predavanja sportski objekti 2009-2010 god
DESCRIPTION
Predavanja sportski objektiTRANSCRIPT
PREDAVANJA SPORTSKI OBJEKTI
Rijeĉ sport je nastala od stare engleske rijeĉi disport, što u prvodu znaĉi
igra, zabava, razonoda.
Ova vrsta objekata treba da udovolji potrebama tjelesnog odgoja svih
uzrasta graĊana, poĉev od najniţeg - pedagoškog uzrasta do starije dobi.
Objekti tjelesnog odgoja trebaju da zadovolje zahtjeve masovnosti I
svestranosti.
Općenito ove vrste objekata mogu biti podjeljene prema nizu kriterija.
Prema ciljevima ova vrsta objekta se dijeli na:
1. Objekta za područja za rekreaciju
2. Objekti za masovnost I svestranost, odnosno tjelesni odgoj
3. Objekti za takmičenje I razvoj sportskih disciplina
1.U pravilu objekti za rekreaciju su, pored svih vrsta objekata za tjelesni
odgoj I sport, spadaju I slobodne rekreacione površine kao I vodene
površine. U slobodne rekreacione površine spadaju
Parkovi
Izletišta
Šetališta itd.
2.Objekti za masovnost I svestranost za tjelesnu kulturu obuhvataju
sve vrste koje udovoljavaju svojoj namjeni. Ovi objekti nisu produkt
proizvoljnosti već imaju svoj koncept I smisao da odgovaraju I nekim
zahtjevima takmiĉarskog kareaktera kao I osmišljenom tjelesnom odgoju.
3.Objekti namjenjeni kvalitetnom sportu, odnosno nadogradnji tjelesne
kulture, u pravilu odgovaraju I zahtjevila tjelesnog odgoja u pogledu normi
I veliĉine, dok u pogledu masovnosti nešto se razlikuju od objekata za
masovnu upotrebu.
Objekti za tjelesnu kulturu I sportski objekti u naĉelu mogu imati niz
podjela, ovisno o gledištima u pogledu odreĊivanja vrste.
Na osnovu navedenog objekte moţemo djeliti na:
A.
Otvorene sportske objekte
Zatvorene sportske objekte
Kompleksne I pojedinačne sportske objekte
B.
Prema gravitacionom podruĉju, odnosno vrsti korisnika objekti mogu biti:
U mjesnoj zajednici-stambenoj jedinici - spadaju djeĉija igrališta
U zajednici više stambenih zona - spadaju sportski centri
U gradskim okvirima – spadaju stadioni, sportske dvorane, otvoreni
izatvorena kupališta, klizališta itd.
U školama,tvornicama itd.- dvorane igrališta itd.
Objekti van grada - hipodromi, autodromi, veslaĉke staze, sportski
aerodrome itd.
Rekreacioni centri
C.
Prema namjeni-tjelesnoj aktivnosti moţe se vršiti podjela I izgradnja
objekata specijalno za :
Atletiku
Sportske igre
Borilačke sportove
Gimnastiku
Teškoatletske discipline
Streljaštvo
Kuglanje
Skijanje
Bob staze itd.
O PLANIRANJU LOCIRANJU SPORTSKIH OBJEKATA
Prilikom prostornih I urbanistiĉkih planova mora se omogućiti jasno
sagledavanje perspektivnog razvoja mreţe objekata za tjelesnu kulturu,
kao I potrebnih akcija za unapreĊenje sporta I rekreacije graĊana.
Kod izgradnje sportskih objekata primarni je interes graĊana, pa tek onda
tehniĉki uvjeti i izgradnja objekata za klubove, odnosno gradnja objekata
za takmiĉarski karakter.
Na osnovu podjele prema razliĉitim kriterijima, općem sagledavanju
potreba, a prema nivou standarada I tradicije sredine u kojima se gradi,
mogu se ustanoviti pribliţni normative za planiranje izgradnje objekata
tjelesne kulture.
Osnovni kritrij za planiranje je broj stanovništva, gdje je osnovna
karakteristika starosna dob koja dosta ima uticaja.
Prema okvirno utvrĊenim normama, koje se po mogućnošću trebaju
povećati I I predviĊa se:
1. Objekti za rekreaciju
Vangradsko zelenilo (ukljuĉujući vodene površine) 150 m2 po
stanovniku
Optimalna veliĉina gradskog zelenila je 25 m2 po
stanovniku
Od ĉega za tjelesnu kulturu predviĊa se 6 – 8 m2
po stanovniku
Imajući u vidu stvarno stanje gdje su uveliko uzurpirane slobodne površine
u gradovima se predviĊaju :
Neophodan min.gradskog zelenila 12 – 13 m2
po stanovniku
Odnosno za tjelesnu kulturu min. 6 m2 po
stanovniku
2. Objekti za tjelesnu kulturu I sport:
Ukupne otvorene I zatvorene površine min. 6 m2 po
stanovniku
Od toga ide
Igrališta za djecu do 3 godine 0,1 m2 po
stanovniku
odnosno po korisniku 1,5 – 2 m2
Igrališta za djecu 3 – 7 godina 0,6 – 0,8 m3
po stanovniku
odnosno po korisniku 9,5 –10 m2
Igrališta za djecu 7 – 15 godina 1,5 – 1,7 m3
po stanovniku
odnosno po korisniku u turnusima (najbolje 2 turnusa) cca 12 m2
po djetetu
- Za školska vjeţbališta, odnosno od veliĉine škole, odnosno od broja
korisnika predviĊaju se:
Do 150 uĉenika min 10-12 m2 po
uĉeniku
Do 300 uĉenika min 5 m2 po uĉeniku
Do 700 uĉenika min 3 m2 po uĉeniku
Kod velkih školskih centara (bez dvorane )
min 2 m2 po uĉeniku
- Centri za tjelesnu kulturu u sambenim zonama-jedinicama
(do 5000 stanov.)
Otvoreni prostor - vjeţbalište 0,8 – 1 m2 po stanovniku
Zatvoreni prostor 0,1 – 0,3 m2 po stanovniku
U okviru ovih površina od cca 6 m2 po stanovniku nisu u uţim zonama
stanovanja ili rada, te u manjim gradovima uraĉunate površine specijalno
namjenjene za kvalitetna takmiĉenja , odnosno sport.
Površina od min 6 m2 po stanovnika odosno bolje 8 m2 za organizaciju
kvalitetnog takmiĉenja odnosno sporta po jednom stanovniku djelimo dalje
na:
Vrsta sporta objekat po m2 po stanovniku
Igralište na stadionu 5,00
Sportske dvorane 0,40
Zatvorena kupališta 0,045
Otvorena kupališta 0.15
Posebni objekti
(streljane,vodena kupališta) 0,30
Zelenilo I komunikacije unutar sportskih
objekata 1,25
____________________________________________
UKUPNO 8,00 m2
Zanimljiva je naša uporedba naših pokazatelja sa drugim zemljama. Po
UNECO-u potrerbna površina za tjelesni odgoj u USA je 35m2 po
stanovniku, Švicarskoj 26m2 po stanovniku, Engleskoj 20m2 po
stanovniku itd.
Ĉesto se u mnogim sluĉajevima ne mogu obezbjediti ove površine.
Razlozi mogu biti veoma razliĉiti kao, gusto izgraĊeni gradovi, nepogodne
topografske karakteristike, nedostatak prostora za razvoj grada I sliĉno.
U cilju obezbjeĊenja I ostvarivanja nekih minimalnih zahtjeva u ekološkom
pogledu, potrebno je obezbjediti za prvo vrijeme površinu gradskog
zelenila, a kasnije utkati-ugraditi sve navedene sadrţaje za tjelesni odgoj.
Programom razvoja mreţa objekata tjelesnog odgoja mora se obuhvatiti
objektivno utvrĊene potrebe cjelokupnog stanovništva, a sa posebnim
osvrtom na perspektivni razvoj grada, odnosno naselja. Ukoliko se ovakva
mreţa ne ustanovi prijeto opasnost da se prostor namjenjen za sport
uzurpiraju za sasvim druge namjene.
Pored toga, program mreţa treba da posebno obuhvati:
Za sve objekte za tjelesni odgoj prema uzrastu
Sve objekte višestranog korištenjan i
Specijalne objekte namjenjeni sportu, a predviĊene I za otvorenu funkciju
tjelesnog odgoja.
Nadalje mreţom se utvrĊuje zone koje ovakve objekte usluţuju, vodeći
raĉuna o uzrastu njihovih korisnika.
Prema uzrastu I korisnicima objekti mogu biti:
Slika 1 Udaljenosti od centra tjelesne kulture I sporta u mjesnoj
zajednici
1. Igrališta za djecu do 3 godine u okviru uţih zona stanovanja, a sa
najvećom udaljenošću os stana od 50-60ml.
Igrališta su najĉešće pješćana, a dopunjena takvim mobilijarom koji
odgovara uzrastu. S obzirom na potrebei najveće udaljenosti ova igrališat
su I najmasovnija, a najćešće se gradi za 30-40 djece.. Igrališta moraju biti
osunĉana I na zdravom zemljištu, a po mogućnosti sa manjom
nadstrešnicom.
2. Igrališta za djecu od 3-7 godina znatno su veća I obuhvataju nešto
širu zonu, ali je njihova udaljenost od mjesta stanovanja najviše 200-
300ml.
Njihova obrada je razliĉita poĉev od pješćanika do tvrdih asfaltnih
površina, a u paravilu sa bogatim igrališnim mobilijarom. Nije preporuĉivo
gradfiti igrališta za manje od 50 djece, odnosno 500m2.
3. Igrališta za djecu od 7-15 godina treba planirati u zonama
stanovanja sa radijusom okupljanja od cca 500 m2
Ova igrališta jednim dijelom su sa tvrdim asfaltnom podlogom , a za starijai
uzrast moţe se predvidjeti I neka borilišta-igrališta koja su svojim
dimenzijam I proporcijama pribliţna onima za sportska takniĉenja.
Najćešće treba predvidjeti ova igrališta za cca 300 djece. Racionalna
izgradnja ovih igrališta u veliĉini od 500 do 1000 m2.
Na sve navedene tipove igrališta nisu obavezni prateći sadrţaji kao
svlaĉionice, gardarobe I sl. Ali se preporuĉuje izgradnja nadstrešnica .
4. Školska vjeţbališta, koja su uslovljena posebnim normama nisu
obuhvaĉena ovim poglavljem jer su obuhvaĉena u poglavlju “školske
zgrade”.
5. Centar za tjelesnu kulturu I sport u mjesnim zajednicama je
kompleks zatvorenih I otvorenih površina koji obuhvataju zonu od 6000 do
8000 stanovnika. Veći gradovi trebaju da imaju ovakve centre.najpovoljnija
udaljenost od stanovanja je od 1100 do 1200 ml. U samom okviru centra
predviĊaju se I zatvoreni centri za tjelesni odgoj, odnosno sport, u koji su u
pravilu po svojoj funkciji otvorenog kapaciteta, te dozvoljavaju slobodno,
spontano ili organizovano oavljenje tjelesnim odgojem, ili sportom svim
graĊanima gravitacionog podruĉja. Najmanja veliĉina objekta je 1500 m2 a
kreću se do 4000 m2, što je ovisno od prostora koji je predviĊen za ove
namjene. Preporuĉljivo je da ovakvi zatvoreni objekti sdadrţe okupljanje
graĊana, kao I manje gledalište u najvećoj dvorani. Veĉina ovavih
objekata moţe da ima I elemente koji zadovaljavaju sportske norme, pa su
u tom pogledu nešto skuplji u izgradnji I odrţavanju, ali s druge strane
doprinosi razvoju sporta.
Pored osnovnih sdrţaja-borilišta I pratećih prostora, te sastajališta ovakve
vrste objekata mogu sadrţavati I neke prostore sekcija, razne kubove I
udruţenje graĊana za razvoj tjelesnog odgoja.
Imajući u vidu šematski prikaz objekta za tjelesni odgoj moţe se zakljuĉiti
da je u gustoj gradskoj izgradnji preporuĉljivo vršiti nihovo integrisanje uz
proširenje funkcija I površina.
OdreĊivanje veliĉine pojedinih vrsta objekata za tjelesni odgoj I sport u
principu se vrši na osnovu:
Vrsta sporta-odnosno veliĉine borilišta,
Aktivnosti korisnika I veliĉine prateĉih sadrţaja i
Na osnovu broja gledatelje
Ova tri osnovna parametra su I najbitnija, mada se mora voditi raĉuna o
servisnim I drugim sadrţajima koji opsluţuju objekat.
DISPOZICIONO RJEŠAVANJE FUNKCIONALNIH
POJEDINOSTI OBJEKTA ZA TJELISNI ODGOJ I SPORT
U osnovi, korisni i radni prostori u sportskim objektima mogu se podjeliti u
tri skupine:
1. Prostori-plohe koji sluţe sportistima ili aktivnim uĉesnicima u tjelesnim
vjeţbanju ( vrsta sporta – odnosno veliĉina borilišta)
2. Prostori za gledateljstvo
3. Prateći sadrţaji ili dopunski prostori (administracija, klupske
prostorije,restoran itd.)
POVRŠINE-PLOHE I PROSTORI ZA TJELESNI ODGOJ
Veliki znaĉaj za ispravnu funkciju objekata za tjelesni odgoj ima I rješenje
podloge i igrališta i staze kod otvorenih i podloga u zatvorenim objektima.
Glavna osobinama za izradu površina igrališta I staza su:
Ravnina I njena postojanost (ĉvrstina, gdje ne smiju nastajati
deformacije prilikom korištenja),
Tvrdoća (ima uticaj na sportski dometi sigurnost pri padu)
Bezprašnost, propusnost da bi voda sto prije otekla, a povšina
ostala ne promjenjena.
Neklizavost I lako odrţavanje
Pored tradicionalnih materijala sve se više koriste razna vještaĉka masa
za izgradnju sportskih objekata.Njihova era je poĉela pojavom ĉuvenog
“tartan” a danas postoji bezbroj firmi koje se bave proizvodnjom za ove
namjene.Takav materijak se ne proizvodi samo za igralištaveć imamo
zamjenu za površine za skijanje,klizanje,ski skokove itd.
Za dvorane je potrebna tvrdoća sa ĉijeg gledišta raspoznajemo dvije vrste:
Tvrda podloga, gdje pri udaru lopte ili igraĉa podloga iskaţe silu suprotnog
smjera, “odbija”se lopta se jaĉe odrazi od podloge
Plastiĉno-elestiĉna podloga, koje se pod pritiskom, udarom deformišu, ali
ne iskaţu protivsmjernu silu, ne odbije se.
Prva vrsta poda se koristi za igrom sa laptom dok druga se koristi za
gimnastiku.
Na osnovu podjele sportski objekt djelimo u tri skupine:
Prostori - plohe koji sluţe sportistima ili aktivnim uĉesnicima u
tjelesnom vjeţbanju ( vrsta sporta – odnosno veliĉina borilišta)
Prostori za gledateljstvo
Prateći sadržaji ili dopunski prostori (administracija, klupske
prostorije,restoran itd.
Prostorije za sport
Glavnu funkcionalnu jedinicu dopunskih objekata za sport su gardarobe I
higijenski prostori. Prilikom projektiranja moramo voditi raĉuna pored
propisa I o funkciji zavisnosti o vrsti sporta da li je na otvorenom ili
zatvorenom porstoru. Naprimjer hokejaši imaju druge zahtjeve od
osnovnog tjelesnog vjeţbanja.
Prostor za gledateljstvo
Osnovni funkcionalni zahtjev za gledalište je “vidljivost” koje vrijedi uopće,
a koji u sportskim objektima ima I neke specifinĉosti.Nekada se to iskazuje
“empirijske” brojevima tako naprimjer gledatelj nogometa ili lake atletike ne
smije biti udaljen od sredine igrališta više po kraĉoj strasni od 90 do 146
ml, a po duţoj strain 119-160 ml. ili na hokeju od 60 ml. itd.
Slika Max. “vidljivost” gledatelja na nogometnom stadionu
Orjentacija vanjskih terena odnosno stadiona je duţom osovinom su u
pravilu sjever-jug, mada su dozvoljena odstupanja sa deklinacijom duţe
ose prema sjevero-zapadu za cca 20 stupnjeva.
■ Najbolja osovina terena za većinu sportova
■ Prihvatljivi kut za fudbal i ragbi
■ Najbolji kut za bejzbol
Otvorena gledališta u pogledu ambijentalnih vrijednosti I pruţanja boljih
vizura gledaocima su kvalitetnije.
Prva gledališata su raĊena sa zemljanim masama-ukopana ili na
nasipima, graĊena na terenu ili kombinovana.
Malo gledališta za stajanje na nasipu
Gledalište na nasipu
Gledalište usjeĉeno u terenu-u nasipu
Gledalište na nasipu -vještaĉki
Gledalište na nasipu I usjeku-iskopu
GraĊena tribinan na terenu
Gledalište u iskopu
Tri vida gledališta-iskop, nasip I gradnja tribina
Profil gledališta za stajanje sa jednim redom
Gledalište za stajanje sa dva reda gledalaca
Profil gledališta za sjedenje
Širina I duţina sjedišta po posjetiocu je cca 50 cm.
OBLICI I MJESTO TRIBINA ZA GLEDALIŠTE, ovisi o broju posjetilaca,
mogu biti razliĉitih oblika, a po obimu se mogu graditi djelimiĉno, ili da se u
cjelosti zatvaraju borilišta sa svih strana. Tako imamo.
Jednostrano gledalište
mana kod velkog broja gledalaca dovodi dobru vidljivost radi velike dubine
tribina
Zakljivljeno gledalište na jednoj strani
(Cornell univerzitet SAD 20,000 gled.)
Dvostrana gledališta u pravcu
Dvostrana zakrivljena gledališta
(Univerzitet u Evanstonu SAD 75.000 gl.)
Ugaono gledalište
(Bern, Karakas gradski univerzitet)
Polukruţni nastavak poluzatvorenog stadiona
Trostrano gledalište
(Atina, Filadelfija, Ĉikago)
Potkoviĉasti oblik trostranog gledališta
(Standford univ. SAD 60.000 gl.Oslo stadion za hokej)
Gledalište oblikovano sa ciljem pribliţavanja borilišta
(Roterdam potpuno zatvoren,Buenos Aires –Boka Junior)
Potkoviĉasti oblik sa slobodnom duţom stranom
(Budinpešta-stadion Olimpico)
Polikruţno zatvoren oblik stadiona
(Amsterdam iz 1928 god.,Rim velodrom Olimpico)
Pravougaono zatvoreno gledalište
Rousunda-Štokolm)
Kruţno gledalište
(Rio de Jeneiro 2000.000 gl.Marakana,Montevideo stadion)
Kruţno sa smaknutim igralištem za 1/3
(Hanover stadion)
Polukruţno gledalište sa jedne strane
(Providence stadion)
Polukruţno gledalište sa dvije strane
(Evanston stadion)
GLEDALIŠTE PREMA KONTINUITETU I DISKONTINUITETU KRIVE
LINIJE GLEDALIŠTA
Gledalište u kontinuitetu
Ispravan prekid
Ispravno smicanje
Neispravno smicanje linije
U pravilu za konstrukciju ispravnog gledališta krive linije gornjih zona
sjedišta je uvijek u liniji sa donjom zonom ili iznad nje.
RAZVOJ SAOBRAĆAJA GLEDAOCA NA TRIBINAMA
Sa dosta “izgubljenog pada”
Ranije razdvajanje prije ulaska u gledalište
Podjela tribina odnosno gledateljstva u zone po visini sa ispravnim
odnosom gornje zone prema donjoj je 2:1
RAZVOJ SAOBRAĆAJA U GLEDALIŠTU
Pitanje unutrašnjeg saobraćaja je veoma vaţno obzirom na veliki broj
posjetilaca. Pristupe treba detaljno prostudirati da bi se posjetioci I vozila
što lakše došli na stadion ili dvoranu.
Vanjski saobraćaj ne smije da dovede do koncentracije na pojedinim
mjestima. Zbog toga ni blagajne na stadionima ne smiju biti na jednom
mjestu nego na raznim mjestima tako da se posjetioci već od ulaza dijele.
Prilikom projektiranja moramo voditi raĉuna o kreiranju komunikacionog
sistema koji omogućava nespetan tok ljudi I naraĉito mora biti
zagarantirana sigurnost gledatelja. Tu je izuzetno bitna poţarna sigurnost
gledatelja.
Broj ulaza za gledatelje odreĊuje se prema ukupnom kapacitetu kao I broj
stepenica u stadionu. Kako bi se obezbijedio pravilan unutrašnji saobraĉaj
svaki veliki stadion se dijeli na horizontalnu I vertukalnu zonu.Svaka zona
ima svoj ulaz I stepenište, gdje moţe biti više ulaza.
Za dimenzioniranje ulaza nije mjerodavan ulazak već odlazak gledaoca
zato je potrebno odrediti vrijeme praţnjenja stadiona, gdje imamo
naprimjer u Torinu 7’ min.,Amsterdam 9’, Los AnĊeles 12’, sve preko
100.000 gledalaca.
Širina ulaza se dobija po formuli:
B=N/Tx1,25
N- broj gledalaca
T- vrijeme odreĊeno za evakuaciju
1,25 konstanta brzina kretanja0,8m u sec.se kreće ĉovjek
Obiĉno se uzima za stadione od 50.000 gledalaca da je T=5-10’
Na osnovu dimenzioniranog ulaza gdje u prosjeku ide 1200 gledaoca,a gdje je
praţnjenj gledatelja za 3’ min. moţemo vidjeti dvije vrste rasporeda ulazka I
sjedenja.
Ravnomjeran raspored prolaza sa jednakim brojem pripadajućih sjedišta, a
istom širinom prolaza do krajnjih sjedišta
Neravnomjeran raspored prolaza, a sa dozvoljenom najvećom udaljenosti
sjedišta od 8,5 m, odnosno 17 sjedišta-
PROSTORIJE ZA POTREBE GLEDATELJA ?
Higijenske prostorije gledatelja potrebno je rašĉlaniti I smjestiti na osnovu
ukupne dispozicije, kako bi njihova dostupnost bila odgovarajuća:
IGRALIŠTA
WC ŢENE
1 sjedalo do 50 ţena
2 sjedala do 200 ţena
1 sjedalo na svakih daljnjih 200 ţena
WC MUŠKARCI
1 WC na 100 muškaraca
1 WC na svakih 100 daljnih muškaraca
na 1 WC 1 pisoar
UMIVAONICI
na 3 WC-a 1 umivaonik
STADIONI I SPORTSKE HALE
WC ŢENE
do 1000 gledatelja – 1 WC na 125 ţena
1000 – 2000 gledatelja – 1 WC na 500 ţena
2000 – 10 000 gledatelja – 1 WC na 1000 ţena
10 000 – 30 000 gledatelja – 1 WC na 2000 ţena
WC MUŠKARCI
do 1000 gledatelja – 1 WC na 250 muškaraca
1000 – 2000 gledatelja – 1 WC na 500 muškaraca
2000 – 5000 gledatelja – 1 WC na 2000 muškaraca
5000 – 15000 gledatelja – 1 WC na 2000 muškaraca
15000 – 50000 gledatelja – 1 WC na 5000 muškaraca
1 stojeći pisoar na svakih 100 gledatelja
broj stojećih pisoara moţe biti manji
UMIVAONICI
ţene: na 3 WC 1 umivaonik
muški: na 5 WC-a 1 umivaonik
Broj muškaraca i ţena preporuĉuje se uvaţavati u odnosu 7 : 3 (u nekim
sportovima moţe biti i obrnut npr. gimnastika).
PRATEĆI PROSTORI
U sportskim objektima u pravilu bivaju projektirani i realizirani prateći
prostori koji sluţe za sportiste, rekreativce i gledateljstvo. Prateći prostori
se za razliĉite svrhe drugĉije projektiraju u odnosu npristupe korisnika I
puteve od pratećih prostora do borilišta odnosno terena za sport. To u
prvom redu ovisi od karakteru terena-borilišta, odnosno dali je za masovnu
upotrebu ili pak sluţi za manji broj korisnika. Za otvorene terene-borilišta
putevi do pratećih prostora I od njih se bitno razlikuju od pratećih prostora
za zatvorene terene ilim dvorane.
Osnovni princippostiranja pratećih sadrţaja je da se oni uvjek nalaze na
logiĉnom putu od ulaza ka borilištu.
Drugi veoma bitan uslov ked a se obezbjedi odgovarajaući stupanj
higijene u pratećim prostorima, kao I u zatvorenim borilištima.dvoranama.
Navedeni uvjeti nam nameću potrebu da se ĉisti I neĉisti putevi jasno
razgraniĉe, a to je za razliĉite sluĉajeve jednostavno riješiti, dok se kod
pratećih sadrţaja koji sluţe za zatvorene I otvorene terene moţe, takoĊe
lako riješiti ukoliko se vodi raĉuna o potrebama razdvajanja I ĉistih I
neĉistih zona.
U ovakvim sluĉajevima treba utvrditi I stepen ĉistih zona, jer su kod
objekata sa razliĉitom strukturom sadrţaja-dvorane za sport, zatvoreno
plivalište,otvoreno borilište I otvoreno borilište za svaki od sadrţaja
razliĉitih stepeni odtţavanja ĉistoće u pojedinim zonama.
Prema priloţenim šemama lako se moţe utvrditi da se takozvani filterski
system pratećih sadrţaja u pravilu rješavaju za zatvorene sportske
objekte, jer na taj naĉin spreĉava unošenje neĉistoće u dvoranu.
Strana 26 pet šema
Već iz prikazanih šema moţe se zakljuĉiti da zone nisu u svim sluĉajevima
istog stepena ĉistoće, pa je I u pogledu rješavanja takvog kretanja I
obrade trebaju razliĉito tretirati.
Po prirodi funkcije zatvorena kupališta-bazeni imaju I najstriţije uvjete u
pogledu odrţavanja higijene vode što nameće potrebe I stepenovanje
zona ĉistih I neĉistih komunikacija pratećih prostora ukljuĉujući I filtere.
Prema karakteru I namjeni funkcionalnosti, odnosno sportskih objekata za
prateće sadrţaje se predviĊaju I dosta razliĉite veliĉine, što u u direktnoj
ovisnosti od uĉestalosti izmjena u korištenju sportskih površina. Shodno
ovome kod većih sportskih objekata ova grupa prostora dobija I nove
dodatne sadrţaje, a posebno prostore za brojne sudije, saune,
medecinske kupke, masaţe, prostore za zagrijavanje I niz drugih koji
trebaju da u cijelosti opsluţi sve osnovne funkcije sportskog objekta.
U grupu pratećih prostora najĉešće spadaju:
Svaĉionice sa ostavama gardarobe za korisnike I praonice
Opće prostorije – ulaz, kafiterija, uprava, blagajna,
okupljalište,prostori za novinare,teretane, dopunski prostori za
sportiste-klubovi VIP loţe,proctor za vatrogasce, prvu pomoć itd.
Pomoćni prostori-spremište rekvizita I opreme borilišta, spremište
za alat za odrţavanje borilišta, kao I sami prostori za odrţavanje
objekta
SPORTSKE DVORANE ZA TJELESNU KULTURU I SPORT
Sportske dvorane za tjelesnu kulturu i sport su takva vrste arhitektonskih
objekata koji u funkciji naselja I gradova odnosno gradskih zona treba da
zadovolji potrebe stanovništa
Sportske dvorane su sa raznolikom, kompleksnom namjenom za sportive
au novije vrijeme I druge manifestacije.Natkrivene sportske dvorane se
dijele na:
sportske dvorane
sportske domove I
univerzalne ili multifunkcionalne sportske dvorane
Suvremena I praktiĉna podjela sportskih dvorana je:
Manje sportske dvorane za potrebe škola, min.odbojka, košarka
Srednje sportske dvorane za potrebe stambenih zona za 5000-
10000 stanovnika u pravilu jednostavnije I jeftinije graĊenje, sa ali
brojem mjesta za gledaoce
Veĉe sportske dvorane za potrebe rekreacije, društvenih
organizacija, sa minimalnom površinom da se moţe igrati rukomet
Oprema je redovito mobilna tj.montaţno-demontaţna izuzev namjenskih
dvorana.
Svaka sportska dvorana mora imati u svom sklopu potrebne prateće
sadrţaje:
svlaĉionioce,sanitarije.tuševe,umivaonike,wc I sl.,ambalantu, spremište
opreme I inventara, prostorije za grijanje I ventiliranje,pripremu topple
vode itd.
FUNKCIONALNA SHEMA SPORTSKE DVORANE MANJE I SREDNJE VELIĈINE
Veliĉinu dvorane se obiĉno iskustveno odreĊuje tako da se predviĊa
0,5 - 4% od ukupnog stanovništva u gradu za gledaoce, odnosno min.
veliĉina parcele bez parking prostora za dvoranu dimenzija:
15 x 27 ml iznosi 2000 m2
18 x 36 ml iznosi 3000 m2
27 x 45 ml iznosi 4000 m2
Gdje je potrebno za 4 gledatelja 1 parking mjesto
Dnevno osvjetljenje 1/4 do 1/5 podne površine
Veliĉina gledališta je 0,45 m2 – 0,55 m2 po gledaocu
Garadarobe za sportiste –grupne 0,8 m2 – 1,4 m2 po korisniku
1 tuš za 5-8 korisnika
1 umivaonik za 8 korisnika
1 wc za 20-25 korisnik
Gardarobe za gledaoce 0,1 m2 – 1,5 m2 po gledaocu
Foaje –ulazna partija 0,25 m2 – 0,3 m2 po korisniku sa malom
kafeterijom
Drugi podatak 0.5-0,8 m2 po gledaocu kad se uzima 1/3 korisnika
Okupljalište 1,5 m2 po gledaocu
UNIVERZALNE ILI MULTIFUNKCIONALNE SPORTSKE
DVORANE
To su objekti koji imaju sportsku dvoranu s arenom I fiksnim gledalištem
za više od 2000 gledalaca. Univerzalne ili multifunkcionalne sportske
dvorane sluţe za treninge I natjecanja u gotovo svim sportskim granama,
povrh svega I u organizaciji javnih sportskih priredbi sa većim brojem
gledalaca, kao I razna kulturna zbivanja. Glavna karakteristika svake
univerzalne ili multifunkcionalne sportske dvorane je njen osnovni
elemenat – borilište.
Broj mjesta u gledalištu moţe znatno varirati, sve zavisi od karaktera I
tipa objekta.
Univerzalne ili multifunkcionalne sportske dvorane, prema namjeni I
veliĉini borilišta, djele se na tri osnovna tipa:
Univerzalna ili multifunkcionalna sportska dvorana s malom
površinom za igru , treninge I takmiĉenje u svim vrstama sporta
gdje veliĉina prostora odnosno borilišta ne prelazi pravokutnu
povrpinu 24 x 45 ml, odnosno eliptiĉno ili okruglo borilište
promjera 36 – 45 ml. I za javne društvene
potrebe:skupove,predavanja,izloţbe,koncerte,kina, sajmove itd.
Univerzalna ili multifunkcionalna sportska dvorana s površinom za
hokej na ledu, umjetniĉko klizanje itd.ima površinu borilišta min.30
x 61 ml, a moţe biti I 35 x 71 ml, gdje je gledalište u ovakovim
dvoranamaredovno ĉetverostrano I kreće se od 4000 do 150000
mjesta.
Univerzalna ili multifunkcionalna sportska dvorana sa borilištem za
atletiku, biciklizam, neke discipline konjiĉkog sporta, masovnih
sportskih nastupa. Ovakva borilišta imaju najĉešće ovalni oblik,
gdje je veliĉina ovisi od duţine I širine kruţne trkaĉke staze od 180
do 250 ml optimalno 200 ml, gdje je radijus zakrivljenjenosti 20 m.
Unutar ove staze moţe se smjestiti igralište za hokej na ledu 30 x
61 ml. Površina atletske staze borilišta kreće se od 3000 do 6000
m2. Gldalište ima redovito zatvorenu ovalnu formu uz rub trkališta.
Broj mjesta se kreće od 10.000 do 32.000 mjesta.
Sportska dvorana ima sljedeće grupe prostora:
Prostor za sportiste
Prostor za gledateljstvo
Prostor z a administraciju
Servisi
Eventualno poslovne prostore
Prostor za sportiste
se organizira tako da imaju zaseban ulaz I svoju autonomiju I sastoji se
od :
Ulaznog hola sa kontrolom
Klubski sadrţaji sa kafeterijom
Svlaĉionice sa sanitarijama
Prostori za trenere
Ambulanta
Prostor za masaţu
Prostor za sudije
Dvorane za tening
Ostave za rekvizite
Potrebno je obezbjediti odnosno ostvariti vezu sa vanjskim terenima.
Prostori za gledaoce
Ulaz sa vjetribranom I kontrolom
Blagajna
Ulazni hol
Gardarobe
Sanitarije
Kafiterija
Gledalište
Prostor za administraciju
Uprava
Administracija
Propaganda I štamparija
Servisi
Prostor za odrţavanje objekta
Prostor za pomoćno osoblje
Radionice za odrţavanje
Prostor za obezbjeĊenje
Prostor za protuv poţarnu zaštitu
Kotlovnica I klima, trafo,
Prostori za TV novinare,
Prostori za prevodioce
Spikeri
Prostorije za reportere,snimatelje reţiju itd