UNIVERZITET U ZENICI PEDAGOŠKI FAKULTET U ZENICI smjer: MATEMATIKA I INFORMATIKA godina studija: IV student: Dugalić Veldina broj indexa: 3556/MI

predmet: Računarska grafika tema: KOREKCIJA SLIKE (RETUŠ)

Januar, Zenica 2007.

2

Sadržaj

1. Uvod 3 2. Historija retuširanja 4 3. Pojam digitalnog retuširanja (korekcije) slike 5-6 4. Najčešće korekcije slike 7-10 5. Primjer alata za retuširanje slike-Adobe Photoshop 11-16 6. Primjer retuširanje portreta 17-25 7. Zaključak 26 8. Literatura 27

3

Uvod Neke osobe u svojoj komunikaciji sa svijetom se primarno oslanjaju na vizualne podražaje, dok se druge više oslanjaju na taktilne (osjet dodira). Prvi predstavljaju vizualni tip, a drugi haptički tip (od grč. hapto – diram, hvatam). Vizualni tip dobiva informacije o svijetu prvenstveno preko osjeta vida, svi ostali podražaji su zapostavljeni. Kad se takva osoba bavi fotografijom ona ima kodeks koji ne dozvoljava mijenjati bilo što na fotografiji. Slika nastaje u trenutku pritiska na okidač i sve naknadne obrade svedene su na minimum. Haptički tip je više okrenut drugim osjetilima i subjektivnim doživljajima. On postaje dio fotografije, u nju ugrađuje svoje iskustvo i emocije. Takve su osobe ekspresionisti, fotografije su im često naglašenih boja i oblika, ponekad izobličene ili u potpunosti apstraktne. Oni manipuliraju slikom na sve načine koje poznaju sve dok ne budu zadovoljni svojom vizijom realnosti. Često miješaju različite medije: računarsku grafiku, slikarske tehnike i fotografiju. Dakle, možemo zaključiti da nekim fotografima nikakva obrada slike nije prihvatljiva dok je drugima svaki alat za obradu, pa tako i digitalne tehnike, više nego dobrodošao, a o čemu će upravo biti riječ u daljem tekstu.

4

Historija retuširanja Fotografija je oduvijek doživljavana kao snimak stvarnog života, a kako to ona zapravo, u vrijeme njenog nastanka i na počecima njenog razvoja, zapravo i nije bila (bila je pretamna, najčešće monohromna), tako je i rasla potreba za njenim usavršavanjem i korekcijom. Fotografi su korekcije vršili na negativima koristeći indijsko ulje i sitne alate za zarezivanje, da bi dijelove slike izoštrili ili neke nepotrebne detalje zamaglili. Vremenom se stvorila potreba za fotografijama u boji. Slike su se bojile određenim tehnikama, a prvi patent za ručno bojenje su patentirali Benjamin R. Stevens i Lemuel Morse. Oni su to radili tintom i bojicama a kao rezultat su dobijali posvjetljene, potamnjenje ili izoštrene slike. Danas se korekcija slike najčešće radi pomoću računara-digitalno retuširanje.

5

Pojam digitalnog retuširanja (korekcije slike)

Digitalno retuširanje ili korekcija slike je svaka izmjena originala slike a koja je napravljena uz pomoć odgovarajućeg softvera za digitalno retuširanje. Tu možemo navesti izmjene poput: dodavanja ili odstranjivanja objekata sa slike, popunjavanje oštećenih dijelova slike, osvjetljenje i zatamnjenje slike, mijenjanje oblika objekata na slici i slično. Digitalnom tehnikom je automatizovan proces retuširanja i restauracije slike a putem odgovarajućih algoritama. Jedan takav algoritam (Bertlamio, Sapiro, Caselles i Ballester ) koristi informacije položaja tačaka i evolucijsku formu. Ovaj algoritam se sastoji u popunjavanju praznih pixela kod gubitka slike kod sažimanja i kompaktibilan je sa JPEG i JPEG 2000 stardardima.

Primjer upotrebe navedenog algoritma – restauracija

Za retuširanje slike postoji mnoštvo različitih softvera i programa a najčešće korišteni i najpoznatiji su: Adobe Photoshop, Corel Photo Paint, Paint Shop Pro, Corel Painter, Gimp itd.

6

7

Najčešće korekcije slike

Kao što je spomenuto u gornjem tekstu nad slikom se mogu vršiti razne vrste aktivnosti koje podrazumjevaju različite vrste korekcija. Ovdje će biti navedene one najčešće: 1. artističke – watercolor, skech, smudge. Ovom tehnikom dobijaju se takozvane umjetničke fotografije koje se koriste kao pokloni, čestitke i sl.

sl.1.Čestitka

8

2. glamour – ove tehnike se koriste u modnim magazinima, za naslovne stranice, plakate, postere, a posebno za portrete. Kod njih se do perfekcije dovodi boja, kontrast, osvjetljenje i izoštravanje.

sl.2. Slika obrađena retuširanjem za modni magazin

9

3. foto montaža – popularna tehnika, kojom se dodaje ili oduzima objekat sa slike i slično.

sl.3. Slika prije dodavanja objekta

sl.4. Slika poslije dodavanja objekta

10

4. restauracija – obnavljanje starih fotografija, koje su oštećene ili izgubile boju.

sl.5. Požutjela oštećena fotografija

sl.6. Oštećena fotografija nakon restauracije

11

Primjer alata za retuširanje slike-Adobe Photo Shop

Program PhotoShop postoji već oko 18 godina. Danas dobiva posve fotografska oruđa i dosad je bio u prvom redu namijenjen za grafičku tehniku. Ono što je bitno za korisnike analogne tehnike da program PhotoShop, a to je digitalna tamna komora, je u osnovi komora na svjetlu. Sve što je nudila klasična tamna komora, program PhotoShop nudi to isto pomoću drugačije tehnike obrade. Sada se tonske korekture, gradacija i razni efekti izvedu na drugačiji način. Nastao je kao rezultat zajedničkog rada programera (pisali program) i stručnjaka koji poznaju obradu fotografije. I tako je sada tamna komora umjesto kakave garaže ili posebne sobe u kojoj su uređaj za povećavanje, kemikalije i posude za razvijanje, sada naš stol s računarom. Pored računara i programa PhotoShop, trebamo samo ekran gdje vidimo sva oruđa i miša s kojim ta oruđa upotrebljavamo.

12

Adobe Photoshop je standard među programima za kreiranje i digitalnu obradu slika i retuširanje. U narednom tekstu ću pokušati da ukratko opišem verziju Adobe Photoshop 7.0 i način njene upotrebe. Adobe Photoshop 7.0 je značajan pri kreiranju slika najvišeg kvaliteta za štampu, Web, elektronske publikacije i mnoge druge namjene. Značajno je spomenuti alatku Healing Brush, inventivni alat za retuširanje fotografija koji veoma brzo postiže profesionalne rezultate. Vrlo lako otklanja prašinu, ogrebotine, nabore i druge nedostatke a automatski čuva sjenke, osvjetljenje i teksturu izvorne fotografije. Slično dejstvo ima i alatka Patch koja pruža dodatnu mogućnost kontrole upotrebom selekcije prilikom izbora većih površina slike.

13

Za efikasniji Web dizajn značajno je spomenuti mogućnosti u radu sa transparentnim pozadinama – pomoću dither transparencije simulira se efekat djelimične providnosti. File Browser (pretraživač datoteka) možemo koristiti da bi uštedjeli vrijeme pri obavljanju brojnih zadataka, kao što su izrada novih omotnica, preimenovanje, pomjeranje i brisanje datoteka sa hard diska. Jedinstvena osobina File Browsera je njegova sposobnost da prikaže minijaturne verzije slika i metapodatke za neotvorene datoteke, tako da lako možemo naći i otvoriti baš one datoteke koje su nam potrebne. U File Browseru možetmo i da rotiramo slike. Također možemo automatizovati svoj rad snimajući korake uređivanja kao procedure (Actions) a upotrebom procedure kao što su dropleti, možemo automatski obrađivati sve slike u okviru određene omotnice. Photoshop Central European ili Adobe Illustrator Central European datoteke sa slojevima ćemo pretvoriti u GIF animacije u programu ImageReady CE. Isijecanje direktno u Photoshopu Central European se vrši pomoću alatke Slice, a zatim na svaki komad, prije izvoza u obliku HTML tabele, primjenimo odgovarajuća podešavanja formata i kompresije. Moguće je kreirati stotine slojeva da bi se elementi slike organizovali u složene kompozicije. Slojevi se mogu grupisati u skupove kako bismo organizovali slojeve i upravljali njima. Mogu se takođe označiti bojom radi brže identifikacije. Zahvaljujući poboljšanim mogućnostima izvoza, slojevi ostaju sačuvani prilikom prebacivanja u PDF ili TIFF format. Slojevima možemo dodati stilove (automatizovani specijalni efekti koje možemo primenjivati na slojeve).

14

Adobe Photoshop nam omogućava da direktno na ekranu (umjesto u okviru za dijalog) unosimo i uređujemo tekst i da brzo mijenjamo font, stil, veličinu i boju slova. Mogu se mijenjate slova pojedinačno ili da podešavamo opcije za formatiranje čitavih pasusa. Tekst ostaje editabilan čak i poslije primjene komandi za "krivljenje" teksta (Warp Text).

Oštrina prikaza vektorske grafike i teksta na Internetu se zadržava prepuštajući programu ImageReady da pri optimizaciji slika za Web, tim područjima automatski dodijeli viši prioritet. Upotrebom kontrola kompresije i izvoza datoteka, optimizujemo grafiku za Web. Istovremeno možemo pregledati do četiri verzije slike da bismo izabrali idealan balans između kvaliteta i veličine datoteke. Slike sa tekstom i vektorskim oblicima koji ne zavise od rezolucije je najbolje izvoziti u obliku Adobe PDF datoteka, ili ih direktno štampati na Adobe PostScript štampačima. Također postoje opcije za slikanje, uključujući prethodno definisane četkice koje pomažu pri primjeni tradicionalnih likovnih tehnika uz postizanje realističnih rezultata. Možemo i simulirati tradicionalne tehnike slikanja sa efektima suhe i mokre četkice, crtati pastelama i kredom te upotrebljavajti

15

posebne četkice za oslikavanje elemenata kao što su trava i lišće ili raditi s izvornim, prethodno definisanim četkicama ili ih prilagođavati dotjerujući desetine atributa, uključujući oblik, nagib, učestalost, rasipanje, debljinu, teksturu i sjenčenje. Namjenske četkice možemo sačuvati i razmjenjivati.

Preset Manager je još jedna funkcija koja olakšava izbor i primjenu definisanih četkica, preliva, vektorskih oblika i stilova slojeva sakupljajući ih na jedno mjesto. Takve biblioteke mogu zatim biti upotrebljene u bilo kom trenutku, a mogu se i razmjenjivati. U okviru Preset Managera mogu se definisati i minijaturni prikazi koji prikazuju sadržinu efekta ili oblika. Tu je i komanda Pattern Maker, koja automatski kreira realistične podloge na osnovu uzorka sa slike koju obrađujemo, kao i komanda Liquify. Photoshop 7.0 Central European omogućava da se radno okruženje snimi i po potrebi učita, što je veoma korisno kada jedan računar koristi više ljudi. Mogu se kreirati zadivljujući efekti pomoću više od 95 filtara za posebne efekte, uključujući one za izoštravanje, omekšavanje, stilizaciju, izobličavanje i osvetljavanje slike. Adobe Photoshop i Adobe ImageReady sadrže veliki broj različitih alata i komandi za poboljšanje kvaliteta fotografije. Fotografije možemo retuširati

16

koristeći postupke koji su nekada bili rezervisani samo za profesionalce. Možemo korigovati probleme u kvalitetu boje i opsegu tonova koji su nastali tokom izvornog fotografisanja ili skeniranja slike, kao i probleme u kompoziciji i izoštravanju opšteg fokusa slike. Brži rad se ostvaruje s integrisanim programima. Photoshop 7.0 Central European nudi izvanrednu integraciju s drugim Adobe programima. Poznate naredbe, palete, alati i prečice na tastaturi omogućavaju brže i efikasnije savladavanje drugih Adobe aplikacija.

17

Primjer retuširanja portreta:

Photoshop obrada portreta – Retusiranje 1. Fotografija izvucena iz rawa, nista nije dirano

18

2. Crop kakav nam se sviđa :

19

3. Korekcije: maknemo sve nezeljeno nečistoće sa slike , dlake, pristice ( healing i clone tool ) i popunimo rupe na rubovima ...

20

4. Levelsi , boje ( saturacija +30 )

21

5. Fine tuning boja i kontrasta .U selektive colors podignem crvenu i žutu oko +30 prema crnoj, malo crnu i neutral prema crnoj .Ovo je individualno za svaku fotografiju drukcije –sharpen.

22

6. Sad duplicate layer i goussian blur 4.0 pixela ( dobijemo ovo mutno )

23

7. Opacity tog mutnog layera na 40% ( opet svaka fotografija drukcije ).

24

8. Uzme se neki eraser srednje velicine ( neki sprejasti , ne kružni ) na jedno 40% jacine i fino pobriše šta hoćemo da bude oštro

25

9. Na kraju za full plastic-fantastic po želji provućemo kroz neat image ( optional ).

26

Zaključak

Kao što se vidi iz prethodnog, retuširanje je našlo široku primjenu u raznim oblastima života, od filmsko-izdavačke industrije, TV-video industrije, izdavačko novinske industrije do primjene za idividualne čovjekove potrebe. Sve mogućnosti retuširanja nisu iscrpljene i sigurno će se u budućnosti razvijati i nadograđivati postojeće tehnike i postojeći softver za retuširanje, a u međuvremenu će se i dalje spašavati stare oštećene slike restauracijom, mediji će nas bombardovati retuširanim slikama u vidu reklama za razne proizvode, čovjek će koristiti fotomontirane slike u razne svrhe i na kraju krajeva za svoje vlastite potrebe i samoizražavanje kroz retuširanje kao vid umjetnosti.

27

Literatura:

http://www.its.msstate.edu/Information/Documentation/pdfs/workshop9_3.pdf http://www.siam.org/siamnews/05-02/inpainting.pdf http://mountains.ece.umn.edu/~guille/inpainting_overview.pdf http://demo.fb.se/e/girlpower/retouch/ http://www3bc.sympatico.ca/drkrm/retouch.htm http://www.ischool.utexas.edu/~cochinea/pdfs/c-johnston-04-hand-coloring.pdf http://www.adobepress.com/articles/article.asp?p=472326&rl=1