomu naselju, razlogslaboga, ali ipak poveanja ukupnoga broja

stanovnika.U opinama ili ruralnomu dijelu

upanije, deagrarizacija je, uz smanjenje prirodnoga prirataja i naputanje sela,uzrokovala prostorni prerazmjetajstanovnitva i znaajno smanjivanje brojastanovnika u velikomu broju zagorskihseoskih naselja. Taj trend depopulacijeuoen je i ranije, ali je u zadnjemu

desetljeu prologa stoljea osobito vidljiv.Stanovnitvo naputa sela uz popratnenegativne posljedice zademoreprodukcijske, bioloke i ekonomskeznaajke populacije tih naselja.

Na podru ju opine Hum na Sutli ivi5.476 stanovnika, pa je njen udio uukupnomu stanovnitvu upanije (3,84 %)iznad njenoga udjela u ukupnoj povriniupanije (3,0 %). Kao i u upaniji, i u ovoj je opini u prolomu desetljeu smanjen

ukupan broj stanovnika. Negativna promjena opega kretanja stanovnitva uopini Hum na Sutli je -4,6 %, dakle tek jeneto vee u odnosu na smanjenje ukupnogabroja stanovnika na razini upanije (-4,5%),no to je ipak manje smanjenje ukupnoga broja stanovnika u odnosu na negativnudemografsku promjenu u opinama, tj.ruralnomu dijelu upanije (-5,8 %).

Na podru ju grada Pregrade ivi 7.165stanovnika, pa je udio Grada u ukupnomu

stanovnitvu upanije (5,0 %), to je ispodnjegovoga udjela u ukupnoj povriniupanije (5,5 %). Kao i u upaniji i uGradu je u prolomu desetljeu smanjenukupan broj stanovnika. Relativnosmanjenje ukupnoga broja stanovnika od-3,1 % predstavlja za treinu manje

relativno smanjenje ukupnoga brojastanovnika u odnosu na upaniju (- 4,5 %),ali i za treinu vee od relativnogasmanjenja ukupnoga broja stanovnika nagradskomu podruju upanije (-2,1 %).

Opa gustoa naseljenosti kao odraz

prirodno-zemljopisnih znaajki i drutveno povijesnih zbivanja, u ovomu je kraju

tradicijski visoka. U upaniji (115,7stanovnika po etvornomu kilometru), ali iu Gradu (106,5 stanovnika po etvornomukilometru), opa gustoa znatno je iznadope gustoe naseljenosti drave (78,5stanovnika po etvornomu kilometru).

Opa gustoa naseljenosti u opini Humna Sutli (148 stanovnika po etvornomukilometru) gotovo je dvostruko vea u

odnosu na gustou naseljenosticjelokupnoga dravnoga prostora. Ova jeOpina jedna od najgue naseljenih jedinica lokalne samouprave Krapinsko-zagorske upanije. Opa gustoanaseljenosti joj je znatno iznad ope gustoenaseljenosti upanije. Meu 32 jedinicelokalne samouprave Krapinsko-zagorskeupanije, brojem stanovnika po jedinici povrine, opina Hum na Sutli je na 7.mjestu. Samo tri grada i tri opine imaju

veu opu gustou naseljenosti.Analizom promjene broja stanovnika u

zadnjemu meupopisnomu razdoblju ponaseljima (tablica 3.) vidljivo je da je procesdepopulacije prisutan u gotovo svimnaseljima Opine. Samo u etiri naselja(Lastine, Poree, Vrbitica i Zalug) ukupan broj stanovnika je vei nego 1991. godine.Kako se radi o malomu relativnomupoveanju (od 1,8 do 8,7 %) i naseljima smalim brojem stanovnika, apsolutno

poveanje je gotovo neznatno, od 3(Lastine) do 17 stanovnika (Vrbinica).Najvee relativno poveanje ukupnogabroja stanovnika je u naselju Zalug, 8,7 % uodnosu na 1991.godinu, to ini poveanjeukupnoga broja stanovnika toga naselja zasamo 9 stanovnika.

41


44/179

Tablica 3.

DEMOGRAFSKI POKAZATELJI NASELJA OPINE HUM NA SUTLI

1991 2001Promjena broja st.

1991-2001.Naseljeaps.br. % aps. br. % aps. broj %

Brezno Gora 124 2,2 88 1,6 -36 -29,03

Donje Brezno 132 2,3 128 2,3 -4 -3,03Drukovec Gora 141 2,5 112 2,0 -29 -20,57Drukovec Humski 413 7,2 408 7,5 -5 -1,21Gornje Brezno 340 5,9 331 6,0 -9 -2,65Grletinec 240 4,2 217 4,0 -23 -9,55

Hum na Sutli 1.282 22,3 1238 22,6 -44 -3,43

Klenovec Humski 457 8,0 423 7,7 -34 -7,44

Lastine 167 2,9 170 3,1 3 1,80

Lupinjak 401 7,0 376 6,9 -25 -6,24

Mali Tabor 379 6,6 370 6,8 -9 -2,38Oreje Humsko 213 3,7 205 3,7 -8 -3,76

Poree 221 3,9 231 4,2 10 4,52

Prilin 415 7,2 399 7,3 -16 -3,86

Rusnica 223 3,9 209 3,8 -14 -6,28

Strmec Humski 231 4,0 184 3,4 -47 -20,35

Vrbinica 258 4,5 275 5,0 17 6,59

Zalug 103 1,8 112 2,0 9 8,73

UKUPNO 5.740 100,0 5.476 100,0 -264 -4,60

Izvor: Popis stanovnitva 2001., DZS, Zagreb, 2002.

U ostalih 14 naselja, meu kojima je iopinsko sredite, vrijednosti promjeneukupnoga broja stanovnika su negativne.Raspon vrijednosti relativnoga smanjenjaukupnoga broja stanovnika kree se od -1,2do -29,0 %. Najvia negativna vrijednostrelativne promjene ukupnoga brojastanovnika je u jednomu od najmanjihnaselja Brezno Gora. S obzirom na

vrijednost negativne promjene ukupnogabroja stanovnika u prethodnomu razdoblju iveliinu ovoga naselja, realno je oekivatidaljnje ubrzanje prisutnoga procesadepopulacije.

Imajui u vidu prisutni procesdepopulacije i rapidno smanjivanjeukupnoga broja stanovnika, poglavito nekihnaselja, sasvim je realno oekivati i

promjene u naseljskoj strukturi Opine, tj.vrlo je upitna mogunost odranja postojeemree naselja. Kako je u razvoju prostoranuno voditi rauna prije svega o kvalitetiljudskoga ivljenja, a to podrazumijevaosiguranje odreenih blagodati urbanogaivota, odnosno urbane infrastrukture, to seprorjeivanje mree naselja javlja kaoneminovnost. U ruralnomu prostoru, kakavje zasigurno i prostor opine Hum na Sutli,moe se oekivati prorjeivanje mreenaselja, jer neka naselja vjerojatno nee bitimogue spasiti. U naseljima u kojima nijemogue stvoriti kvalitetne ivotne uvjete primjerene suvremenomu nainu ivota, poglavito ako su ona jo i prometnoizolirana, iseljavanje se javlja kao prirodan

42


45/179

proces koji ima vremenski nedvojbenudrutvenu opravdanost.

Vrlo naglaeno demografsko pranjenjena gotovo cijelom podruju opine Hum naSutli osim na ukupni demografski potencijaltoga podru ja, negativno utjee i na

dinamika i strukturna obiljejastanovnitva, a samim time i na mogunosti

gospodarskoga jaanja prostora.Grad Pregrada je po gustoi naseljenosti

jedna od srednje naseljenih jedinica lokalnesamouprave Krapinsko zagorske upanije.Opa gustoa naseljenosti mu je ispodprosjene ope gustoe naseljenostiKrapinsko - zagorske upanije i meunjenih 32 jedinice lokalne samoupravegustoom naseljenosti se nalazi na 16

mjestu. Osim grada Zlatara svi ostaligradovi imaju veu opu gustounaseljenosti, kao i deset opina.

S obzirom na smanjenje ukupnoga brojastanovnika na razini cijele upravno-teritorijalne jedinice, sasvim je razumljivoda je proces depopulacije prisutan u veininaselja, tonije u ak 81 % naselja. Teksvako peto naselje nije depopuliralo uzadnjemu meupopisnomu razdoblju.(tablica 4.). Samo u pet naselja (Pregrada,Pavlovec Pregradski, Stipernica, Vinjevec iVrhi Pregradski) ima pozitivnu promjenuukupnoga broja stanovnika.

Relativno poveanje ukupnoga brojastanovnika u naseljima PavlovecPregradski, Stipernica, Vinjevec i VrhiPregradski kree se od 0,2 do 1,8 % i s

pregrada - pur i svezak

Documents