predmetno označivanje i pretraživanje

Predmetno označivanje i pretraživanje

Sustav za sintaktičko označivanje predmeta – SSZOP

uvodno

• Zašto govoriti o SSZOP-u?• Što je prethodilo istraživanju i pisanju knjige?• Koje su implikacije u teorijskom i praktičnom

smislu?

prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

Pristup M. Mikačić

• odnos prema logici u svim analiziranim pravilnicima i standardima – vlastiti stav

• odnos prema gramatici u svim analiziranim pravilnicima i standardima – vlastiti stav


odnosi među pojmovima

• odnosi ekvivalencije– odnosi su koji postoje među nazivima, pojmovnim

oznakama, istog ili sličnog značenja, koji su sinonimi ili kvazi-sinonimi

– nalaz (teorija): vrsta tih odnosa potpuno je jasna i njihov naziv prihvatljiv

– nalaz (u praksi): utvrđuju ih svi pravilnici i standardi

– stav: u SSZOP-u neophodni su


odnosi – nastavak …• hijerarhijski odnosi – obuhvaćaju dvije vrste odnosa

• odnose nadređenosti i podređenosti i • partitivne odnose– uz njih upotrebljavaju se još i ovi nazivi:

• apstrakcijski odnosi i odnosi rod vrsta za prvu vrstu i • odnosi cjelina dio za drugu vrstu

• od tih dviju vrsta odnosa samo su prvi u pravom smislu logički odnosi

• o prirodi partitivnih odnosa još se vode određene rasprave• nalaz: hijerarhijske odnose kao posebnu skupinu odnosa

navode svi pravilnici i standardi• stav: u SSZOP-u su neophodni


odnosi – nastavak …• paradigmatski odnosi

– iz lingvistike, ali se značenje razlikuje • “paradigmatski odnosi između deskriptora odnosi koji se zasnivaju na

postojanju objektivnih veza između pojmova, predmeta ili pojava koje deskriptori označavaju.”

– spomenuti se naziv upotrebljava u vezi s drugim, suprostavljanim nazivom “sintagmatski odnosi”

– za isti par odnosa upotrebljavaju se i ovi nazivi: – izvantekstualni i – kontekstualni odnosi

– naziv “izvantekstualni” – odgovara “paradigmatskim” i upućuje na odnose koji se mogu otkriti među pojmovima na temelju njihovog sadržaja, bez da ih je pojedini autor doveo u vezu u svom tekstu.

– stav: u SSUOP-u su isključeni iz uporabe


odnosi – nastavak …

• asocijativni odnosi– u standardu ISO 2788 tvrdi se da su to odnosi

srodnosti– u DIN 1463 – svi preostali odnosi nakon prvih dviju

skupina• naziv “asocijativni odnosi” upućuje na područje

psihologije → asocijativne veze stvaraju se u mišljenju na temelju različiih veza i odnosa

– stav: u SSOP-u nisu shvaćeni kao korisni– (pazi, za razliku: pristup tražilica)



• sintagmatski odnosi – nema ih ni u jednom od standarda za izradbu

jednojezičnih tezaurusa – odnosi među deskriptorima koji proizlaze iz

konteksta dokumenta koji se obrađuju– ti se odnosi označuju putem indikatora veza i

uloga time tvore sustav tzv. koordinantnog označivanja

– stav: u SSZOP-u izostavljeni



• logički odnosi– odnosi koji izviru iz obilježja pojmova koja ukazuju

na odnose proturječja, negacije i slično– to bi bili • kontrarni, • kontradiktorni i • kontradikrotno koordinirani pojmovi

– ali i svi drugi logički odnosi među pojmovima– stav: u SSZOP-u prisutni



• I. Dahlberg navodi i funkcionalne odnose kao posebnu skupinu– za nju su to oni odnosi koji se mogu izvesti iz

jednog iskaza (statement), u kojemu se govori o upotrebi instrumenta, o učinku, svrsi, porijeklu, stanju, uvjetima i sličnom

– MM ih drži sintaktičkim odnosima


odnosi – nastavak …• ontološki odnosi

– novi pojmovi: “ontološki odnosi”, ontološke klasifikacije” i “ontološke veze” (na njemačkom izvorniku: ontologische Beziehungen, ontologische Klassifikationen, ontologische Vernüpfungen i na engleskom: ontological relationships, ontological systems i ontological links)

• vezuje se uz pojam “individualnih objekata” → ontološki odnosi su odnosi među individualnim objektima a temelje se na prostornom i vremenskom dodiru individualnih objekata ili na odnosima uzročnosti i drugim takvim odnosima

• najuobičajeniji od ontoloških odnosa su partitivni odnosi, tj. odnosi između cijeloga i dijelova i među dijelovima cijeloga



• sintaktički odnosi– ne navode ih ni ispitani pravilnici, ni standardi,

ali M.M. uzima kao temeljne za svoj SSZOP


odnosi – zaključno

• SSZOP-u se zasniva na trima vrstama odnosa:–odnosima ekvivalencije– logičkim odnosima–sintaktičkim odnosima


logički sud i jezična rečenica

• sintaksa predmetne odrednice → • priznata za predmetnu rečenicu

• pritom, važno je promatrati odnos predmetne rečenice i logičkog suda– Što je sud?– sud je spoj pojmova kojima se nešto tvrdi ili poriče– svaki je sud rečenica, ali svaka rečenica nije sud – sud je misao koja posjeduje neku istinosnu vrijednost– svaki je sud istinit ili neistinit


logički sud – nastavak…

• suđenje je psihički proces, a sud je rezultat tog procesa

• Pazi! da bi izbjegli brkanje suda i suđenja– neki logičari napustili su izraz “sud” i umjesto

njega uveli izraz “stav” (engl. proposition, njem. Satz)

– drugi u tom smislu upotrebljavaju riječ “iskaz” (engl. statement, njem. Aussage)



• ti termini (stav i iskaz) imaju svoje prednosti, ali i nedostatke– prednost im je što jasno razgraničavaju sud i

suđenje; – nedostatak im je što mogu navesti da se zaboravi

razlika između suda i rečenice• kao što pojmove izražavamo riječima, tako i sudove

izražavamo rečenicama• ali, kao što pojam nije riječ, tako ni rečenica nije sud



• tri teorije suda– predikacijska, – relacijska i – egzistencijalna


teorije suda – predikacijska

• svaki sud se sastoji od tri pojma– subjekt misao o onom o čemu nešto tvrdimo– predikat misao o onom što o subjektu tvrdimo i– kopula misao o vezi subjekta i predikata

• sud prema tome nije jednostavno veza pojmova kojom se nešto tvrdi, već je to misao kojom se o nečemu (subjektu) tvrdi nešto drugo (predikat) pomoću nečeg trećeg (kopule)


nastavak – predikacijski …• dijele su često i prema kvantiteti, kvaliteti, relaciji

i modalitetu• I. Kant je razlikovao:– sudovi prema kvantiteti:

– univerzalni, partikularni i singularni– sudovi prema kvaliteti:

– afirmativni, negativni i limitativni– sudovi prema relaciji:

– kategorički, hipotetički i disjunktivni– sudovi prema modalitetu:

– problematički, asertorički i apodiktički


stavovi o predmetnoj odrednici

• predmetna odrednica razlikuje se od rečenice sastavljene prema pravilima prirodnog jezika,

• → nema predikat u pravom gramatičkom obliku, ni glagolski, ni imenski

• prema tome, nesumljivo je zavisna objektna rečenica, na poseban način sažeta i preuređena– žena je najavila da će skuhati ručak

→ žena je najavila kuhanje ručka


nastavak …• predmetna rečenica kao zavisna rečenica je: – objektna prema službi, – veznička prema načinu vezanja i – izrična prema glagolu govorenja u glavnoj rečenici

• ta se obilježja međusobno ne isključuju jer proizlaze iz različitih diobenih načela

• M.M. određuje predmetnu rečenicu kao prostu (jednostavnu) rečenicu prema kriteriju sastava– pri opisivanju i propisivanju njezinog oblika govori se

prvenstveno o njezinim dijelovima, tj. o njezinu sastavu


nastavak …• predmetna se rečenica u pravilu sastoji od

subjektnog skupa, predikatnog skupa i skupa za vrstu i oblik

• rečenični dijelovi predmetne rečenice sastoje se od rečeničnih dijelova i dodatnih posebnih dijelova

• za svaki od navedenih dijelova postoji naziv, preuzeta te pridodani simboli

• simboli imaju dvostruku funkciju• funkciju označivanja i • funkciju redanja dijelova u rečenici


nastavak …• predmetna rečenica koja je prosta neproširena

rečenica imat će dva člana za iskazivanje predmeta– subjekt i – predikat

• a predmetna rečenica koja je prosta proširena rečenica imat će i – više članova jer će imati dodatne članove subjektu i

predikatu• izuzetno će se pojaviti predmetne rečenice bez

subjekta ili bez predikata


popis rečeničnih članova prema sintaksi hrvatskoga jezika

• članovi subjektnog skupa:– (a) subjekt– (b) atribut– (ba) pripadanja– (bb) svojstva– (bc) cjeline– (c) apozicija

• članovi predikatnog skupa:– (d) predikat– (e) objekt– (f) priložna oznaka– (fa) mjesta– (fb) vremena– (fc) uzroka– (fd) posljedice– (fe) namjere– (ff) poredbe– (fg) načina


utvrđivanje nerečeničnih dijelova u predmetnim odrednicama

• “nerečenični” članovi koji ulaze u sastav predmeta:– (g) znanstveno stajalište– (ga) jednodisciplinarno (monodisciplinarno)– (gb) višedisciplinarno (multidisciplinarno)– (h) filozofsko, religijsko ili poltičko stajalište– (ha) filozofsko stajalište– (hb) religijsko stajalište– (hc) političko stajalište– (i) viši rodni pojam koji se dodaje bilo kojemu članu radi identifikacije– (j) pojam cjeline koji se dodaje bilo kojemu članu radi identifikacije

• “nerečenični” članovi koji ne ulaze u sastav predmeta:– (k) vrsta dokumenta– (l) oblik teksta


primjeri• Jutarnji list će objaviti dokaze velike privredne prevare iz 2010.• Meteorolozi najavljuju toplinske udare na osnovi pokazatelja koje su

pribavili američki sateliti• Briga o djeci povećana je koncem 20. stoljeća na svim razinama socijalne

pomoći u Francuskoj• Znanstvenici prstenuju lastavice koje tijekom proljeća sele u Afriku • Farmaceutska industrija u svijetu povećala je profit na uštrb sigurosti

lijekova• Ratni brodovi u mirnodopsko vrijeme korisni su za obavljanje društveno

korisnih projekata


predmetno označivanje i pretraživanje

Documents