predavanja sportski objekti 2009-2010 god

53
PREDAVANJA SPORTSKI OBJEKTI Rijeĉ sport je nastala od stare engleske rijeĉi disport, što u prvodu znaĉi igra, zabava, razonoda. Ova vrsta objekata treba da udovolji potrebama tjelesnog odgoja svih uzrasta graĊana, poĉev od najniţeg - pedagoškog uzrasta do starije dobi. Objekti tjelesnog odgoja trebaju da zadovolje zahtjeve masovnosti I svestranosti. Općenito ove vrste objekata mogu biti podjeljene prema nizu kriterija. Prema ciljevima ova vrsta objekta se dijeli na: 1. Objekta za područja za rekreaciju 2. Objekti za masovnost I svestranost, odnosno tjelesni odgoj 3. Objekti za takmičenje I razvoj sportskih disciplina 1.U pravilu objekti za rekreaciju su, pored svih vrsta objekata za tjelesni odgoj I sport, spadaju I slobodne rekreacione površine kao I vodene površine. U slobodne rekreacione površine spadaju Parkovi

Upload: ljuba-dz-todorovic

Post on 25-Oct-2015

159 views

Category:

Documents


5 download

DESCRIPTION

Predavanja sportski objekti

TRANSCRIPT

Page 1: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

PREDAVANJA SPORTSKI OBJEKTI

Rijeĉ sport je nastala od stare engleske rijeĉi disport, što u prvodu znaĉi

igra, zabava, razonoda.

Ova vrsta objekata treba da udovolji potrebama tjelesnog odgoja svih

uzrasta graĊana, poĉev od najniţeg - pedagoškog uzrasta do starije dobi.

Objekti tjelesnog odgoja trebaju da zadovolje zahtjeve masovnosti I

svestranosti.

Općenito ove vrste objekata mogu biti podjeljene prema nizu kriterija.

Prema ciljevima ova vrsta objekta se dijeli na:

1. Objekta za područja za rekreaciju

2. Objekti za masovnost I svestranost, odnosno tjelesni odgoj

3. Objekti za takmičenje I razvoj sportskih disciplina

1.U pravilu objekti za rekreaciju su, pored svih vrsta objekata za tjelesni

odgoj I sport, spadaju I slobodne rekreacione površine kao I vodene

površine. U slobodne rekreacione površine spadaju

Parkovi

Page 2: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Izletišta

Šetališta itd.

Page 3: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

2.Objekti za masovnost I svestranost za tjelesnu kulturu obuhvataju

sve vrste koje udovoljavaju svojoj namjeni. Ovi objekti nisu produkt

proizvoljnosti već imaju svoj koncept I smisao da odgovaraju I nekim

zahtjevima takmiĉarskog kareaktera kao I osmišljenom tjelesnom odgoju.

3.Objekti namjenjeni kvalitetnom sportu, odnosno nadogradnji tjelesne

kulture, u pravilu odgovaraju I zahtjevila tjelesnog odgoja u pogledu normi

I veliĉine, dok u pogledu masovnosti nešto se razlikuju od objekata za

masovnu upotrebu.

Objekti za tjelesnu kulturu I sportski objekti u naĉelu mogu imati niz

podjela, ovisno o gledištima u pogledu odreĊivanja vrste.

Na osnovu navedenog objekte moţemo djeliti na:

A.

Otvorene sportske objekte

Zatvorene sportske objekte

Kompleksne I pojedinačne sportske objekte

B.

Prema gravitacionom podruĉju, odnosno vrsti korisnika objekti mogu biti:

U mjesnoj zajednici-stambenoj jedinici - spadaju djeĉija igrališta

U zajednici više stambenih zona - spadaju sportski centri

U gradskim okvirima – spadaju stadioni, sportske dvorane, otvoreni

izatvorena kupališta, klizališta itd.

U školama,tvornicama itd.- dvorane igrališta itd.

Objekti van grada - hipodromi, autodromi, veslaĉke staze, sportski

aerodrome itd.

Rekreacioni centri

Page 4: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

C.

Prema namjeni-tjelesnoj aktivnosti moţe se vršiti podjela I izgradnja

objekata specijalno za :

Atletiku

Sportske igre

Borilačke sportove

Gimnastiku

Teškoatletske discipline

Streljaštvo

Kuglanje

Skijanje

Bob staze itd.

O PLANIRANJU LOCIRANJU SPORTSKIH OBJEKATA

Prilikom prostornih I urbanistiĉkih planova mora se omogućiti jasno

sagledavanje perspektivnog razvoja mreţe objekata za tjelesnu kulturu,

kao I potrebnih akcija za unapreĊenje sporta I rekreacije graĊana.

Kod izgradnje sportskih objekata primarni je interes graĊana, pa tek onda

tehniĉki uvjeti i izgradnja objekata za klubove, odnosno gradnja objekata

za takmiĉarski karakter.

Na osnovu podjele prema razliĉitim kriterijima, općem sagledavanju

potreba, a prema nivou standarada I tradicije sredine u kojima se gradi,

mogu se ustanoviti pribliţni normative za planiranje izgradnje objekata

tjelesne kulture.

Osnovni kritrij za planiranje je broj stanovništva, gdje je osnovna

karakteristika starosna dob koja dosta ima uticaja.

Prema okvirno utvrĊenim normama, koje se po mogućnošću trebaju

povećati I I predviĊa se:

Page 5: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

1. Objekti za rekreaciju

Vangradsko zelenilo (ukljuĉujući vodene površine) 150 m2 po

stanovniku

Optimalna veliĉina gradskog zelenila je 25 m2 po

stanovniku

Od ĉega za tjelesnu kulturu predviĊa se 6 – 8 m2

po stanovniku

Imajući u vidu stvarno stanje gdje su uveliko uzurpirane slobodne površine

u gradovima se predviĊaju :

Neophodan min.gradskog zelenila 12 – 13 m2

po stanovniku

Odnosno za tjelesnu kulturu min. 6 m2 po

stanovniku

2. Objekti za tjelesnu kulturu I sport:

Ukupne otvorene I zatvorene površine min. 6 m2 po

stanovniku

Od toga ide

Igrališta za djecu do 3 godine 0,1 m2 po

stanovniku

odnosno po korisniku 1,5 – 2 m2

Igrališta za djecu 3 – 7 godina 0,6 – 0,8 m3

po stanovniku

odnosno po korisniku 9,5 –10 m2

Igrališta za djecu 7 – 15 godina 1,5 – 1,7 m3

po stanovniku

odnosno po korisniku u turnusima (najbolje 2 turnusa) cca 12 m2

po djetetu

Page 6: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

- Za školska vjeţbališta, odnosno od veliĉine škole, odnosno od broja

korisnika predviĊaju se:

Do 150 uĉenika min 10-12 m2 po

uĉeniku

Do 300 uĉenika min 5 m2 po uĉeniku

Do 700 uĉenika min 3 m2 po uĉeniku

Kod velkih školskih centara (bez dvorane )

min 2 m2 po uĉeniku

- Centri za tjelesnu kulturu u sambenim zonama-jedinicama

(do 5000 stanov.)

Otvoreni prostor - vjeţbalište 0,8 – 1 m2 po stanovniku

Zatvoreni prostor 0,1 – 0,3 m2 po stanovniku

U okviru ovih površina od cca 6 m2 po stanovniku nisu u uţim zonama

stanovanja ili rada, te u manjim gradovima uraĉunate površine specijalno

namjenjene za kvalitetna takmiĉenja , odnosno sport.

Površina od min 6 m2 po stanovnika odosno bolje 8 m2 za organizaciju

kvalitetnog takmiĉenja odnosno sporta po jednom stanovniku djelimo dalje

na:

Vrsta sporta objekat po m2 po stanovniku

Igralište na stadionu 5,00

Sportske dvorane 0,40

Zatvorena kupališta 0,045

Otvorena kupališta 0.15

Posebni objekti

(streljane,vodena kupališta) 0,30

Zelenilo I komunikacije unutar sportskih

objekata 1,25

____________________________________________

UKUPNO 8,00 m2

Page 7: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Zanimljiva je naša uporedba naših pokazatelja sa drugim zemljama. Po

UNECO-u potrerbna površina za tjelesni odgoj u USA je 35m2 po

stanovniku, Švicarskoj 26m2 po stanovniku, Engleskoj 20m2 po

stanovniku itd.

Ĉesto se u mnogim sluĉajevima ne mogu obezbjediti ove površine.

Razlozi mogu biti veoma razliĉiti kao, gusto izgraĊeni gradovi, nepogodne

topografske karakteristike, nedostatak prostora za razvoj grada I sliĉno.

U cilju obezbjeĊenja I ostvarivanja nekih minimalnih zahtjeva u ekološkom

pogledu, potrebno je obezbjediti za prvo vrijeme površinu gradskog

zelenila, a kasnije utkati-ugraditi sve navedene sadrţaje za tjelesni odgoj.

Programom razvoja mreţa objekata tjelesnog odgoja mora se obuhvatiti

objektivno utvrĊene potrebe cjelokupnog stanovništva, a sa posebnim

osvrtom na perspektivni razvoj grada, odnosno naselja. Ukoliko se ovakva

mreţa ne ustanovi prijeto opasnost da se prostor namjenjen za sport

uzurpiraju za sasvim druge namjene.

Pored toga, program mreţa treba da posebno obuhvati:

Za sve objekte za tjelesni odgoj prema uzrastu

Sve objekte višestranog korištenjan i

Specijalne objekte namjenjeni sportu, a predviĊene I za otvorenu funkciju

tjelesnog odgoja.

Nadalje mreţom se utvrĊuje zone koje ovakve objekte usluţuju, vodeći

raĉuna o uzrastu njihovih korisnika.

Prema uzrastu I korisnicima objekti mogu biti:

Page 8: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Slika 1 Udaljenosti od centra tjelesne kulture I sporta u mjesnoj

zajednici

Page 9: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

1. Igrališta za djecu do 3 godine u okviru uţih zona stanovanja, a sa

najvećom udaljenošću os stana od 50-60ml.

Igrališta su najĉešće pješćana, a dopunjena takvim mobilijarom koji

odgovara uzrastu. S obzirom na potrebei najveće udaljenosti ova igrališat

su I najmasovnija, a najćešće se gradi za 30-40 djece.. Igrališta moraju biti

osunĉana I na zdravom zemljištu, a po mogućnosti sa manjom

nadstrešnicom.

2. Igrališta za djecu od 3-7 godina znatno su veća I obuhvataju nešto

širu zonu, ali je njihova udaljenost od mjesta stanovanja najviše 200-

300ml.

Njihova obrada je razliĉita poĉev od pješćanika do tvrdih asfaltnih

površina, a u paravilu sa bogatim igrališnim mobilijarom. Nije preporuĉivo

gradfiti igrališta za manje od 50 djece, odnosno 500m2.

3. Igrališta za djecu od 7-15 godina treba planirati u zonama

stanovanja sa radijusom okupljanja od cca 500 m2

Ova igrališta jednim dijelom su sa tvrdim asfaltnom podlogom , a za starijai

uzrast moţe se predvidjeti I neka borilišta-igrališta koja su svojim

dimenzijam I proporcijama pribliţna onima za sportska takniĉenja.

Najćešće treba predvidjeti ova igrališta za cca 300 djece. Racionalna

izgradnja ovih igrališta u veliĉini od 500 do 1000 m2.

Na sve navedene tipove igrališta nisu obavezni prateći sadrţaji kao

svlaĉionice, gardarobe I sl. Ali se preporuĉuje izgradnja nadstrešnica .

4. Školska vjeţbališta, koja su uslovljena posebnim normama nisu

obuhvaĉena ovim poglavljem jer su obuhvaĉena u poglavlju “školske

zgrade”.

5. Centar za tjelesnu kulturu I sport u mjesnim zajednicama je

kompleks zatvorenih I otvorenih površina koji obuhvataju zonu od 6000 do

8000 stanovnika. Veći gradovi trebaju da imaju ovakve centre.najpovoljnija

udaljenost od stanovanja je od 1100 do 1200 ml. U samom okviru centra

predviĊaju se I zatvoreni centri za tjelesni odgoj, odnosno sport, u koji su u

Page 10: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

pravilu po svojoj funkciji otvorenog kapaciteta, te dozvoljavaju slobodno,

spontano ili organizovano oavljenje tjelesnim odgojem, ili sportom svim

graĊanima gravitacionog podruĉja. Najmanja veliĉina objekta je 1500 m2 a

kreću se do 4000 m2, što je ovisno od prostora koji je predviĊen za ove

namjene. Preporuĉljivo je da ovakvi zatvoreni objekti sdadrţe okupljanje

graĊana, kao I manje gledalište u najvećoj dvorani. Veĉina ovavih

objekata moţe da ima I elemente koji zadovaljavaju sportske norme, pa su

u tom pogledu nešto skuplji u izgradnji I odrţavanju, ali s druge strane

doprinosi razvoju sporta.

Pored osnovnih sdrţaja-borilišta I pratećih prostora, te sastajališta ovakve

vrste objekata mogu sadrţavati I neke prostore sekcija, razne kubove I

udruţenje graĊana za razvoj tjelesnog odgoja.

Page 11: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Imajući u vidu šematski prikaz objekta za tjelesni odgoj moţe se zakljuĉiti

da je u gustoj gradskoj izgradnji preporuĉljivo vršiti nihovo integrisanje uz

proširenje funkcija I površina.

OdreĊivanje veliĉine pojedinih vrsta objekata za tjelesni odgoj I sport u

principu se vrši na osnovu:

Vrsta sporta-odnosno veliĉine borilišta,

Aktivnosti korisnika I veliĉine prateĉih sadrţaja i

Na osnovu broja gledatelje

Ova tri osnovna parametra su I najbitnija, mada se mora voditi raĉuna o

servisnim I drugim sadrţajima koji opsluţuju objekat.

DISPOZICIONO RJEŠAVANJE FUNKCIONALNIH

POJEDINOSTI OBJEKTA ZA TJELISNI ODGOJ I SPORT

U osnovi, korisni i radni prostori u sportskim objektima mogu se podjeliti u

tri skupine:

1. Prostori-plohe koji sluţe sportistima ili aktivnim uĉesnicima u tjelesnim

vjeţbanju ( vrsta sporta – odnosno veliĉina borilišta)

2. Prostori za gledateljstvo

3. Prateći sadrţaji ili dopunski prostori (administracija, klupske

prostorije,restoran itd.)

Page 12: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

POVRŠINE-PLOHE I PROSTORI ZA TJELESNI ODGOJ

Veliki znaĉaj za ispravnu funkciju objekata za tjelesni odgoj ima I rješenje

podloge i igrališta i staze kod otvorenih i podloga u zatvorenim objektima.

Glavna osobinama za izradu površina igrališta I staza su:

Ravnina I njena postojanost (ĉvrstina, gdje ne smiju nastajati

deformacije prilikom korištenja),

Tvrdoća (ima uticaj na sportski dometi sigurnost pri padu)

Bezprašnost, propusnost da bi voda sto prije otekla, a povšina

ostala ne promjenjena.

Neklizavost I lako odrţavanje

Pored tradicionalnih materijala sve se više koriste razna vještaĉka masa

za izgradnju sportskih objekata.Njihova era je poĉela pojavom ĉuvenog

“tartan” a danas postoji bezbroj firmi koje se bave proizvodnjom za ove

namjene.Takav materijak se ne proizvodi samo za igralištaveć imamo

zamjenu za površine za skijanje,klizanje,ski skokove itd.

Page 13: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Za dvorane je potrebna tvrdoća sa ĉijeg gledišta raspoznajemo dvije vrste:

Tvrda podloga, gdje pri udaru lopte ili igraĉa podloga iskaţe silu suprotnog

smjera, “odbija”se lopta se jaĉe odrazi od podloge

Plastiĉno-elestiĉna podloga, koje se pod pritiskom, udarom deformišu, ali

ne iskaţu protivsmjernu silu, ne odbije se.

Prva vrsta poda se koristi za igrom sa laptom dok druga se koristi za

gimnastiku.

Na osnovu podjele sportski objekt djelimo u tri skupine:

Prostori - plohe koji sluţe sportistima ili aktivnim uĉesnicima u

tjelesnom vjeţbanju ( vrsta sporta – odnosno veliĉina borilišta)

Prostori za gledateljstvo

Prateći sadržaji ili dopunski prostori (administracija, klupske

prostorije,restoran itd.

Page 14: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Prostorije za sport

Glavnu funkcionalnu jedinicu dopunskih objekata za sport su gardarobe I

higijenski prostori. Prilikom projektiranja moramo voditi raĉuna pored

propisa I o funkciji zavisnosti o vrsti sporta da li je na otvorenom ili

zatvorenom porstoru. Naprimjer hokejaši imaju druge zahtjeve od

osnovnog tjelesnog vjeţbanja.

Prostor za gledateljstvo

Osnovni funkcionalni zahtjev za gledalište je “vidljivost” koje vrijedi uopće,

a koji u sportskim objektima ima I neke specifinĉosti.Nekada se to iskazuje

“empirijske” brojevima tako naprimjer gledatelj nogometa ili lake atletike ne

smije biti udaljen od sredine igrališta više po kraĉoj strasni od 90 do 146

ml, a po duţoj strain 119-160 ml. ili na hokeju od 60 ml. itd.

Page 15: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Slika Max. “vidljivost” gledatelja na nogometnom stadionu

Orjentacija vanjskih terena odnosno stadiona je duţom osovinom su u

pravilu sjever-jug, mada su dozvoljena odstupanja sa deklinacijom duţe

ose prema sjevero-zapadu za cca 20 stupnjeva.

Page 16: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

■ Najbolja osovina terena za većinu sportova

■ Prihvatljivi kut za fudbal i ragbi

■ Najbolji kut za bejzbol

Otvorena gledališta u pogledu ambijentalnih vrijednosti I pruţanja boljih

vizura gledaocima su kvalitetnije.

Prva gledališata su raĊena sa zemljanim masama-ukopana ili na

nasipima, graĊena na terenu ili kombinovana.

Page 17: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Malo gledališta za stajanje na nasipu

Gledalište na nasipu

Page 18: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Gledalište usjeĉeno u terenu-u nasipu

Gledalište na nasipu -vještaĉki

Page 19: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Gledalište na nasipu I usjeku-iskopu

GraĊena tribinan na terenu

Page 20: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Gledalište u iskopu

Tri vida gledališta-iskop, nasip I gradnja tribina

Page 21: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Profil gledališta za stajanje sa jednim redom

Gledalište za stajanje sa dva reda gledalaca

Profil gledališta za sjedenje

Page 22: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Širina I duţina sjedišta po posjetiocu je cca 50 cm.

Page 23: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

OBLICI I MJESTO TRIBINA ZA GLEDALIŠTE, ovisi o broju posjetilaca,

mogu biti razliĉitih oblika, a po obimu se mogu graditi djelimiĉno, ili da se u

cjelosti zatvaraju borilišta sa svih strana. Tako imamo.

Page 24: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Jednostrano gledalište

mana kod velkog broja gledalaca dovodi dobru vidljivost radi velike dubine

tribina

Zakljivljeno gledalište na jednoj strani

(Cornell univerzitet SAD 20,000 gled.)

Page 25: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Dvostrana gledališta u pravcu

Dvostrana zakrivljena gledališta

(Univerzitet u Evanstonu SAD 75.000 gl.)

Page 26: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Ugaono gledalište

(Bern, Karakas gradski univerzitet)

Polukruţni nastavak poluzatvorenog stadiona

Page 27: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Trostrano gledalište

(Atina, Filadelfija, Ĉikago)

Potkoviĉasti oblik trostranog gledališta

(Standford univ. SAD 60.000 gl.Oslo stadion za hokej)

Page 28: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Gledalište oblikovano sa ciljem pribliţavanja borilišta

(Roterdam potpuno zatvoren,Buenos Aires –Boka Junior)

Potkoviĉasti oblik sa slobodnom duţom stranom

(Budinpešta-stadion Olimpico)

Page 29: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Polikruţno zatvoren oblik stadiona

(Amsterdam iz 1928 god.,Rim velodrom Olimpico)

Pravougaono zatvoreno gledalište

Rousunda-Štokolm)

Page 30: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Kruţno gledalište

(Rio de Jeneiro 2000.000 gl.Marakana,Montevideo stadion)

Kruţno sa smaknutim igralištem za 1/3

(Hanover stadion)

Page 31: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Polukruţno gledalište sa jedne strane

(Providence stadion)

Polukruţno gledalište sa dvije strane

(Evanston stadion)

Page 32: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

GLEDALIŠTE PREMA KONTINUITETU I DISKONTINUITETU KRIVE

LINIJE GLEDALIŠTA

Gledalište u kontinuitetu

Ispravan prekid

Page 33: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Ispravno smicanje

Neispravno smicanje linije

U pravilu za konstrukciju ispravnog gledališta krive linije gornjih zona

sjedišta je uvijek u liniji sa donjom zonom ili iznad nje.

Page 34: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

RAZVOJ SAOBRAĆAJA GLEDAOCA NA TRIBINAMA

Sa dosta “izgubljenog pada”

Ranije razdvajanje prije ulaska u gledalište

Podjela tribina odnosno gledateljstva u zone po visini sa ispravnim

odnosom gornje zone prema donjoj je 2:1

RAZVOJ SAOBRAĆAJA U GLEDALIŠTU

Pitanje unutrašnjeg saobraćaja je veoma vaţno obzirom na veliki broj

posjetilaca. Pristupe treba detaljno prostudirati da bi se posjetioci I vozila

što lakše došli na stadion ili dvoranu.

Vanjski saobraćaj ne smije da dovede do koncentracije na pojedinim

mjestima. Zbog toga ni blagajne na stadionima ne smiju biti na jednom

mjestu nego na raznim mjestima tako da se posjetioci već od ulaza dijele.

Page 35: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Prilikom projektiranja moramo voditi raĉuna o kreiranju komunikacionog

sistema koji omogućava nespetan tok ljudi I naraĉito mora biti

zagarantirana sigurnost gledatelja. Tu je izuzetno bitna poţarna sigurnost

gledatelja.

Broj ulaza za gledatelje odreĊuje se prema ukupnom kapacitetu kao I broj

stepenica u stadionu. Kako bi se obezbijedio pravilan unutrašnji saobraĉaj

svaki veliki stadion se dijeli na horizontalnu I vertukalnu zonu.Svaka zona

ima svoj ulaz I stepenište, gdje moţe biti više ulaza.

Za dimenzioniranje ulaza nije mjerodavan ulazak već odlazak gledaoca

zato je potrebno odrediti vrijeme praţnjenja stadiona, gdje imamo

naprimjer u Torinu 7’ min.,Amsterdam 9’, Los AnĊeles 12’, sve preko

100.000 gledalaca.

Širina ulaza se dobija po formuli:

B=N/Tx1,25

N- broj gledalaca

T- vrijeme odreĊeno za evakuaciju

1,25 konstanta brzina kretanja0,8m u sec.se kreće ĉovjek

Obiĉno se uzima za stadione od 50.000 gledalaca da je T=5-10’

Na osnovu dimenzioniranog ulaza gdje u prosjeku ide 1200 gledaoca,a gdje je

praţnjenj gledatelja za 3’ min. moţemo vidjeti dvije vrste rasporeda ulazka I

sjedenja.

Page 36: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God
Page 37: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Ravnomjeran raspored prolaza sa jednakim brojem pripadajućih sjedišta, a

istom širinom prolaza do krajnjih sjedišta

Page 38: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Neravnomjeran raspored prolaza, a sa dozvoljenom najvećom udaljenosti

sjedišta od 8,5 m, odnosno 17 sjedišta-

Page 39: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

PROSTORIJE ZA POTREBE GLEDATELJA ?

Higijenske prostorije gledatelja potrebno je rašĉlaniti I smjestiti na osnovu

ukupne dispozicije, kako bi njihova dostupnost bila odgovarajuća:

IGRALIŠTA

WC ŢENE

1 sjedalo do 50 ţena

2 sjedala do 200 ţena

1 sjedalo na svakih daljnjih 200 ţena

WC MUŠKARCI

1 WC na 100 muškaraca

1 WC na svakih 100 daljnih muškaraca

na 1 WC 1 pisoar

UMIVAONICI

na 3 WC-a 1 umivaonik

STADIONI I SPORTSKE HALE

WC ŢENE

do 1000 gledatelja – 1 WC na 125 ţena

1000 – 2000 gledatelja – 1 WC na 500 ţena

2000 – 10 000 gledatelja – 1 WC na 1000 ţena

10 000 – 30 000 gledatelja – 1 WC na 2000 ţena

WC MUŠKARCI

do 1000 gledatelja – 1 WC na 250 muškaraca

1000 – 2000 gledatelja – 1 WC na 500 muškaraca

2000 – 5000 gledatelja – 1 WC na 2000 muškaraca

Page 40: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

5000 – 15000 gledatelja – 1 WC na 2000 muškaraca

15000 – 50000 gledatelja – 1 WC na 5000 muškaraca

1 stojeći pisoar na svakih 100 gledatelja

broj stojećih pisoara moţe biti manji

UMIVAONICI

ţene: na 3 WC 1 umivaonik

muški: na 5 WC-a 1 umivaonik

Broj muškaraca i ţena preporuĉuje se uvaţavati u odnosu 7 : 3 (u nekim

sportovima moţe biti i obrnut npr. gimnastika).

PRATEĆI PROSTORI

U sportskim objektima u pravilu bivaju projektirani i realizirani prateći

prostori koji sluţe za sportiste, rekreativce i gledateljstvo. Prateći prostori

se za razliĉite svrhe drugĉije projektiraju u odnosu npristupe korisnika I

puteve od pratećih prostora do borilišta odnosno terena za sport. To u

prvom redu ovisi od karakteru terena-borilišta, odnosno dali je za masovnu

upotrebu ili pak sluţi za manji broj korisnika. Za otvorene terene-borilišta

putevi do pratećih prostora I od njih se bitno razlikuju od pratećih prostora

za zatvorene terene ilim dvorane.

Osnovni princippostiranja pratećih sadrţaja je da se oni uvjek nalaze na

logiĉnom putu od ulaza ka borilištu.

Drugi veoma bitan uslov ked a se obezbjedi odgovarajaući stupanj

higijene u pratećim prostorima, kao I u zatvorenim borilištima.dvoranama.

Navedeni uvjeti nam nameću potrebu da se ĉisti I neĉisti putevi jasno

razgraniĉe, a to je za razliĉite sluĉajeve jednostavno riješiti, dok se kod

pratećih sadrţaja koji sluţe za zatvorene I otvorene terene moţe, takoĊe

lako riješiti ukoliko se vodi raĉuna o potrebama razdvajanja I ĉistih I

neĉistih zona.

Page 41: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

U ovakvim sluĉajevima treba utvrditi I stepen ĉistih zona, jer su kod

objekata sa razliĉitom strukturom sadrţaja-dvorane za sport, zatvoreno

plivalište,otvoreno borilište I otvoreno borilište za svaki od sadrţaja

razliĉitih stepeni odtţavanja ĉistoće u pojedinim zonama.

Prema priloţenim šemama lako se moţe utvrditi da se takozvani filterski

system pratećih sadrţaja u pravilu rješavaju za zatvorene sportske

objekte, jer na taj naĉin spreĉava unošenje neĉistoće u dvoranu.

Strana 26 pet šema

Već iz prikazanih šema moţe se zakljuĉiti da zone nisu u svim sluĉajevima

istog stepena ĉistoće, pa je I u pogledu rješavanja takvog kretanja I

obrade trebaju razliĉito tretirati.

Po prirodi funkcije zatvorena kupališta-bazeni imaju I najstriţije uvjete u

pogledu odrţavanja higijene vode što nameće potrebe I stepenovanje

zona ĉistih I neĉistih komunikacija pratećih prostora ukljuĉujući I filtere.

Prema karakteru I namjeni funkcionalnosti, odnosno sportskih objekata za

prateće sadrţaje se predviĊaju I dosta razliĉite veliĉine, što u u direktnoj

ovisnosti od uĉestalosti izmjena u korištenju sportskih površina. Shodno

ovome kod većih sportskih objekata ova grupa prostora dobija I nove

dodatne sadrţaje, a posebno prostore za brojne sudije, saune,

medecinske kupke, masaţe, prostore za zagrijavanje I niz drugih koji

trebaju da u cijelosti opsluţi sve osnovne funkcije sportskog objekta.

U grupu pratećih prostora najĉešće spadaju:

Svaĉionice sa ostavama gardarobe za korisnike I praonice

Opće prostorije – ulaz, kafiterija, uprava, blagajna,

okupljalište,prostori za novinare,teretane, dopunski prostori za

sportiste-klubovi VIP loţe,proctor za vatrogasce, prvu pomoć itd.

Page 42: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Pomoćni prostori-spremište rekvizita I opreme borilišta, spremište

za alat za odrţavanje borilišta, kao I sami prostori za odrţavanje

objekta

SPORTSKE DVORANE ZA TJELESNU KULTURU I SPORT

Sportske dvorane za tjelesnu kulturu i sport su takva vrste arhitektonskih

objekata koji u funkciji naselja I gradova odnosno gradskih zona treba da

zadovolji potrebe stanovništa

Sportske dvorane su sa raznolikom, kompleksnom namjenom za sportive

au novije vrijeme I druge manifestacije.Natkrivene sportske dvorane se

dijele na:

sportske dvorane

sportske domove I

univerzalne ili multifunkcionalne sportske dvorane

Suvremena I praktiĉna podjela sportskih dvorana je:

Manje sportske dvorane za potrebe škola, min.odbojka, košarka

Srednje sportske dvorane za potrebe stambenih zona za 5000-

10000 stanovnika u pravilu jednostavnije I jeftinije graĊenje, sa ali

brojem mjesta za gledaoce

Veĉe sportske dvorane za potrebe rekreacije, društvenih

organizacija, sa minimalnom površinom da se moţe igrati rukomet

Oprema je redovito mobilna tj.montaţno-demontaţna izuzev namjenskih

dvorana.

Svaka sportska dvorana mora imati u svom sklopu potrebne prateće

sadrţaje:

svlaĉionioce,sanitarije.tuševe,umivaonike,wc I sl.,ambalantu, spremište

opreme I inventara, prostorije za grijanje I ventiliranje,pripremu topple

vode itd.

Page 43: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

FUNKCIONALNA SHEMA SPORTSKE DVORANE MANJE I SREDNJE VELIĈINE

Page 44: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Veliĉinu dvorane se obiĉno iskustveno odreĊuje tako da se predviĊa

0,5 - 4% od ukupnog stanovništva u gradu za gledaoce, odnosno min.

veliĉina parcele bez parking prostora za dvoranu dimenzija:

15 x 27 ml iznosi 2000 m2

18 x 36 ml iznosi 3000 m2

27 x 45 ml iznosi 4000 m2

Gdje je potrebno za 4 gledatelja 1 parking mjesto

Page 45: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Dnevno osvjetljenje 1/4 do 1/5 podne površine

Veliĉina gledališta je 0,45 m2 – 0,55 m2 po gledaocu

Garadarobe za sportiste –grupne 0,8 m2 – 1,4 m2 po korisniku

1 tuš za 5-8 korisnika

1 umivaonik za 8 korisnika

1 wc za 20-25 korisnik

Gardarobe za gledaoce 0,1 m2 – 1,5 m2 po gledaocu

Foaje –ulazna partija 0,25 m2 – 0,3 m2 po korisniku sa malom

kafeterijom

Drugi podatak 0.5-0,8 m2 po gledaocu kad se uzima 1/3 korisnika

Okupljalište 1,5 m2 po gledaocu

UNIVERZALNE ILI MULTIFUNKCIONALNE SPORTSKE

DVORANE

To su objekti koji imaju sportsku dvoranu s arenom I fiksnim gledalištem

za više od 2000 gledalaca. Univerzalne ili multifunkcionalne sportske

dvorane sluţe za treninge I natjecanja u gotovo svim sportskim granama,

povrh svega I u organizaciji javnih sportskih priredbi sa većim brojem

gledalaca, kao I razna kulturna zbivanja. Glavna karakteristika svake

univerzalne ili multifunkcionalne sportske dvorane je njen osnovni

elemenat – borilište.

Broj mjesta u gledalištu moţe znatno varirati, sve zavisi od karaktera I

tipa objekta.

Univerzalne ili multifunkcionalne sportske dvorane, prema namjeni I

veliĉini borilišta, djele se na tri osnovna tipa:

Univerzalna ili multifunkcionalna sportska dvorana s malom

površinom za igru , treninge I takmiĉenje u svim vrstama sporta

gdje veliĉina prostora odnosno borilišta ne prelazi pravokutnu

povrpinu 24 x 45 ml, odnosno eliptiĉno ili okruglo borilište

promjera 36 – 45 ml. I za javne društvene

potrebe:skupove,predavanja,izloţbe,koncerte,kina, sajmove itd.

Page 46: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Univerzalna ili multifunkcionalna sportska dvorana s površinom za

hokej na ledu, umjetniĉko klizanje itd.ima površinu borilišta min.30

x 61 ml, a moţe biti I 35 x 71 ml, gdje je gledalište u ovakovim

dvoranamaredovno ĉetverostrano I kreće se od 4000 do 150000

mjesta.

Univerzalna ili multifunkcionalna sportska dvorana sa borilištem za

atletiku, biciklizam, neke discipline konjiĉkog sporta, masovnih

sportskih nastupa. Ovakva borilišta imaju najĉešće ovalni oblik,

gdje je veliĉina ovisi od duţine I širine kruţne trkaĉke staze od 180

do 250 ml optimalno 200 ml, gdje je radijus zakrivljenjenosti 20 m.

Unutar ove staze moţe se smjestiti igralište za hokej na ledu 30 x

61 ml. Površina atletske staze borilišta kreće se od 3000 do 6000

m2. Gldalište ima redovito zatvorenu ovalnu formu uz rub trkališta.

Broj mjesta se kreće od 10.000 do 32.000 mjesta.

Sportska dvorana ima sljedeće grupe prostora:

Prostor za sportiste

Prostor za gledateljstvo

Prostor z a administraciju

Servisi

Eventualno poslovne prostore

Prostor za sportiste

se organizira tako da imaju zaseban ulaz I svoju autonomiju I sastoji se

od :

Ulaznog hola sa kontrolom

Klubski sadrţaji sa kafeterijom

Svlaĉionice sa sanitarijama

Prostori za trenere

Ambulanta

Prostor za masaţu

Page 47: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Prostor za sudije

Dvorane za tening

Ostave za rekvizite

Potrebno je obezbjediti odnosno ostvariti vezu sa vanjskim terenima.

Page 48: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God
Page 49: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God
Page 50: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Prostori za gledaoce

Ulaz sa vjetribranom I kontrolom

Blagajna

Ulazni hol

Gardarobe

Sanitarije

Page 51: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Kafiterija

Gledalište

Page 52: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Prostor za administraciju

Uprava

Administracija

Propaganda I štamparija

Servisi

Prostor za odrţavanje objekta

Prostor za pomoćno osoblje

Radionice za odrţavanje

Prostor za obezbjeĊenje

Page 53: Predavanja Sportski Objekti 2009-2010 God

Prostor za protuv poţarnu zaštitu

Kotlovnica I klima, trafo,

Prostori za TV novinare,

Prostori za prevodioce

Spikeri

Prostorije za reportere,snimatelje reţiju itd