predavanje 4-dimenzionisanje preseka prema teoriji granicnih stanja 1

Upload: nidzovobra

Post on 14-Oct-2015

143 views

Category:

Documents


8 download

DESCRIPTION

Dimenzionisanje Preseka Prema Teoriji Granicnih Stanja 1

TRANSCRIPT

  • *BETONSKE KONSTRUKCIJEESPB: 6Semestar: VSneana MarinkoviDIMENZIONISANJE PRESEKA PREMA TEORIJI GRANINIH STANJA- Granina stanja nosivosti -

  • Centrino pritisnuti elementiCentrino zategnuti elementiMali ekscentricitet - Ekscentrino zategnuti elementiElementi optereeni momentima savijanjaEkscentrino optereeni elementi veliki ekscentricitetT preseciMali ekscentricitet Ekscentrino pritisnuti elementi. Dijagrami interakcijeElementi optereeni transverzalnim silamaElementi optereeni momentima torzije

    *

  • 1. Centrino pritisnuti elementiPodsetnik:Elementi kod kojih normalna sila deluje u teitu poprenog preseka ili sa ekscentrinou e l/300Ovakvi elementi su najee stubovi, zidna platna i pritisnuti tapovi armiranobetonskih reetkastih nosaaPopreni preseci ovih elemenata su najee kvadratni, kruni, pravougaoni, poligonalni ili razueniArmiraju se podunom armaturom koja se postavlja u uglove preseka i ne sme biti manja od 12mm, i popreno armaturom

    *

  • 1. Centrino pritisnuti elementiPodsetnik:Vitkost elementa:

    li duina izvijanja elementaimin najmanji poluprenik inercijeImin moment inercije poprenog preseka elementa u odnosu na koji se vri izvijanje

    *

  • 1. Centrino pritisnuti elementiPrema PBAB 87 za odreene vitkosti uvoenje efekata izvijanja!

    Za 25 75 umereno vitki stubovi => priblini proraun

    Za 75 140 izrazito vitki stubovi => taniji postupci prorauna

    > 140 nije doputeno (osim u fazi montae, do =200)

    Uzimanje u obzir izvijanja predstavlja geometrijski nelinearan problem!

    Najjednostavniji sluaj: 25 izvijanje se ne uzima u obzir

    *

  • 1. Centrino pritisnuti elementiGranino stanje nosivosti se dostie pri b = a = 2Uslov ravnotee spoljanje granine sile Nu i unutranjih sila pritiska u betonu i armaturi:

    - mehaniki koeficijent armiranja ukupnom armaturom u preseku

    - geometrijski koeficijent armiranja*

  • 1. Centrino pritisnuti elementi

    Ako je poznata granina sila loma, Nu:Nu = uiNi ; npr. ako deluje Sg i Sp:Nu = 1.9Ng + 2.1NpDimenzije preseka se odreuju usvajajui: MB (fb), (v), min=0.6% => b, d, Aa

    min=0.6% vai za iskorienu nosivost betonskog preseka (b =fb);ako je b < fb moe se usvojiti min=0.3%

    *

  • 2. Centrino zategnuti elementiCelokupnu silu zatezanja prihvata armaturaBeton ima svrhu zatite armature od korozije i poara Dimenzije ovakvih elemenata se odreuju samo iz uslova da se pravilno smesti armaturaArmatura se rasporeuje simetrino unutar preseka, sa minimalnim horizontalnim razmakom od 5cm

    *

  • 3. Ekscentrino zategnuti elementiKada ekscenrina sila Z deluje izmeu armatura u preseku, presek se rauna po malom ekscentricitetu

    *

  • 4. Elementi optereeni momentima savijanjaPodsetnik:Naponska stanja Ia i Ib karakterie odsustvo prslina u betonu pa je ceo betonski presek aktivanFaza IIa - Prekoraenjem vrstoe pri zatezanju batona dolazi do pojave prslina, a napon pritiska u betonu odstupa neznatno od pravolinijske raspodele. Faza IIb - Poveanjem optereenja prsline dolaze do neutralne linije, a dijagram pritiska u betonu se znatno krivi

    *

  • 4. Elementi optereeni momentima savijanjaProraun se zasniva na fazi IIb

    Uslov ravnotee momenata:Spoljanjie sile: granini momentSpreg unutranjih sila: sila pritiska u betonu, Dbu, sila zatezanja u armaturi, ZauUslov ravnotee normalnih sila:Sila pritiska u betonu, Dbu, sila zatezanja u armaturi, Zau

    *

  • Ako je pritisnuta povrina betona oblika pravougaonika onda imamo sluaj istog savijanja pravougaonog preseka!

    4. Elementi optereeni momentima savijanja*

  • 4. Elementi optereeni momentima savijanjaZavisno od dilatacija u betonu i armaturi, postoje tri vrste loma:Lom po betonu, kada je b = 3.5; 0 a 10Napon u betonu

    PODSETNIK: RADNI DIJAGRAM BETONA!

    *

  • 4. Elementi optereeni momentima savijanjaZavisno od dilatacija u betonu i armaturi, postoje tri vrste loma:

    Lom po armaturi, kada je 0 b 3.5; a = -10Napon u betonu:

    Simultani lom, kada je b = 3.5; a = -10

    *

  • 4. Elementi optereeni momentima savijanjaUslov ravnotee normalnih sila:

    Uslov ravnotee momenata oko teita zategnute armature:

    Kompatibilnost dilatacija => Statika visina? Koliina zategnute armature?

    *

  • 4. Elementi optereeni momentima savijanja

    b koeficijent punoe naponskog dijagrama:

    Koeficijent armiranja:

    Mehaniki koeficijent armiranja:

    *

  • 4. Elementi optereeni momentima savijanjaUslov ravnotee momenata oko teita zategnute armature:

    Nakon integracije i sreivanja izraza:

    *

  • 4. Elementi optereeni momentima savijanjaKrak unutranjih sila:

    Bezdimenzionalni koeficijent kraka unutranjih sila:

    Bezdimenzionalni koeficijent k:

    *

  • 4. Elementi optereeni momentima savijanjaDimenzionisanje preseka za poznati granini moment savijanja:Slobodno dimenzionisanje

    Mi (i = g, p, ) POZNATO (GA, RA), MB, b (25-50 cm) USVAJA SEDilatacije u betonu i armaturi, b i a - USVAJAJU SEBarem jedna od dilatacija mora dostii graninu vrednost! b = 3.5;3 a

  • 4. Elementi optereeni momentima savijanjaDimenzionisanje preseka za poznati granini moment savijanja:Slobodno dimenzionisanjeDilatacije u betonu i armaturi, b i a - USVAJAJU SE Od izbora dilatacija zavisi visina preseka d! Od odnosa dilatacija zavisi visina pritisnute zone x Vee x => vee Dbu => vee Zau (iz uslova ravnotee normalnih sila) => to su sile u spregu vee potreban je manji krak da bi spreg bio jednak Mu! => manji krak sila z => manja visina preseka d!

    *...Kako?

  • 4. Elementi optereeni momentima savijanjaDimenzionisanje preseka za poznati granini moment savijanja:Slobodno dimenzionisanjeDilatacije u betonu i armaturi, b i a - USVAJAJU SEUsvajanje b =3.5 (lom po betonu) => najmanje d, ali krti lom!Optimalno b =3.5; 7 a
  • 4. Elementi optereeni momentima savijanjaDimenzionisanje preseka za poznati granini moment savijanja:Slobodno dimenzionisanje

    Statika visina h ODREUJE SE IZ IZRAZA

    Potrebna povrina armature ODREUJE SE IZ IZRAZA

    Usvaja se prenik i broj ipki armature i armatura se rasporeuje u presekuVoditi rauna o razmacima ipki i debljini zatitnog sloja!Proraun teita armature (a) => visina preseka d = h+a

    *

  • 4. Elementi optereeni momentima savijanjaDimenzionisanje preseka za poznati granini moment savijanja:Vezano dimenzionisanje

    Mi (i = g, p, ), b, d POZNATO (GA, RA), MB USVAJA SEGranini momenat savijanja ODREUJE SE IZ IZRAZA (koeficijenti sigurnosti se raunaju pretpostavljajui a 3) Teite armature, a USVAJA SE (a0.1d) => h = d-a

    Koeficijent k ODREUJE SE IZ IZRAZA

    (provera da li je a 3) Potrebna povrina armature ODREUJE SE IZ IZRAZAUsvaja se prenik i broj ipki armature i armatura se rasporeuje u presekuVoditi rauna o razmacima ipki i debljini zatitnog sloja!Proraun teita armature (a) => visina preseka d = h+a

    *

  • 4. Elementi optereeni momentima savijanjaDimenzionisanje preseka za poznati granini moment savijanja:Vezano dimenzionisanjeta ako je a a maloVeliko x => veliko Dbu => potrebna velika sila Zau => zbog malog a potrebna je velika povrina armature Aa!S obzirom da je a
  • 4. Elementi optereeni momentima savijanjaDimenzionisanje preseka za poznati granini moment savijanja:Vezano dimenzionisanjeta ako je a dvostruko armiranje => Raunsko odreivanje armature u pritisnutoj zoniMbu moment koji moe da prihvati jednostruko armiran presek uz a =3; b =3.5k* je vrednost pri a =3; b =3.5Razliku momenata Mu prihvata spreg Dau i Zau Pretpostavlja se:

    *

  • 4. Elementi optereeni momentima savijanjaDimenzionisanje preseka za poznati granini moment savijanja:Vezano dimenzionisanje

    Preporuka:

    *

  • 5. Ekscentrino optereeni elementi veliki ekscentricitet (sloeno savijanje)Preseci optereeni ekscentrinom normalnom silom (N ili Z)Napadna taka sile je u osi simetrije presekaNeutralna linija se nalazi u poprenom preseku

    *

  • 5. Ekscentrino optereeni elementi veliki ekscentricitet (sloeno savijanje)Statiki uticaja: Ni, Mi = NieGranini uticaji: Uslovi ravnotee normalnih sila:

    Uslovi ravnotee momenata savijanja u odnosu na teite zategnute armature

    NAPOMENA:Znak uz normalnu siluje plus u sluaju norm.sile pritiska, a minus u sluaju norm. sile zatezanja

    *

  • 5. Ekscentrino optereeni elementi veliki ekscentricitet (sloeno savijanje)

    Dolazi se do izraza analognih onima za presek optereen na isto savijanje!

    Umesto Mu u izrazima figurie Mau

    Mogue je koristiti iste tablice za dimenzionisanje!

    Slobodno i vezano dimenzionisanje

    *

  • 5. Ekscentrino optereeni elementi veliki ekscentricitet (sloeno savijanje)Dimenzionisanje preseka za poznati granini moment savijanja:Slobodno dimenzionisanje

    => d nepoznato => iterativan postupak!U prvom koraku pretp. Mau = Mu

    Drugi korak:

    Kada se postigne dovoljna tanost (dIIdI1cm) NAPOMENA: Znak uz normalnu silu je minus u sluaju norm. sile pritiska, a plus u sluaju norm. sile zatezanja

    *

  • 5. Ekscentrino optereeni elementi veliki ekscentricitet (sloeno savijanje)Dimenzionisanje preseka za poznati granini moment savijanja:Vezano dimenzionisanje

    POZNATO:

    USVAJA SE:

    *

  • 5. Ekscentrino optereeni elementi veliki ekscentricitet (sloeno savijanje)Dimenzionisanje preseka za poznati granini moment savijanja:Vezano dimenzionisanjeAko je a dvostruko armiranje => Raunsko odreivanje armature u pritisnutoj zoniMabu moment koji moe da prihvati jednostruko armiran presek uz a =3; b =3.5

    *

  • 6. T presekPodsetnik:Nosa T poprenog preseka ini armiranobetonska greda (rebro), koja je u svom pritisnutom delu monolitno vezana sa ploom

    *

  • 6. T presekPodsetnik:Normalne napone pritiska prihvataju rebro i sadejstvujui deo ploe na irini koja se naziva sadejstvujua aktivna irine ploe b

    *

  • 6. T presekPodsetnik:Aktivna irina ploe na kojoj se vri osrednjavanje napona b je odreena pravilnikom BAB 87 kao:

    Za sluaj nesimetrinog T preseka aktivna irina se uzima kao:*

  • 6. T presekAko je neutralna linija u rebru i B 5b=> zanemaruju se normalni naponi pritiska u rebru (mala greka)Pretpostavlja se da sila pritiska Dbpu deluje u srednjoj ravni ploeOdn. u ploi je konstantan napon pritiska bs kome odgovara dilatacija bsVelika pritisnuta povrina => b0.5-1.5 => a=10 (lom po armaturi)*

  • 6. T presekSlobodno dimenzionisanje:

    Ako se bs usvoji => (0.3fb bs 0.75fb)

    Provera:x0dp/2 ?Ako jeste=> T presek!*

  • 6. T presekSlobodno dimenzionisanje:

    Provera:

    *

  • 6. T presekVezano dimenzionisanjePOZNATO:

    USVAJA SE: RDB =>

    Ako je x0dp/2 onda je T preseka

    *

  • 6. T presekVezano dimenzionisanjePraktiniji pristup: pretpostaviti neutralnu liniju u ploi!Dimenzionie se pravougaoni presek Bxd

    Preko koeficijenta s se odreuje poloaj neutralne linije: x=shdp?Ako jeste presek je pravougaoni BxdU svakom sluaju mora se obezbediti minimalna koliina armature!

    (u odnosu na irinu rebra b!)

    Za GA min=0.25%; RA min=0.20%

    *

  • 7. Mali ekscentricitet Ekscentrino pritisnuti elementi. Dijagrami interakcije.Sluaj naprezanja karakteristian za stuboveEkscentricitet normalne sile je mali, ceo presek je pritisnut; simetrino armiranje! Granine dilatacije se kreu od b1=0 i b2=3.5 do b1=b2=2

    *

  • Konstruisanje: usvojen oblik i dimenzije preseka, raspored i koliina armature, mehanike karakteristike betona i elika, stanje graninih dilatacija u presekuIspisivanje uslova ravnotee => Mu, NuNajee u bezdimenzionalnom obliku:

    Posebni dijagrami za razliite odnose a/di razliite mehanike karakteristike betona i elika

    7. Mali ekscentricitet Ekscentrino pritisnuti elementi. Dijagrami interakcije.*

  • *abc

  • *dfh

  • 7. Mali ekscentricitet Ekscentrino pritisnuti elementi. Dijagrami interakcije.*

  • Optereenje transverzalnim silama smicanje:

    isto savijanje nosaa je retko u praksi=> nosae je potrebno projektovati na dejstvo transverzalnih sila

    Interakcija savijanja i smicanja je kompleksna pojava koja jo uvek nije potpuno razjanjena

    8. Elementi optereeni transverzalnim silama*

  • Kod linijskih nosaa optereenih na savijanje, pored momenata savijanja javljaju se i transverzalne sile

    8. Elementi optereeni transverzalnim silama*

  • Trajektorije glavnih napona zatezanja ______________Trajektorije glavnih napona pritisaka _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

    8. Elementi optereeni transverzalnim silama*

  • Glavni naponi zatezanja:

    U zonama van oslonaca:

    U neutralnoj liniji gde jesmiuinaponi su ujedno glavni naponi:

    Pravci glavnih napona su definisani uglom :

    8. Elementi optereeni transverzalnim silama*

  • *Homogeni armiranobetonski popreni preseci u fazi I: Si statiki moment idealnizovane povrine iznad vlakana u kojima se trai napon Ii moment inercije idealnizovanog poprenog preseka u odnosu na teinu osuAko je nautralna linija ujedno i teina linija aktivnog poprenog preseka, napon smicanja u neutralnoj liniji za presek sa prslinom u fazi II je:

    Krak unutranjih sila se kree u uskim granicama du ose nosaa pravougaonog preseka, kao srednja vrednost usvaja se:

    8. Elementi optereeni transverzalnim silama

  • *U sluaju nosaa sa promenjljivom irinom rebra raspodela napona smicanja je prikazana na slici:

    8. Elementi optereeni transverzalnim silama

  • Lom nastaje iz tri razloga:Nedostatak ili mali procenat poprene armatureLom betona kada se kosa prslina protee visoko po presekuProklizavanje zategnute armature kada nije pravilno usidrena nad osloncima

    8. Elementi optereeni transverzalnim silama*

  • Dimenzionisanje prema merodavnoj transverzalnoj sili Tmu

    Nominalni napon smicanja:

    8. Elementi optereeni transverzalnim silama*

  • Nominalni napon smicanja se poredi sa raunskom vrstoom betona pri smicanju, r=f(MB)

    Ako je nije potrebna raunska armatura za prihvatanje uticaja od transverzalnih sila!Ako je potrebna je raunska armatura u podruju gde jeU ovom sluaju se deo transverzalne sile moe poveriti betonu!=> redukcija Tmu => redukovana raunska trensverzalna sila TRu

    Tbu se prenosi trenjem u prslini i preko pritisnute zone betona

    8. Elementi optereeni transverzalnim silama*

    MB152030405060r (MPa)0.60.81.11.31.51.6

  • Ako je celokupnu silu prihvata armatura (Tbu=0)

    Sluaj nije dozvoljen! => poveavanje dimenzija preseka ili MB

    Dimenzionisanje pomou koeficijenata sigurnosti koji vae za 3 a10

    8. Elementi optereeni transverzalnim silama*

  • Model reetke:

    8. Elementi optereeni transverzalnim silama*pritisnute dijagonale:betonski tapovizategnute dijagonale/vertikale:kosi profili/uzengijegornji pojas:pritisnuti betondonji pojas:poduna armatura

  • Model reetke:Ritter i Mrsch

    Sile u tapovima:Uslovi ravnotee!

    8. Elementi optereeni transverzalnim silama*

  • Proraun armature:Sila zatezanja u kosoj (poprenoj) armaturi, u blizini oslonca se odreuje:

    Sila u armaturi na jed. duini:

    Horizontalna sila veze:

    8. Elementi optereeni transverzalnim silama*

  • Proraun armature:Integracija izraza na duini osiguranja , uz zamenu

    => Ukupna povrina kose armature:

    Ako se osiguranje vri samo vertikalnim uzengijama (=90) prema maksimalnom redukovanom smiuem naponu Ru uslova da je Zuu=TRu

    - povrina poprenog preseka uzengija - rastojanje uzengija - senost uzengija8. Elementi optereeni transverzalnim silama*m=2Tm=4Tm=2

  • Proraun armature:Pored poprene potreba je i dodatna poduna zategnuta armatura, AaSila u zategnutoj armaturi: model reetke gredni model !Model reetke (suma mom.savijanja oko take A):

    Gredni model:

    Razlika izmeu dva modela:

    Dodatna povrina zategnute armature:

    8. Elementi optereeni transverzalnim silama*

  • Proraun armature:Neophodno je obezbediti minimalni procenat armiranja na duini osiguranja

    Minimalna povrina preseka armature se odreuje iz prethodnog uslova:

    Maksimalno rastojanje uzengija:

    8. Elementi optereeni transverzalnim silama*

  • Torzija nastaje usled dejstva momenta Mt oko podune ose nosaa:Obrtanje koje nastaje usled torzija izazivasmiue napone u nosau (podune i poprene!)Smiui naponi izazivaju glavne napone zatezanja pod uglom od 45 u odnosu na podunu osuKada glavni naponi zatezanja prekorae vrstoubetona pri zatezanju dolazi do pojave dijagonalnih(spiralnih) prslina

    8. Elementi optereeni momentima torzije*

  • Granina nosivost punih preseka neznatno vea od gr. nosivosti upljih preseka:

    U proraunu se pun presek aproksimira upljim sanduastim tankozidnimUslov ravnotee momenata torzije:

    Uz pretpostavku ravnomernog rasporeda napona po debljini iz Brendt-ove formule:

    8. Elementi optereeni momentima torzije*

  • Ako je nije potrebna raunska armatura za prihvatanje uticaja od uticaja momenata torzije!

    Ako je potrebna je raunska armatura u podruju gde jeU ovom sluaju se deo momenta torzije moe poveriti betonu!=> redukcija MTu => redukovaan raunski moment torzije MTbu

    Ako je ne vri se redukcija momenata torzije, sve uticaje prihvata armatura!

    Sluaj nije dozvoljen!

    8. Elementi optereeni momentima torzije*

  • Nakon pojave prslina, silu pritiska Db u kosim tapovima reetke prihvataju uzengije i poduna armatura!Povrina poprene armature (uzengija):

    Povrina ukupne podune armature:

    Obo obim srednje linije ekvivalentnog tankozidnog presekaUgao je nagib pritisnutih dijagonala (bira se, 25-55)U sluaju kada jemora se ispotovati minimalna povrina uzengija!

    8. Elementi optereeni momentima torzije*

  • Simultano dejstvo transverzalnih sila i momenata torzije:

    => superpozicija nominalnih napona

    8. Elementi optereeni momentima torzije*

  • Kada je redukcija transverzalnih sila i momenata torzije:

    Sa se poredi ukupni smiui napon , a ne komponente i !

    8. Elementi optereeni momentima torzije*

  • Simultano dejstvo momenata savijanja i momenata torzije:=> neophodna je kontrola glavnog napona pritiska u pritisnutoj zoni preseka! Glavni napon pritiska:

    Meusobni razmak ipki uzengija i podune armature se ograniava na:

    8. Elementi optereeni momentima torzije*

    ******************************************************************